Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o ovjernim razdobljima za pojedina zakonita mjerila i načinu njihove primjene i o umjernim razdobljima za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Društvo građevinskih inženjera Zagreb II.  OVJERNA RAZDOBLJA ZA ZAKONITA MJERILA, Članak 2. Za mjerila obujma vode /b) Vodomjeri, c) Mjerila protoka pitke vode, d) Mjerila protoka industrijske ili otpadne vode/ nije uvedena mogućnost produljenja ovjernog razdoblja na temelju utvrđene mjerne točnosti statističkom metodom ispitivanja (kao što postoji za plinomjere + 4 godine), iako je statističko ispitivanje vodomjera omogućeno važećim Pravilnikom o postupku ispitivanja vodomjera namijenjenih za uporabu u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji (NN 24/2018). Stoga predlažemo da za mjerila obujma vode /b) Vodomjeri, c) Mjerila protoka pitke vode, d) Mjerila protoka industrijske ili otpadne vode/ ovim Pravilnikom omogući produljenje ovjernog razdoblja za minimalno 4 godine na temelju utvrđene mjerne točnosti statističkom metodom ispitivanja, te se u ovaj Pravilnik za svaki od mjerila obujma vode doda redak i sljedeći tekst: „Ako se mjerna točnost tih mjerila utvrdi statističkom metodom ispitivanja produljuje se ovjerno razdoblje za 4 godine“. Nije prihvaćen Mjerila protoka vode (ultrazvučna, elektromagnetna i sl.) svojom konstrukcijom su gotovo identična (ovisno o tipu I proizvođaču) mjerilima količina kapljevina različitih od vode (mjerilima obujma alkohola, bezalkoholnih pića, piva, mlijeka, i sl.) i pojedinim mjerilima protoka toplinske energije gdje se koriste kao podsklop mjerila toplinske energije. Mjerilima količina kapljevina različitih od vode ovjerno razdoblje je 1 godina, a mjerilima toplinske energije je 5 godina. Državni zavod za mjeriteljstvo je mjerilima protoka vode uskladio ovjerno razdoblje sa vodomjerima imajući u vidu i ovjerno razdoblje za mjerila toplinske energije (kroz koje isto protječe voda), a koje je 5 godina. Pravilnikom o postupku ispitivanja vodomjera namijenjenih za uporabu u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji (NN 24/18), na koji se pozivate u svojim komentarima, propisan je postupak statističkog ispitivanja vodomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere tj. vodomjera koji su pripremljeni za ovjeravanje. Pod obavljanjem poslova pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje podrazumijeva se pregled, ispitivanje i/ili popravljanje zakonitih mjerila radi pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje te izrada ispitnog izvješća o prethodno obavljenom ispitivanju. Posao pripreme zakonitih mjerila obavljaju ovlaštena tijela za pripremu zakonitih mjerila za ovjeravanje. Statističko ispitivanje vodomjera, temeljem gore navedenog Pravilnika, provodi se ispitivanjem uzorka serije. Serija je skup istovrsnih vodomjera pripremljenih za ispitivanje iz kojeg se odabire uzorak vodomjera i prema kojem se mjere rezultati testa statističkog uzorka. Prilikom postupka ispitivanja mjerila u svrhu produljenja ovjernog razdoblja ne smije se provoditi postupak pripreme mjerila i skidati ovjerne oznake već se mjerilo mora ispitati u zatečenom stanju i prije isteka ovjernog razdoblja. U gore navedenim odgovorima na vaše komentare već smo naveli da zbog velikog broja vodomjera koji su na tržište i u uporabu stavljeni prije stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) ovjerno razdoblje za vodomjere je 5 godina i nije predviđeno produljenje ovjernog razdoblja ispitivanjem vodomjera statističkom metodom jer ih većina, a prema saznanjima Državnog zavoda za mjeriteljstvo, nakon 5 godina ne bi zadovoljila propisane mjeriteljske zahtjeve. Ukoliko se steknu preduvijeti za statističko ispitivanje vodomjera koji se nalaze u uporabi, Državni zavod za mjeriteljstvo će izraditi Pravilnik o postupku ispitivanja vodomjera statističkom metodom u svrhu produljenja ovjernog razdoblja.
