Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o sadržaju, obliku i održavanju katastarskog operata

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Adam Agotić PODACI O KATASTARSKIM ČESTICAMA, Članak 7. Stavak 2, koji definira način evidentiranja zgrada na pravu građenja, iz primjene ovog članka je isključio podzemne zgrade. S obzirom da podzemne zgrade postoje, a ukoliko se i podzemne zgrade mogu graditi na pravu građenja, negdje je potrebno definirati na koji način se onda postupa i sa podzemnim zgradama na pravu građenja. Prihvaćen Članak 7. Stavak 2. Pravilnka će se izmijeniti i dodati stavak 3. na način te će isti glasiti: (2) Katastarskim česticama se u popisima katastarskih čestica i u posjedovnim listovima ne pridružuju podaci o zgradama izgrađenim na pravu građenja te zgradama koje su pravno odvojene od katastarske čestice koncesijom i čine zasebnu nekretninu sukladno zakonu kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. (3) Na katastarskim česticama u slučaju iz stavka 2. ovoga članka zemljište koje je prostorno pod zgradom evidentira se kao način uporabe zemljišta – zemljište pod zgradama, osim ako se radi o podzemnim zgradama.
2 Adam Agotić PODACI O KATASTARSKIM ČESTICAMA, Članak 8. Članak 24 pravilnika o geodetskim elaboratima propisuje da se geodetski elaborati u kojima je svrha evidentiranje stvarnog stanja, ne mogu izrađivati ukoliko je međa sporna. Izostavljeno je doduše da se niti zgrada na međi ne bi trebala moći evidentirati ako je međa sporna, a u ovom članku se spominje evidentiranje sporne međe. Kako je i kolega Marko napisao, pretpostavljamo da se ovo odnosi na evidentiranje sporne međe u postupku osnivanja katastra nekretnina, međutim, prostora za dilemu ima pa predlažem donositelju podzakonskog akta da ovaj članak preformuira na jasniji način. Prihvaćen Člankom 90. stavkom 7. Zakona o državnoj izmjeri i katastra nekrentina (»Narodne novine«, br. 112/18) u slučaju spornih međa geodetski elaborati se ne izrađuje pa je iz toga jasno da se članak 24. Pravilnika odnosi na katastarske izmjere. Članak 8. Stavak 3. Pravilnka će se izmijeniti te će isti glasiti: (3) Ako je tijek međa i drugih granica između katastarskih čestica kod osnivanja katastarskog operata katastra nekretnina sporan, takva se međa i druga granica evidentira na katastarskom planu kao sporna i prikazuje na način propisan člankom 43. Stavkom 2. ovoga Pravilnika
3 Adam Agotić PODACI O KATASTARSKIM OPĆINAMA, Članak 16. Naselja Bilice i Brđani su mala mjesta koja se nalaze u požeško-slavonskoj županiji, pod jedinicom lokalne samouprave Grada Pleternice. Katastarski, naselja Bilice i Brđani spadaju pod katastarsku općinu Odvorci, zajedno sa još 7 naselja. Katastarska općina općina Odvorci spada pod nadležnost katastarskog i zemljišnoknjižnog suda u brodsko-posavskoj županiji, konkretno smješteno u Slavonskom Brodu. Ostalih 7 naselja katastarske općine Odvorci se nalazi u brodsko-posavskoj županiji, međutim razdjeljeni su u još dvije jedinice lokalne samouprave: Općina Sibinj i Općina Stari Slatinik. Ukratko: 1 katastarska općina 9 naselja 2 županije 3 jedinice lokalne samouprave Ako u planu Državne geodetske uprave u narednih 5 godina nije predviđeno da se ovakve situacije postupno privedu napisanom u ovom članku, onda predlažem da se ovaj članak napiše sukladno realnom stanju. Nije prihvaćen Člankom 29. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastra nekrentina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja).
