Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Ana Adžaga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Osvrnut ću se na komentar ''kolega'' dentalnih tehničara. Po kojoj osnovi pojedini iznosi osobno mišljenje pod potpisom ''Udruga dentalnih tehničara Republike Hrvatske''? Osim što je komentar izrazito uvredljiv, naveden je niz netočnih, neprovjerenih i neargumentiranih podataka koji se odnose na samo obrazovanje Preddiplomskog sveučilišnog studija Dentalne higijene. Izrada programa sveučilišnog preddiplomskog studija dentalne higijene nastojala se prilagoditi studijskim programima koji su u najvećoj mjeri usporedivi s visokim učilištima u Europskoj Uniji. Program je izrađen prema preporukama Europske parodontološke federacije (EFP) te je sadržajno i kvalifikacijski potpuno usporediv s programom koji se izvodi primjerice na Sveučilištima na Malti i u Slovačkoj. Predavanja u sklopu fakultetskog obrazovanja dentalnog higijeničara su OBAVEZNA ali u određenom postotku reguliranom za izvanredne studije što ne umanjuje vrijednost niti znanje pojedinog studenta. Samim time što pojedinac pohađa izvanredni studij potrebno je odvojiti puno više truda i vremena izvan fakulteta za postizanje dobrih rezultata. Osvrnula bih se posebno na komentar (citiram kolegu): '' ..praksa samo nekoliko tjedana tokom godine..''. Broj sati odrađenih vježbi ovisi o godini pohađanja. Prema planu i programu jedan dio vježbi odrađuje se unutar ustanova fakulteta, a drugi dio u određenim ordinacijama dentalne medicine po dogovoru sa kolegama stomatolozima. Uzela sam si truda da u potpunosti pravilno ispravim netočno navedenu tvrdnju koja se odnosi na odrađivanje vježbi u sklopu obrazovanja pa ispravak zvuči ovako: broj vježbi odrađen tokom prve godine studiranja je 550 sati, unutar druge godine 390, te unutar treće ujedno i završne godine iznosi 705 sati. Složit ćete se sa mnom, ne radi se ni približno o ''samo nekoliko tjedana''. Pitanje za kolegu iz Udruge dentalnih tehničara Republike Hrvatske: Bojite li se da ćemo Vam svojom prevencijom oduzeti dio posla? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
2 | Antonela Kolegjeraj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Prije svega uloga dentalnog higijeničara je prevencija. Dentalni higijeničar igra sastavnu ulogu u pomaganju pojedincima i skupinama u postizanju i održavanju optimalnog oralnog zdravlja.Nadalje, dentalni higijeničari pružaju obrazovne, kliničke i savjetodavne usluge pojedincima i populaciji svih dobnih skupina u različitim okruženjima. Osim toga uloga koju obavlja dentalni higijeničar uključuje rad gdje se procjenjuju, dijagnosticiraju, planiraju, provode, procjenjuju i dokumentiraju liječenja za prevenciju, intervenciju i kontrolu oralnih bolesti, dok vježbaju u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima. Promicanje javnog zdravlja i pružanje skrbi onima koji inače nemaju pristup stomatološkoj njezi je također uloga dentalnog higijeničara. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
3 | Dado12 | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 3. | Dentalni higijeničari bi trebali imati mogućnost otvaranja privatne ordinacije dentalne higijene kao izvantimski zdravstveni suradnici sukladno "Zakonu o zdravstvenoj zaštiti" izvjesno je da privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim studijem, što je u konačnici u skladu sa ostalim zemljama Europske unije i svijeta. | Nije prihvaćen | U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti , čl. 46. u ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada / medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. Odredbe koje se odnose na ordinacije odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. |
4 | Dental Hygienist | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 3. | Predlažem članak 36. r regulirati prema popisu djelatnosti koje je objavio European Federation of Periodontology, a koje je usuglašeno prema izvornom modelu koji je pripremilo Opće stomatološko vijeće Ujedinjenog Kraljevstva u svibnju 1997. "Curriculum for Dental Hygienists - Requirements for the Education and Training of Dental Hygienists", a po čijem modelu su rađeni ostali programi za druge zemlje. Izvor: https://www.efp.org/education/dental-hygienist/index.html "1. pripremu pacijenata za pregled kod doktora dentalne medicine" Dentalni higijeničar je osposobljen sam obaviti prvi pregled pacijenta i isplanirati tijek daljnje terapije kao i provesti određene segmente terapije sa ili bez pomoći doktora dentalne medicine. Predlažem „čišćenje mekih i tvrdih naslaga“ izmijeniti u „supragingivalno i subgingivalno čišćenje mekih i tvrdih zubnih naslaga“. Predlažem dodavanje sljedećih stavki: a) radiološke pretrage: U brojnim zemljama dentalni higijeničari prema zakonskim regulativama mogu izvoditi dentalne radiološke pretrage. U Hrvatskoj takve pretrage u kontekstu dentalne medicine mogu obavljati doktori dentalne medicine i inženjeri radiologije uz dopunsku izobrazbu i obnovu znanja za izložene radnike koje je propisalo Ministarstvo unutarnjih poslova/Ravnateljstvo civilne zaštite. Uvrštavanjem „radiološke pretrage“ u popis djelatnosti dentalnog higijeničara ovoj se struci omogućuje prošireno obavljanje djelatnosti, ali uz neophodno prethodno sudjelovanje u dopunskoj izobrazbi koje je navedeno Ministarstvo propisalo, odnosno polaganjem navedenog ispita. (Izvor: http://e-ucenje.dzrns.hr/) b) sudjelovanje u ortodontskoj terapiji: Kako navodi European Federation of Periodontology, dentalni higijeničar može obavljati određene ortodontske djelatnosti kao što su postavljanje i/ili uklanjanje gumica ili bravica. (Izvor: https://www.efp.org/education/dental-hygienist/index.html) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
5 | Dental Hygienist | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Nelogično je da dentalni higijeničar s višim stupnjem obrazovanja ne može činiti tim u Mreži javne zdravstvene službe, a u smislu obavljanja poslova asistiranja s obzirom da isti posao može obavljati medicinska sestra/medicinski tehničar koji nije direktno obrazovan u području dentalne medicine. Nadalje, visoki troškovi parodontalne terapije koji, kako navode britanski stručnjaci, čine četvrtu najskuplju terapiju bolesti koja crpi od 5 do 10% zdravstvenih resursa. Briga dentalnih higijeničara o oralnom zdravlju nije na teret zdravstvenog sustava, već upravo prevencija koju pružaju vraća novac u sustav i smanjuje potencijalne troškove (1, 2). Izvori: 1. Farmer J, Peressini S, Lawrence HP. Exploring the role of the dental hygienist in reducing oral health disparities in Canada: A qualitative study. Int J Dent Hygiene. 2017;00:1-9. 2. Batchelor P. Is periodontal disease a public health problem? Br Dent J. 2014;217:405-9. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
6 | Gregurić Monika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Dentalni higijeničar je na višoj razini od dentalnog asistenta, te može obavljati samostalno poslove, kao što su: uzimanje anemneze, čišćenje kamenca, pečaćenje fisura djeci, educiranje pacijenata, fluoridacija djece, izbjeljivanje zubi, uzimanje otisaka; Stoga, dentalnim higijeničarima potrebno je omogućiti, kao izvantimski zdravstveni suradnicima, rad. Trebali bi imati vlastitu privatnu praksu koja obuhvaća samostalno planiranje, educiranje o oralnom zdravlju, te provođenje zdr. zaštite oralne šupljine, osnovnom teorijskog znanja, koje su stekli tokom fakultetskog obrazovanja. Važno je naglasiti kako će dentalni higijeničar pridonijeti većem protoku pacijenata na njihovo, ali i na zadovoljstvo stomatologa. Ne zaboravimo napomenuti da je ovo zanimanje u inozemstvu itekako rasprostranjeno i traženo. | Nije prihvaćen | U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, čl. 46. u ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada / medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. Odredbe koje se odnose na ordinacije odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. |
