Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Slažem se s prethodnim komentarom. Članak 5. bi trebalo dopuniti na način da se obveznicima fiskalizacije ne smatraju osobe koje prodaju vlastite poljoprivredne proizvode putem samoposlužnih automata. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju. Međutim napominjemo da se od 1. siječnja 2021. počinju primjenjivati odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom prema kojima se obveza fiskalizacije proširuje i na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promete putem samoposlužnih uređaja. Samoposlužni uređaj smatra se posebnim prodajnim mjestom kojem se ne propisuje obveza izdavanja računa, već obveza da se postojeće programsko rješenje nadogradi na način da u trenutku prodaje dostavlja određene podatke Poreznoj upravi (fiskalizira podatak o prodaji). Vlasnici OPG-a koji su porezni obveznici i nadalje primjenjuju važeće odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom o izuzeću od obveze izdavanja fiskaliziranih računa dok kod prodaje putem samoposlužnih uređaja ne izdaju fiskalizirane račune, već putem programskog rješenja obavljaju postupak fiskalizacije podatka o prodaji.
2 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA S obzirom da se sukladno čl.5 st.3. važećega Zakona obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik koji prodaje vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te vlastite proizvode prodaje na štandovima i klupama tržnica na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima, članice HGK iz Udruženja računovođa smatraju kako i prodaja ovih proizvoda putem samoposlužnih automata zadovoljava propisane uvijete tj. putem automata se također vrši prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na malo te na mjestima koja su navedena u spomenutom članku 5.st.3. Stoga su članice Udruženja mišljenja kako bi se izričito trebali izuzeti iz članaka 20 a. i 20.b koji se odnose na postupak fiskalizacije prodaje putem samonaplatnih uređaja. Također, članice ponovo apeliraju da se u ove izmjene Zakona o fiskalizaciji uzme u obzir i izmjena čl.19.st.4 koji se odnose na dostavljanje podataka u sustav fiskalizacije. Članice Udruženja su u nekoliko navrata upozoravale na štetnost takvog postupka, s obzirom da prijavu poslovnog prostora i izmjene radnog vremena u većini slučajeva ne obavljaju sami obveznici, kao što je to bio slučaj prije izmjena 2017.godine. Kada bi se prijava poslovnih prostora vratila na fiskalne blagajne, takve pogreške bi se svele na minimum te bi se jednostavnije provodila prijava i izmjena traženih podataka iz čl.19.st.4. Nadalje, članice HGK iz Udruženja za informacijske tehnologije HGK ukazuju na sljedeći problem: slijedom fiskalizacije prodaje putem samposlužnih uređaja, porezni obveznici operateri samposlužnih uređaja su primorani nabaviti posebne fiskalizacijske uređaje sposobne vršiti komunikaciju sa samoposlužnim uređajem te prijavljivati prodaju prema fiskalizacijskim servisima u realnom vremenu. S obzirom da po jedan uređaj mora biti instaliran u svaki samposlužni uređaj, nabavka i ugradnja takvih uređaje predstavlja velik financijski teret za poreznog obveznika operatera samoposlužnih uređaja. Prateći model uvođenja fiskalizacije samoposlužnih uređaja u susjednim zemljama Europske Unije, Udruženje predlaže da se razmotri mogućnost uvođenja sličnih opcija rasterećenja za poreznog obveznika operatera samoposlužnih uređaja, zadržavajući pritom sve rokove postavljene zakonom. U primjeru Mađarske, 2017/2018. godine država je sufinancirala nabavku fiskalinih uređaja za samoposlužne aparate do vrijednosti od 250 EUR. U Rumunjskoj, koja započinje sa fiskalizacijom prodaje putem samoposlužnih uređaja u isto vrijeme kao i Hrvatska, država rasterećuje poreznog obveznika putem odbitka poreza na dobit u visini vrijednosti fiskalnog uređaja, pri tome ne postavljajući ograničenja u visini odbitka poreza na dobit odnosno vrijednosti uređaja. Predviđa se mogućnost da se ovaj trošak odbije u bilo kojoj od 7 narednih godina. Udruženje ujedno predlaže da se omogući dijalog radi zajedničkog sudjelovanja u stvaranju vedrije okoline za porezne obveznike operatere samoposlužnih uređaja koji su ove godine pretrpjeli i još trpe velike gubitke zbog uvedenih sigurnosnih mjera u borbi protiv Covid-19 i nemogućnosti pristupa prostorima u kojima su instalirani samoposlužni uređaji. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju. Međutim napominjemo da se od 1. siječnja 2021. počinju primjenjivati odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom prema kojima se obveza fiskalizacije proširuje i na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promete putem samoposlužnih uređaja. Samoposlužni uređaj smatra se posebnim prodajnim mjestom kojem se ne propisuje obveza izdavanja računa, već obveza da se postojeće programsko rješenje nadogradi na način da u trenutku prodaje dostavlja određene podatke Poreznoj upravi (fiskalizira podatak o prodaji). Vlasnici OPG-a koji su porezni obveznici i nadalje primjenjuju važeće odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom o izuzeću od obveze izdavanja fiskaliziranih računa dok kod prodaje putem samoposlužnih uređaja ne izdaju fiskalizirane račune, već putem programskog rješenja obavljaju postupak fiskalizacije podatka o prodaji. Vezano za prijavu poslovnih prostora putem fiskalne blagajne, ističemo da je od donošenja Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisana obveza prijave poslovnice. Prijava poslovnice u cijelom susutavu fiskalizacije izuzetno je bitna kako bi se ostvareni prometi u gotovini pratili ne samo na razini OIB-a već i prema poslovnici u kojoj se promet ostvaruje. Praćenjem ostvarenog prometa po poslovnici korištenjem suvremenih alata Porezna uprava je u mogućnosti uspoređivati ostvarene promete na istom području, u isto vrijeme i u istoj djelatnosti ciljano usmjeravajući porezne nadzore. Tijekom primjene Zakona pokazalo se da prijava poslovnica na način da porezni obveznici upisuju adrese poslovnica čini veliki problem u identificiranju stvarne adrese određene poslovnice. Stoga je postupak prijave poslovnice izmijenjen s primjenom od 1. srpnja 2017. na način da se prijava izvršava kroz sustav ePorezne. Prijavom kroz sustav ePorezna, Porezna uprava nudi jedinstvenu listu šifriranih adresa čime je svaki slučaj pogrešne identifikacije isključen. Napominjemo da sustav ePorezne porezni obveznici već koriste u komunikaciji s Poreznom upravom. Izmjene i dopune Zakona u kojem su, između ostalog, propisane odredbe o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja stupile se na snagu 1. siječnja 2019., ali uz odgodu primjene odredbi koje propisuju fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih uređaja do 1.siječnja 2021. Upravo zbog troškova nabave programskog rješenja za samoposlužne uređaje i prilagodbe postupku fiskalizacije prodaje robe ili usluga putem samoposlužnih uređaja, obveznicima fiskalizacije s ove osnove ostavilo se dovoljno vremena za prilagodbu.
3 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM, Članak 1. Podržavamo izmjene članka 1. Zakona u cilju uređenja blagajničkog maksimuma pravilnikom umjesto izričitim zakonskim odredbama. Skrećemo pozornost kako je kod utvrđivanja iznosa blagajničkog maksimuma potrebno voditi računa o svim okolnostima poslovanja pojedinog obrtnika te iznos propisati fleksibilno, kako bi se samom obrtniku omogućilo da svojom odlukom iznos prilagodi specifičnostima poslovanja u svakom pojedinom obrtu. Nije prihvaćen Visina iznosa blagajničkog maksimuma određuje se prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika odnosno prema kategorijama obveznika poreza na dohodak (što se propisuje odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak) te obveznika poreza na dobit (što se propisuje odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit).
