Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Andrija Lesar PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 25. Predlažem da se u Čl. 25. doda: "Najmanje jednom godišnje je obavezno provesti čišćenje i dezinfekciju te preventivni pregled ventilacijskih sustava." Obrazloženje: ventilacijski sustavi su česti izvori kontaminacije i prijenosa zaraznih bolesti. Nakupljene nečistoče u samim kanalima mogu biti i izvor kemijskih štetnosti za radnike. Osim toga nakupljene nečistoće i masnoće u ventilacijskim sustavima predstavljaju izrazito opasana rizik od požara. U praksi su vrlo česti slučajevi zapaljenja ventilacijskih sustava u Republici Hrvatskoj. A bilo je i nekoliko dokazanih slučajave pojave legioneloza upravo iz ventilacijskih sustava. Da bi se to izbjeglo potrebno je jasno i točno definirati dinamiku i učestalost čišćenja i dezinfekcije ventilacijskih sustava. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća, iako je to regulirano tehničkim propisom za ventilacijske i klimatizacijske sustave iz djelokruga graditeljstva. Nije prikladno definirati dinamiku jer bi to izazvalo cijeli niz nedorečenosti i mogućih nepotrebnih opterećenja. Prihvaća se da se uz određeni stavak Prijedloga pravilnika naglasi obveza održavanja (na način određen projektom zgrade – prema Tehničkom propisu) u skladu s odredbama Tehničkog propisa za ventilacijske i klimatizacijske sustave.
2 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 35. Napomenuti obvezu opremanjem prigodnim pepeljarama i protupožarnim aparatom. Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično u smislu opskrbljenosti pepeljarama.
3 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 34. St. 4, dodati ili uvrstiti dodatno novi stavak u kojem će se zabraniti pušenje! Prihvaćen Prihvaća se.
4 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 29. St. 11, ključevi za zatvaranje nisu jedini oblik zaključavanja, imamo lokote, brave sa šiframa i dr. mogućnosti. Nije prihvaćen Pored “ključeva” u Prijedlogu pravilnika koristi se i termin “uređaji za zatvaranje” koji obuhvaća druge mehanizme zatvaranja.
5 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 22. St. 3, potrebno je definirati minimalnu jačinu osvijetljenosti (luxa). Nije prihvaćen Nije potrebno jer je intenzitet (jačina) osvijetljenosti definirana posebnom normom u ovisnosti o vrsti poslova.
6 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 21. St. 4, prijedlog je počevši od 2 m visine i izričito definirati visinu obveze postavljanja leđne zaštite (Ovo "oko" nikoga neće usrećiti već eventualno donijeti moguće probleme)! Prihvaćen Riječ “oko” može se brisati.
7 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 20. St. 7, potrebno definirati čvrstoću i dimenzije zaštitne ograde. Nije prihvaćen Definirano je putem odredbi članka 19.
8 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 18. St. 3, dodati da je potrebno prigodnim mjerama ili zaštitnim barijerama spriječiti parkiranje vozilima ili slaganje materijala / opreme, čime bi se onemogučio siguran izlaz. St. 15, Mišljenja sam da je 110 cm visine sasvim dovoljno. Što će biti sa zaštitnim ogradama koje su izvedene po starim propisima? St. 16, potrebno dodati da je potrebno iste osigurati protukliznom podlogom ili protukliznim elementima. Nije prihvaćen Odredba čl. 18. st. 3. je u smislu osiguranja sigurnog smjera izlaženja, a komentar se odnosi na pitanja mogućeg zakrčenja izlaznog prostora koja se mogu rješavati drugim mjerama. Za ostatak komentara odgovor pod red. br. 24.
9 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 16. St. 6, klizna vrata trebala bi biti izvedena na način i da maksimalno pružaju sigurnost od zaštite prstiju ili uklještenja dijelova tijela prilikom otvaranja / zatvaranja / preklapanja. Ako to ne može biti drugačije izvedeno, minimalno barem sigurnosnim znakovima na mjestima gdje bi se takve ozljede mogle dogoditi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 15. St. 5, potrebno dodatno pojasniti na koji način to sigurati? St. 8, Dodati da ploče moraju prekriti otvor u punom profilu i definirati osim čvrstoće i sigurnosti minimalne dimenzije zaštitne ograde. St. Predlažem dodati obvezu dodatnog postavljanja znakova sigurnosti i upozorenja na vidljivom mjestu koja će na vrijeme upozoriti na opasnost. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u odnosu na propisivanje dodatnog postavljanja znakova sigurnosti na vidljivom mjestu.
11 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 14. St 3, Osim pravilnika postoje i važeće norme za sigurnosne znakove? Nije prihvaćen Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN, br. 91/15, 102/15 i 61/16) upravo obuhvaća zahtjeve norme HRN EN ISO 7010 : 2013 – Grafički simboli – Boje i znakovi sigurnosti – Registrirani znakovi sigurnosti.
12 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 13. St. 3, potrebno definirati minimalne dimenzije, minimalni broj i način raspodjele. St. 9, dodati da nužna rasvjeta mora biti redovito održavana te ispitana. St. 13, navesti da kod sekcijskih garažnih vrata na halama i skladištima gdje se zadržava veći broj osoba, ako ne postoje dodatna vrata za evakuaciju, moraju biti ugrađena vrata za tu svrhu, a koja se otvaraju u smjeru izlaza. Djelomično prihvaćen Prihvaća se dio komentara da “nužna rasvjeta mora biti redovito održavana”.
13 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 12. St. 8, potrebno ubaciti obvezu izvedbe čvrstih i propisno izvedenih zaštitnih ograda, stepeništa , te ljestvi i u protivnom nametnuti obvezu upotrebe opreme za siguran rad na visini. Nije prihvaćen Ne postoje zapreke da određene tehničke izvedbe navedene u komentaru projektant ne primjeni, međutim generalno propisivanje konkretnih tehničko sigurnosnih rješenja na svim građevinama ne bi bilo opravdano, pa se provedba istih prepušta projektantu i održavateljima - uz uporabu opreme koja osigurava rad na siguran način.
14 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 9. Što je sa dokazom o ispravnosti instalacija tj. obvezi posjedovanja zapisnika o ispitivanju od ovlaštene / akreditirane tvrtke koja će potvrditi ispravnost i osiguravanja propisanih uvjeta iz članka 9? Prijedlog uvrstiti u članak. Nije prihvaćen Čl. 9. regulirano je da električne instalacije moraju biti projektirane, izvedene i održavane sukladno posebnom propisu, tako da tijekom korištenja ne prouzroče požar odnosno eksploziju, električni udar i druge opasnosti ili štetnosti. Posebni propis je Tehnički propisa za niskonaponske električne instalacije (NN; br. 5/19), u kojem je čl. 33. propisano da održavanje obuhvaća i sastavljanje zapisnika o pregledima i ispitivanjima prema prilogu C toga Pravilnika. Dakle, ispitivanje se smatram aktivnošću u okviru održavanja.