7 | Hrvatska komora dentalne medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Uz članak 5. | Ovim člankom propisano je kako Strukovni razred dentalnih asistenata postaje zajednički strukovni razred dentalnih asistenata i dentalnih higijeničara. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
8 | Hrvatska komora dentalne medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 5. | Predlažemo izmjenu članka 5. na način da isti sada glasi: U članku 39. stavku 1. iza riječi "asistenata" dodaju se riječi "i dentalnih higijeničara". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
9 | Hrvatska komora dentalne medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 4. | Predlažemo izmjenu stavka 3. članka 4. na način da isti glasi: (3) Članstvo u Strukovnom razredu pri Komori dobrovoljno je za dentalne tehničare, dentalne asistente i dentalne higijeničare koji ne obavljaju neposredno djelatnost dentalnih tehničara, dentalnih asistenata i dentalnih higijeničara, koji iste obavljaju izvan Republike Hrvatske, koji su u mirovini te koji su nezaposleni. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
10 | Hrvatska komora dentalne medicine | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 3. | Predlažemo izmjenu točke 3. u stavku 2. članka 36. r. na način da ista glasi: 3. čišćenje mekih i tvrdih naslaga s mekih i tvrdih tkiva, Predlažemo izmjenu stavka 4. članka 36. s. na način da isti glasi: (4) Dentalnom higijeničaru-strancu Komora daje dozvolu za rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
11 | Iva Tomić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Smatram da je degradiranje dentalnog higijeničara da se ne osnuje zaseban strukovni razred unutar HKDM-a kao što ima za sve struke unutar dentalne medicine. Akademski stečen naziv jasno daje do znanja da se ne treba svrstavati u isti strukovni razred higijeničare i asistente. Također bih naglasila i skrenula pažnju na jedinu bitnu stavku u priznavanju dentalnih higijeničara a to je PREVENCIJA! Gledajući naše stanovništvo; u prosjeku na 5 ljudi, 3 boluje od parodontalnih bolesti što je poražavajući podatak. Mladih od 20 godina pa na dalje nemaju 1 ili više zuba (ne govoreći trenutno o uklanjanju umnjaka). Prebukiranost doktora dentalne medicine koji rade na teret HZZO-oa stvara kontraefekt među ljudima što se tiče samoodgovornosti prema svom oralnom zdravlju jer na pregled moraju čekati po mjesec i pol dana te kada ih se primi, termini se razvodne na viđanje svaka 2-3 tjedna. Vrlo mali postotak unutar svojih ordinacija provode preventivne mjere kako bi spriječili/prekinuli lanac loših navika u održavanju adekvatne oralne higijene. "Nema se" vremena posvetiti svakom pacijentu koji ima problem te odvojiti 15-ak minuta na razgovor i edukaciju o adekvatnom pranju zuba. Tu je i najugroženija skupina - djeca. Promatrajući rad mojih kolega te saznanjima prakse rada mnogih ordinacia - izbjegava se rad s djecom jer su nekooperativna, nema se vremena raditi s njima niti se žele trošiti resursi živaca na upoznavanje i dolaske 5 puta kako bi se dijete opustilo i steklo povjerenje. Tu dolazimo da jasnog odgovora. Da, higijeničari su prijeko potrebni u timu! Meni, kao višegodišnjoj kolegici struke, jasno je kao dan koliko je to potrebno. U razgovorima s pacijentima vidi se sreća i olakšanje kada ih netko želi saslušati i savjetovati jer em zaziru od pitanja doktora, nemaju gdje dalje pitati te postaju sami žrtve marketinskih trikova ili "home made" metoda za očuvanje svog oralnog zdravlja što rezultira najčešće lošim ishodom. S razlogom je jednom jedan pametan čovjek rekao "Bolje spriječiti nego liječiti". Žalosno je što se ne shvaća koliko je važna prevencija i gura se jedno prijeko potrebno zanimanje u stranu pod nazivom "elitno zanimanje za privatnike" jer svatko bi trebao imati pravo na zdravlje. Ne treba se gledati rješavati posljedice problema (vaditi zub, liječiti zub, plombirati zub, izrada protetskih nadomjestaka i sl.) nego mijenjanje loših navika u korijenu, počevši od djece. Prevencija je pola zdravlja. Dentalni higijeničari uvelike mogu pomoći u očuvanju zdravlja svakog pojedinca te podići poražavajuće rezultate anketa na status jače razvijenih zemalja ukoliko im se dopusti i omogući adekvatno pravo na tržištu rada. | Nije prihvaćen | HKDM ima članove – doktore dentalne medicine i dentalne tehničare koji su samostalni u svom radu i nakon upisa u Komoru dobivaju odobrenje za samostalan rad (licencu). S obzirom na status člana Komore koji je samostalan u svom radu, tehničari su ustrojeni u svom strukovnom razredu kao i doktori dentalne medicine. S druge strane su članovi – dentalni asistenti i budući članovi dentalni higijeničari, kojima je zajedničko –njihova stručna osposobljenost za obavljanje djelatnosti prema uputama i nadzoru doktora dentalne medicine. Oni nakon upisa ne dobivaju odobrenje za samostalan rad (licencu), već dozvolu za rad. 2/ Doktori dentalne medicine i dentalni tehničari mogu biti nositelji privatne prakse (dentalne ordinacije i dentalni laboratoriji), što dentalni asistenti i higijeničari radi rada prema uputama i pod nadzorom doktora – ne mogu. 3/ izmjenama zakonskog teksta kao i općim aktima Komore riješiti će se unutar razreda način djelovanja asistenata i higijeničara, kojima je već sad osigurana autonomnost u postupku donošenja odluka vezanih uz obavljanje njihovih djelatnosti. 4/higijeničari i asistenti moći će kroz rad tijela unutar strukovnog razreda u potpunosti autonomno odlučivati o uvjetima, standardima i načinu obavljanja djelatnosti dentalnih higijeničara i brinuti se o zaštiti interesa svojih članova. |
12 | Karlo Komljenović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Dentalni higijeničar igra podjednako važnu ulogu u skrbi o zubima kao i stomatolog. Svjesnost građana Republike Hrvatske o oralnoj higijeni je ekstremno niska, i velik broj građa ne zna kako pravilno održavati oralnu higijenu. Dentalni higijeničar radi u preventivi i edukaciji o oralnom zdravlju, te o održavanju oralnog zdravlja. Oni mogu educirati i brinuti se o oralnom zdravlju drugih i van ordinacije: u školama, vrtićima, staračkim domovima, i sl. Profesionalno čišćenje i poliranje zuba ukolniti će sve tragove zubnog plaka i kamenca, što su glavni uzroci bolesti desni, propadanja i gubitka zuba. Druga važna funkcija koju higijeničar pruža je da vam pomogne razviti unčikovitiji režim čišćenja zuba kod kuće. Ovo može uključivati podučavanje o tome kako koristiti posebna sredstva poput interdentalnih četkica i interdentalnog konca kako biste stigli do onih teško dostupnih područja, koju vrstu četkice i zubne paste koristiti, te savjete o tehnici pranja zuba. Pomaganje u izbjegavanju gubitka zuba i bolesti desni su od vitalne važnosti za zaštitu općeg, ali i zdravlja zuba, jer je bolest desni povezana s mnogim stanjima koji mogu narušiti oralno i opće zdravlje. U stomatološkoj ordinaciji, stomatolog i dentalni higijeničar rade zajedno kako bi zadovoljili oralne zdravstvene potrebe pacijenat kao što su: - uzimanje anamneze pacijenta, pregled zdravstvene povijesti, pregleda oralnog karcinoma, pregleda stomatognatog sustava - uklanjanje kamenca i plaka (tvrdih i mekih naslaga) sa svih površina zuba - pečaćenje fisura i jamica kod djece - nanošenje preventivnih materijala na zube (npr. fluoridi) - podućavanje pacijenata odgovarajućim strategijama oralne higijene za održavanje oralnog zdravlja (npr. pranje zuba, načini četkanja zuba i sl.) - savjetovanje pacijenata o dobroj prehrani i njenom utjecaju na oralno zdravlje - obavljanje poslova upravljanja dokumentacijom i drugim administrativnim poslovima Razlike između položaja dentalnog asistenta i dentalnog higijeničara usredotučuje se na zadatke koji se od njih očekuju, te razina interakcija sa pacijentima. Najveća razlika između ovih