4 Adam Agotić PODACI O ZGRADAMA, Članak 20. Iako je ovo već propisano Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina pa znam da će komentar biti odbijen bez ulaženja u raspravu, ne mogu a ne ukazati na ovu besmislenu odredbu koju Državna geodetska uprava uporno i uporno nameće i time opterećuje katastarske evidencije nepotpunim podacima. U praksi postoji niz zgrada koje su već evidentirane na više katastarskih čestica, postoje i sudske presude protiv rješenja Državne geodetske uprave u kojima se nalaže evidentriranje STVARNOG STANJA, pa makar zgrada bila na deset katastarskih čestica. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima osim prava gađenja propisuje pojam prava imanja zgrade na poslužnoj (susjednoj) nekretnini u članku 196. U konačnici ignoriranjem evidentiranja činjeničnog stanja na terenu direktno se dolazi u konflikt sa temeljnom vrijednošću katastarske evidencije, a to bi barem trebala biti vjerna slika stanja u prostoru. Ovakvim pristupom kakav je vidljiv u ovoj odredbi, direktno sami sebi pilimo granu na kojoj sjedimo jer vlastitim propisima narušavamo vjerodostojnost naših vlastitih evidencija. Nije prihvaćen Člankom 42. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastra nekrentina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da se zgrade evidentiraju u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja. Člankom 25. stavkom 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastra nekrentina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da se Katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.
5 Adam Agotić PODACI O ZGRADAMA, Članak 24. Unatrag 15 godina je bilo nekoliko različitih rješenja o tome kako se evidentiraju zgrade. Time smo dobili da nemamo ujednačeno postupanje kroz dulji vremenski period, pa nešto što je prije 15 godina bilo dobro, danas više nije ispravno evidentirano. Nositeljima prava, našim investitorima je sve teže objašnjavati da im je i prije 15 godina posao bio dobro napravljen, ali evo propis se promjenio. Ponovno, direktno sami sebi pilimo granu na kojoj sjedimo jer vlastitim propisima narušavamo vjerodostojnost naših vlastitih evidencija. Moja pitanja autoru ove odredbe bi bila sljedeća i molio bih da se jasni i nedvosmisleni odgovori implementiraju u ovaj članak: što kada su temelji izvedeni uže od samih zidova što nije često, ali se događa. Što sa fasadama koje su u pravilu šire od temelja? Što sa zgradama koje su sagrađene bez temelja? Što sa dijelovima zgrada koji su istaci? I na koncu, kako ćemo određivati sadrži li zgrada temelj ili ne? Hoćemo li sa štijačama i krampovima kopati oko rubova zgrada i vizualno tražiti temelje da bismo ispoštovali ovu odredbu? Jer zgrade ne moraju imati projektnu dokumentaciju iz koje bi se mogli iščitati podaci o temeljima, a da ne spominjem neusklađenosti izvedenog stanja sa projektima. Djelomično prihvaćen Članak 24. Pravilnka će se izmijeniti te će isti glasiti: “Položaj i oblik zgrade prikazuje se linijama koje prikazuju presjek zgrade s terenom u svim točkama u kojima se pravac presjeka lomi.”
6 Adam Agotić POSJEDOVNI LIST, Članak 64. je li mi nešto promaklo, ali zar u katastru nekretnina imamo posjedovne listove, zar tamo nemamo izvod iz BZP-a? Ako je u katastru nekretnina izvoz iz BZP-a umjesto posjedovnog lista, trebalo bi prilagoditi pravilnik tome. Nije prihvaćen Člankom 59. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra nekretnina čine: – popisi (katastarskih čestica, koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, zgrada, područja posebnih pravnih režima i adresa katastarskih čestica) – posjedovni listovi i – pomoćni popisi (popis kućnih brojeva, popis nositelja prava upisanih u posjedovne listove i popis promjena).
7 Adam Agotić OSNIVANJE NOVIH KATASTARSKIH ČESTICA, Članak 82. Ova odredba bi bila primjenjiva samo u slučaju bespogrešnosti geodetskih mjerenja. U praksi znamo da to nije tako, već je i standard propisane točnosti definirao kružnicu povjerenja od 95%, a ne od 100%. Može li Državna geodetska uprava bezuvjetno jamčiti pouzdanost Croposs servisa unutar točnosti koju nam iskazuju naši mjerni uređaji, a koja je prvi preduvjet za bezuvjetno nepogrešno mjerenje? Opet ograničavamo rad sa našom katastarskom evidencijom... Nije prihvaćen Člankom 64. stavkom 3. I člankom 84. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da se koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina i katastra zemljišta ne mogu mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.
8 Adam Agotić GEODETSKO-TEHNIČKI DIO KATASTARSKOG OPERATA, Članak 39. Gdje su iz operata nestali podaci katastarskih izmjera, tehničkih reambulacija, zapisnici mjerenja ortogonalom, polarnim metodama, točke osnove iz izmjere. Ne spominju se niti fotoskice, izvornici katastarskih planova prije homogenizacije, općenito arhivski izvorni analogni planovi? Ovo podaci su nužni sastavni djelovi katastarskog operata i smatram da ih je potrebno zadržati kao sastavni dio katastarskog operata. Nije prihvaćen Čankom 59. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra nekretnina čine: – katastarski plan – stalne točke geodetske osnove – digitalni ortofotoplan i – zbirka geodetskih elaborata te geodetskih projekata.
9 Branko Kleković PODACI O ZGRADAMA, Članak 24. Nisam siguran da je ova formulacija "najsretnije" rješenje. Temelj može biti tlocrtno manji od tlocrta prizemlja. Isto tako postoje slučajevi gdje je interesantno evidentirati gabarit do visine prvog kata jer je ta informacija u bitna, npr. terase oslonjene na stupovima na javnu površinu koje nisu u okviru građevinske čestice nego izvan nje. Svojedobno se to bilo definiralo visinom od 4m. Možda bi definicija trebala glasiti "Položaj i oblik zgrade prikazuje se linijama koje prikazuju presjek prizemlja s terenom i linijma koju čini projekcija najistaknutijih dijelova zgrade u visini prvog kata." Djelomično prihvaćen Vidi odgovor pod komentarom redni broj 10.
10 GRGA KOSTELAC PRAVILNIK O SADRŽAJU, OBLIKU I ODRŽAVANJU KATASTARSKOG OPERATA Obzirom samim zakonom nisu propisane kazne, niti su precizno opisana postupanja službenika, isto bi trebalo biti dano pravilnicima, a što nije ovdje slučaj. Imamo mnoge primjere samovoljnog i protupropisnog postupanja službenika, koji, postupaju protuzakonito i subjektivno, prelaze dane ovlasti i donose rješenje protivno zakonskim odredbama. Da opišem slikovitim stvarnim primjerom, voditeljica odjela za pravne i opće poslove katastarskog ureda Grada Zagreba, odbija provesti upise u posjedovni list po vlasničkom listu, odnosno izvršnom rješenju nadležnog zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, kojim su jasno navedeni upisi kako na posebnim dijelovima tako i na zajedničkim dijelovima po čl. 370 st. 4. (svi suvlasnički dijelovi se smatraju jednaki do utvrđivanja njihovih dijelova). Iako vlasnički list i rješenje nadležnog zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda ne smatra vjerodostojnim ispravama - navedena voditeljica za istu nekretninu je provela upis u posjedovni list, bez obavijesti dotadašnjim nositeljima prava, na osnovu Rješenja o lokacijskoj dozvoli koji glasi na kućni savjet(?!) te je upisala osobu koja nije navedena u tom rješenju (niti je vlasnik, korisnik, ovlaštenik ili dr.) već joj je to Rješenje predala(?!). Nije prihvaćen Prekršajne odnosno kaznene odredbe propisuju se isključivo zakonom, a ne podzakonskim aktima –pravilnicima, uredbama i sl. Sukladno članku 159. stavka 1. točka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18), u Središnjem uredu obavljaju se poslovi provođenja upravnog i inspekcijskog nadzora u okviru kojeg se vrši nadzor rada službenika DGU. Etičkim kodeksom državnih službenika (»Narodne novine«, br.40/2011) utvrđuju se pravila ponašanja državnih službenika i etička načela na temelju kojih postupaju državni službenici prilikom obavljanja službene dužnosti. Zakonom o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br.47/09) uređuju se pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima. Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09) člancima 155. i 156 propisani su oblici zaštite od postupanja javno pravnih tijela. Promjene u katastarskom operatu provode se na temelju rješenja u upravnom postupku, a rješenje sadrži pouku o pravnom lijeku.
11 GRGA KOSTELAC UPIS NOSITELJA PRAVA NA ZEMLJIŠTU U POSJEDOVNE LISTOVE, Članak 102. Iako ovdje predložene odredbe odgovaraju Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, konkretno čl. 97. i nisu dvojbene, prilikom pokretanja zahtjeva za postupanje po tim odredbama dolazi do različitih postupanja u nadležnim katastarskim uredima. Kao slikoviti primjer opisati ću postupanje katastarskog ureda Grada Zagreba gdje voditeljica odjela za pravne i opće poslove, odbija provesti upise prvo po vlasničkom listu, a nakon provedenog usklađenja u zemljišnoj knjizi izvršno rješenje nadležnog zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, tvrdeći kako se za upis treba provesti etažiranje zajedničkih dijelova (?!) iako je nadležni sud rješenjem naveo na koji se način ima provesti upis na zajedničkim dijelovima. Voditeljica ispravno navodi kako se upis može provesti samo po vjerodostojnoj ispravi, ali njenim tumačenjem to nije rješenje nadležnog suda niti vlasnički list (?!), već je ona provela upis na toj nekretnini, bez obavijesti nositeljima prava, na osnovu Rješenja o lokacijskoj dozvoli koji glasi na kućni savjet (?!) te je upisala treću osobu koja je donijela to rješenje, a koja u predmetnom rješenju nije navedena (?!). Dakle, potrebno je precizno urediti postupanja, kao i sankcioniranje samovoljnog i protupropisnog postupanja službenika, koji, a kako je i ovim primjerom opširno opisano, protuzakonito postupaju, prekoračuju ovlasti i ponašaju se subjektivno, odnosno donose rješenje protivno zakonskim odredbama. Nije prihvaćen Sukladno članku 159. stavka 1. točka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18), u Središnjem uredu obavljaju se poslovi provođenja upravnog i inspekcijskog nadzora u okviru kojeg se vrši nadzor rada službenika DGU. Etičkim kodeksom državnih službenika NN (40/2011) također utvrđuju se pravila ponašanja državnih službenika i etička načela na temelju kojih postupaju državni službenici prilikom obavljanja službene dužnosti. Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09) uređuju se pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima. Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09) člancima 155. i 156 su propisani oblici zaštite od postupanja javno pravnih tijela. Promjene u katastarskom operatu provode se na temelju rješenja u upravnom postupku, a rješenje sadrži pouku o pravnom lijeku. Prekršajne odnosno kaznene odredbe propisuju se isključivo zakonom, a ne podzakonskim aktima –pravilnicima, uredbama i sl.
12 Marko Mlinarić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 107. Greška "članka 40. stavka 5." stavak je 6. Prihvaćen U članku 40. Pravilnika ispravlja se greška.
13 Marko Mlinarić POSTUPNO FORMIRANJE POSJEDOVNIH LISTOVA KOJI ODGOVARAJU ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ULOŠCIMA, Članak 101. U st. 2. treba bolje pojasniti "prirodu upisa" ovako ostaje nejasno. Prihvaćen Članak 101. stavak 2. Pravilnka će se izmijeniti na način da će se brisati “zbog prirode upisa nositelja prava na zemljištu u posjedovni list” te će isti glasiti: (2) Ukoliko se u posjedovnom listu ne mogu obuhvatiti sve katastarske čestice koje se nalaze u sastavu nekog zemljišnoknjižnog uloška, katastarske čestice se upisuju u zasebni posjedovni list.
14 Marko Mlinarić PROVOĐENJE PROMJENA U KATASTARSKOM OPERATU , Članak 100. U st. 2. trebalo bi navesti da taj prijavni list mora biti uvezen i ovjeren žigom izvoditelja te da bi trebao sadržavati iskaz površina ili rekapitulaciju. Naime pri geodetskim vještačenjima na ZK ispravnim postupcima koji se pokreću preko tih prijavnih listova nadležni suci su mi se više puta žalili kako sumnjaju u ispravnost prijavnih listova (posebno onih koji su ispravljani po zaključcima) te da im posebno prilikom provedbe u zemljišnoj knjizi fali iskaz površina i rekapitulacija kojom bi mogli kontrolirati nastanak čestica i njene dijelove. Nije prihvaćen Člankom 95. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana. Člankom 95. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da Prijavni list i kopija katastarskog plana, koji su sastavni dio geodetskih elaborata za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda putem stranaka.
15 Marko Mlinarić PROMJENA PODATAKA O KATASTARSKIM ČESTICAMA, ZGRADAMA I POSEBNIM PRAVNIM REŽIMIMA, Članak 94. Riječ "može" treba izbaciti i umjesto nje dodati neštp kao "ako to stranka zatraži". Primljeno na znanje Primljeno na znanje
16 Marko Mlinarić PROMJENA PODATAKA O KATASTARSKIM ČESTICAMA, ZGRADAMA I POSEBNIM PRAVNIM REŽIMIMA, Članak 86. U skladu sa komentarom čl. 82 ("Ovo je dosta osjetljivo pitanje koje sam već komentirao kod Pravilnika o prevođenju kat. čest. u katastar nekretnina. Naime da li se promjena oblika i površine kat. čestice kat. nekretnina mijenja samo parcelacijom ili diobom ili se ponovo može točnije evidentirati uvođenjem u prijavni list i donošenjem pravomoćnog rješenja. Ako je prijašnjim elaboratom evidentirana u mjerilu 1:1, svaka iduća promjena bi trebala biti pravni promet ili griješim? Već smo u praksi naišli na nekoliko slučajeva mijenjanja novoevidentirane čestice, a nažalost ti slučajevi nisu nigdje propisani, tako da smo i mi kao izvoditelji i katastarski službenici kod provedbe u dilemi što je ispravno.") smatram da bi trebalo dodati novi stavak (4) u ovaj članak koji bi definirao dopuštena ili nedopuštena postupanja/odstupanja na novoevidentiranim kat. česticama katastra nakretnina. Nije prihvaćen Člankom 64. stavkom 3. I člankom 84. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da se koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina i katastra zemljišta ne mogu mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.
17 Marko Mlinarić OSNIVANJE NOVIH KATASTARSKIH ČESTICA, Članak 82. Ovo je dosta osjetljivo pitanje koje sam već komentirao kod Pravilnika o prevođenju kat. čest. u katastar nekretnina. Naime da li se promjena oblika i površine kat. čestice kat. nekretnina mijenja samo parcelacijom ili diobom ili se ponovo može točnije evidentirati uvođenjem u prijavni list i donošenjem pravomoćnog rješenja. Ako je prijašnjim elaboratom evidentirana u mjerilu 1:1, svaka iduća promjena bi trebala biti pravni promet ili griješim? Već smo u praksi naišli na nekoliko slučajeva mijenjanja novoevidentirane čestice, a nažalost ti slučajevi nisu nigdje propisani, tako da smo i mi kao izvoditelji i katastarski službenici kod provedbe u dilemi što je ispravno. Nije prihvaćen Člankom 64. stavkom 3. I člankom 84. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da se koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina i katastra zemljišta ne mogu mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.
18 Marko Mlinarić POPIS PROMJENA, Članak 75. St. 3. riječ "može" treba izbaciti i preformulirati cijelu rečenicu. Nije prihvaćen Sukladno članku 85.stavku 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi.
19 Marko Mlinarić POSJEDOVNI LIST, Članak 68. Smatram da bi trebalo proširiti ovaj članak i dodati i st. 4. - upravitelja (npr. Hrv. vode, Hrv. šume, ŽUC, ...) Nije prihvaćen Isto je propisano člankom 65. stavkom 1. ovoga Pravilnika.
20 Marko Mlinarić POSJEDOVNI LIST, Članak 67. St. 1. ne drži vodu, za pravo građenja osniva se novi PL u kojem je nositelj prava građenja kako je i navedeno u čl. 71. st. 4. Nije prihvaćen Člankom 288.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) propisan je način osnivanja prava građenja, odnosno pravo građenja osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje te njegovim upisom kao posebnoga zemljišnoknjižnoga tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku.
21 Marko Mlinarić POSJEDOVNI LIST, Članak 62. Jako je upitno u ovom članku što definira jednu nekretninu da li je to "zk uložak" ili više čestica koje se drže zajedno ili ... Smatram da bi to trebalo pojasniti. Nije prihvaćen Člankom 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.
22 Marko Mlinarić POPIS ZGRADA , Članak 58. St. 1. dodati na kraj "ili podatak da nije priložen". Nije prihvaćen Članakom 65. stavkom 2. i 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da stranka elaboratu može priložiti i odgovarajući akt o uporabi . Mogućnost prilaganja akta o uporabi propisana je i člankom 85. stavcima 2. i 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18).
23 Marko Mlinarić KATASTARSKI PLAN, Članak 47. Slažem se sa člankom, no napominjem kako su u praksi neujednačena postupanja u vezi sa ruševinama i podzemnim zgradama, tako da ne bi bilo loše nekim člankom malo bolje definirati postupanja za iste. Primljeno na znanje Čalnkom 44. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18), definirane su ruševine kao vrste uporabe zgrada.
24 Marko Mlinarić KATASTARSKI PLAN, Članak 40. St. 2. Katastarski plan sadrži podatke o – međama i drugim granicama katastarskih čestica, smatram da je ispravnije "međnim linijama". Nije prihvaćen Člankom 60. stavkom 1. Podstavak b) Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da katastarski plan katastra nekretnina obvezno sadrži podatke o međama i drugim granicama katastarskih čestica.
25 Marko Mlinarić PODACI O ZGRADAMA, Članak 24. Ovo je totalni zaokret u odnosu na dosadašnji način prikazivanja zgrade u čl. 21. Pravilnika o katastru zemljišta (84/07 i 148/09) za kojeg smatram da je ispravniji i trebalo bi ostati tako. Djelomično prihvaćen Vidi odgovor pod komentarom redni broj 10.