15 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 2. a) prijedlog korištenja termina privremena gradilišta (sukladno Pravilniku, NN br. 48/18). f) da li je tu uključen i rad od kuće? Nije prihvaćen Odbija se. Privremena gradilišta su isključena jer su ona regulirana posebnim Pravilnikom temeljem posebne Direktive, a rad od kuće u to nije uključen.
16 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 37. Također u ovom članku nije ništa definirano. Gdje će se to omogućiti ležanje i odmaranje i koji to uvjeti moraju biti zadovoljeni. Nije prihvaćen Nije prikladno niti moguće precizno unaprijed definirati.
17 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 36. U navedenom članku također ništa nije definirano. Potrebno je definirati temperaturu, broj radnika, veličina prostorije kako bi se isto moglo sprovesti. Na ovaj način provođenje i kontrola istog je nemoguća. Nije prihvaćen Prilikom projektiranja potrebno je voditi računa ako se radi o poslovima pri kojima su radnici izloženi visokim ili niskim temperaturama.
18 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 33. stavak 1) Ako je potrebno to se može protumačiti kod većine poslodavaca da nije potrebno te iste neće postojati. Točno definirati u kojim slučajevima MORAJU postojati navedene prostorije (da li prema broju zaposlenih, djelatnosti i sl.). Nije prihvaćen Prilikom projektiranja potrebno je voditi računa o rizicima iz procesa rada.
19 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 32. stavak 3) Definirati veličinu prostorije za odmor i odgovarajući broj stolova i stolica s naslonom prema broju radnika a ne navoditi dovoljne veličine i odgovarajući broj. Svrha ovog Pravilnika nije da se navode riječi dovoljan broj, odgovarajuća veličina i sl. Nije prihvaćen Prilikom projektiranja potrebno je voditi računa o broju radnika i vrsti djelatnosti.
20 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 26. stavak 9) Navesti odgovarajuću jačinu nužne rasvjete (koliko ona iznosi)! Nije prihvaćen Propisano posebnim propisom iz djelokruga zaštite od požara koji se poziva na hrvatske norme, veza odgovor uz red. br. 14.
21 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. stavak 7) Čime su definirane temperature u navedenim prostorima? Nije prihvaćen Problematika iz komentara regulirana je Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN, br. 3/07) kao i propisima za toplinsku zaštitu u zgradama (iz djelokruga graditeljstva), a mogući pretjerani učinci utvrđivati će se u okviru ispitivanja temperature kao parametra mikro klime u radnom okolišu. Također postoje i hrvatske norme koje reguliraju isto područje kao i faktore toplinske udobnosti (HRN EN ISO 7730), koje su podloga prilikom mjerenja i ocjene stanja radnog okoliša.
22 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. stavak 4) Također se spominje toplo (ljetno) razdoblje koje nije definirano. Potrebno je odrediti koje je to toplo razdoblje ili se isto odnosi samo na ljetno godišnje doba? Na isti način potrebno je riješiti i stavak 2. Nije prihvaćen Problematika iz komentara regulirana je Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN, br. 3/07) kao i propisima za toplinsku zaštitu u zgradama (iz djelokruga graditeljstva), a mogući pretjerani učinci utvrđivati će se u okviru ispitivanja temperature kao parametra mikro klime u radnom okolišu. Također postoje i hrvatske norme koje reguliraju isto područje kao i faktore toplinske udobnosti (HRN EN ISO 7730), koje su podloga prilikom mjerenja i ocjene stanja radnog okoliša.
23 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. stavak 2) U navedenom stavku spominje se hladno (zimsko) razdoblje koje nije definirano. Definirati taj raspon npr. ispod 10 stupnjeva C. Također su definirani mikroklimatski uvjeti samo za hladno (zimsko) razdoblje, a što je sa toplim (ljetnim) razdobljem. U smjernicama Zavoda za javno zdravstvo (rad pri niskim i visokim temperaturama) ne definira se isto. Nije prihvaćen Problematika iz komentara regulirana je Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN, br. 3/07) kao i propisima za toplinsku zaštitu u zgradama (iz djelokruga graditeljstva), a mogući pretjerani učinci utvrđivati će se u okviru ispitivanja temperature kao parametra mikro klime u radnom okolišu. Također postoje i hrvatske norme koje reguliraju isto područje kao i faktore toplinske udobnosti (HRN EN ISO 7730), koje su podloga prilikom mjerenja i ocjene stanja radnog okoliša.
24 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 21. stavak 5) Definirati zaštitu otvora između ljestva i leđobrana. Naime ti otvori nisu zaštićeni tj. ne postoji nikakva zaštita koja bi sprječavala neovlašteno penjanje. Na taj način osigurano je penjanje svima! Prijedlog: propisati obvezu postavljanja zaštite otvora na način da se omogući otvaranje i zatvaranje istog uz obvezno zaključavanje! Nije prihvaćen Problematika neovlaštenog penjanja nije predmetom ovoga pravilnika, pa se ta pitanja rješavaju drugim mjerama i uputama.
25 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 15. u stavka 14) U navedenom stavku definirati mogućnost da radne prostorije mogu biti izvedene da su u cijelosti definirane kao transportni putovi dok se za zaštitu radnika i drugih osoba utvrđuju i obilježavaju putovi koje koriste radnici i druge osobe. Primjer takvih prostorija su velika regalna skladišta sa eventualno jednom ili dvije prostorije od kojih je jedna za punjenje viličara a druga za skladištara. Kod takovih skladišta da bi ucrtali transportne putove potroše se velike količine boje uz nemogućnost samog označavanja i obilježavanja istih - nastaju križanja putova, izvedeni su preuski putovi, kupljen je novi širi viličar koji zahtjeva brisanje postojećih i izrada novih putova, nemogućnost definiranja putova kretanja u cijelosti i sl. Nije prihvaćen Predloženo propisivanje ne bi bilo u skladu s načelima i pravilima zaštite na radu, a regalno skladište nije kao cjelina transportni put. Ne postoje zapreke da poslodavac posebno obilježi putove koje koriste radnici te da postavi i odgovarajuće sigurnosne znakove.