položaja je u tome što dentalni asistent pruža izravnu pomoć stomatolozima, obavljuje uredske i administrativne poslove. Dentalni higijeničar radi pojedinačno s pacijentom. Još jedna razlika između dentalnog higijeničara i dentalnog asistenta jest razlika između stupnja obrazovanja. Kako bi pojedinac zanimanje dentalni asistent, potrebna je samo srednja stručna sprema, dok je za zanimanje dentalnog higijeničara potrebna viša stručna sprema. Također, pošto dentalni higijeničari rade direktno sa pacijentom, samim time nose veću odgovornost od dentalnih asistenata. Dosta zapadnoeuropskih i svjerenih zemalja dopušta dentalnim higijeničarima pružanje nekih usluga individualno. Ne samo da dentalni higijeničari mogu procijenjivati, dijagnosticirati i liječiti oralna zdravstvena stanja, oni također mogu educirati svoje pacijente o oralnoj higijeni, i o tome kako spriječiti oralnu bolest, i to sve bez prisutnosti stomatologa. Dopuštanje samostalnog rada dentalnim higijeničarima olakšava posao stomatolozima koji su već sami pretrpani pacijentima. Na ovaj način možemo "filtrirati" pacijente tako što će neke lakše zahvate dentalni higijeničari obaviti samostalno, te će pacijente kojima su potrebni zahvati izvan ovlasti dentalnog higijeničara moći uputiti stomatologu. | Nije prihvaćen | U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti , čl. 46. u ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada / medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. Odredbe koje se odnose na ordinacije odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. |
13 | Katarina Major | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 3. | Predlažem članak 36. r izmjeniti na način: (1) Djelatnost dentalnog higijeničara obavljaju prvostupnici dentalne higijene samostalno u okviru kompetencija stečenih nakon završenog preddiplomskog studija. (2) Djelatnost dentalnog higijeničara obuhvaća sljedeće djelatnosti: 1. uspostavljanje prvog kontakta sa pacijentom 2. prijem i priprema pacijenata za stomatološki tretman 3. psihološka priprema pacijenta za stomatološki tretman 4. individualni zdravstveni odgojni rad 5. učešće u procesu edukacije pacijenta i profilaksi 6. uporaba aparata sa natrij bikarbonatom 7. aplikacija preparata fluora niske, srednje i visoke koncentracije 8. održavanje oralne higijene osoba na stacionarnom liječenju 9. priprema anesteziološkog polja prije davanja lokalne anestezije 10. ekartiranje obraza, jezika ili drugih dijelova mekog tkiva tijekom stomatološke terapije 11. postavljanje i uklanjanje koferdama 12. inspekcija oralne sluznice stomatološkim ogledalom i izvještavanje stomatologa o nalazu 13. aspiracija tekućina iz usta i krvi koja se nakuplja tijekom ili nakon kirurške ili druge stomatološke intervencije sisaljkom, pusterom ili ispiranjem usta 14. uklanjanje kirurškog konca 15. uzimanje otisaka za studijske modele 16. postavljanje obraznog luka i prenošenje modela u artikulator 17. postavljanje modela u paralelometar 18. obuka pacijenata o održavanju higijene zubnih nadoknada i ortodontskih aparata 19. uklanjanje viška cementa po cementiranju inleja ručnim instrumentima 20. uklanjanje viška cementa po cementiranju ortodontskih prstenova koje je uradio stomatolog- isključivo ručnim instrumentima 21. postavljanje i uklanjanje ortodontske gumice za separaciju 22. intra i ekstraoralna mjerenja lica pri obradi ortodontskih pacijenata 23. čišćenje i pjeskarenje odlijepljenih bravica 24. mijenjanje ligatura kod fiksnog ortodontskog aparata 25. obuka pacijenata u postavljanje intraoralnih intermaksilarnih gumica za vlak II i III klase 26. određivanje veličine prstenova na studijskom modelu prije postavke fiksnog ortodontskog aparata 27. podučavanje pacijenata oralnoj higijeni tijekom nošenja mobilnih i fiksnih ortodontskih aparata 28. ekstra i intraoralno fotografiranje 29. uklanjanje ljepila nakon skidanja fiksnog ortodontskog aparata 30. mjerenje tlaka i prepoznavanje vitalnih znakova 31. davanje prije i postoperativnih savjeta 32. uporaba aparata za kisik 33. pravljenje rastvora oralnih antiseptika 34. čuvanje lijekova i vođenje računa o roku trajanja lijekova koji se koriste u stomatološkoj ordinaciji 35. rad sa pacijentima u cilju utvrđivanja načina i kvaliteta ishrane i prepoznavanje potrebe za promjenom ishrane u vezi sa općim i oralnim zdravljem 37. davanje savjeta o pravilnoj ishrani pacijentima sa karijesom, parodontopatijom, pacijentima poslije operativnih zahvata, osobama sa ortodontskim aparatima i dr. 38. davanje savjeta o pravilnoj ishrani u cilju prevencije oralnih oboljenja trudnicama, dojiljama, roditeljima/starateljima, starijoj predškolskoj i školskoj djeci 39. sudjelovanje u radu timova koji treba da se bave zdravstvenim odgojem u cilju prevencije oralnih oboljenja na primarnom nivou zdravstvene zaštite (stomatolog, ginekolog, pedijatar, ginekološka, pedijatrijska i patronažna sestra) 40. provođenje zdravstvenog odgoja kroz zdravstveno nastavne radionice 41. učestvovanje u pripremi i primjeni zdravstveno nastavnih sredstava u državnim i privatnim stomatološkim ordinacijama, vrtićima i školama 42. savjetovanje pacijenata o aktualnim temama iz područja ishrane ("organska" prehrana, megavitaminska terapija, vegetarijanstvo) 43. strojno uklanjanje naslaga sa zuba profilaktičkim pastama 44. zalijevanje jamica fisura 45. poliranje ispuna za desenzibilizaciju zubnih vratova 46. održavanje oralne higijene osoba sa posebnim potrebama 47. priprema pacijenata sa posebnim potrebama 48. asistiranje – pomoć u radu kod pružanja ambulantne stomatološke zaštite osoba sa posebnim potrebama 49. asistiranje – pomoć u radu kod pružanja ambulantne stomatološke zaštite osoba sa posebnim potrebama u sedaciji 50. asistiranje – pomoć u radu kod pružanja ambulantne stomatološke zaštite osoba sa posebnim potrebama u općoj anesteziji 51. obuka roditelja – staratelja o metodama i sredstvima za održavanje oralne higijene 52. obuka roditelja – staratelja o metodama higijensko – dijetetskog režima 53. poznavanje osnovnih metoda pružanja pomoći kod hitnih i zadesnih stanja 54. primjena mjera kardio-pulmonalne reanimacije 55. radi na prevenciji malignih oboljenja maksilofacijalne regije 56. skidanje privremenih krunica 57. utvrđivanje nivoa oralne higijene odgovarajućim plak indeksima (PI) i unošenje podataka u karton 58. utvrđivanje stanja periodoncijuma odgovarajućim parodontalnim indeksim i unošenje podataka u karton 59. izbor sredstava za održavanje oralne higijene i obuka bolesnika u primjeni sredstava za održavanje oralne higijene 60. remotiviranje i davanje dodatnih uputa bolesniku u održavanju adekvatne oralne higijene 61. uklanjanje supragingivalnih mekih naslaga pastom i strojnim rotirajućim instrumentima (četkice i gumice) 62. priprema kirurškog seta instrumenata za izvođenje odgovarajućih parodontoloških i oralno kirurških intervencija 63. aktivno asistiranje stomatologu u tijeku izvođenja odgovarajućih parodontoloških i oralno kirurških intervencija (aspiracija, ekartiranje, optimalno osvjetljavanje kirurškog polja) 64. postavljanje kirurškog zavoja 65. uklanjanje kirurškog zavoja, ispiranje kirurške regije i uklanjanje kirurških šavova Izvor: Nakon završene tri godine odnosno 6 semestra (180 ECTS) sveučilišnog preddiplomskog studija Dentalna higijena studenti će biti kompetentni samostalno planirati, educirati, informirati i provoditi zdravstvenu zaštitu oralne šupljine na osnovu vrednovanja činjenica ali i vrednovanja teorijskih znanja unutar područja dentalne medicine. Time je prvostupnik dentalne higijene osposobljen za samostalan rad u sustavu zdravstva gdje ima značajnu ulogu za oralno zdravlje čitavog društva koje se očituje u edukaciji, prevenciji i promociji zdravlja koju dentalni higijeničari obavljaju u sklopu dentalnog tima. - Program Sveučilišnog preddiplomskog studija Dentalna higijena preuzet sa stranica Medicinskog fakulteta Osijek dostupan na adresi: http://www.mefos.unios.hr/index.php/hr/home/novosti/874-natjecaj-dentalna-higijena-2015 Program je izrađen prema preporukama Europske parodontološke federacije (EFP) (http://www.efp.org/education/dental-hygienist). Program sveučilišnog preddiplomskog studija dentalne higijene je sadržajno i kvalifikacijski potpuno usporediv s programom koji se izvodi na Sveučilištima u Malti (http://www.um.edu.mt/ds/programme/UBSCHIDNYFT-2013-4-O) i Slovačkoj (https://student.unipo.sk/maisportal/studijneProgramy.mais). Izvor službena stranica Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravrsto Osijek dostupno na adresi: http://www.fdmz.hr/index.php/studij/preddiplomski-sveucilisni-studij-dentalna-higijena Prijedlog sveučilišnog preddiplomskog studija dentalne higijene je u potpunosti usklađen s ciljem 2. (Povećanja broja osoba sa završenim studijem u STEM područjima) Programskog ugovora kojega je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta potpisalo Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 11. prosinca 2012. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