2 Društvo građevinskih inženjera Zagreb II.  OVJERNA RAZDOBLJA ZA ZAKONITA MJERILA, Članak 2. Vodomjeri koji se danas ugrađuju su značajno pouzdaniji i kvalitetniji u odnosu na vodomjere koji su se ugrađivali u vrijeme kada je uvedena obveza njihove ovjere istekom razdoblja od 5 godina. Razvojem tehnologije mjerne opreme i današnja generacija vodomjera je unaprijeđena, posebno u pogledu točnosti, te je tehnički i ekonomski neopravdano tražiti da se isti ovjeravaju svakih 5 godina budući da se tim troškovima nepotrebno opterećuju isporučitelji vodnih usluga, a time i krajnji korisnici (potrošači) koji kroz cijenu usluge (fiksni dio cijene vode) u konačnici plaćaju taj trošak. Kao potvrdu pouzdanosti današnje generacije mjerila, a za usporedbu s vodomjerima, navodimo primjer plinomjera, koji su u tehničkom smislu sličnih karakteristika kao i vodomjeri, te je za iste ovim prijedlogom Pravilnika predviđeno ovjerno razdoblje od 10-16 godina. Stoga predlažemo da se mjerilima obujma vode /b) Vodomjeri, c) Mjerila protoka pitke vode, d) Mjerila protoka industrijske ili otpadne vode/ ovim Pravilnikom odrede ovjerna razdoblja minimalno 7 godina. Nije prihvaćen U Republici Hrvatskoj još uvijek se u uporabi nalazi veliki broj vodomjera koji su na tržište i u uporabu stavljeni prije stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16). Temeljem članka 46. Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) vodomjeri koji su na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika u uporabi mogu se podnositi na redovito ili izvanredno ovjeravanje sve dok zadovoljavaju zahtjeve iz propisa na temelju kojih su stavljeni u uporabu. Zbog tako velikog broja vodomjera koji su stavljeni u uporabu prije stupanja na snagu gore navedenog Pravilnika ovjerno razdoblje za vodomjere je 5 godina. Državni zavod provodi izvanredna ispitivanja zakonitih mjerila u uporabi u skladu sa odredbama Pravilnika o postupku izvanrednog ispitivanja zakonitih mjerila u uporabi (NN 96/16) a temeljem zahtjeva vlasnika mjerila nakon pisane predstavke korisnika mjerila koji je izrazio sumnju u ispravnost vodomjera. Dugogodišnjim izvanrednim ispitivanjem vodomjera u uporabi Državni zavod za mjeriteljstvo je došao do saznanja da u velikoj postotku ispitivanih vodomjera vodomjeri koji su stavljeni na tržište i u uporabu u RH a u skladu su Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) su lošije kvalitete i ne zadovoljavaju odredbe točke 9. DODATKU III VODOMJERI (MI-001) gore spomenutog Pravilnika, a koja kaže da je Najveća dopuštena pogreška vodomjera u uporabi je dvostruka vrijednost najveće dopuštene pogreške za redovnu ovjeru. Ovim Državni zavod za mjeriteljstvo ne osporava i ne dovodi u pitanje kvalitetu vodomjera proizvedenih u EU i trećim zemljama, nego ukazuje na kvalitetu vodomjera stavljenih na tržište i u uporabu u RH. U skladu sa gore navedenim ovjerno razdoblje za vodomjere je 5 godina.