26 DAVOR URŠULIN PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 15. U stavku 10 definirati dostatan prostor. Na ovaj način kako je predloženo taj prostor može iznositi i 10 cm, 50 cm ili 100 cm? Pojam dostatan prostor nemoguće je izvesti niti kontrolirati jer nije definiran! Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se komentar u smislu geometrijskog definiranja, ali se prima na znanje da bi smisao i svrhu odredbe st. 10. trebalo jasnije formulirati. Doradit će se odredba st. 10. u smislu usklađivanja sa odredbama st. 1. i 5. čl. 15. (“dostatan prostor”, zamijeniti s “dostatnim sigurnosnim prostorom” te dodati “kako bi se pravovremeno uočile opasnosti”.
27 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 36. molimo definirati minimalne zahtjeve Nije prihvaćen Prilikom projektiranja potrebno je voditi računa ako se radi o poslovima pri kojima su radnici izloženi visokim ili niskim temperaturama.
28 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 32. (3) molimo definirati minimalne zahtjeve Nije prihvaćen Prilikom projektiranja potrebno je voditi računa o broju radnika i vrsti djelatnosti.
29 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 31. (2) predlažemo izbacivanje Stavka 2 jer nije utemeljen na realnim pretpostavkama organizacije prostora zgrade. Stavkom 3 je određena največa udaljenost nužnika od radnog mjesta čime je definirana obaveza osiguravanja potrebnih nužnika ali I ostavljena mogućnost organiziranja prostora prema realnim mogućostima. bezpredmetno je propisivati broj nužnika prema broju etaža kada je stavkom 3 definirana maksimalna udaljenost nužnika od mjesta rada. Stavak 2 je potrebno promjeniti na način da svaki poslovni subject za svoj poslovni dio mora osigurati nužnik Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća.Moguće je definirati izuzeća na onim etažama na kojima ne postoje stalna mjesta rada (primjerice podrumski prostor, potkrovlja i sl.) već se radi o pomoćnim prostorima. Higijenski standard nije moguće snižavati imajući u vidu rizike od zaraznih bolesti.
30 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 29. (6) molim da se rad sa životinjama ( živim životinjma) razvrsta obzirom da se prilikom toga rada ne stvara prašina, opasni plinovi ali svakako higijenski uvjeti nisu normalni kao za uredski posao Nije prihvaćen Regulirano je u dijelu koji se odnosi na izloženost biološkim štetnostima; “ mora se radnicima osigurati jedna garderoba za civilnu, a druga za radnu odjeću“.
31 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 25. (10) Može li se uvesti broj izmjena zraka za prostorije za rad sa životinjama kao što su prostorije zooloških vrtova, skloništa I oporavilišta za životinje obzirom da se rad u tim prostorijama odvija više od 2 sata u komadu? Prikladan broj izmjena zraka nije propisan niti jednim važećim propisom u RH a obzirom da su to isto prostorije rada mislim da bi se to trebalo definirati ovim pravilnikom. Broj izmjena u propisima drugih zemlja se kreće od 6-10. Nije prihvaćen Stavak 1. odnosi se isključivo na uredske prostorije. Za ostale je regulirano stavkom 12. prijedloga Pravilnika gdje se navodi: „Ako zbog tehnološkog procesa postoje mikroklimatski uvjeti koji nisu u skladu s propisanim vrijednostima (razna zagađenja, štetna isparavanja, visoke temperature, vlaga i sl.), količina zraka za prisilno provjetravanje određuje se ovisno o stupnju zagađenja zraka, vlage, temperature i dr.“
32 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 19. (8) predlažem dodati kako razmak između poda I prečke ne smije biti veći od 12 cm ako se građevina koristi za boravak djece ( vrtići, škole) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 18. (16) predlažemo zamjenu redovitog održavanja mjerom ugradnje završne obloge koja je protuklizna za vanjske prilike kako bi se umanjio utjecaj ljudskog faktora na sigurnost korištenja Nije prihvaćen Redovito čišćenje i održavanje podrazumijevaju se kao preduvjet za sigurno korištenje. Protuklizne obloge mogu se postavljati ali ne mogu nadomjestiti kvalitetno održavanje.
34 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 16. (3) predlažemo dopunu sa približnim visinama označavanja prema potrebama različitih skupina koa što su djeca, invalidi I ostali korisnici. (5) predlažem izbacivanje mogućnosti ugradnje prozirnog materijala koji nije sigurnosni materijal. Vrata su element prostora koji se intenzivno koristi od strane korisnika te time predstavlja dio prostora sa povečanim rizikom za nezgode korisnika. Izbor prozirnog materijala koji nije sigurnosni može dovesti do fatalnih posljedica za korisnika u slučaju loma materijala. Mislim da davanje mogućnosti ugradnje materijala koji nije sigurnosni može dovesti do krivog čitanja pravilnika te time fatalnim posljedicama za korisnika. Nije prihvaćen Pojam “vidna razina” dovoljno regulira visinu označavanja, pa nije potrebno preciznije regulirati”. Također ostali komentari u odnosu na prozirni materijal nisu prihvatljivi jer su predložene odredbe u skladu sa zahtjevima Direktive Vijeća 89/654/EEZ.
35 Filip Steković PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 12. (7) - potrebno je pobliže opisati svojstva sigurnosnog materijala kako bi se na nedvojben i ujednačen način zadovoljio temeljni zahtjev za građevinu u svim projektima - sigurnost I pristupačnost tijekom uporabe. - definirati je li potrebno jasno označavanje staklene pregrade ako je staklo bojano u neku boju kojom je jasno označeno Nije prihvaćen Prijedlog pravilnika ne predstavlja određeni Tehnički propis u odnosu na temeljne zahtjeve za građevinu. Iznijeti komentar predstavlja zahtjeve pojedinih normi (kao priznatih pravila zaštite na radu) koje su projektanti dužni primijeniti pri projektiranju građevina namijenjenih za rad, vodeći računa o procesima rada i aktivnostima koje će se odvijati. Isto se odnosi i na označavanje.