4 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA Predlažemo skratiti i pojednostaviti naziv Zakona na način da se isti zove ZAKON O FISKALIZACIJI. Na taj način smanjile bi se nedoumice ne malog broja obveznika koji uopće ne posluju gotovinom da nisu obveznici ovog Zakona. Naplatu karticama potrebno je isključiti iz obveze fiskalizacije kod naplate na način da se osigurava ZKI i JIR, budući da smatramo da zakoni moraju pratiti nova programska rješenja dvadesetprvog stoljeća (keks pay i sl.) koji itekako šire mogućnost prodaje i naplate. Dodatno, prema Zakonu o PDVu, naplata putem kartice u sustavu PDVa po naplati dospijeva kada sredstva budu doznačena na žiro račun, a novim izmjenama proširujete mogućnost ovakvog plaćanja PDVa na 92% obveznika poreza na dobit, a za obveznike poreza na dohodak ova mogućnost vrijedi oduvijek. Zakon o porezu na dohodak propisuje da je za obveznike poreza na dohodak (sve samostalne djelatnosti, obrtnici, OPG) trenutak priznavanja prihoda u trenutku naplate kartice na žiro račun. Stoga je neprirodno bilo već u startu ovim Zakonom propisati drugačiji položaj plaćanja karticom kada se zbog toga u drugim zakonima događaju „anomalije“ i odstupanja od evidencija. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju. Međutim novodimo da Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom uređuju postupak fiskalizacije kao skup mjera kojima se uvodi nadzor nad prometom u gotovini na području Republike Hrvatske pri čemu se promet gotovine definira kao plaćanje za sva isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama ili kovanicama koja se smatraju platežnim sredstvom, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim plaćanja na transakcijski račun kod banaka, ako istim Zakonom nije uređeno drugačije. Dakle, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom ne uređuje obvezu izdavanja računa, već postupak fiskalizacije kada postoji obveza izdavanja računa koji se naplaćuju sredstvima koja se smatraju gotovinom sukladno prethodno navedenom. Nadalje, vezano za izuzimanje kartične naplate iz obveze fiskalizacije može se primjetiti kako se poduzetnici dijele na one koji plaćanje obavljaju direktno na transakcijski račun kod banaka i oni koji plaćanje obavljaju putem gotovine i kartica. Kako se naplata putem kartica provodi putem posrednika odnosno kartične kuće ovaj segment plaćanja odvojeno se prati za razliku od izravnog plaćanja kao što je plaćanje na transakcijski račun kod banaka. Sukladno navedenom, kako kartični segment plaćanja ne bi bio izvan kontrole i ekonomskih tokova, isto se smatra prometom gotovine za koji postoji obveza fiskalizacije.
5 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA Predlažemo brisati točku 5. u članku 2. kojom se propisuje definicija OR koda, kao obveznog elementa računa. obrazloženje: Uvođenje OR koda kao obveznog elementa računa dolazi do prebacivanja poslova državnih službi na obrtnike i gospodarstvo, a za obrtnike to znači nove izdatke kojima se opterećuje njihovo poslovanje. Procjena troška prilagodbe programa samo za obrtnike je najmanje 16 milijuna kuna. OR kod trebao bi omogućiti da građani dodatno provjeravaju i kontroliraju račune odnosno provođenje fiskalizacije. Za to će poreznim obveznicima biti potrebna nova programska rješenja, ali i zamjena opreme kao što su pisači i slično. Pri tom se poziva na rješavanje sive ekonomije i smanjenje nelojalne konkurencije, te napominjemo da građani nisu ti koji isto trebaju provjeravati i kontrolirati. Dodatno, uvođenjem QR koda to se neće riješiti, jer sivu zonu karakterizira: - izostanak računa, ikakve dokumentacije ili pisanog traga što građani koriste zbog gospodarskih razloga odnosno popusta koje tako ostvaruju. Jedini učinak koji QR kod imati je administrativno opterećenje redovnih i odgovornih poreznih obveznika i mogućnost dodatnog kažnjavanja ako zbog raspoložive tehnike QR kod računu ne bude čitljiv. I to baš u vrijeme nezapamćene gospodarske krize izazvane događajima posve izvan utjecaja gospodarstva i samog obrtnika. Naime, ostavljeni rok za prilagodbu tijekom ove godine obilježen je pandemijom koronavirusa koja je onemogućila ili izuzetno otežala normalno poslovanje, izazvala drastično smanjenje primitaka i velikim dijelom onemogućila razvojne projekta i ulaganja. Stoga predlažemo da se ova odredba briše iz Zakona. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju. Podsjećamo da važeći zakonski model provjere računa podrazumijeva upis podataka iz računa, među ostalim, svih znamenki ZKI-a ili JIR-a što građanima znatno otežava postupak provjere zbog velikog broja znamenki te mogućnosti pogrešaka kod prijepisa znamenki. Očitovanjem QR koda iskaznog na računu u aplikaciju za provjeru podataka iz slike automatski se upisuju svi podaci kako bi se građanima olakšao postupak provjere računa. Kao preduvjet korištenja QR koda usvojene su zakonske izmjene koje obvezuju obveznika da na računima ispisuju i QR kod. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebaju prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te primjena zakonskih odredbi vezanih za QR kod započinje 1. siječnja 2021.
