Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DARKO BALOG PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU , Prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave Prema planu je sa 01.01.2020. godine trebao na snagu stupiti novi Ovršni zakon koji je još 2019. godine prošao drugo čitanje i zapeo na trećem. Smatram da je Ovršni zakon neopravdano ispušten iz zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu. Pošto se radi o zakonu koji je bez obzira na primjedbe spreman za daljnju raspravu i sigurno nema nikoga tko se slaže sa sadašnjim Ovršnim zakonom potrebno je isti uvrstiti u plan zakonskih aktivnosti za 2021. godinu. Primljeno na znanje Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 28. studenog 2020., uvedena je većina novih instituta koja su bila predviđena Prijedlogom ovršnog zakona iz 2019. poput: slanje prethodne obavijesti ovršeniku, smanjivanje troškova ovrhe (brisanjem odredbi o predvidivim troškovima i izdavanjem klauzule pravomoćnosti od strane javnog bilježnika automatizmom), zabrana deložacija u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja za građane, povećanja broja primanja koja su izuzeta od ovrhe (božićnica, regres, topli obrok, prigodne novčane nagrade radnicima). Također izmjenama i dopunama Ovršnog zakona predviđeno je da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi sudu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku i da sud prijedlog dodjeljuje u rad javnom bilježniku kao povjereniku suda, čime je u hrvatski pravni sustav uvedena jedna od temeljnih odrednica Prijedloga ovršnog zakona iz 2019. (e-ovrha). Također izmjenama i dopunama Ovršnog zakona predviđeno je da se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi sudu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku i da sud prijedlog dodjeljuje u rad javnom bilježniku Novi Ovršni zakon, kao nomotehnička dorada postojećih izmjena i dopuna imati će cilj da se postupci prisilnog ostvarenja i osiguranja tražbina urede uvažavajući najviše europske standarde i postojeće vrijednosti hrvatskog pravnog sustava.
2 DARKO GROŠIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2021. GODINU Poštovani, svaki građanin, službenik i saborski zastupanik kad-tad dolazi u situaciju da očekuje brz sudski postupak. U zakonu nisu propisani neki rokovi postupanja sudaca ako su već neovisni u donošenju odluka. S druge strane stranke nemogu ništa uraditi kada se postupak odugovlači tj. mogu pisati predstavku Ministarstvu pravosuđa temeljem članka 72. stavak 6. Zakona o sudovima. Dakle suci sami određuju kada će što uraditi i bez ikakvih posljedica - novčanih kazni kojih ni nema te o stegovnim postupcima ne treba ni trošiti riječi. Također je u Zakonu o sudovima propušteno propisati što je to razuman rok suđenja pa svaki sudac tumači razuman rok na svoj način. Tako mi predsjednica ŽUS Varaždin tumači po mom zahtjevu za zaštitu suđenja u razumnom roku da je razuman rok za postupanje u prvostupanjskom postupku za donošenje rješenja u smetanju posjeda tri godine! Ako je to hitnost postupanja onda ovu moju inicijativu smatrajte promašenom. Iz navedenog predlažem da se izmjeni Zakon o sudovima i na slijedeći način: PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O SUDOVIMA Članak 1. U članku 4. Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) dodaju se stavci 1a) i 1b) koji glase: (1a) „Razumnim rokom odlučivanja u smislu ovog zakona smatra se najduže 450 dana (15 mjeseci) od zaprimanja predmeta za prvostupanjski postupak, a za drugostupanjski postupak razumnim rokom odlučivanja smatra se najduže 720 dana (24 mjeseci) od zaprimanja predmeta. (1b) Za predmete o kojima se odlučuje po odredbama drugih zakona u hitnom postupku razumni rok odlučivanja u prvostupanjskom postupku je najduže 180 dana, a za drugostupanjski postupak 360 dana od zaprimanja predmeta.“ Članak 2. U članku 66. Zakona o sudovima mijenja se stavak 1. koji sada glasi: „Ako predsjednik suda utvrdi da je zahtjev osnovan, odredit će novi rok rješavanja predmeta po odredbi zakona koji se nije poštovao, a u drugim slučajevima u pravilu od najduže šest mjeseci a za hitne postupke odredit će rok od najduže 3 mjeseca.