36 Ivan Babić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 2. Dodati: g) Rad od kuće, kada poslodavac odobri ovakav rad na zahtjev radnika. (Komentar: Bitno je odvojiti pojam „izdvojenog mjesta rada“ od pojma „rad od kuće“. Potrebno je dodatno zakonodavno urediti rad od kuće, definirati kada ga poslodavac može odobriti (obavljanje uredskih, administrativnih i sličnih poslova koje bi radnik inače mogao obavljati u prostoru poslodavca i za koje je prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik u skladu s pravilnikom o izradi procjene rizika) i ograničiti objektivnu odgovornost poslodavca u tim slučajevima). Potrebni uvijeti za rad od kuće: Da je radnik dobio suglasnost od poslodavca za rad od kuće Da radnik izjavi kako mu mjesto rada u kući udovoljava osnovnim pravilima zaštite na radu Da radnik ispunjava uvjete propisane odredbama Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega (u vidu zdravstvene sposobnosti i educiranosti iz područja rada na siguran način) Da radnik radi s dužnom pažnjom sukladno zakonu o zaštiti na radu Nije prihvaćen Nema potrebe odobrenja jer je to pitanje regulirano Zakonom o radu (pitanje se regulira ugovorom o radu i za izdvojeno mjesto rada) pa se podrazumijeva da se radi o interesu i pristanku objih strana “Rad od kuće” je dio definicije i pojma “izdvojenog mjesta rada” prema Zakonu o zaštiti na radu, pa nije moguće odvojiti pojam “izdvojenog mjesta rada” od pojma rad od kuće”. Predložena odredba upravo prati pojam “izdvojenog mjesta rada” kao nastavak na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene rizika (NN, br. 129/19). Izjava radnika o ispunjavanju osnovnih pravila zaštite na radu pri radu od kuće ne može nadomjestiti odgovornost poslodavca za provođenje zaštite na radu. Odgovornost poslodavca je zadržana kao i njegova mogućnost nadzora i kontrole provedbe upravo kroz pojam “povremenog obavljanja” i “malog rizika”, a pretežiti dio poslova se obavlja u prostoru poslodavca.
37 Ivan Ivić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 18. Predlažem da se doda i dio koji se odnosi na ventilaciju: Ventilacija se mora osigurati na svakom stubištu za evakuaciju, stubištu za gašenje požara i predvorju za gašenje požara. Prirodni otvori za ventilaciju u podrumu treba osigurati jasno presječno područje ne manje od 1/x tlocrtne površine koje služe i trebaju biti raspoređene oko perimetra zgrade. Mehanički sustavi za odvod dima trebaju biti dizajnirani za postizanje najmanje 10 izmjena zraka na sat. Ono što je nejasno i što treba definirati je da li mehaničke sustave za odvod dima treba koristiti samo u slučaju požara? Naime, mnogi poslodavci uključuju mehaničke sustave za odvod dima/ventilaciju na stubištu samo u iznimnim situacijama ili neredovito (par puta u danu), te svježeg zraka na stubištu uopće nema. Nije prihvaćen Stubišta ne predstavljaju radne prostorije niti mjesta rada pa stoga ventilacija i provjetravanje tih prostora nije predmetom ovoga pravilnika. Ostali dijelovi komentara odnose se na mjere zaštite od požara uređene posebnim propisima pa nisu predmetni.
38 Ivan Ivić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 25. Stavak 11 navodi da se u radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim provjetravanjem osigurati količine svježeg zraka po radniku. U praksi postoje situacije kad je tek jedan prozor otvoren, strujanja zraka nema (posebno u ljetnim mjesecima) i nema nikakve ciruklacije zraka. Kako osigurati mjerenje parametara propisanih u stavku 11? Kako radnik to može provjeriti? Ako je nešto propisano, a nije navedeno kako to postići i kome prezentirati rezultate, onda to kao da i ne postoji. Stoga predlažem da se doda sljedeće: Redovitim revizijama neovisne firme osigurati usklađenost s propisanim mjerama svježeg zraka (npr. količina ugljičnog dioksida CO2 na radnom mjestu, količine preko 1,000 ppm ukazuju na nedovoljnu količinu svježeg zraka, dok je optimalna vrijednost je 400 ppm..). Način i utvrđene rokove mjerenja trebalo bi propisati posebnim pravilnikom. Testovi bi trebali uključivati i mjerenje: strujanje zraka, vlažnost, mirise, curenja, vlagu, plijesan i dr. Rezultati mjerenja trebali bi biti dostupni radnicima, tj. radnici bi trebali biti obaviješteni na propisan način internim kanalima komunikacije (mailom, intranetom, oglasnom pločom...). Nije prihvaćen Nije opravdano posebno propisivati učestalost mjerenja učinkovitosti provjetravanja tj. osiguranja potrebnog broja izmjena zraka. Naime, dokaz o tome mora se osigurati u fazi projektiranja građevina namijenjenih za rad, potrebnim izračunima. Ukoliko postoji sumnja na ispunjenje propisanih zahtjeva radnici se mogu obratiti ostalim dionicima sustava zaštite na radu kod poslodavca i zatražiti provjeru ispunjenja zahtjeva odgovarajućim mjerenjima. Često se u praksi takve provjere obavljaju u okviru ispitivanja mikro klime od strane ovlaštenih osoba (“izmjenu zraka i mikroklimatske uvjete u toplom i hladnom razdoblju“- stavak 3.). Radnici imaju pravo uvida u dokumentaciju o mjerenjima radnog okoliša. Ukoliko poslodavac ne reagira na osnovane sumnje radnika u pogledu osiguranja učinkovitoga provjetravanja, radnik odnosno povjerenik radnika za zaštitu na radu može se obratiti nadležnom tijelu inspekcije rada.
39 Ivan Ivić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 25. Stavak 10 navodi najmanji broj izmjena zraka u toku jednog sata. Ovo u teoriji zvuči sasvim dobro, međutim u praksi je situacija drukčija. U uvjetima kad imamo više radnika u jednoj prostoriji (a to je čest slučaj), a samo jedan prozor otvoren, te je strujanje zraka nikakvo, nije moguće osigurati najmanji broj izmjena u toku jednog sata. Postoje tri načina prozračivanja: prozor i vrata nasuprot su otvoreni - poprečna ventilacija 4 do 5 minuta je dovoljno kako bi se zrak u prostoriji u potpunosti izmijenio, prozor širom otvoren – provjetravanje 5 do 10 minuta je potrebno kako bi se zrak u sobi u potpunosti izmijenio, prozor otvoren na kip 30 do 60 minuta potrebno kako bi se zrak u sobi u potpunosti izmijenio. Ukoliko prostorija ima dva prozora na kip, od kojih se samo jedan otvara (jer kod drugog prozora sjedi radnik te se nikad ne otvara) koliko je potrebno držati drugi prozor na kip da bi se napravila izmjena zraka? Odgovor je: i da se cijelo vrijeme drži otvorenim ne bi bio zadovoljen zakonski minimum. U ljetnim mjesecima, pa uzmimo i mjesecima koji prethode ljetu i koji sljede nakon ljeta, kad je strujanje zraka minimalno ili ga uopće nema, ne može se osigurati izmjena zraka. Potrebno je ili definirati na koji način se radi provjetravanje i u kojim prostornim uvjetima: kakvi su prozori (klasični ili na kip) i kakva je ventilacija: prozor i vrata nasuprot su otvoreni (poprečna ventilacija), prozor širom otvoren i prozor otvoren na kip. Sukladno tome definirati okvirni vremenski period u minutama kako je navedeno gore. Kako radnik inače može znati da je osiguran najmanji broj izmjena zraka u toku jednog sata i ili postoji neka osoba koja je zadužena za mjerenje? Što ako nije osiguran najmanji broj izmjena zraka u toku jednog sata, a radniku dođe loše od ustajalog zraka, posebno ljeti kad se ne dozvoljava paljenje klime ili je nema? Nije prihvaćen Nije opravdano posebno propisivati učestalost mjerenja učinkovitosti provjetravanja tj. osiguranja potrebnog broja izmjena zraka. Naime, dokaz o tome mora se osigurati u fazi projektiranja građevina namijenjenih za rad, potrebnim izračunima. Ukoliko postoji sumnja na ispunjenje propisanih zahtjeva radnici se mogu obratiti ostalim dionicima sustava zaštite na radu kod poslodavca i zatražiti provjeru ispunjenja zahtjeva odgovarajućim mjerenjima. Često se u praksi takve provjere obavljaju u okviru ispitivanja mikro klime od strane ovlaštenih osoba (“izmjenu zraka i mikroklimatske uvjete u toplom i hladnom razdoblju“- stavak 3.). Radnici imaju pravo uvida u dokumentaciju o mjerenjima radnog okoliša. Ukoliko poslodavac ne reagira na osnovane sumnje radnika u pogledu osiguranja učinkovitoga provjetravanja, radnik odnosno povjerenik radnika za zaštitu na radu može se obratiti nadležnom tijelu inspekcije rada.