6 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA Smatramo da u potpunosti treba ukinuti i odredbu fiskalizacije za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa. Uvođenje obvezne fiskalizacije pratećih dokumenata prije izdavanja fiskaliziranog računa predstavlja dodatno administrativno i financijsko opterećenje obveznicima koji u svom poslovanju izdaju takve dokumente (počevši od ponuda npr. koji su svakodnevni dokumenti u poslovanju poduzetnika). Oni će morati prilagođavati svoje fiskalne naplatne uređaje novim zahtjevima što će izazvati dodatni trošak, bez razvidnih učinaka u pogledu discipliniranja obveznika fiskalizacije uvođenjem ove obveze. Kroz godinu dana od kako je na snazi odredba o obvezi izdavanja pratećih dokumenata nema rezultata, a novi predloženi način samo će dodatno zakomplicirati tumačenje i stvoriti sumnju da li sustav na ispravan način povezuje prateće dokumenti s izdanim i fiskaliziranim računima. U konačnici to znači da će Porezna uprava tražiti pojašnjenje poreznog obveznika, a poduzetnici neće moći objasniti svaku pojedinu razliku jer za to nemaju resurse s obzirom da se ponude npr. ne evidentiraju knjigovodstveno (podsjećamo da su ponude npr. obvezni dio poslovanja temeljem Zakona o zaštiti potrošača za svaku uslugu za koju se očekuje da će biti skuplja od 500,00 kn). Zakonodavac ovdje ponovno uvodi opterećenje poslovanja bez koordinacije sa svim postojećim zakonskim propisima koji su već na snazi. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju no navodimo da kada iz bilo kojeg poslovnog razloga obveznik fiskalizacije koji je u obvezi provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa, prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na istome mora vidno napisati propisanu obavijest »OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN«. Na ovaj način je kupcu kao primatelju računa olakšano raspoznavanje izdanog računa od ostalih dokumenata koji se u postupku prodaje roba ili usluga izdaju prije samog izdavanja računa.
7 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA Ponavljamo prijedlog za izmjenu, odnosno dopunu točke 4. članka 5. Zakona tako da glasi: „4. prodaja karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom i riječnom prometu.“ obrazloženje: HOK je već u prijašnjim izmjenama poreznih propisa počevši od porezne reforme provedene 2016. godine, uključivo i Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, predlagao izjednačavanje položaja svih prijevoznika vezano za izuzeće od obveze fiskalizacije. Naime, važećom odredbom od obveze fiskalizacije izuzete su sve vrste prijevoza, osim riječnog prometa. Smatramo da je do ispuštanja riječnog prijevoza došlo nehotičnim propustom, jer ne nalazimo opravdanog razloga zbog kojeg bi baš riječni prijevoznici bili stavljeni u drugačiji, nepovoljniji položaj u odnosu na prijevoznike u svim drugim vrstama prijevoza. Način i uvjeti poslovanja s putnicima te postupak izdavanja karata istovrsni su neovisno o tome da li se radi o cestovnom, pomorskom, željezničkom ili riječnom prijevozu. Stoga predlažemo u ove izmjene uključiti i izmjenu odredbe kojom su riječni prijevoznici stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na ostale vrste prijevoza. Nije prihvaćen Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom se propisuju određena oslobođenja od obveze fiskalizacije. Ista su bila prispitivana 2016. prilikom izmjene Zakona. Tada je izmjenama Zakona propisana odredba koje je stupila na snagu 1. srpnja 2017., a koja se odnosi na izuzeće od obveze fiskalizacije gdje se obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete u djelatnostima prodaje karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu. Budući su već predmetna oslobođenja od obveze fiskalizacije bila razmatrana i propisana prethodno navedenim zakonskim izmjenama, ista nisu bila predmetom ovih izmjena Zakona.
8 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA uz Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom U nekoliko navrata HOK je tražio izmjene propisa iz područja fiskalizacije u prometu gotovinom vezano uz postupak dokazivanja nemogućnosti uspostave internet veze za razmjenu podataka obveznika fiskalizacije prema Poreznoj upravi. Smatramo kako je procedura krajnje komplicirana i nepotrebna, zahtjeva utrošak velike količine vremena i financijskih sredstava od strane poduzetnika, i smatramo kako u današnje digitalno doba telekomunikacijski operateri mogu navedeno provesti na puno jednostavniji način, budući posjeduju digitalne karte na kojima je jasno i transparentno označena pokrivenost Internet vezom na području cijele Republike Hrvatske. Smatramo da je potrebno provesti pojednostavljenje procedure dokazivanja nemogućnosti uspostave internet veze za razmjenu podataka obveznika fiskalizacije (čl. 34. -37. Pravilnika o fiskalizaciji o fiskalizaciji u prometu gotovinom), na način da Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) sama od elektroničkih operatera pribavi dokaze o nedostupnosti Internet veze na određenom području, a nastavno na zahtjev poduzetnika koji posluje na tom području. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju. Činjenica nemogućnosti uspostave veze dokazuje se potvrdom Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Prema broju obveznika koji su zatražili potvrdu o nemogućnosti uspostave veze i koju je HAKOM dostavio u Poreznu upravu (13 potvrda u 2019. te 4 potvrde u 2020. (do pisanja ovog odgovora na komentar)), došlo se do saznanja da se radi o veoma malom broju obveznika. Za sada ne postoji opravdana potreba za promjenom dosadašnjeg načina rješavanja pitanja razmjene podataka iz postupka fiskalizacije sa Poreznom upravom kada nema mogućnosti uspostave veze prema potvrdi HAKOM-a. Napominjemo kako Porezna uprava prati razvoj digitalnog tržišta te će i predlagati druga rješenja kada se za to steknu uvjeti.
9 Hrvatska poljoprivredna komora PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA Poštovani, S obzirom da u pojmovno određenje samoposlužnih uređaja putem kojih se obavlja prodaja dobara i usluga ulaze i jajomati, mlijekokomati, uljomati i dr., ukazuje se na problem koji će novo normativno rješenje izazvati kod dijela poljoprivrednika radi generiranja otežanih tehničkih i financijskih uvjeta poslovanja. Za napomenuti je kako važeća odredba članka 5. Zakona, koji uređuje izuzetke od obveze provođenja fiskalizacije, propisuje da se obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik za ostvarene promete u taksativno navedenim djelatnostima, među ostalim i u odnosu na djelatnosti prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima. Predlaže se izmjena Članka 5. koji bi glasio: Iznimno od članka 3. ovoga Zakona, obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima: 1. priređivanje lutrijskih igara, igara klađenja, igara u kasinima i na automatima za igre na sreću i zabavu te zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama, 2. prodaja u kojoj se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica, 3. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima, samoposlužnim aparatima, sajmovima, web prodaji i ostalim načinima prodaje, 4. prodaja karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu, 5. naplata cestarine, 6. punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima, 7. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu, 8. pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja, 9. vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata, 10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično) od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te 11. provođenje zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanje lijekova na recept). Potrebno je napomenuti kako temeljem podataka iz Upisnika registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji vodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede proizlazi da je u Republici Hrvatskoj na dan 9. listopada 2020. godine evidentirano 107 automata poljoprivrednika – subjekata u poslovanju s hranom. Iako se radi o razmjerno malom broju poljoprivrednika koji bi prema novom normativnom uređenju podlijegali obvezi fiskalizacije, Hrvatska poljoprivredna komora naglašava važnost svakog vida prodaje, pa i onog koji se odvija putem automata, posebno imajući u vidu izvanredne okolnosti izazvane pandemijom bolesti COVID-19 i s tim u vezi negativne učinke na gospodarstvo Republike Hrvatske. Također se ističe kako je člankom 27. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine, br. 29/18 i 32/19), koji uređuje prodaju vlastitih proizvoda OPG-a, kao jedan od načina prodaje izrijekom prepoznata i prodaja putem automata OPG-a. S poštovanjem, Hrvatska poljoprivredna komora Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju. Međutim napominjemo da se od 1. siječnja 2021. počinju primjenjivati odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom prema kojima se obveza fiskalizacije proširuje i na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promete putem samoposlužnih uređaja. Samoposlužni uređaj smatra se posebnim prodajnim mjestom kojem se ne propisuje obveza izdavanja računa već obveza da se postojeće programsko rješenje nadogradi na način da u trenutku prodaje dostavlja određene podatke Poreznoj upravi (fiskalizira podatak o prodaji). Vlasnici OPG-a koji su porezni obveznici i nadalje primjenjuju važeće odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom o izuzeću od obveze izdavanja fiskaliziranih računa dok kod prodaje putem samoposlužnih uređaja ne izdaju fiskalizirane račune već putem programskog rješenja obavljaju postupak fiskalizacije podatka o prodaji.
10 LAG SAVA OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Poštovani, nakon objave teksta u časopisu RRIF iz rujna 2020. g. pod nazivom ''Novosti za obveznike fiskalizacije'' došlo je do različitih tumačenja ovog novog pravilnika te nerazumijevanja od strane poljoprivrednika koji svoje proizvode prodaju putem automata. Ljubazno Vas molimo da se izrijekom navede kako su samoposlužni uređaju putem kojih se prodaju vlastiti poljoprivredni proizvodi izuzeti od uvođenja fiskalizacije kako bi poljoprivrednici i dalje mogli svoje proizvode prodavati na mlijekomatima, uljomatima, jajomatima i sl. Obzirom da se sukladno članku 5. Zakona o fiskalizaciji, obveznikom fiskalizacije ne smatra porezni obveznik koji prodaje vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te vlastite proizvode prodaje na štandovima i klupama tržnica na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostrima, smatramo kako i prodaja ovih proizvoda putem samoposlužnih automata zadovoljava propisane uvijete tj i putem automata vrši se prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na malo te na mjestima koja su navedena u spomenutom članku 5. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom objavljenih na javnom savjetovanju. Međutim napominjemo da se od 1. siječnja 2021. počinju primjenjivati odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom prema kojima se obveza fiskalizacije proširuje i na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promete putem samoposlužnih uređaja. Samoposlužni uređaj smatra se posebnim prodajnim mjestom kojem se ne propisuje obveza izdavanja računa, već obveza da se postojeće programsko rješenje nadogradi na način da u trenutku prodaje dostavlja određene podatke Poreznoj upravi (fiskalizira podatak o prodaji). Vlasnici OPG-a koji su porezni obveznici i nadalje primjenjuju važeće odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom o izuzeću od obveze izdavanja fiskaliziranih računa dok kod prodaje putem samoposlužnih uređaja ne izdaju fiskalizirane račune, već putem programskog rješenja obavljaju postupak fiskalizacije podatka o prodaji.