3 HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE II.  OVJERNA RAZDOBLJA ZA ZAKONITA MJERILA, Članak 2. Link na orginalni dokument http://st.telekomcloud.hr/9necm Nije prihvaćen Isto kao pod 5.
4 HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE II.  OVJERNA RAZDOBLJA ZA ZAKONITA MJERILA, Članak 2. Hrvatska Grupacija vodovoda i kanalizacija je provela konzultacije sa svojim članicama i predlaže da se produlji razdoblje provjere ili izmjene vodomjera i mjerila protoka pitke vode na minimalno: - 7 godina za vodomjere s mehaničkim mjernim osjetnikom (mlazni, volumetrijski) s mogućnošću produljenja za 5 godina nakon statističke provjere - 10 godina za vodomjere s elektroničkim mjernim osjetnikom (ultrazvučni, elektromagnetski) - 10 godina za vodomjere na protupožarnim sustavima ( ≥ DN 50 ) U članku 2 .Točke 2. b) i c) zamijeniti predloženim Nije prihvaćen Isto kao pod 5.
5 HRVATSKA GRUPACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE II.  OVJERNA RAZDOBLJA ZA ZAKONITA MJERILA, Članak 2. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA Izmjena i dopuna PRAVILNIK-a O OVJERNIM RAZDOBLJIMA ZA POJEDINA ZAKONITA MJERILA I NAČINU NJIHOVE PRIMJENE I O UMJERNIM RAZDOBLJIMA ZA ETALONE KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA OVJERAVANJE ZAKONITIH MJERILA Hrvatska Grupacija vodovoda i kanalizacija je provela konzultacije sa svojim članicama i predlaže da se produlji razdoblje provjere ili izmjene vodomjera na minimalno: - 7 godina za vodomjere s mehaničkim mjernim osjetnikom (mlazni, volumetrijski) s mogućnošću produljenja za 5 godina nakon statističke provjere - 10 godina za vodomjere s elektroničkim mjernim osjetnikom (ultrazvučni, elektromagnetski) - 10 godina za vodomjere na protupožarnim sustavima ( ≥ DN 50 ) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014L0032&from=EN Pregledom EU norme (stranica 202) vidljivo je de nema definiranih razdoblja provjere već samo kategorije točnosti koji se moraju zadovoljiti. Države članice mogu propisati korištenje mjernih instrumenata za mjerne zadaće kada to smatraju opravdanim radi javnog interesa, javnog zdravlja, javne sigurnosti, javnog reda, zaštite okoliša, zaštite potrošača, ubiranja poreza i nameta te poštenog trgovanja. Mjerni instrument osigurava visoku razinu mjeriteljske zaštite kako bi se bilo koja stranka na koju mjerenje utječe mogla pouzdati u rezultat mjerenja te je dizajniran i proizveden u skladu s visokom razinom kvalitete s obzirom na mjeriteljsku tehnologiju i sigurnost mjerenih podataka. Bitni zahtjevi koje mjerni instrumenti moraju zadovoljiti utvrđeni su u tekstu norme i prema potrebi dopunjeni posebnim zahtjevima za instrumente u prilozima od III. do XII. koji donose više pojedinosti o određenim aspektima općih zahtjeva. PRILOG III. VODOMJERI (MI-001) Država članica osigurava da zahtjeve navedene pod točkama 1., 2. i 3. utvrđuje distributer ili osoba koja je zakonski određena za postavljanje vodomjera, tako da je vodomjer primjeren za točno mjerenje potrošnje koja je predviđena ili se može predvidjeti. S obzirom na napredak tehnologije svjedočimo pojavi novih mjerača (vodomjera) koji se koriste i novih metoda mjerenja (elektromagnetski, ultrazvučni), a također su na tržištu i tvornički prilagođeni za daljinsko očitanje (radio, LoRa, SigFox, NB-IOT moduli) sa baterijskim napajanjem i autonomijom rada od 10-15 godina . Kvalitetniji i suvremeniji