40 Ivan Ivić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. Stavak 8 navodi da prozori, svjetlarnici i staklene pregrade moraju spriječiti pretjerane učinke sunčeva svjetla na mjesta rada, uzimajući u obzir prirodu rada i mjesta rada te energetsku učinkovitost. Ovdje bi trebalo barem minimalno definirati što je to pretjerani učinak sunčeva svjetla; za nekoga je pet minuta stajanja na suncu pretjerano, a za nekoga je sunčanje između 11 i 15 sati svaki dan poželjno. Što je sa zgradama koje su cijele u staklu? Te zgrade imaju zavjese koje nisu adekvatne, odnosno preprozirne su i zato propuštaju veliki dio sunčeve svjetlosti posebno u ljetnim mjesecima; zavjesa ne pokriva cijeli prozor, već je između ruba zavjese i ruba prozora nekoliko centimetra, što lijepo izgleda, ali je manje bitno što direktno propušta sunčevu svjetlost. Što je s tim situacijama? Smatram da je potrebno bolje definirati utjecaj sunčeve svjetlosti na način da se navede da staklena stijenka koja propušta sunčevu svjetlost, mora imati postavljene zavjese odnosno sjenila koja u potpunosti prekrivati staklenu stijenku koja je pod utjecajem sunčevog svjetla, posebno ako je sunčeva svjetlost direktno usmjerena, a zavjese, odnosno sjenila moraju biti dovoljno gusta da ne ometaju radnika u radu. Nije prihvaćen Problematika iz komentara regulirana je Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN, br. 3/07) kao i propisima za toplinsku zaštitu u zgradama (iz djelokruga graditeljstva), a mogući pretjerani učinci utvrđivati će se u okviru ispitivanja temperature kao parametra mikro klime u radnom okolišu. Također postoje i hrvatske norme koje reguliraju isto područje kao i faktore toplinske udobnosti (HRN EN ISO 7730), koje su podloga prilikom mjerenja i ocjene stanja radnog okoliša.
41 Ivan Ivić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. Stavak 4) Ako uređaji za klimatizaciju ne postoje, potrebno je poduzimati druge odgovarajuće mjere za smanjenje temperature zraka u prostorijama. Ovo pretpostavlja da bi temperatura zraka u prostorijama trebala imati neki raspon, a što nigdje nije definirano. Činjenica je da u prostoriji radi više radnika i ne odgovara svima ista temperatura zraka. Ako je u zimskom periodu raspon temperature je određen između 20-25 ⁰C, isto je potrebno definirati i za ljetni period. U uvjetima kad imamo više radnika u jednoj prostoriji (a to je čest slučaj), a samo jedan prozor otvoren, dok je cijela zgrada u staklu (efekt staklenika), a temperatura na termometru pokazuje preko 30 ⁰C, nužno je definirati raspone temperature. Posljedice visokih temperatura na ljudski organizam su sljedeće: dehidracija, toplinski umor, toplinski grčevi, nesvjestica, toplinska iscprljenost (glavobolja, umor, mučnina, povraćanje, ubrzani rad srca, ubrzano i plitko disanje, hladna, vlažna i blijeda koža, grčavi mišća, nervoza, te nesvjestica). U ljetnom periodu klima uređaj je jedino sredstvo koje može osigurati optimalne uvjete rada, posebno u staklenim zgradama s ograničenim strujanjem zraka. U tom smislu potrebno je osigurati temperaturni raspon kako ne bi došlo do gore opisanih zdravstvenih posljedica. Velika Britanija planira uvesti u zakon o zaštiti na radu odredbu da radnik ima pravo napustiti radno mjesto ako temperatura prijeđe 30°C. Bio bi veliki propust ako se ne definiraju temperaturni okviri u ljetnom periodu, jer visoke temperature mogu uzrokovati više nepovoljnih posljedica po zdravlje nego niže temperature u zimskom periodu. Predlažem stoga da se definiraju temperaturni rasponi, zavisno od vrste radova. Nije prihvaćen Problematika iz komentara regulirana je Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN, br. 3/07) kao i propisima za toplinsku zaštitu u zgradama (iz djelokruga graditeljstva), a mogući pretjerani učinci utvrđivati će se u okviru ispitivanja temperature kao parametra mikro klime u radnom okolišu. Također postoje i hrvatske norme koje reguliraju isto područje kao i faktore toplinske udobnosti (HRN EN ISO 7730), koje su podloga prilikom mjerenja i ocjene stanja radnog okoliša.
42 Ivan Ivić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. Stavak 4 navodi da se pri korištenju uređaja za klimatizaciju preporuča relativna vlažnost od 40% do 60%. Ako je nešto preporučeno sigurno se neće ispoštovati. Što ako je relativna vlažnost samo 5% u zimskom periodu i ako zbog toga radnik trpi posljedice (niska relativna vlažnost zraka uzrokuje suhu i ispucalu kožu, sušenje sluzokože nosa, sinusa, ždrijela, i uz djelovanje drugih zagađivača u zraku, dodatno je oštećuje. Takva sluzokoža prestaje biti obrana od štetnih mikroorganizama i često je podložna upalama te pridonosi općem slabljenju organizma). Isto tako velika vlažnost zraka potiče razvoj plijesni, bakterija što može uzrokovati alergije, astme i sl. Nije prihvaćen Problematika iz komentara regulirana je Tehničkim propisom o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada (NN, br. 3/07) kao i propisima za toplinsku zaštitu u zgradama (iz djelokruga graditeljstva), a mogući pretjerani učinci utvrđivati će se u okviru ispitivanja temperature kao parametra mikro klime u radnom okolišu. Također postoje i hrvatske norme koje reguliraju isto područje kao i faktore toplinske udobnosti (HRN EN ISO 7730), koje su podloga prilikom mjerenja i ocjene stanja radnog okoliša.