14 | Katarina Major | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Prvostupnici dentalne higijene su članovi dentalnog tima koji su osposobljeni i primarno usmjereni prevenciji i promociji zdravlja usne šupljine posebice karijesa kod djece te parodontne bolesti kod odraslih. Među ostalim provode uklanjanje mekih i tvrdih naslaga, pečaćenje fisura i jamica kod djece te flouridaciju zuba pri čemu mogu iznimno pridonjeti smanjenju incidencije karijesa u dječjoj i odraslog populaciji kao i smanjenju incidencije parodontne bolesti što za rezultat može imati pozitivan financijski učinak budući da se prevencijom i ranim otkrivanjem bolesti smanjuju troškovi liječenja koji su znatno veći. Nadalje, u brojnim državama dentalni higijeničari su zaposleni u bolničkim sustavima gdje provode parodontološku terapiju i preventivne postupke kod ambulantnih i pacijenata na stacionarnu. To uključuje i održavanje oralne higijene osoba sa posebnim potrebama koje se provode u općoj anesteziji i/ili sedaciji. Također, brojna istraživanja potvrđuju kako kod bolesnika u jedicinama intenzivnog liječenja koji su intubirani i na mehaničkoj ventilaciji najčešće dolazi do pojave pneumnije koja može produžiti boravak u bolnici u prosjeku 9 dana što iznimno utječe na ukupne troškove liječenja. Aspiracijom oralne mikroflore dolazi do pneumonije povezane s mehaničkom ventilacijom, a najčešće nastaje kao rezultat loše oralne higijene. Pravilnom oralnom higijenom koju mogu pružiti jedino dentalni higijeničari moguće je spriječiti pojavu pneumonije kod bolesnika na mehaničkoj ventilaciji i time utjecati na smanjenje incidencije i mortaliteta od ove bolesti. Prepoznavanje potrebe i uključivanje prvostupnika sestrinstva, fizioterapije, radne terapije i medicinsko-laboratorijske dijagnostike utjecalo je na podizanje razine njege, liječenja, rehabilitacije i dijagnostike u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. S obzirom na doprinos koji mogu dati Prvostupnci dentalne higijene potrebno ih je uključiti kao ugovorne subjekte Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i omogućiti im rad u primarnim, sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama. Izvor: 1. Gupta A, Gupta A, Singh TK, Saxsena A. Role of oral care to prevent VAP in mechanically ventilated Intensive Care Unit patients. Saudi J Anaesth. 2016;10(1):95–97. doi:10.4103/1658-354X.169484 2. Randhawa, R., Chandan, J. & Thomas, T. Oral health: Dental neglect on wards. Br Dent J 223, 238 (2017). https://doi.org/10.1038/sj.bdj.2017.694 3. Cirincione UK, Wils WJ. Survey of dental hygienists in the hospital setting. J Dent Hyg. 1990 Jun;64(5):239-45. Dostupno na adresi: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2074491 | Nije prihvaćen | U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti , čl. 46. u ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada / medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. Odredbe koje se odnose na ordinacije odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. |
15 | Katarina Major | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Dentalni tehničari su izvantimski zdravstveni suradnici koji nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja ili prekvalifikacije imaju mogućnost otvaranja vlastitog privatnog laboratorija.Prvostupnici dentalne higijene obrazuju se na sveučilišnim preddiplomskim studijima i time su na većoj akademskoj razini od dentalnih tehničara. Po uzoru na zemlje Skandinavije (Danska, Finska, Norveška, Švedska i Island) te Švicarsku, Kanadu i brojne druge dentalnim higijeničarima treba omogućiti da kao izvantimski zdravstveni suradnici mogu raditi neovisno od stomatologa i imati vlastitu privatnu praksu u okviru kompetencija koje uključuju samostalno planiranje, educiranje, informiranje i provođenje zdravstvene zaštite oralne šupljine na osnovu vrednovanja činjenica, ali i vrednovanja teorijskih znanja unutar područja dentalne medicine koje su stekli formalni obrazovanjem. | Nije prihvaćen | U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti , čl. 46. u ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada / medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. Odredbe koje se odnose na ordinacije odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. |
16 | Petra Bertović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 4. | Ukidanje Strukovnog razreda jedne od struka zbog izdvajanja iz Hrvatske komore dentalne medicine i osnivanja vlastite komore nema jasno utvrđene osnove. Navedeni zahtjev nije u najboljem interesu pacijenata, već u interesu manje skupine ljudi. Hrvatska komora dentalne medicine je osnovana s ciljem da štiti prava i interese svojih članova i pacijenata te da brine o ugledu i unapređenju struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
17 | Petra Bertović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Republika Nizozemska do 18. godine dentalnim higijeničarima u potpunosti refundira troškove prevencije oralnih bolesti iz osnovnog osiguranja s obzirom da je takav način ekonomičniji (1). Dentalni higijeničari imaju pristupačnije i povoljnije cijene za svoje usluge od doktora dentalne medicine. Pored ostalog školovanje dentalnog higijeničara je kraće i profitabilnije (3 akademske godine), slijedom navedenog korištenje liječnika dentalne medicine za preventivne postupke predstavlja nepotreban trošak s obzirom da su godine (6 akademskih godina) i troškovi školovanja viši za doktore dentalne medicine. Dentalni higijeničar oslobađa vrijeme liječniku i dovodi do smanjena troškova u zdravstvu (2,3). Također hrvatski 12-godišnjaci nalaze se na samom dnu europske ljestvice sa KEP indeksom od 4,51, a još poražavajuće rezultate imaju ostale dobne skupine (15g, 35-45g i 65-75g). Činjenica da imamo najlošiji KEP indeks govori o loše vođenoj strategiji prevencije i očuvanja oralnog zdravlja jer trenutni sustav potiče kurativnu orijentaciju, a ne preventivno djelovanje koje na koncu dovodi do smanjenja troškova u zdravstvu. Najvažniji problem predstavlja nepostojanje obaveznih preventivnih postupaka i procedura te nedostatak kadra koji bi se bavio ovom problematikom. Stoga prvostupnik dentalne higijene treba biti osoba koja će motivirati i naučiti pacijenta pravilnom održavanju oralne higijene, te provoditi preventivne postupke. Preventivni postupci trebaju uključivati lako dostupne preventivne preglede, tečajeve i radionice o oralnoj higijeni u vrtićima i školama, ali i za sve osobe koje imaju svoje prirodne zube (4). 1. Nizozemska udruga dentalnih higijeničara. Jeste li znali da djeca do 18 godina mogu besplatno posjetiti zubnog higijenika? Dostupno na adresi: https://www.mondhygienisten.nl/ 2. Richards D. Hygiene-therapists could be used to screen for dental caries and periodontal disease. Evid Based Dent. 2015 Dec;16(4):116-7. 