vodomjeri imaju i veću cijenu ali je upitna njihova isplativost s obzirom na postojeću regulativu koja zahtijeva izmjenu ili umjeravanje svakih 5 godina i koja ustvari koči cjelokupan tok modernizacije sustava mjerenja, očitanja i naplate isporučenih kličina vode. Vodomjeri koji se koriste na protupožarnim sustavima nakon ovjernog razdoblja imaju vrlo malu potrošnju i to uglavnom za ispitivanje hidranstke mreže i/ili eventualne požare. Smatramo da je rok od 10 godina primjeren za ovakve sustave. Smatramo da je prijedlog opravdan posebice kada pogledamo ostale zemlje EU po pitanju razumijevanja učinkovitog gospodarenja vodoopskrbom i poznavanja problematike točnosti vodomjera (Nizozemska, Španjolska, Portugal). Tablica I Redni broj Država Razdoblje umjeravanja/provjere/zamjene (godina) Pojašnjenje 1 Rumunjska 7 2 Nizozemska 10-20 Ne postoji nacionalna regulativa već vodovodi sami rade povremene kontrolne provjere (sve je dobro organizirano i discipolinirano se provodi) 3 Češka 5 4 Mađarska 8 Nedavno povećano sa 4 godine 5 Italija 10-13 6 Španjolska 12 7 Austrija 5+5 Nakon 5 godina se radi slučajni uzorak i provjera i ako je sve OK produljuje se za još 5 godina 8 Njemačka 5+5 Nakon 5 godina se radi slučajni uzorak i provjera i ako je sve OK produljuje se za još 5 godina 9 Portugal 8-12 ovisno o tipu vodomjra Promjenom tj. produljenjem razdoblja korištenja vodomjera bi se omogućilo za JIVU olakšano investiranje u kvalitetnije i tehnološki suvremenije vodomjere (dulja eksploatacija u konačnici opravdava veću nabavnu cijenu). Vrlo je važno istaći da bi se nabavkom kvalitetnijih vodomjera sa višom klasom točnosti i pouzdanijom metodom mjerenja (beskontaktno mjerenje - ultrazvučno ili elektromagnetsko) osiguralo točnije mjerenje stvarno potrošene količine vode koju sadašnji vodomjeri nisu u mogućnosti registrirati. U konačnici imamo povećane troškove za JIVU: - značajan angažman ljudi i resursa za redovne godišnje izmjene cca 20% vodomjera (u postojećem sistemu 5 - godišnjeg korištenja vodomjera), - stvaranje zaliha rezervnih vodomjera (skladnišni prostori, rezervirana financijska sredstva, manipulativni troškovi, troškovi godišnjih nabavki). Povećanjem perioda ovjernog razdoblja pojavili bi se raspoloživi potencijali za nabavku boljih i suvremenijih vodomjera sa sljedećim efektima: - unapređenje usluge prema potrošačima (daljinski nadzor omogućuje redovito izvješćivanje korisnika o njegovoj potrošnji; web portali, aplikacije), - unapređenje kontrole vlastitog sustava (primjerice praćenje gubitaka vode u DMA zonama; istovremeni nadzor ulaza i izlaza vode). Provedena su i ispitivanja u vlastitim laboratorijima JIVO nakon 5 i 7 godina upotrebe vodomjera (stručni radovi na međunarodnom stručno-poslovnom skupu) a) Rezultati provedenih ispitivanja vodomjera DN 20 mm nakon petogodišnje upotrebe Zadatak je bio provjeriti koliki postotak ispitanih vodomjera će još uvijek biti unutar granica tražene mjeriteljske točnosti. Za ispitivanje su uzeti mehanički vodomjeri DN 20mm iz javne vodoopskrbe.Za ispitivanje mjeriteljske točnosti odabirani su vodomjeri izuzeti iz sustava vodoopskrbe s neoštećenim ovjernim žigom te kodiranom zaštitnom plombom. Ispitavanja su provedena na nasumično odabranih 170 vodomjera u 2019. godini te su odmah po izvrštenju podvrgnuti izvanrednom ispitivanju mjeriteljske točnosti u vlastitom ispitnom laboratoriju i o svakom ispitivanju načinnjen je zapis