26 Marko Mlinarić PODACI O ZGRADAMA, Članak 23. St. 1. smatram kako se riječ "mogu" treba izbjegavati pri pisanju pravilnika. Bolja formulacija bi bila da se vode podaci, a u slučaju ako akt nije priložen stavlja se zabilježba da ... Prihvaćen Članak 23. stavak 1. Pravilnka će se izmijeniti na način da glasi: “Za zgrade evidentirane u katastarskom operatu upisuju se i podaci o vrsti i oznaci priloženih akta o uporabi.” Člankom 85. stavkom 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi.
27 Marko Mlinarić PODACI O KATASTARSKIM OPĆINAMA, Članak 16. St. 1. u praksi to nije baš slučaj, da li se ovo odnosi na nove kat. izmjere, jer ne bi bilo loše da se uistinu ove granice i nadležnosti usklade na postojećim općinama. Nije prihvaćen Člankom 29. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastra nekrentina (»Narodne novine«, br. 112/18) propisano je da katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja) te isto se odnosi na katastarske izmjere.
28 Marko Mlinarić PODACI O KATASTARSKIM ČESTICAMA, Članak 8. St. 3. nadopuniti i napomenuti da se odnosi samo na nove kat. izmjere, reambulacije, komasacije ?! jer u praksi do sada nismo nikada u parcelacijskim i dr. geodetskim elaboratima prikazivali spornu među, već samo konstatirali da je sporna unutar izvješća ili u kompliciranijim slučajevima upućivali stranke na sudsko uređenje međe. Prihvaćen Člankom 90. stavkom 7. Zakona o državnoj izmjeri i katastra nekrentina (»Narodne novine«, br. 112/18) u slučaju spornih međa geodetski elaborati se ne izrađuje pa je iz toga jasno da se članak 24. Pravilnika odnosi na katastarske izmjere. Članak 8. Stavak 3. Pravilnka će se izmijeniti te će isti glasiti: (3) Ako je tijek međa i drugih granica između katastarskih čestica kod osnivanja katastarskog operata katastra nekretnina sporan, takva se međa i druga granica evidentira na katastarskom planu kao sporna i prikazuje na način propisan člankom 43. stavkom 2. ovoga Pravilnika
29 Marko Mlinarić PODACI O KATASTARSKIM ČESTICAMA, Članak 7. St. 2. u redu do samog kraja "osim ako je riječ o podzemnim zgradama", smatram da ovako ostaje nejasno što sa podzemnim zgradama. Predlažem da se novim podstavkom definira i slučaj podzemnih zgrada čije je evidentiranje do sada gotovo nikako definirano, posebno u slučajevima kad takva zgrada prelazi na više čestica. Prihvaćen Članak 7. Stavak 2. Pravilnka će se izmijeniti i dodati stavak 3. na način te će isti glasiti: (2) Katastarskim česticama se u popisima katastarskih čestica i u posjedovnim listovima ne pridružuju podaci o zgradama izgrađenim na pravu građenja te zgradama koje su pravno odvojene od katastarske čestice koncesijom i čine zasebnu nekretninu sukladno zakonu kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava. (3) Na katastarskim česticama u slučaju iz stavka 2. ovoga članka zemljište koje je prostorno pod zgradom evidentira se kao način uporabe zemljišta – zemljište pod zgradama, osim ako se radi o podzemnim zgradama.
30 Tomislav Dvorski PROMJENA PODATAKA O KATASTARSKIM ČESTICAMA, ZGRADAMA I POSEBNIM PRAVNIM REŽIMIMA, Članak 93. U skladu s načelom "samo jednom" (Once-Only Policy) iz Akcijskog plana EU-a za e-upravu 2016.-2020. (COM(2016), 179 final, Bruxelles, 19. travnja 2016.), pravomoćno rješenje katastarskog ureda donosenog u upravnom postupku trebalo bi pribavljati po službenoj dužnosti. Slično je propisano i Zakonom o općem upravnom postupku, čl. 47. st. 2. Edit: Aha, mislim da shvaćam, preduvjeti za brisanje su zahtjev i geodetski elaborat, i pravomoćno rješenje. To rješenje nije prilog zahtjevu stranke. Probajte preformulirati da bude jasnije, ja sam shvatio iz čl. 98. Primljeno na znanje Primljeno na znanje