3. Macey R, Glenny A, Walsh T, Tickle M, Worthington H, Ashley J, Brocklehurst P. The efficacy of screening for common dental diseases by hygiene-therapists: a diagnostic test accuracy study. J Dent Res. 2015 Mar;94(3 Suppl):70S-78S. 4. Hrvatska komora dentalne medicine sa odabranim doktorima dentalne medicine i dentalni asistenti/medicinske sestre. Epidemiološko istraživanje oralnog zdravlja u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | U Republici Hrvatskoj provodi se Nacionalni program Zubna putovnica kojem je cilj poboljšati oralno zdravlje i zdravstveno ponašanje školske djece upućivanjem kod upisa u 1. razred osnovne škole i svih učenika u 6. razredu na pregled doktoru dentalne medicine. Timovi dentalne medicine u sklopu ovog programa provode detaljne dentalne preglede, preventivne postupke i liječenje te naručuju na ponovni pregled. Posvećuje se posebna pozornost profilaksi fluorom da bi se taj izrazito važan postupak u prevenciji karijesa primijenio kod praktički svakog djeteta, kad god je moguće. Provodi se i program Nadziranog četkanja zubi u vrtićina i osnovnim školama s obzirom da je četkanje (pranje) zubi važna preventivna mjera u sprečavanju nastanka karijesa i usvajanju redovitih navika održavanja oralne higijene te je od iznimne važnosti za djecu od najranije dobi. |
18 | Petra Bertović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 3. | (1) Djelatnost dentalnog higijeničara obavljaju dentalni higijeničari prema uputama i pod nadzorom doktora dentalne medicine. Predlažem da se promijeni sljedeće: (1) Sveučilišni prvostupnik dentalne higijene je stručnjak za područje preventivne oralne njege te istu može obavljati samostalno. Dentalni higijeničari rade kod doktora dentalne medicine, ali mogu obavljati i privatnu praksu iz svoje kvalifikacije stečene obrazovanjem. Sukladno zakonu "Zakon o zdravstvenoj zaštiti" DIO ČETVRTI SADRŽAJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI GLAVA II. ORDINACIJA Članak 47. (1) Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim (Preddiplomski sveučilišni studij Dentalne higijene) i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako: 1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju 2. ima odobrenje za samostalan rad 3. je radno sposoban za obavljanje privatne prakse itd. Članak 49. (1) Zdravstveni radnik prvostupnik (prvostupnik Dentalne higijene) i zdravstveni radnik koji je stekao kvalifikaciju završetkom srednjoškolskog obrazovanja mogu, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuju profesije u zdravstvu, obavljati privatnu praksu iz svoje kvalifikacije stečene obrazovanjem, i to: – medicinske sestre / medicinski tehničari – primalje – fizioterapeuti – dentalni tehničari – (dentalni higijeničari) – radni terapeuti. (2) Fizioterapeuti, dentalni tehničari, (dentalni higijeničari) i radni terapeuti iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati privatnu praksu iz svoje kvalifikacije stečene obrazovanjem samostalno. Međunarodna Federacija Dentalnih Higijeničara navodi: ,,Dentalni higijeničari rade u svim područjima stomatologije i mogu posjedovati vlastite stomatološke ordinacije. Pacijente mogu vidjeti izravno ili pod receptom stomatologa." Organizacija Dentalnih Higijeničara u Nizozemskoj ističe: ,,Dentalnog higijeničara možete vidjeti izravno i ne trebate preporuku stomatologa. Dentalni higijeničar može biti zaposlen kod doktora dentalne medicine, ali i u neovisnoj ordinaciji dentalne higijene. Uz to, dentalni higijeničar, baš kao i doktor dentalne medicine, odgovoran je za vođenje dokumentacije o pacijentu (1)." Također navode kako postoje dentalni higijeničari koji dolaze u kućnu posjetu i pružaju mobilnu dentalnu uslugu pacijentima koji nisu u mogućnosti doći u ordinaciju, što se posebno odnosi na osobe s intelektualnim teškoćama te starije i nemoćne osobe. Životni se vijek ljudi iz desetljeća u desetljeće produljuje te je time znatno povećan udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu. Također broj rođenih s intelektualnim teškoćama svakodnevno je u porastu. Nažalost, ljudi koji imaju veće zdravstvene potrebe su oni koji primaju najmanju količinu skrbi (2). Nacionalna i međunarodna istraživanja, uključujući sustavne preglede, pokazuju da osobe s intelektualnim teškoćama imaju: veću prevalenciju zubnog karijesa veću prevalenciju parodontalnih bolesti veću prevalenciju gingivitisa veći broj zuba koji nedostaju edentulizam manje tretmana preventivne stomatologije više plaka i kamenca niske stope restorativne njege poteškoće u pristupu stomatološkim uslugama (3). Liječenje karijesa kod osoba s intelektualnim teškoćama vjerojatnije će dovesti do ekstrakcije, a ne do restauracije. Istraživanje pokazuje da trećina ljudi s teškoćama u učenju starijih od 50 godina nisu imali zube, a niti su htjeli nositi proteze. To naglašava potrebu za dobrom oralnom njegom tijekom života, jer se želi izbjeći bol, nelagoda i loša sposobnost žvakanja koja može povećati rizik od prehrambenih nedostataka (4). Loša oralna higijena kod osoba s intelektualnim teškoćama povećava rizik od kroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, respiratorne bolesti i moždani udar (3). Nacionalna i međunarodna istraživanja, uključujući sustavne preglede, pokazuju da osobe starije životne dobi čine vrlo posebnu i ranjivu dobnu skupinu jer često boluju od više kroničnih bolesti istodobno, stoga uzimaju više lijekova nego bilo koja druga dobna skupina. Većina lijekova posljedično uzrokuje niz oralnih nuspojava kao što su kserostomija, upala sluznice usne šupljine i žlijezda slinovnica, promjena boje sline, poremećaj okusa te lihenoidne reakcije. Ozbiljna komplikacija koja nastaje zbog kserostomije je brzi razvoj karijesa te, uz to, neugodan osjećaj u usnoj šupljini, zadah, otežana funkcija govora, žvakanja i gutanja (5, 6). Nadalje čimbenici rizika za loše oralno zdravlje osoba s intelektualnim teškoćama i starijih osoba uključuju: gastroezofagealni refluks ograničena pokretljivost koja otežava fizičko pranje zuba oštećenje osjetila učestali unos šećera poteškoće u razumijevanju važnosti svakodnevne oralne njege niži dohodak i obrazovna razina Sukladno navedenim čimbenicima, starije osobe i ljudi s intelektualnim teškoćama ovisni su o plaćenom osoblju za podršku oralnoj skrbi. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupnu zdravstvenu zaštitu djece do navršene 18. godine života i djeci osiguranika koja postanu potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima prije navršene 18. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog obrazovanja, kao i djeci osiguranika koja su nakon navršene 18. godine života postala potpuno i trajno nesposobna za samostalan život i rad sukladno posebnim propisima, i palijativnu zdravstvenu zaštitu, slijedom navedenog predlažem da se dentalnim higijeničarima omogući samostalan rad u području dentalne skrbi kako bi dentalni status osoba s intelektualnim teškoćama i starijih osoba bio bolji. Dobro oralno zdravlje važan je element dobrog fizičkog, kognitivnog i psihološkog zdravlja. (7, 8, 9). Reference: 1. Dostupno na adresi: https://www.mondhygienisten.nl/wat-doet-een-mondhygienist/ 2. Kuijken NMJ, Naaldenberg J, Nijhuis-van der Sanden, van Schrojenstein-Lantman de Valk HMJ. Healthy living according to adults with intellectual disabilities: towards tailoring health promotion initiatives. JIDR. 2016;60(3):228-41. 3. Wilson NJ, Lin Z, Villarosa A, George A. Oral health status and reported oral health problems in people with intellectual disability: A literature review. Journal of Intellectual and Developmental Disability. 2018;44(3):292-304. 4. Phadraig MG, McCallion P, Cleary E, McGlinchey E, Burke E, McCarron M, i sur. Total tooth loss and complete denture use in older adults with intellectual disabilities in Ireland. J Public Health Dent. 2015;75(2):101-8. 