na propisanom obrascu. Rezultat ispitivanja Svih 170 vodomjera bilo je u granicama propisane mjeriteljske točnosti. Nije zabiljažen niti jedan slučaj nedozvoljenog odstupanja što daje 100% uspješnosti prolaza ispitivanja. Provedeno izvanredno ispitivanje pokazalo je da su mali (DN 20mm) mehanički vodomjeri koji su korišteni, i nakon petogodišnjeg perioda ugradnje i eksploatacije, potpuno u granicama tražene mjeriteljske točnosti te da predstavljaju točno i pouzdano zakonito mjerilo temeljem čijeg očitavanja brojčanika se ispostavljaju računi za izvršenu uslugu korisnicima. b) Rezultati provedenih ispitivanja vodomjera nakon sedmogodišnje upotrebe Uspoređivani su rezultati visokokvalitetnog klasičnog mehaničkog višemlaznog vodomjera i ultrazvučnog vodomjera nove generacije. Nakon proteka perioda od 7 godina po ugradnji i kontinuiranoj upotrebi, iz očitanog stanja brojila na oba tipa vodomjera vidljivo je da praktično nema odstupanja u točnosti mjerenja između dva testirana tipa vodomjera. Ova dva vodomjera po svojoj tehničkoj konstrukciji, principu rada, te nabavnoj cijeni, u bitno su različitim razredima ali krajnji rezultat očitane potrošnje vode pokazuje da je visokokvalitetan klasični mehanički višemlazni vodomjer pouzdan te za mjerenje količine isporučene vode točan kao i UZV nove generacije. Oba vodomjera ostavljena su funkciji do 2022. godine i dalje će se pratiti njihov rad i uspoređivati registrirane vrijednosti potrošnje vode. S obzirom na naprijed navedeno, PREDLAŽEMO da se realno sagledaju razlozi za produljenje ovjernog razdoblja za vodomjere i usvoji predloženo u cilju unapređenja sustava mjerenja, očitanja i naplate vodnih usluga, a u okviru reforme cjelokupnog vodnog sektora. Nije prihvaćen U svojim komentarima navodite link sa obrazloženjem da je to “norma” i dajete daljnja objašnjenja uz tu “normu”, pa prvo moramo objasniti da se ne radi o normi već o Direktivi 2014/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje mjernih instrumenata na tržištu (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 96, 29. 3. 2014.). Zadnji puta Direktiva je izmijenjena Delegiranom direktivom Komisije (EU) 2015/13 od 31. listopada 2014. o izmjeni Priloga III. Direktivi 2014/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu raspona protoka vodomjera koju spominjete u svojim komentarima. Direktiva sa svojim izmjenama transponirana je u pravni poredak Republike Hrvatske Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) što je obveza svake države članice EU. U DODATKU III VODOMJERI (MI-001) propisani su posebni zahtjevi koje vodomjeri moraju ispuniti kao i postupci ocjenjivanja sukladnosti istih. U gore navedenom vodomjer je definiran kao Mjerilo oblikovano za mjerenje, pamćenje i prikazivanje u mjernim uvjetima obujma vode koja prolazi kroz mjerni pretvornik, te u skladu sa tim nema podjele prema vrsti vodomjera na način kako ste naveli u svojim komentarima. Vodomjeri su označeni između ostaloga brojčanom oznakom trajnog protoka Q3, ili kod “starih vodomjera” brojčanom oznakom nazivnog protoka Qn, a ne oznakom nazivnog promjera DN. U dodatku I. točki 3. Pravilnika o postupku ispitivanja vodomjera namijenjenih za uporabu u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji (NN 24/1/) propisane su oznake koje moraju biti na vodomjeru. U Republici Hrvatskoj još uvijek se u uporabi nalazi veliki broj vodomjera koji su na tržište i u uporabu stavljeni prije stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16). Temeljem članka 46. Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) vodomjeri koji su na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika u uporabi mogu se podnositi na redovito ili izvanredno ovjeravanje sve dok zadovoljavaju zahtjeve iz propisa na temelju kojih su stavljeni u uporabu. Zbog tako velikog broja vodomjera koji su stavljeni u uporabu prije stupanja na snagu gore navedenog Pravilnika ovjerno razdoblje za vodomjere je 5 godina. Državni zavod provodi izvanredna ispitivanja zakonitih mjerila u uporabi u skladu sa odredbama Pravilnika o postupku izvanrednog ispitivanja zakonitih mjerila u uporabi (NN 96/16) a temeljem zahtjeva vlasnika mjerila nakon pisane predstavke korisnika mjerila koji je izrazio sumnju u ispravnost vodomjera. Dugogodišnjim izvanrednim ispitivanjem vodomjera u uporabi Državni zavod za mjeriteljstvo je došao do saznanja da u velikom postotku ispitivanih vodomjera, vodomjeri koji su stavljeni na tržište i u uporabu u RH, a u skladu su sa Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) su lošije kvalitete i ne zadovoljavaju odredbe Točke 9. DODATAK III VODOMJERI (MI-001) gore spomenutog Pravilnika, a koja kaže da najveća dopuštena pogreška vodmjera u uporabi je dvostruka vrijednost najveće dopuštene pogreške za redovnu ovjeru. Ovim Državni zavod za mjeriteljstvo ne osporava i ne dovodi u pitanje kvalitetu vodomjera proizvedenih u EU i trećim zemljama, nego ukazuje na kvalitetu vodomjera stavljenih na tržište i u uporabu u RH. U skladu sa gore navedenim ovjerno razdoblje za vodomjere je 5 godina. Svaka zemlja članica EU regulira područje zakonskog mjeriteljstva u skladu sa svojim iskustvima i stanjem zakonitih mjerila u uporabi. Ukoliko se steknu preduvjeti za statističko ispitivanje vodomjera koji se nalaze u uporabi Državni zavod za mjeriteljstvo će izraditi Pravilnik o postupku ispitivanja vodomjera statističkom metodom u svrhu produljenja ovjernog razdoblja. U svojim komentarima navodite provođenje ispitivanja vodomjera i rezultate navedenog ispitivanja. Državni zavod za mjeriteljstvo nema saznanja o provedenim ispitivanjima koje ste naveli u komentarima te bi želio vidjeti rezultate ispitivanja, postupak ispitivanja, i podatke o korištenoj etalonskoj opremi.
6 Mehatronik oprema doo III.UMJERNA RAZDOBLJA ZA ETALONE, Članak 7. III čl.7 Etalonska usporedna (master) mjerila za ovjeravanje mjerila protoka tekućina različitih od vode Umjerno razdoblje 1 godina,promjeniti u umjerno razdoblje 3 godine. Dugogodišnjim iskustvom korištenja etalonskog usporednog mjerila,nismo primjetili da su se promjenile mjeriteljske značajke. Etalonska usporedna mjerila nemaju veliku eksploataciju da bi mogla promjjeniti mjeriteljske značajke. Nije prihvaćen Tražena mjerna nesigurnost za etalonska usporedna mjerila za ovjeravanje mjerila protoka tekućina različitih od vode veća je od tražene mjerne nesigurnosti etalonskih mjernih posuda te u skladu sa tim manja je pouzdanost u rezultate iskazane mjerne nesigurnosti. Tijekom korištenja etalonskih usporednih mjerila istima je potrebno provjeravati (najmanje kvartalno) iskazanu pogrešku mjerila, a provjeravanje se vrši usporedno s etalonskim mjernim posudama.
7 Vage d.o.o. II.  OVJERNA RAZDOBLJA ZA ZAKONITA MJERILA, Članak 2. Smatram da je potrebno smanjiti ovjerna razdoblja za neautomatske vage iz članka 2, navedene pod brojem 3 sa dvije godine na jednu godinu. Povećanje ovjernih razdoblja za neautomatske vage koje je nastalo 2015 i 2018 godine radi smanjenja parafiskalnih nameta, a vezano na akcijske planove vlade RH, nije bilo opravdano. Naime, vlada je u svojim akcijskim planovima željela smanjiti parafiskalne namete i na taj način olakšati gospodarskim subjektima. Tarife propisane za obavljanje mjeriteljskih poslova nisu parafiskalni nameti. Prema definiciji Ministarstva financija, "parafiskalni nameti su sva propisana obvezna neporezna davanja koja plaćaju poduzeća središnjim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim tijelima s javnim ovlastima, ako pri tome: platitelj ne dobiva za uzvrat neku uslugu, dobro ili pravo; rezultirajuća usluga, dobro ili pravo objektivno je manje vrijednosti u odnosu na plaćeni iznos; stvarni trošak za tijelo koje pruža uslugu, dobro ili pravo je manje od naplaćenog iznosa za isto. Prema navedenoj definiciji usluga pružanja mjeriteljskih poslova, ne samo da nije namet, tj. da platitelj ne dobiva za uzvrat uslugu ili da je ta usluga objektivno manje vrijednosti u odnosu na plaćeni iznos, već upravo suprotno. Usluga koju platitelj dobiva je značajno skuplja od onoga što plaća. Uzmimo za primjer neautomatsku vagu maksimalne nosivosti do 20 kg. Za predmetnu vagu tarifa iznosi 40,00 kn. Cijena ovjerne naljepnice koju ovlašteno tijelo plaća iznosi 4,00 kn, cijena zaštitne naljepnice je 3,00 kn (obično idu dvije na mjerilo), postotak od ovjere koje OT plaća je prema novom prijedlogu 10%, tj. 4,00 kn. Kad sve zbrojimo, za rad ostaje 26,00 kn. Za ovjeravanje takve vage sa produciranjem sve popratne dokumentacije potrebno je cca 45 minuta što znači da jedan radnik u svome radnom vremenu može ovjeriti cca 10-tak vaga, ili ostvariti 260 kn prihoda. Ako uzmemo da je minimalna bruto plaća u RH za 2021.godinu 4250,00 kn, te da prosječni mjesec (uzimajući u obzir godišnje odmore i praznike) ima 19 radnih dana, navedeni radnik može priskrbiti poduzeću 4940,00kn. Zanima me tko bi ovako odgovoran i stručan posao radio za minimalnu plaću, nadalje sa kojim sredstvima bi poduzeće koje se bavi ovjerom trebalo platiti potrebnu opremu, akreditacije, certifikacije, prostor, režije, te cijeli niz ostalih stvari. Iz navedenog, jasno je vidljivo da je kompletan koncept tarifa nispravno zamišljen, te je jasno vidljivo već samo iz ovog primjera, ne uključujući ostale razloge, da tarife za provedbu mjeriteljskih poslova nisu parafiskalni nameti. Osim toga da navedene tarife nisu parafiskalni nameti, te kao takvi se nisu trebali naći u akcijskom planu vlade za smanjivanje parafiskalnih nameta, postoji još cijeli niz razloga zašto nije bilo opravdano, te zašto je bilo štetno po RH povećanje ovjernih razdoblja za navedena mjerila. Većinu razloga naveo sam u raznim dopisima koje sam slao prema DZM-u i Ministarstvu gospodarstva, te prilikom prijašnjih komentara tijekom javnih savjetovanja, te ću ih rado ponoviti i podjeliti sa svim zainteresiranim stranama koje žele poduzeti nešto po pitanju ovjernih razdoblja, te po pitanju povjerenja u zakonita mjerila koja se svakodnevno koriste prilikom trgovačkog poslovanja, izračunavanja cestarina, carina, poreza, premija, kazni, naknada, radi zaštite potrošača, života i zdravlja ljudi i životinja, zaštite okoliša i ostalog propisanom Zakonom o mjeriteljstvu i Pravilnikom o mjeriteljskim i temeljnim zahtjevima za neautomatske vage Nije prihvaćen Državni zavod za mjeriteljstvo je u okviru Akcijskog plana Vlade RH za administrativnim rasterećenjem gospodarstva iz 2015. i 2018. godine, smanjio neporezna davanja smanjenjem učestalosti redovnog ovjeravanja zakonitih mjerila i smanjenjem naknada za poslove ovjeravanja zakonitih mjerila. Smanjenje učestalosti redovnog ovjeravanja zakonitih mjerila nije imalo utjecaja na razinu zaštite potrošača. Cilj ovjeravanja zakonitih mjerila pa tako i neautomatskih vaga, u propisanim ovjernim razdobljima, je osigurati točnost mjerenja radi zaštite korisnika i potrošača, pomoći transparentnosti i pravičnosti komercijalnih transakcija, poticati slobodnu trgovinu i uklanjati moguće prepreke u toj trgovini. Smanjenje učestalosti redovnog ovjeravanja sa jedne na dvije godine, nije utjecalo na bilo koju gore navedenu kategoriju, a navedeno se temelji na nadzoru mjeriteljske inspekcije o žalbama potrošača kao, žalbama vlasnika mjerila o neispravnosti njihovih neautomatskih vaga te iskustvima i saznanjima mjeritelja Zavoda. Osim što se mora zaštiti krajnji potrošač da ne bude oštećen, isto tako i vlasnik mjerila ne smije biti oštećen. Objema stranama je u interesu da je vaga ispravna jer se time osigurava točnost mjerenja, transparentnost i pravednost. Vezano za visinu naknada, Zakonom o mjeriteljstvu (NN 74/14 i 111/18) propisano je vlasnicima zakonitih mjerila da su dužni upotrebljavati ovjerena zakonita mjerila, održavati zakonita mjerila u tehničkom stanju koje osigurava točnost mjerenja, podnositi na ovjeru zakonita mjerila u uporabi i upotrebljavati zakonita mjerila u skladu s njihovom namjenom te je time osiguran posao i svim pravnim osobama koje imaju interes za obavljanje poslova ovjeravanja mjerila, ukoliko ispune propisane uvjete. Zakonom o mjeriteljstvu propisani su opći uvjeti za obavljanje poslova ovjeravanja mjerila, a Uredbom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštena tijela za obavljanje poslova ovjeravanja zakonitih mjerila i/ili poslova pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje (NN 90/14) posebni uvjeti koje moraju ispunnjavati pravne osobe za obavljanje poslova ovjeravanja zakonitih mjerila i/ili poslova pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje. Podnošenje zahtjeva za odobrenje za obavljanja poslova ovjeravanja zakonitih mjerila i/ili poslova pripreme zakonitih mjerila za ovjeravanje je dobrovoljno i poslovna je odluka pojedine pravne osobe. Jasno, pravna osoba mora ispuniti Zakonom i Uredbom propisane uvjete. S obzirom da je ovjeravanje zakonitih mjerila zakonska obveza njihovih vlasnika, država mora osigurati mjeriteljsku infrastrukturu kao i dostupnost ovjeravanja zakonitih mjerila njihovim vlasnicima pod jednakim uvjetima. Stoga je Državni zavod za mjeriteljstvo propisao podzakonskim aktima trajanje ovjernog razdoblja za pojedina zakonska mjerila i visinu naknade za poslove ovjeravanja. Zaračunavanje dodatnih naknada za usluge ispitivanja mjerila, putnih troškova, ovjernih oznaka i sl. svakako ne doprinosi jednakopravnoj dostupnosti ovjeravanja zakonitih mjerila njihovim vlasnicima. Napominjemo da se administrativna rasterećenja gospodarstva kontinuirano provode te je Vlada RH donijela i Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. godine i Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja 2020. godine, kojima je obuhvaćen i Državni zavod za mjeriteljstvo.