43 Ivan Ivić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 11. Stavak 1 navodi da za svakog radnika mora biti osigurano najmanje 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Da li slobodna površina poda može biti ujedno i prolaz za druge radnike? Naime u praksi radnik koji sjedi za stolom i zaista ima 2 m2 slobodne površine poda, ta slobodna površina poda ujedno je i prolaz za druge radnike, jer imamo situacije da se tri ili četiri radna stola poslože jedan kraj drugoga u nizu, a jedan metar iza tih stolova postavljeni su ormari za spise, tako da slobodna površina poda tih radnika koji rade za tim stolovima se ujedno i koristi kao prolaz za druge radnike i od strane radnika čiji su ormari sa spisima. Poslodavac tumači slobodnu površinu poda kao i prolaz i pristup ormarima s dokumentacijom, sve po potrebi. Ovakvo postavljanje radnih stolova ometa radnike u radu, onemogućava privatnost i evakuaciju u hitnim uvjetima. Smatram da je potrebno jasnije definirati 2 m2 slobodne površne poda na način da se doda sljedeće: 1,5 m iza radnika ulazi u slobodnu površinu poda za jednog radnika, a 2m2 slobodne površine poda ne može biti prolaz, i ne smije se koristiti kao prostor za pristup arhivama ili dokumentacijama. Nije prihvaćen Prema čl. 11. st. 2. Prijedloga pravilnika pod slobodnom površinom poda podrazumijeva se ona koja ne služi kao prostor za skladištenje. Ako se radi o kontinuiranom prolazu za druge radnike, čl. 15. st.3. Prijedloga pravilnika propisano je da prolazi u prostoru s regalima ne smiju biti uži od 0,8 m. Ormari za spise mogu se smatrati svojevrsnim regalima za skladištenje spisa, pa širina prolaza od 0,8 m ne smije zadirati u slobodnu površinu poda svakog radnika od 2 m2. Dakle, zasebno i neovisno moraju biti ispunjeni zahtjevi iz članka 11. stavak 1. i 2. te članka 15. st. 3. Nacrta pravilnika.
44 Kristina Vujica PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 19. ad. 1 - Je li moguće razmotriti prekid u kontinuitetu rukohvata- zbog visinskih razlika koje se pojave između dviju ograda/rukohvata? Nije prihvaćen Zahtjev iz Prijedloga pravilnika glasi: “kontinuirano na cijeloj dužini stepeništa”pa nije moguće razmotriti prekid a eventualne visinske razlike se mogu prilagoditi odgovarajućim geometrijskim oblikom.
45 Kristina Vujica PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 2. g) Ako se rekonstruira građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva (ovo je iz Zakona o gradnji, ali bi i ovdje trebalo dati tu mogućnost) Nije prihvaćen Izuzeće je već navedeno u čl. 11. Prijedloga pravilnika u odnosu na dimenzije radnih prostorija u građevinama koje spadaju u zaštićena kulturna dobra.
46 Kristina Vujica PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 12. ad.3 - Ovaj zahtjev nije moguće ispuniti kod izlaza na terase, balkone i slično zbog pravilne izvedbe hidroizolacije i odvodnje. ad. 5 - Potrebno razmotriti opravdanost ovog zahtjeva jer za neke namjene nisu uobičajeni svijetli tonovi npr. u kazalištima - pozornica, noćnim klubovima, kafićima, kinima i sl. Što je svijetla boja (boje imaju svoje tonove/nijanse)? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u odnosu na st. 5. Terase, balkoni i sl. nisu površine koje su namijenjene za rad, a prihvaća se dio komentara u odnosu na svjetlije boje, na način da se ta odredba briše jer nije precizna, a ista pitanja su uređena odgovarajućom normom.
47 Kristina Vujica PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 12. ad 9. Molim jasnije definirati gdje se postavlja to čvrsto mjesto, te za koje popravke i održavanja jer korisnici uglavnom nisu ovlašteni za rad na visini. Nije prihvaćen Pri projektiranju građevina namijenjenih za rad potrebno je voditi računa o sigurnosnim zahtjevima za korisnike građevina (radnika) ali i o primjeni sigurnosnih zahtjeva za radnike koji rade na održavanju I popravcima tih građevina. Stoga projektanti moraju voditi računa o osiguranju “čvrstog mjesta” za vezivanje radnika koji rade na popravcima i održavanju.
48 Kristina Vujica PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 31. ad.2 - Molim stavak izbaciti, odnosno vratiti kako je bilo u ranijem pravilniku (i/ili 100 m). Ukoliko ga planirate zadržati potrebno je definirati minimalnu tlocrtnu bruto/neto površinu radnih prostorija na etaži za koju se postavlja zahtjev. Naime, ovaj zahtjev pokazao se neprimjerenim za poslovne i javne prostore malih tlocrtnih površina gdje sanitarije postanu dominantna namjena prostora. Iz ove odredbe proizlaze zahtjevi za projektiranjem sanitarija na etažama na kojima nema radnih prostorija već su planirani samo pomoćni prostori (npr.spremišta u podrumu i potkrovlju). Djelomično prihvaćen Moguće je definirati izuzeća na onim etažama na kojima ne postoje stalna mjesta rada (primjerice podrumski prostor, potkrovlja i sl.) već se radi o pomoćnim prostorima. Higijenski standard nije moguće snižavati imajući u vidu rizike od zaraznih bolesti
49 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 34. Stavak (3): zašto umivaonici ne bi bili u prostoriji za uzimanje obroka? Zašto ograničavanje da budu ispred što nije higijenski jer ljudi nakon što operu ruke moraju dirati kvaku da otvore vrata prostorije čime naravno dolazi do prljanja ruku... Prihvaćen Prihvaća se.
50 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 31. Stavak (1): navesti da je npr. do 10 zaposlenih moguće osigurati jedan wc s mogućnošću zaključavanja koji mora imati wc kabinu i predprostor s umivaonikom i pisoarom. Nije smisleno da se u male radne prostore, gdje radi malo osoba i nije problem osigurati odvojeno korištenje sanitarija, mora izvoditi odvojene muške i ženske sanitarije koje će često zauzimati veću površinu od ostatka radnog prostora (promjer: frizeri, manji uredi, benzinske postaje, obrti i sl.). Stavak (2): Možda ostaviti termin "višekatnim" kao i do sada, kako ne bi trebalo u objektima koji imaju samo prizemlje i jedan kat osiguravati sanitarije i u prizemlju i na katu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Moguće je definirati izuzeća na onim etažama na kojima ne postoje stalna mjesta rada (primjerice podrumski prostor, potkrovlja i sl.) već se radi o pomoćnim prostorima. Higijenski standard nije moguće snižavati imajući u vidu rizike od zaraznih bolesti
51 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 29. Stavak (11): Predlažem da se dozvole i druge dimenzije ormara, odnosno omjeri, jer na tržištu je jako puno garderobnih ormara koji imaju npr. dimenzije 30x50cm i sl. Stavak (12): Definirati za dvostruki ormar da li to znači da ormar širine 35 cm se može podijeliti na pola, ili definirati koja je minimalna širina jedne pregrade. Prihvaćen Naglasiti će se pojam “odgovarajućih dimenzija i izvedbe” a konkretne dimenzije će se izostaviti.
52 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 26. Stavak (4): što za radna mjesta u podrumima, trgovačkim centrima i sl. gdje nema prozora? Tu nije nemoguće zbog tehnološkog procesa već zbog konfiguracije objekta, pa bi navedeno također trebalo opisati. Nije prihvaćen Konfiguracija objekta nije kriterij po kojem bi se regulirao način osvjetljenja radnog prostora.
53 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 25. Stavak (11): što u prostorima gdje je po zaposleniku osigurano 10 m3, kako je minimalno i dozvoljeno ovim Pravilnikom? Ovim stavkom je provjetravanje definirano za prostore u kojima je za svakog radnika osigurano najmanje 20 m3 ili više slobodnog zračnog prostora, a za do 20 m3 ne navodi se ništa. Prihvaćen U stavku 11. u prvoj alineji umjesto riječi “najmanje” treba stajati riječ “do”.
54 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 20. Stavak (2): Ako se ponudi u pravilniku da nešto ne mora, onda sigurno niti jedan projektant neće to niti projektirati... Nije prihvaćen Komentar nije jasan uz odredbu čl. 20. st. 2.
55 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 19. Stavak (5): trebalo bi dozvoliti neki raspon visine rukohvata. Nije smisleno da bude točno na 100 cm, napisati možda 90-100 cm. Izvedba rukohvata točno na 100 cm po cijeloj dužini je gotovo nemoguća i stvarnosti. Prihvaćen Prijedlog će se revidirati tako da dio stavka 5. glasi: “postavljen na visini od najmanje 1m iznad gornje površine gazišta” ili “postavljen na visini od 100-110 cm”.
56 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 18. Stavak (7): Uskladiti s "Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara", gdje je dozvoljena širina stubišta 90 cm ako je manje od 50 osoba. Stavak (9): Dodati da ukoliko se predvidi jedna ili dvije stepenice da se iste moraju jasno označiti upozoravajućim oznakama i natpisom "Pazi stepenice". Stavak (12): zašto se mijenja raspon širina gazišta (trenutno je dozvoljeno 26-36 cm)? Možda dozvoliti samo za postojeća stubišta kod rekonstrukcija. Prihvaćen Prihvaća se (u dijelu oznake upozorenja kada se predviđa jedna ili dvije stepenice).
57 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 16. Stavak (2): navesti da se isto ne odnosi na pomoćne prostorije (sanitarije, manja spremišta i sl.). Stavak (3): Prijedlog da se navede i visina na kojoj oznake na staklima moraju biti, kako je navedeno npr u Britanskom standardu "Technical Guidance Document M - Access and Use (2010)" - između 85-100cm i 140-160 cm, kako bi oznake bile vidljive svima (odrasli, djeca, osobe u kolicima). Nije prihvaćen Termin “izlazna vrata” iz stavka 2. ne odnosi se na pomoćne prostorije, pa nije potrebno posebno naglašavati. Za ostale dijelove komentara vidjeti obrazloženje uz red. br. 20.
58 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 15. Stavak (3): Uskladiti s "Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara", gdje je dozvoljena širina evakuacijskog puta 90 cm ako je manje od 50 osoba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, iako odredba čl. 15. ne regulira pitanja evakuacijskog puta kako se navodi u komentaru.
59 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 13. Stavak (4): Predlažem da se usklade zahtjevi s "Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara", gdje je dozvoljena evakuacijska udaljenost 60 metara ako je objekt pokriven automatskim sustavom gašenja i dojave požara. Stavak (11): Dodati da je navedeno potrebno samo kod izlaznih vrata kroz koja se evakuira više od 50 osoba, kako navedeni zahtjev ne bi bio za sve prostore (npr. frizer gdje je maksimalno 5 osoba i sl.)... Prihvaćen Uskladit će se s Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN, br. 29/13 i 87/15).
60 MATIJA ŽERJAV PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 12. Stavak (1): Predlažem da se ovdje regulira koja protuklizna površina mora biti za pojedine namjene prostora (suhi prostori, vlažni/mokri prostori, vanjski prostori, tehnički prostori i sl.) prema normi HRS CEN/TS 16165, budući navedeno nije propisano niti jednim propisom pa kod projektiranja ne postoje jednoznačno definirani kriteriji. Sama definicija protuklizan ništa ne znači, jer svaki je pod protuklizan, samo je razlika u klasi protukliznosti, pa bi prema ovoj definiciji u svim prostorima bilo dovoljno ugraditi pod s najlošijom klasom protukliznosti što naravno nije ispravno. Stavak (5): U mnogim radnim prostorima zidovi su čak i crni. Možda malo jasnije ovo definirati, jer pojam "svjetlijim bojama" nije razumljiv. Svjetlijim od čega? Netko može reći i da je crna svjetlija boja od neke tamnije crne... Nerazumno je definirati boju koja se smije koristiti u radnom prostoru, razumnije je osigurati adekvatnu rasvjetu i staklenu površinu od kuda se dobiva svjetlina na radnom mjestu. Stavak (7): Prijedlog da se navede i visina na kojoj oznake na staklima moraju biti, kako je navedeno npr. u Britanskom standardu "Technical Guidance Document M - Access and Use (2010)" - između 85-100cm i 140-160 cm, kako bi oznake bile vidljive svima (odrasli, djeca, osobe u kolicima). Djelomično prihvaćen Projektant mora odrediti i odabrati stupanj protukliznosti u ovisnosti o namjeni radnog prostora, a prihvaća se komentar s obrazloženjem kao pod. red. br. 9.