“ Također predlažem da se izmjeni i Zakon o parničnom postupku na način da se propiše slijedeće: PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNE ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU (ZPP) Članak 1. U članku 10. stavak 1. i 2. ZPP dodaje se novi stavak 1a koji glasi: Prvostupanjski sud mora provesti postupak tj. zaključiti glavnu raspravu u roku od najduže 365 dana od zaprimanja odgovora na tužbu. U članku 10. između stavaka 2. i 3. ZPP dodaju se novi stavak 2a i 2b koji glase: “Predsjednik suda (ili Pravosudna inspekcija Ministarstva) će kazniti novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kn suca ili sudskog službenika koji ne poštuje propisane rokove u ovom zakonu po prijavi stranke.” “Na rješenje o izricanju novčane kazne sudac ili sudski službenik ima pravo žalbe nadležnom predsjedniku Županijskog suda (ili ministru pravosuđa).” Obrazloženje: U Zakonu o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) je propušteno propisati što je to razumni rok odlučivanja za prvostupanjske (i drugostupanjske) sudove pa se predlaže propisati u Zakonu u parničnom postupku neki rok odlučivanja prvostupanjskog suda a to bi bio prema ovoj odredbi bilo 365 dana od dana odgovora na tužbu. Također bi bilo svrsishodno propisati i novčane kazne radi poštivanja rokova kako se nebi odugovlačilo sa postupcima a kako je to propisano i za stranke. Članak 2. U članku 121. stavak 1. ZPP se dodaje tekst: Nepravodobne i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje odbacit će sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća rješenjem u roku od 15 dana od dana primitka takvog prijedloga. Članak 3. Predlaže se u članku 154. iza stavka 6. dodati stavak 7. koji bi glasio: “U slučaju preinačenja prvostupanjske presude ili rješenja o troškovima postupka se odlučuje prema prethodnim stavcima ovog članka a zatraženu zateznu kamatu na troškove dosuđuje se od dana donošenja prvostupanjske odluke koja se preinačuje.” Obrazloženje: sudska praksa viših sudova nije jedinstvena kod ovog slučaja pa tako u mojim slučajevima ŽUS Split dosuđuje zatezne kamate od dana donošenja prvostupanjske presude (20.11.2017.) koja se preinačila 8.5.2018., ŽUS Varaždin dosuđuje zatezne kamate na dosuđene sudske troškove od dana donošenja drugostupanjske odluke kojom je preinačio prvostupanjsku presudu, a neki drugostupanjski sudovi uopće ne navode od kojeg datuma ide zatražena zatezna kamata na dosuđene sudske troškove po preinačenju prvostupanjske presude. Stoga smatram da bi zakonodavac morao rješiti ovu dilemu i propisati postupanje u ovakvim slučajevima. Članak 4. U članku 284. stavak 4. ZPP se dodaje tekst: “Nakon primitka odgovora na tužbu ili isteka roka na odgovor na tužbu će sud “u roku od najduže 60 dana” odrediti pripremno ročište, te upozoriti stranke da će se na tom ročištu, ako za to budu ispunjeni uvjeti, zaključiti prethodni postupak i provesti glavna rasprava.” Članak 5. U članku 358. stavak 1. ZPP dodaje se slijedeći tekst iza riječi: Nepravodobnu, nepotpunu (članak 351 stavak 1) ili nedopuštenu žalbu odbacit će sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta u roku od 15 dana od dana primitka takve žalbe. Članak 6. U članku 359. stavak 1. ZPP dodaje se slijedeći tekst iza riječi: Primjerak pravodobne, potpune i dopuštene žalbe prvostupanjski sud dostavit će u roku od 15 dana od primitka žalbe protivnoj stranci koja može u roku od 8 dana od primitka podnijeti tom sudu odgovor na žalbu. Članak 7. U članku 360. stavak 1. ZPP dodaje se slijedeći tekst iza riječi: Nakon primitka odgovora na žalbu ili nakon proteka roka za odgovor na žalbu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća će žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu ”u roku od najkasnije 30 dana.” Obrazloženje: prvostupanjski suci ne dostavljaju presudu sa žalbom drugostupanjskom sudu u većini slučajeva po završenom žalbenom postupku i po proteku 3-6 mjeseca ili više. Ovdje su stranke oštećene ne samo zbog neopravdanog zadržavanja predmeta već i zbog zateznih kamata na troškove postupka ili zbog zateznih kamata na glavnicu. Članak 8. U članku 440. stavak 1. ZPP dodaje se slijedeći tekst iza riječi slučaj:” a svakako dovršiti prvostupanjski postupak u najduže 180 dana od zaprimanja odgovora na tužbu.” Nije prihvaćen Razumni rok predstavlja pravni standard i kao takav nije definiran vremenskim periodom s obzirom da trajanje sudskog postupka ovisi o konkretnim okolnostima pojedinog predmeta. Prema ustaljenoj praksi sudova, smatra se da predmet nije riješen u razumnom roku ako se vodi pred prvostupanjskim sudom dulje od 3 godine. Uvažavajući upravo posebnosti svake pojedine vrste sudskog postupka, eventualno propisvanje rokova za dovršetak pojedinih faza sudskih postupaka može biti isključivo predmet pojedinih postupovnih zakona, a ne Zakona o sudovima kao organizacijskog propisa. U odnosu na Zakon o parničnom postupku, predloženo nije predmet planiranih izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku.