Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o obrascu zahtjeva i rješenja o odobravanju sekundarne pravne pomoći

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ROSPP U izreci obrasca Rješenja (Obrazac: ROSPP), nisu predviđeni slučajevi kada upravno tijelo odbija ili odbacuje zahtjev stranke, odnosno kada joj odobrava sekundarnu pravnu pomoć u oblicima: pravnog savjeta, sastavljanja podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem i pravne pomoći u mirnom rješenju spora, a koji se ne mogu podvesti pod sekundarnu pravnu pomoć u obliku zastupanja u sudskom postupku (kao sekundarna pravna pomoć u obliku sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima).“. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se primjedba u dijelu koji se odnosi na tvrdnju da u izreci obrasca rješenja o odobravanju sekundarne pravne pomoći (Obrazac ROSPP) nisu predviđeni slučajevi kada upravno tijelo odbija ili odbacuje zahtjev stranke jer je odredbama čl. 20. stavaka 6. i 7. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisano je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca rješenja o odobravanju pravne pomoći. U preostalom dijelu primjedba se prihvaća.
2 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ROSPP U obrascu Rješenja (Obrazac: ROSPP), naziv radnog mjesta, ime i prezime službene osobe i mjesto njenog potpisa treba s lijeve strane premjestiti na desnu stranu ispod teksta, sukladno članku 51. stavku 2. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 7/09.), s kojim je propisano da se potpis ovlaštene osobe stavlja s desne strane ispod teksta akta. Ako se ne promijeni sadašnja pozicija predviđena za naziv radnog mjesta, ime i prezime službene osobe i mjesto njezinog potpisa, tada nije moguće ni otisnuti ni službeni pečat upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba jer se on sukladno članku 52. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 7/09.), stavlja s lijeve strane potpisa ovlaštene službene osobe tako da jednim svojim dijelom zahvati naziv službene dužnosti i potpis ovlaštene osobe, ako posebnim propisom nije drukčije određeno, a Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i njegovi podzakonski propisi te ovaj prijedlog Pravilnika ne sadrže odredbe o mjestu otiskivanja službenog pečata. Prihvaćen Prihvaća se.
3 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ROSPP U obrascu Rješenja (Obrazac: ROSPP) je nejasno zašto se u točkama II., V. i VI. izreke rješenja navode riječi: „odobrava se sekundarna pravna pomoć u vidu“ umjesto riječi: „odobrava se sekundarna pravna pomoć u obliku“. Na primjer u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.) je: • u članku 4. točki 2. navedeno: „Opća pravna informacija je oblik primarne pravne pomoći koji sadrži opću i načelnu uputu o pravnom uređenju pojedinog područja.“, • u članku 20. stavku 1. je navedeno: „Rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja.“, • u članku 37. stavku 1. navedeno: „Iznosi naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći određuju se za pojedine oblike pravne pomoći iz članka 12. ovoga Zakona.“. Zatim u Zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći (obrascu ZOSPP ovog prijedloga Pravilnika) se podnositelje zahtjeva u tablici D. i uputama upućuje da odaberu ponuđeni oblik pravne pomoći, a ne upućuje ih se da odaberu ponuđeni vid pravne pomoći. kako Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.) ne koristi pojam: „vid“, stoga predlažemo da se u točkama II., V. i VI. izreke rješenja riječ: „vidu“ zamijeni s riječju: „obliku“. Prihvaćen Prihvaća se.
4 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP Predlažemo da se u „Napomeni uz tablicu G.4:“ riječ: „mirovina“ briše ili zamijeni s riječima: „inozemna mirovina“. Naime u praksi se je pokazalo da podnositelji zahtjeva često ne znaju gdje upisati mirovinu koju oni ili njihovi članovi kućanstva ostvaruju u Republici Hrvatskoj te je zato umjesto u tablici G.1 PODACI O DOHOTKU I PRIMICIMA, navode u tablici G.4 PODACI O OSTALOJ IMOVINI I PRIMICIMA ili je navode u obje tablice. Isto vrijedi i za mirovine ostvarene u inozemstvu. Kako su nadležnom upravnom tijelu potrebni podaci o prihodima (i mirovina je vrsta prihoda) ostvarenim u razdoblju od 12 mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnijet, držimo da ima više smisla da se mirovina tuzemna i inozemna navodi u tablici G.1 PODACI O DOHOTKU I PRIMICIMA. Nije prihvaćen Okolnost da je podnositelj zahtjeva podatak o mirovini, tuzemnoj ili inozemnoj, upisao u tablicu G.1 ili G.4 nije od utjecaja na rješavanje njegovog zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći.
5 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP Predlažemo da se u tablici G.1 PODACI O DOHOTKU I PRIMICIMA, iza trećeg stupca tablice doda stupac s nazivom: „Naziv mirovinskog osiguranja i države u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu“, budući da se mirovine rezidenata Republike Hrvatske ostvarene u inozemstvu smatraju se primicima od nesamostalnog rada, a ako stranka nije Ministarstvu financija – Poreznoj upravi prijavila inozemnu mirovinu koju prima, upravno tijelo ne može putem aplikacije EDIP utvrditi visinu mirovine koju je stranka primila u razdoblju od 12 mjeseci prije početka mjeseca u kojem je zahtjev podnijela upravnom tijelu te su mu zato podaci o mirovinskom osiguravatelju i državi u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu potrebni radi pravilnog utvrđivanja imovnog stanja podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, odnosno radi vršenja dodatnih službenih provjera ili pozivanja stranke da dostavi dodatne dokaze o prihodima (ako iz nekog razloga upravno tijelo samo ne može pribaviti potrebne dokaze o visini mirovine koju isplaćuje inozemno mirovinsko osiguranje). Nije prihvaćen Podnositelji zahtjeva i sada mogu u obrascu zahtjeva navesti podatak o inozemnoj mirovini koju primaju te podatke o nazivu mirovinskog osiguranja i države u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu, a koju nisu prijavili Poreznoj upravi.
6 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP Predlažemo da se u tablici E. ODOBRAVANJE PRAVNE POMOĆI BEZ UTVRĐIVANJA IMOVNOG STANJA: Vezano uz točku „4. Osoba koja je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata“ postavlja se pitanje tko može na temelju ove točke i članka 15. stavka 1. točke d. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.), ostvariti pravo na sekundarnu pravnu pomoć bez utvrđivanja imovnog stanja, budući da ni Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/17. i 98/19.), ni Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“, broj 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01., 103/03., 148/13. i 98/19.) više nemaju institut opskrbnine. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“, broj 148/13.) su u Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata brisane odredbe o ostvarivanju prava na opskrbninu, dok je riječ: „opskrbnina“ u pojedinim člancima zamijenjena s riječima: „zajamčena minimalna naknada“ (pojam iz Zakona o socijalnoj skrbi), a s njegovim člankom 44. je propisano: „Prava na opskrbninu i besplatne udžbenike ostvarena sukladno odredbama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ('Narodne novine', br. 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01. i 103/03.) prestaju s danom stupanja na snagu ovoga Zakona.“ (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine). Isto tako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 148/13.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, u svojem članku 37. navodi: „Prava na opskrbninu i besplatne udžbenike ostvarena sukladno odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ('Narodne novine', broj 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12. i 33/13.) prestaju s danom stupanja na snagu ovoga Zakona.“, a njegovim ranijim člancima su brisane odredbe koje se odnose na ostvarivanje prava na opskrbninu ili je u pojedinim člancima riječ: „opskrbnina“ zamijenjena s riječima: „zajamčena minimalna naknada“ (pojam iz Zakona o socijalnoj skrbi). Dakle koja je svrha uvrštavanja pravnog instituta opskrbnine koji je prestao postojati prije više od šest godina, u obrazac Zahtjeva za odobravanje sekundarne pravne pomoći (Obrazac: ZOSPP), samo zato što je naveden u članku 15. stavku 1. točki d. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.), kada na temelju njega više nitko ne može ostvariti pravo na sekundarnu pravnu pomoć, stoga što više nema korisnika opskrbnine? Naime bivši korisnici opskrbnine sada ostvaruju ili pravo na zajamčenu minimalnu naknadu iz Zakona o socijalnoj skrbi (pa po toj osnovi mogu i ostvariti pravo na sekundarnu pravnu pomoć bez utvrđivanja imovnog stanja, sukladno članku 15. stavku 1. točki c. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći) ili neka druga materijalna prava na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, odnosno Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (koja sadržajno nisu jednaka s ranijom opskrbninom). Nije prihvaćen Pojmovi u obrascu su usklađeni s pojmovima koji se navode u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 148/13.) 1. siječnja 2014. prestalo je ostvarivanje prava na opskrbninu koje se do tada ostvarivalo sukladno odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12. i 33/13.). Međutim, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 121/17. i 98/19.) uvodi se naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji kao svojevrsna zamjena za opskrbninu. Radi se o naknadi za sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koja ima socijalni karakter i kojom se pomaže najugroženijim pripadnicima braniteljske-stradalničke populacije. Osobama koje ostvaruju naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji ili zajamčenu minimalnu naknadu može odobriti sekundarna pravna pomoć bez utvrđivanja imovnog stanja u skladu s čl. 15. st. 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
7 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP Predlažemo da se u tablici E. ODOBRAVANJE PRAVNE POMOĆI BEZ UTVRĐIVANJA IMOVNOG STANJA: U točki 3. iza riječi: „Korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi“ dodaju riječi: „(Korisnik zajamčene minimalne naknade po zakonu s kojim se uređuje socijalna skrb)“. Naime Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.) nije pojmovno usklađen sa Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 30/17. i 98/19.), pa se tako pomoć za uzdržavanje iz članka 15. stavka 1. točke c. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.), odnosi se na novčanu pomoć koju korisnicima odobrava nadležni centar za socijalnu skrb i koja se u sadašnjem Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17. i 98/19.) naziva zajamčena minimalna naknada, a ne kao u ranije važećem Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 57/11.), pomoć za uzdržavanje. Sada dio podnositelja zahtjeva pogrešno razumijevajući na što se odnose riječi: „Korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi“, smatra da ima pravo na sekundarnu pravnu pomoć koja se odobrava bez utvrđivanja imovnog stanja i ako su samo korisnici prava na tuđu pomoć i njegu i/ili prava na naknadu za ugroženog kupca energenata, a ne i zajamčene minimalne naknade. Nije prihvaćen Pojmovi u obrascu su usklađeni s pojmovima koji se navode u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći. Iako Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći nije pojmovno usklađen sa Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 30/17. i 98/19.), institut pomoći za uzdržavanje sadržajno je jednak institutu zajamčene minimalne naknade te je jasno da se samo podnositeljima zahtjeva za odobravanje pravne pomoći koji su korisnici zajamčene minimalne naknade može odobriti sekundarna pravna pomoć bez utvrđivanja imovnog stanja, a ne korisnicima koji ostvaruju neka druga materijalna prava temeljem Zakona o socijalnoj skrbi.
8 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP Predlažemo da se ispod sadašnje tablice označene s „D.3rd“ doda tablica sa slijedećim sadržajem: „D.4. Stečaj potrošača – oslobođenje obveze uplate predujma troškova postupka stečaja potrošača“ te da se u „Napomenama“ ispod tablice, u rečenici koja glasi: „Ako zahtjev podnosite za oslobođenje obveze uplate predujma troškova postupka stečaja potrošača (članak 45. stavak 3. Zakona o stečaju potrošača – „Narodne novine”, br. 100/15. i 67/18.) odaberite D.1.“ riječi: „odaberite D.1.“ zamijene s riječima: „odaberite D.4.“. Naime institut oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka obuhvaća oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa, sukladno člankom 4. točkom 4. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.) te se osim po nazivu i sadržajno razlikuje od instituta „troškova postupka stečaja potrošača“ koji se odnosi na troškove koje potrošač predujmljuje u paušalnom iznosu koji odredi sud, za postupak stečaja potrošača koji će taj sud provesti, sukladno članku 45. stavcima 1. i 3. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine”, broj 100/15. i 67/18.). Nije prihvaćen Odabirom točke D.1. obrasca podnositelji zahtjeva odabiru pravnu pomoć u obliku oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka. Navedeni oblik pravne pomoći uključuje oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka kako su propisani čl. 4. toč. 4. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (oslobođenje od plaćanja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa), ali i troškove sudskog postupka propisane posebnim zakonom - Zakonom o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj 100/15. i 67/18.). Zakon o stečaju potrošača u čl. 45. st. 1. i 3. propisuje da troškove postupka stečaja potrošača predujmljuje potrošač u paušalnom iznosu koji odredi sud i koji ne može biti manji od 1.000,00 kuna, a ako potrošač nije u mogućnosti predujmiti troškove stečaja potrošača, a nema imovine, može se osloboditi obveze uplate predujma na način i uz pretpostavke propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć.
9 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP Predlažemo da se tekst tablice D.1st, izmijeni i da glasi: „D.1. Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka (obuhvaća oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa)“, (odnosno alternativno može glasiti i samo: „D.1. Oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa“). Naime, u praksi se pokazalo da stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili opunomoćenici (odvjetnici) ne razlikuju troškove sudskog postupka iz Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći od parničnih troškova iz Zakona o parničnom postupku, odnosno troškova upravnog spora iz Zakona o upravnim sporovima te zato prilikom podnošenja zahtjeva za odobravanje korištenja sekundarne pravne pomoći, u većini slučajeva, automatski traže i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka, iako nadležni sud koji odlučuje o njihovoj pravnoj stvari od njih nije i neće zatražiti da polože predujam troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja ili sudskih oglasa. Tako stranke podnose zahtjev za oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i za parnične i izvanparnične predmete, odnosno upravne sporove u kojima takvih troškova u pravilu nema. Često stranke zahtjev za takvim oblikom sekundarne pravne pomoći podnose i nakon što im je službena osoba objasnila što obuhvaća institut oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka, jer više vjeruju pisanom obrascu nego usmenom objašnjenju službene osobe. Naknadno, ako im nadležni sud svojom presudom odredi da su dužni podmiriti parnične troškove, odnosno troškove upravnog spora, stranke pristupaju u nadležna upravna tijela županija i žale se na to što ih moraju podmiriti, budući da im je rješenjem o odobravanju pravne pomoći, odobrena sekundarna pravna pomoć u obliku oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka! Kako bi moglo odlučiti o zahtjevu stranke koja je zatražila sekundarnu pravnu pomoć u obliku oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka (pogrešno smatrajući da se taj institut odnosi na parnične troškove odnosno troškove upravnog spora), nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba mora dopisom zatražiti pravnu pomoć od nadležnog suda, odnosno zaključkom pozvati stranku da mu dostavi dokaze o visini troškova sudskog postupka, sukladno članku 13. stavku 3. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a što može primjetno produžiti vrijeme potrebno za donošenje rješenja. Prihvaćanjem ovog ili tome sličnog prijedloga, bi se po našem mišljenju znatno smanjio broj nepotrebnih zahtjeva za odobravanjem sekundarne pravne pomoći u obliku oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka te bi se ubrzalo rješavanje zahtjeva stranaka. Nije prihvaćen U dosadašnjoj praksi nisu uočene poteškoće vezano za navedenu točku obrasca.
10 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP Nejasno je zašto se tablice ispod tablice D. ODABERITE PONUĐENI OBLIK PRAVNE POMOĆI, numeriraju s „D.1st“, „D.2nd“ i „D.3rd“ umjesto s: „D.1., D.2. i D.3.“, stoga predlažemo da se one numeriraju s: „D.1., D.2. i D.3., a što je u duhu hrvatskog jezika (ne engleskog jezika). Prihvaćen Prihvaća se.
11 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, Obrazac: ZOSPP U tablici A1. PODACI O ZAKONSKOM ZASTUPNIKU ILI SKRBNIKU, predlaže se da se tekst: „OZNAKA AKTA KOJIM JE POSTAVLJEN ZAKONSKI ZASTUPNIK/SKRBNIK I TIJELO KOJE JE AKT DONIJELO“ zamijeni s riječima: „NAZIV I OZNAKA AKTA KOJIM JE POSTAVLJEN ZAKONSKI ZASTUPNIK/SKRBNIK I TIJELO KOJE JE AKT DONIJELO“, a kako bi upravno tijelo koje rješava o zahtjevu stranke moglo lakše utvrditi s kojim aktom (rješenjem ili presudom) je stranci postavljen zakonski zastupnik/skrbnik. Prihvaćen Prihvaća se.
12 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI, I. OPĆE ODREDBE Smatramo da je u prijedlogu Pravilnika o obrascu zahtjeva i rješenja o odobravanju sekundarne pravne pomoći trebalo ostaviti sadržaj glave IV.OBRAČUN TROŠKOVA, odnosno članaka 9. do 12. Pravilnika o obrascu zahtjeva i rješenja o odobravanju korištenja pravne pomoći („Narodne novine“, br. 64/14. i 20/16.), a s kojima je detaljnije nego u članku 39. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.), propisan naziv, vrsta i sadržaj dokumenata koje odvjetnik, vještak, tumač i svjedok moraju dostaviti nadležnom upravnom tijelu, kako bi im Ministarstvo pravosuđa moglo isplatiti sredstava iz proračuna, sukladno rješenju o odobravanju korištenja sekundarne pravne pomoći. Nije prihvaćen Člancima 38. i 39. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“ br. 143/13. i 98/19.) detaljno je propisan postupak vezano za isplate sredstava odvjetnicima, vještacima i tumačima za pruženu sekundarnu pravnu pomoć. Obveza pružatelja sekundarne pravne pomoći da uz račun prilože i svu pripadajuću dokumentaciju proizlazi iz propisa kojima se uređuje proračunsko računovodstvo. Osim toga, obveza prilaganja pripadajuće dokumentacije uz račun je općeprihvaćena od strane pružatelja pravne pomoći te se stoga ne očekuju nejasnoće u tom pogledu.
13 Koprivničko-križevačka županija PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI Pravilnik nema preambulu, a mora je imati, sukladno članku 5. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Prihvaćen Prihvaća se.
14 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O OBRASCU ZAHTJEVA I RJEŠENJA O ODOBRAVANJU SEKUNDARNE PRAVNE POMOĆI Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje vezano uz Prijedlog pravilnika o obrascu zahtjeva i rješenja o odobravanju sekundarne pravne pomoći (Pravilnik). Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica smatra da bi se u isti svakako trebalo uvrstiti odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Pravilniku korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Prihvaćen Prihvaća se.