5. Bakhtiari S, Sehatpour M, Mortazavi H, Bakshi M. Orofacial manifestations of adverse drug reactions: a review study. Clujul Med. 2018;91(1):27–36. 6. Župan M, Matoković D, Lovrić B, Jovanović T, Tomac Jovanović J, Cviljević S. Procjena korištenja lijekova korisnika Doma za starije i nemoćne osobe Požega. Hrana u zdravlju i bolesti : znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku, Vol. Specijalno izdanje Štamparovi dani, Puni tekst. 2018;10:17-8. 7. Chadwick D, Chapman M, Davies G. Factors affecting access to daily oral and dental care among adults with intellectual disabilities. J Appl Res Intellect Disabil. 2018;31(3):379-94. 8. Karakatić M, Pajić Matić I, Lovrić B. Povezanost znanja o oralnoj higijeni na dentalni status starijih osoba u Požeško-slavonskoj županiji. Hrana u zdravlju i bolesti : znanstveno-stručni časopis za nutricionizam i dijetetiku, Vol. Specijalno izdanje Štamparovi dani. 2018;10:17-8. 9. Chiesi F, Grazzini M, Innocenti M, Giammarco B, Simoncini E, Garamella G, Zanobini P, Perra C, Baggiani C, Lorini C, Bonaccorsi G. Older People Living in Nursing Homes: An Oral Health Screening Survey in Florence, Italy. Int J Environ Res Public Health. 2019;16(18):3492. Prilažem privatne ordinacije dentalnih higijeničara u Republici Nizozemskoj: https://www.denieuwemondhygenist.nl/mondhygienistamsterdam Prilažem opis posla dentalnog higijeničara u Republici Sloveniji: http://evem.gov.si/info/poklici-in-strokovni-kadri/poklic/12595/prikaziPoklic/ Prilažem privatne ordinacije dentalnih higijeničara u Republici Sloveniji: http://ustna-higiena.eu/ https://www.ustnihigienik-lj.si/ | Nije prihvaćen | U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti , čl. 46. u ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada / medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. Odredbe koje se odnose na ordinacije odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. |
19 | TEA ĐUKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Dentalni higijeničar ima izrazitu važnu ulogu u našem zdravstvu. Kao što svi znamo KEP indeks u RH je jako loš, stoga je velika važnost da postoje dentalni higijeničari jer oni obavljaju pečačenje fisura, skidanje mekih i tvrdih naslaga, fluoridaciju kod mlađih uzrasta. Bave se edukacijom kod odraslih u vezi oralne higijene jer većina građana RH nije dobro upućena. Studij Dentalne higijene je stoga izrazito važan. Pošto smo završili visoko obrazovanje, ne vidim razlog zašto ne smijemo imati privatnu praksu tj. ordinacije. Kolege dentalni tehničati koji su završili srednju strukovnu školu imaju mogućnost otvaranja privatnih laboratorija, a dentalni higijeničari koju su završili studij ne mogu. Ne možemo imati ni privatnu ordinaciju, te nismo ni dio stomatološkog tima. Razvijenije zemlje su omogućile svojim Dentalnim higijeničarima mogućnost otvaranja privatne ordinacije. Pošto RH pokušava pratiti razvijenije zemlje, ne vidim razloga zašto nebi mogli omogućiti isto što i one. | Nije prihvaćen | U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, čl. 46. u ordinaciji se može obavljati zdravstvena djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada / medicine rada i sporta te specijalističko-konzilijarna djelatnost. Odredbe koje se odnose na ordinacije odgovarajuće se primjenjuju na medicinsko-biokemijske laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. |
20 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 3. | Članak 36.l Ovim člankom je Komora uvela kontrolu i dampinške cijene usluga dentalnih tehničara. Takvim cijenama je nanijela ogromnu štetu struci, djelatnicima i pacijentima, a pogodovala doktorima dentalne medicine. Cjenik Fondovskih dentalnih usluga je nerealan i potkradajući, a kreiran je po prijedlogu Komore. Isto ponašanje i dampinške cijene je Komora primijenila i na van fondovske usluge. Ovakav sramotno nizak način vrednovanja rada i djelatnosti dentalnih tehničara je nemoguć i nepoznat u zemljama EU. Iako smo u Članku 2.ovog Nacrta prijedloga Zakona prikazali primjer sramotnog vrednovanja rada dentalnih tehničara, opet ga prikazujemo. Riječ je o ugovorenim uslugama zdravstevnog osiguranja i cjeniku HZZO-a. TOTALNA PROTEZA= 2.743,40 kn. dentalni tehničar bez ugovora s HZZO = 22 faze rada, 12 utrošenih materijal na koji plaća PDV, ali ga ne može naplatiti kroz svoj proizvod + opremljen laboratorij vlastitim sredstvima + doprinosi + struja + voda + knjigovodstvo + prostor + porezi + prirezi + rente + zanavljanje i servisiranje opreme + edukacije + telefon, internet + prijevoz, pošta i dostava = 708, 43 kn. doktor dent. med. u ugovornom odnosu s HZZO = 5 faza rada , 2 utrošena materijala + mjesečno 40 - 50 000 kn. opremljene ordinacije = 2.034, 97kn. METALNA PROTEZA = 5.649,60 KN. dentalni tehničar = 33 faze rada, 24 utrošena materijala + sve gore nabrojano = 1.459, 85 kn. doktor dent.med.= 5 faza rada, 2 utrošena materijala + sve pogodnosti gore navedene = 4.189,75 kn. Ovakva politika diktiranja cijena, potplačenosti i ponižavanja djelatnika i struke dentalnih tehničara traje od 1998.g. i još je uvijek na snazi. Zbog toga se dentalni tehničari moraju izdvojiti iz HKDM, osnovati vlastitu KOMORU DENTALNIH TEHNIČARA i samostalno određivati smjer struke i sudjelovati u kreiranju poštene i primjerene cijene kako za sebe, tako za HZZO za pacijente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
21 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 9. | Članak 46. stavak (2) Registar dentalnih tehničara ne prikazuje stvarno stanje postojećih kadrova. Smatramo da je broj daleko veći obzirom na enorman broj škola (9) i nekoliko centara za prekvalifikaciju iz kojih svake godine iziđe 100-120 učenika. Ima tehničara koji su u radnom procesu, a nisu registrirani. Ima ih koji se ne registriraju nakon završenog obrazovanja ukoliko ne nađu svoje mjesto na tržištu rada,a ima i onih koje poslodavci ne usmjeravaju na registraciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
22 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 7. | Članak 43. točka 4. Komora ne pruža zaštitu građanima u ostvarivanju prava iz ovog članka. Pacijenti su svakodnevno izloženi kršenjima i uskratom prava i usluga iz zdravstvenog osiguranja, a pogotovo su izloženi velikom riziku kod privatnih radova. Nije uvedena standardizacija materijala, garancija i certificiranje proizvoda. Bez toga, strogih kontrola i sankcija u vidu gubljenja licenci, radnih mjesta i ugovara s HZZO nema sigurnosti u dentalnoj medicini gdje dolazi do poplave jeftinih i loših radova i materijala od kojih su neki opasni po zdravlje. točka 6. Djelatnost dentalnih tehničara nije uređene u mreži javne zdravstvene službe. točka 11. Standardi i normativi se trebaju revidirati. točka 12. Do sadašnja stručna mišljenja kod priprema propisa nisu regulirali ni uredili dentalnu struku što pokazuju poražavajući rezultati oralnog zdravlja nacije. točka 14. Dignitet dentalnog zvanja je odavno urušen poražavajućim rezultatima, a dignitet dentalnih tehničara davne 1998.g kad su izbačeni iz zdravstvenog sustava i iz dentalnog tima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
23 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 4. | Zahtijevamo izmjenu Članka 37.a stavak 1, 2 i 3 (1) Ukida se Strukovni razred dentalnih tehničara zbog izdvajanja iz Komore dentalne medicine i osnivanja vlastite Komore dentalnih tehničara. (2) Izbrisati dentalne tehničare koji se učlanjuju u vlastitu Komoru (3)Članstvo u Strukovnom razredu pri Komori dobrovoljno je za ( izbaciti dentalne tehničare) dentalne asistente..... Komora ima monopol nad strukom i djelatnošću dentalnih tehničara. Privatizacijom PZZ dentalni tehničari su trebali biti dio dentalnog tima financirani iz glavarina. Komora je to spriječila izbacivši ih iz zdravstvenog sustava, iz dentalnog tima, bez ugovora s HZZO, neopremljenih laboratorija( mada takvi laboratoriji nisu smjeli u zakup)bacila u zakup i na tržište rada da se financiraju po principu cijena puta usluga. Doktori su privatizacijom dobili opremljene ordinacije, pacijente i mjesečne glavarine 40 000 - 60 000 kn i pozicionirali se kao isporučitelji dentalnih pomagala. Od tada Komora i doktori odlučuju o pripadajućoj cijeni tehničara od ukupne cijene protetskog pomagala. Iako je protetski rad 4/5 ( čak i više)rad i meterijal dentalnog tehničara, određena mu je 1/4, a doktorima 3/4 od ukupne cijene pomagala. Doktori stalno ističu da su oni tu najbitniji i da su završili fakultet, pa da njima treba više pripadati. Ovakvo razmišljanje je sramotno i neopravdano, jer doktori višim obrazovanjem odrađuju manje faza rada i troše manje materijala. Protetsko pomagalo nije proizvod doktora nego dentalnog tehničara i spada u dio zdravstvene usluge koju obavljaju doktori dentalne medicine. Ovakvom preraspodijelom je dentalni tehničar sveden na potplaćenog roba bez mogućnosti prigovora i neposluha. Zanemareni su ogromni troškovi koji su potrebni za opremanje laboratorija, kupovinu pribora, materijala( na sav materijal plaćamo PDV a ne možemo ga naplatit kroz svoj proizvod,što nam dodatno umanjuje cijenu 1/4 za 25%),plaćanje doprinosa, režijskih troškova, uslužnih troškova, poreza, renta, ....... Strukovni razred dentalnih tehničara pri Komori je paravan za održavanje ropstva dentalnih tehničara, monopola nad strukom i oduzmimanja joj slobode razmišljanja i odlučivanja. Komora kao staleška organizacija ne štiti interese 2000 dentalnih tehničara kao svojih punopravnih članova, već samo i isključivo interese doktora dentalne medicine. Ustrojem kakav je na snazi onemogučeno nam je bolje pozicioniranja, iako nas ima 2000. I iz traženih izmjena postojećeg Zakona o dentalnoj medicini vidimo da Komora ne želi nikakve promjene u položaju i statusu dentalnih tehničara, ali bezkompromisno želi infiltrirati novu nepotrebnu struku u zdravstveni sustav, struku koja nema uporište ni smisao, ali je osmišljena umovima elite i za njihove potrebe. Ovakva Komora ne štiti dentalne tehničare, nego i dalje nastoji održati njihovo ropstvo i potplaćenost. HKDM JE TAMNICA I GROBNICA DENTALNIH TEHNIČARA. Za promjenu postojećeg pogubnog položaja struke i djelatnika ZAHTIJEVAMO IZDVAJANJE IZ KOMORE DENTALNE MEDICINE I OSNIVANJE KOMORE DENTALNIH TEHNIČARA koja će štititi interese struke, djelatnika i pacijenta. Dentalni tehničari odrade stotine milijuna kuna usluga plaćenih radnim nalozima HZZO-a i milijarde kuna sive zone, ali smo i dalje samo roblje na tržištu rada bez radnih, ljudskih i moralnih prava. Želimo boljitak za struku, pravednu preraspodijelu sredstava, uvođenje garancije rada i materijala; certificiranje proizvoda, nestanak sive zone, rada na crno, utaje poreza, pljačke pacijenata i Državnog (zdravstvenog i obrazovnog) proračuna. UKINITE ROPSTVO DENTALNIH TEHNIČARA KOJE TRAJE VIŠE OD 2 DESETLJEĆA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
24 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 2. | Zahtijevamo izmjenu Članka 36.a stavak 1 (.koja nije predviđena ovim izmjenama ali je bitna za struku dentalnih tehničara) gdje se navodi da djelatnost dentalnih tehničara obavljaju dentalni tehničari prema uputama i nalogu doktora dentalne medicine. Članak.36.a stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Djelatnost dentalnih tehničara obavljaju dentalni tehničari u suradnji s doktorima dentalne medicine. Dentalna pomagala su izrazito individualni protetski nadomjesci koji zahtijevaju mnoge faze izrade i materijale, te se ne mogu samo naručiti i dobiti kao npr. naočale koje su serijsko pomagalo. Rad u fazama, specifičnost i kompliciranost samog procesa izrade pomagala zahtijeva suradnju i timski rad doktora dent. med. i dentalnog tehničara što treba prikazati, priznati i vrednovati kroz izmjenu postojećeg Zakona. V.A DJELATNOST DENTALNIH TEHNIČARA - dio Zakona od Članka 36.a do 36.m prikazuje ozakonjeni monopol Komore nad strukom i djelatnošću dentalnih tehničara. Članak 36.l - kojim se dozvoljava Komori određivanje najniže cijene dentalno- tehničke usluge je poguban za dentalne tehničare. Komoru uvijek predstavljaju doktori dentalne medicine u pregovaračkim procesima s HZZO. Ti isti doktori ne poznaju proces, vrijeme, način i uvjete rada, materijale, strojeve i pribor koji su potrebni u stvaranju protetskog nadomjestka. Nisu upoznati s troškovima koje iziskuje proces izrade do finalnog proizvoda, ali su bez konzultacije i pristanka tehničarima sramno odredili pripadajući iznos od ukupne cijene pomagala. Ovim člankom je ozakonjena pljačka dentalnih tehničara od strane doktora dent. med. i prisvajanje plodova njihova rada. Određena je sramotno niska cijena pripadajućeg udjela dentalnog tehničara u cijeni protetskog rada. "Udijeljena" im je 1/4 od cijene pomagala iako su 4/5 rada i metrijala stavka tehničara. Npr. TOTALNA PROTEZA= 2.743,40 kn. dentalni tehničar= 22 faze rada, 12 utrošenih materijala= 708,43kn. Kad plati doprinose, materijale i na njih PDV ( koji ne može naplatiti kroz svoj proizvod), struju, vodu, prostor, knjigovodstvo, porez na tvrtku, spomeničku rentu; kupovinu, zanavljanje i servisiranje opreme; edukacije; prijevoz, poštu, telefon, tehničaru ostane od cjelokupnog iznosa cca 100 kn. doktor dent. med.=5 faza rada, 2 utrošena materijala = 2034,97 kn. Npr. METALNA PROTEZA= 5.649,60 kn. dentalni tehničar=33 faze rada, 24 utrošena materijala = 1.459,85 kn. doktor dent.med.= 5 faza rada, 2 utrošena materijala = 4.189,75 kn. ZBOG MONOPOLA HKDM NAD STRUKOM I DJELATNOŠĆU DENTALNIH TEHNIČARA TRAŽIMO IZDVAJANJE IZ TE ASOCIJACIJE I OSNIVANJE KOMORE DENTALNIH TEHNIČARA. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
25 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 3. | Izričito se protivimo uvođenju dentalnih higijeničara u zdravstveni i obrazovni sustav sustav i dentalnu djelatnost. Tražimo ukidanje svih Članaka i stavaka Zakona o dentalnoj medicini gdje se želi izmjenama infiltrirati nova nepotrebna struka dentalnih higijeničara. Iako bi ti kadrovi koji se već školuju na teret Državnog proračuna i poreznih obveznika, u prijedlogu predlagatelja, trebali biti izvantimski zdravstveni suradnci i raditi prema uputama i pod nadzorom doktora dentalne medicine, pretenzije mladih kadrova su sasvim suprotne. Žele biti ugovorni djelatnici HZZO-a, žele autonomiju prisvajajući dio djelatnosti doktora dent.med. i nekih specijalističkih grana, žele određivati terapije preskačući doktore, žele se ubacivati u osjetljiva područja bez znanja i kompetencija misleći da će to olako dobiti kao što su i svoj "akademski" naziv. Ovdje je riječ o neznanju, a neznanje je opasno. Ako nam je potrebna podkapacitirana, nedovoljno obrazovana i praktično nedovoljno educirana akademska struka u postojećem zdravstvenom sustavu i u kaotičnoj, skupoj, neučinkovitoj i poražavajućoj dentalnoj djelatnosti, Vaši prijedlozi, odluke i moralnost su upitni i za preispitivanje. | Nije prihvaćen | Cilj ovog Zakona je regulirati zanimanje dentalnog higijeničara te im omogućiti pristup tržištu rada, čime će se doprinijeti zaštiti oralnog zdravlja i povećanju kvalitete zdravstvenih usluga u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti. |
26 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, Članak 1. | Zahtijevamo izmjenu Članka 13 stavak 2. Zakona o dentalnoj medicini. Pojam ORDINACIJSKI TIM zamijeniti pojmom DENTALNI TIM. Članak 13. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Dentalni tim čine doktor dentalne medicine- nositelj dentalne ordinacije, dentalni tehničar i dentalni asistent, odnosno medicinska sestra". Brisati stavak stavak 3. ( Čl.13.)jer se dentalni tehničari vraćaju u tim, a potrebe i opravdanosti za dentalnim higijeničarima ionako nema. Stavak 4. ( Čl.13) se prebacuje na stavak 3. Prihvaćanjem ovakve izmjene Članka 13. stavak 2.Zakona o dentalnoj medicini, napokon bi se ispravila nepravda kojom je Komora dentalne medicine prije više od 2 desetljeća (privatizacijojm PZZ ) dentalne tehničare izbacila iz zdravstvenog sustava i tima, a 2009. g proglasila izvantimskim zdravstvenim suradnicima. Djelatnost dentalnih tehničara je rehabilitacija usne šupljine i izrada neophodnih dentalnih protetskih nadomjestaka koji su sastavni dio zdravstvene zaštite, zdravstvenog osiguranja i zdravlja populacije. Dentalne protetske usluge su ugovorene javno zdravstvene usluge koje su sastavni i nezaobilazni dio djelatnosti doktora dentalne medicine, ugovorene i plaćene radnim nalozima HZZO-a, a mjere se stotinama milijuna kn. godišnje. Ovom izmjenom koju zahtijevamo bi se uveo red u struku, sanirao kaos koji rezultira ogromnu sivu zonu, rad na crno, utaju poreza, pljačku i prevaru pacijenata. Zaštitili bi se pacijenati, došlo bi do uštede i racionalizacije sredstava Državnog ( zdravstvenog) proračuna, uvela bi se standardizacija rada i materijala, certificiranje proizvoda i garancija kvalitete. Uredilo bi se sve ono što je sada sumnjivo i upitno, a neophodno u zaštiti dentalnog zdravlja pacijenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
27 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI, III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Netočno je da provedba Zakona nema financijski učinak na Državni proračun, jer su zbog dentalnih higijeničara od 2015-2016.g otvorena 2 izvanredna studija pri medicinskim fakultetima Osijek i Rijeka ( a u sadržaju Nacrta vidimo i najavu otvaranja novih) koji se financiraju sredstvima proračuna. Kako je potreba za tom djelatnošću minorna, a broj studija već u startu suvišan, ubrzo će se stvoriti višak djelatnika koji će kao i sve ostale djelatnosti u dentalnoj medicini uskoro postati brojevi na burzi rada. Stvaranje kadrova kojima bi se "omogućio pristup tržištu rada prije svega u zdravstvenom turizmu je pokazatelj nedostatak odgovornosti, svijesti i razuma, jer smo ovih dana svjedoci kako u neplaniranim uvjetima sama djelatnost nije sposobna bez pomoći države tj. Državnog proračuna odoliti izazovu i sama izdržati pritisak i pronaći rješenje u očuvanju radnih mjesta. Znači, sada i zdravstveni turizam postaje dodatni udar na Državni proračun i porezne obveznike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
28 | UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Izmjena Zakona o dentalnoj medicini je odavno trebala biti zbog uređenja statusa dentalnih tehničara, a ne zbog uvođenja nove nepotrebne i suvišne elitističke struke u skupu, kaotičnu, neučinkovitu i poražavajuću dentalnu zdravstvenu zaštitu. Ovom izmjenom se pogoduje šačici bogatih elitista čiji se megalomanski apetiti trebaju financirati sredstvima poreznih obveznika. Prijedlogu izmjene Zakona se pristupilo obmanjujuće i paušalno bez prikazane analize potreba tržišta rada, načina rada, zapošljavanja i financijske opravdanosti. Prikriva se devastacijski učinak na Državni proračun otvaranjem 2 studija i najavom otvaranja novih. Predlagatelji izmjene prepoznaju struku dentalnih higijeničara kao " nužnu i neophodnu u dentalnim ordinacijama velikog dijela zemalja EU...."( riječ je o izrazito bogatim zemljama EU i svijeta). Kakvu opravdanosti ta struka ima u Hrvatskoj koja je najsiromašnija zemlja EU s 1/3 stanovništva na rubu siromaštva, s 200-300 000 djece koja žive u siromaštvu od kojih 20 000 u ekstremnom? Hrvatska ima 4 dentalna studija i cca 6000 doktora dentalne medicine koji već pune burze rada. U zemljama EU 1 dr.dent.med dolazi na 1500 stanovnika ,a u Hrvatskoj 1 na 700. IMAMO STOMATOLOGA ZA 2 HRVATSKE. Hrvatska ima 9 škola za dentalne tehničare , nekoliko centara za prekvalifikaciju i registriranih 2000 djelatnika ( stvarno stanje je nepoznato i broj je daleko veći) koji odavno pune burze rada. IMAMO DEVASTIRANU, KAOTIČNU, NEUREĐENU STRUKU I NEPOZNAT BROJ DJELATNIKA. DENTALNI TEHNIČARI SU OD PRIVATIZACIJE PZZ ROBLJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA BEZ RADNIH, LJUDSKIH I MORALNIH PRAVA I TO TREBA PROMIJENITI. Hrvatska ima 260 ortodonata, a većini djece ( uglavnom siromašne) su aparatići nedostupni. IMAMO ORTODONATA ZA 2,5 HRVATSKE. S prekobrojnim brojem studija, škola i djelatnika u dentalnoj medicini, HRVATSKA JE UZ BUGARSKU NAJGORA PO STANJU ORALNOG ZDRAVLJA NACIJE MEĐU ZEMLJAMA ČLANICAMA EU. Uz sve ove poražavajuće pokazatelje očekivati kvalitetniju dentalnu skrb uvođenjem nove struke s podkapacitiranim "akademskim" obrazovanjem je čista LAŽ I OBMANA. Otvaranje novih radnih mjesta za djelatnost elitista kojima treba par desetaka djelatnika je također čista LAŽ I OBMANA. Otvaranje studija sa sramotno niskim kriterijima i načinom obrazovanja kadrova ( izvanredan studij, predavanja neobavezna, praksa samo nekoliko tjedana tokom godine, a stariji od 25.g se mogu upisati bez položene mature)kojima bi domena rada bila dio preventive koja je ionako djelokrug rada doktora. dent.med. je pljačka i izdaja interesa zdravstvenog, obrazovnog i financijskog sustava Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
29 | Zorica Šurina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI | Razlike između položaja dentalnog asistenta i položaja dentalnog higijeničara usredotočuju se na njihove kvalifikacije, zadatke koje bi trebali obavljati i razinu interakcije s pacijentima. Dentalni higijeničar može obavljati poslove dentalnog asistenta kao što su uzimanje anamneze, obavljanje administrativnih poslova i također, ako je potrebno, asistiranje doktoru dentalne medicine. Također, dentalni higijeničar ima veći stupanj obrazovanja od dentalnog asistenta te ima najvažniju ulogu u prevenciji bolesti mekih i tvrdih zubnih tkiva jer upućuje u pravilnu higijenu usne šupljine (pravilno pranje zuba, korištenje zubnog konca te upute o korištenju interdentalnih četkica) i obavlja poslove kao što su pečaćenje fisura, fluoridacija, čišćenje mekih i tvrdih zubnih naslaga, zatim pjeskarenje i poliranje zuba te tako sprječava stvaranje bolesti usne šupljine ili daljnji napredak bolesti usne šupljine. Oralno zdravlje je važno za funkciju žvakanja i govora, ali i estetiku, a u današnje vrijeme ljudi postanu svjesni stanja svog oralnog zdravlja tek kada dođe do kroničnih bolesti u usnoj šupljini, što dovodi do socioloških ograničenja te do nedostatka samopouzdanja, ali također i do fizičke boli i nelagode, a naposlijetku i do gubitka zuba. Stoga su dentalni higijeničari prva stepenica u sprječavanju toga. Zatim, dentalni higijeničar olakšava posao doktoru dentalne medicine jer može obavljati poslove uzimanja dentalnih otisaka, izbjeljivanje zuba i slično. Najvažnija činjenica je da dentalni higijeničari mogu samostalno obavljati sve poslove koje u praksi obavlja dentalni asistent, ali također i pojedine poslove koje obavlja doktor dentalne medicine, a koje sam već navela gore u tekstu. S obzirom na KEP indekse u ostalim zemljama Europe, KEP indeks u Hrvatskoj je vrlo visok i poražavajuć, a to se može pripisati nedovoljnoj prevenciji u zaštiti zdravlja usne šupljine, a prevenciju bi trebali obavljati zdravstveni djelatnici dentalne medicine, odnosno dentalni higijeničari. Po uzoru na zemlje kao što su Danska, Finska, Norveška, Švedska, Island, Švicarska, Kanada i brojne druge, dentalnim higijeničarima potrebno je omogućiti da kao izvantimski zdravstveni suradnici imaju mogućnost samostalnog rada neovisno od stomatologa. Potrebno je omogućiti im samostalno planiranje, educiranje, informiranje i provođenje zdravstvene zaštite. | Nije prihvaćen | Doktori dentalne medicine i dentalni tehničari mogu biti nositelji privatne prakse (dentalne ordinacije i dentalni laboratoriji), što dentalni asistenti i higijeničari radi rada prema uputama i pod nadzorom doktora – ne mogu. Izmjenama zakonskog teksta kao i općim aktima Komore riješiti će se unutar razreda način djelovanja asistenata i higijeničara, kojima je već sad osigurana autonomnost u postupku donošenja odluka vezanih uz obavljanje njihovih djelatnosti. |