61 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. U vezi članka 23. Prijedloga Pravilnika, mišljenja samo kako je potrebno urediti kako se u radnim prostorijama mora nalaziti termometar kako bi se mogle vršiti mjerenja i provjere temperature Nije prihvaćen Mjerenje temperature obavlja se u okviru ispitivanja mikroklimatskih parametara (zakonska obveza) po pojedinim mjestima rada, a isto obavljaju ovlaštene osobe.
62 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 11. U stavku 1. predlažemo povećati vrijednosti jer smo mišljenja kako su najmanje 10m3 zračnog prostora i 2m2 slobodne površine poda premali za osiguravanje sigurnosti, zdravlja te dobrobiti radnika. Nije prihvaćen Primjedba o niskim vrijednostima zračnog prostora i slobodne površine poda nije obrazložena niti argumentirana. Predložene vrijednosti su zadržane vrijednosti kao što je trenutačno propisano u odnosu na svakog radnika.
63 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 2. Predlažemo brisati podstavak f). Činjenica da se procjena rizika ne mora dokumentirati za povremeni rad na izdvojenom mjestu rada, ne znači da se pravila zaštite na radu ne moraju primjenjivati. Zaštita na radu mora se provoditi na svakom mjestu rada pa tako i kod kuće (izdvojenom mjestu rada), a odredbe Pravilnika se mogu na odgovarajući način primjenjivati na rad kod kuće. Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično. Odustaje se od izuzeća tako da će se brisati u čl. 2., ali će se posebno regulirati čl. 3. Prijedloga pravilnika tako da se naglasi da se obveze iz Pravilnika odnose se i na rad kod kuće na izdvojenom mjestu rada u onoj mjeri u kojoj ih je moguće osigurati u odnosu na osnovnu namjenu stambenog prostora i u skladu s prirodom poslova i veličinom rizika za poslove koje radnik obavlja u tom prostoru za poslodavca. Regulirati će se i odredba u odnosu na izdvojeno mjesto rada u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
64 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 23. SSSH predlaže dodati novi stavak 2. kojim će se propisati posebne mjere zaštite na radu i dopušteno dnevno radno vrijeme za radnike koji rade na mjestima rada u zatvorenom prostoru na temperaturama do minus 4 stupnja Celzijusa (npr. u rashladnim hladnjačama) i do minus 20 stupnjeva Celzijusa (npr. u rashladnim komorama), te kasnije izvršiti renumeraciju stavaka. Obrazloženje: Radnici koji rade na radnim mjestima u zatvorenim prostorima u djelatnostima trgovine i prehrambene industrije izloženi su izrazito niskim temperaturama. Rad u hladnjačama i komorama je ponekad rad u punom radnom vremenu, a ponekad radnici koji tijekom obavljanja radnih zadataka moraju više puta u jednom radnom danu ulaziti/izlaziti pa su izloženi su velikim temperaturnim razlikama u kratkom vremenskom periodu,što predstavlja rizik za njihovo zdravlje. Rad na takvim temperaturama ima neželjene učinke po zdravlje radnika jer zahtjeva od organizma iznimne prilagodbe, prvenstveno krvožilnog sustava. Sam osjećaj hladnoće proizvodi neugodu koja utječe na koncentraciju radnika i dovodi do povećanog rizika od ozljeda na radu. Hladnoća uzrokuje smanjenje fizičkih i mentalnih sposobnosti. Duže izlaganje hladnoći dovodi do smrzotina i hipotermije. Javljaju se respiratorne bolesti , povećava se pobol i smrtnost od bolesti krvožilnog sustava, pogoršava se stanje radnika oboljelih od dijabetesa, javljaju se smrzotine osobito ruku i nogu osobito zbog kontakta sa predmetima ili alatima, oboljevaju zubi i čeljusti, bubrezi, prostate, javljaju se mišično-koštane bolesti i tsl. Nakon višegodišnjeg rada, unatoč primjeni osobnih zaštitnih sredstava, nije moguće spriječiti štetni utjecaj takvih uvjeta rada na zdravlje radnika pa je opravdano tražiti posebne mjere zaštite na radu i propisati dopušteno dnevno radno vrijeme radnika u takvim uvjetima. Nije prihvaćen Regulirano je st. 9. čl. 23. Prijedloga gdje je navedeno da u odnosu na zaštitu od nepovoljnih uvjeta (rad pri niskim i visokim temperaturama), poslodavac postupa u skladu sa uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada. Na stranicama tog zavoda istaknuta je poveznica Rad u hladnjačama, kao smjernica dobre prakse.
65 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU ZA MJESTA RADA, Članak 22. SSSH predlaže da se članku dodaju novi stavci 5. i 6. na način da se stavkom 5. propiše da je radnicima koji rade na mjestima rada na otvorenom dopušten rad na temperaturama do minus 5 stupnjeva Celzijusa i do plus 35 stupnjeva Celzijusa, a da se stavkom 6. propiše da se visina temperature kojoj su radnici izloženi utvrđivanje HUMIDEX-om (indeksom toplinskog opterećenja radnika). Također predlažemo da se za radnike koji rade na mjestima rada na otvorenom propišu posebne mjere zaštite na radu. Obrazloženje: Iznimno visoke temperature tijekom ljetnih mjeseci ugrožavaju zdravlje ljudi svih dobnih skupina, a posebno radnike zaposlene u graditeljstvu. U Europi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, pa se sve češće mogu čuti upozorenja kako dugotrajno izlaganje suncu i toplini bez zaštite može završiti i kobno po život. Prema preporuci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, među ostalim, treba izbjegavati naporan fizički rad, a ako se mora naporno raditi, tada to treba činiti u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4,00 i 7,00 sati i poslijepodne nakon 17,00 sati. No, mnogi radnici, primjerice u graditeljstvu, moraju raditi na otvorenom u uvjetima visokih temperatura i van preporučenog vremena. Izloženi su velikom riziku od dehidracije, prolaznog toplinskog udara, toplinskih grčeva, nesvjestice uslijed vrućine, sunčanog udara, toplinske iscrpljenosti, toplinskog udara, sunčanice i promjenama na koži. Poslodavac je sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu dužan osigurati uvjete rada na radnom mjestu koji neće štetno utjecati na život i zdravlje radnika. No, u hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uvjeta rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, koje bi poslodavci trebali osigurati radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu. Nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uvjetima poslodavac trebao obustavljati radove zbog postojanja realne opasnosti za život i zdravlje radnika. Nije prihvaćen Predloženo propisivanje moglo bi izazvati cijeli niz poremaćaja u obavljanju pojedinih poslova, naročito onih poslova koji zahtijevaju hitne intervencije. Kao što je navedeno u Prijedlogu, u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta (rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom prostoru), poslodavac postupa u skladu sa uputama i smjernicama nadležnog Zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada.