Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Pravilnika o klanju životinja namijenjenih potrošnji u vlastitom kućanstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ante Martin Šarić PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. (3) Stavljate u istu poziciju kućanstvo jednim članom i ono s 20 članova. (4) Zašto ne dopustiti slobodno tržište da funkcionira? Zašto ne dopustiti da ljudi sami donesu odluku o tome hoće li kupovati od drugih ljudi meso vlastite proizvodnje? Ako su spremni preuzeti rizike, zašto zabranjivati? Predlažem da se ovaj dio briše i da se eventualno stavi obaveza označavanja "Iz osobnog kućanstva. Nije kontrolirano od institucija Republike Hrvatske." Tjerate ljude u crno tržište i uništavate tisućljetnu tradiciju. Država nije odgovor za sve. Prihvaćen Sukladno propisima o hrani, hrana koja se stavlja na tržište mora biti sigurna i zdravstveno ispravna. Odgovornost za stavljanje na tržište takve hrane je na subjektu u poslovanju s hranom koji tu hranu stavlja na tržište. Prema Uredbi (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani „subjekt u poslovanju s hranom” znači fizička ili pravna osoba odgovorna za osiguranje ispunjavanja zahtjeva propisa o hrani unutar poduzeća za poslovanje s hranom koji ona nadzire. Dodatno, prema članku 17. iste Uredbe, subjekt u poslovanju s hranom dužan je u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije osigurati da hrana ispunjava zahtjeve propisa o hrani. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
2 CS Management j.d.o.o. PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. Poštovani, Broj od 15 grla ima smisla za manje obitelji. Brojne su obitelji, posebice na otocima, koje broje i veće od 10 članova te se isključivo hrane mesom sa svojih gospodarstava. Mišljenja smo da bi se ovaj članak mogao bolje odnosno preciznije odrediti. Prihvaćen Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
3 Damir Đurđević PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 5. Navodi se obveza evidencije zbrinutog SRM-a, a niti se navodi "posebni propis" niti se navode elementi evidencije niti je dat primjer evidencijskog lista u prilogu Pravilnika. Kakva evidencija da se vodi ? S kojim elementima/podacima ? Prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede po završenom e-savjetovanju dodatno je razmotrilo sve zaprimljene komentare kao i komentar o zbrinjavanju specificiranog rizičnog materijala. U skladu s time, dopunjena je odredba s jasnijim podacima o elementima koje evidencija o zbrinjavanju specificiranog rizičnog materijala treba sadržavati.
4 Damir Đurđević PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 4. Ako postoje "posebni propisi" zašto se onda ne navede ime i broj NN tako da se točno zna na koje propise se misli. Na koji evidencijski list se evidentira klanje peradi i lagomorfi jer u propisu navedenom u stavku 3 nije navedena evidencija za perad i lagomorfe ? Najlakše je napisati "po posebnim propisima" ali to pišu oni koji nepoznaju propise ili oni koji nešto žele smuljati. Ako se pozivate na neki propis koji postoji u čemu je problem da ga navedete ?! Djelomično prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede po završenom e-savjetovanju planira dodatno je razmotrilo sve zaprimljene komentare kao i komentar o vođenju evidencija i referiranja na posebne propise. Pravno je prihvatljivo i uvriježeno, a obzirom na obim zakonodavstva u području veterinarstva i sigurnosti hrane da se u okviru propisa navodi referiranje na "posebne propise". Dodatno, obzirom na komentar o vođenju evidencije, isti je prihvaćen te je ta odredba dodatno uređena na način da su elementi evidencije koju je potrebno voditi dodatno definirani.
5 Davor Halovanić PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. Ova odredba se treba brisati iz teksta jer ne možete sada odjednom ljudima braniti nešto što je tradicija od pamtivijeka.Ovom odredbom tjerate sve nas koji imamo Obiteljska poljoprivredna gospodarstva da jednostavno onda ne vodimo više evidenciju u JRDŽ pa se tada neče znati broj životinja zaklanih na gospodarstvu. Prihvaćen Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
6 Davor Halovanić PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. U cjelini nije definirano,odnosno definirano je tako da se odnosi na sva kučanstva jednako,međutim nije uzeto u obzir da postoje kučanstva sa 10 ili više članova koji se prvenstveno hrane mesom životinja uzgojenih na vlastitom gospodarstvu i stoga ova odluka od 15 životinja nemože nikako proči.Ovu odluku jednostavno treba izostaviti iz prijedloga i ostaviti isto kako je bilo i do sada. Prihvaćen Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
7 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU Pravilnik je besmisle i nema razloga za donošenjem nečeg sličnog. Cilj nije dobro građana nego manipulacija. Za kraj, kad već do nosite jednu ovakvu glupost onda ste mogli pronaći i primjereniju riječ koja ne zvuči tako divljački. Inače se ovaj događaj u narodu naziva kolinjem što je svakako blaža verzija. Za dobro građana ukinite mogućnost da privatni sektor upravlja i odlučuje u bilo kojem segmentu koji se tiče zdravlja i sigurnosti. Sigurnost mesa koje je predmet ovog pravilnika mora biti na prvom mjestu, što znači besplatna analiza mesa. Pored toliko postojećih nameta taj smjer bi bio bolji od trenutno predloženog. Djelomično prihvaćen Predloženi propis za cilj ima smanjiti sivo tržište mesom životinja koje se kolju izvan zakonskih okvira i na najmanju moguću mjeru smanjiti potencijalni rizik za zdravlje potrošača koji konzumiraju hranu koja takvu nesigurnu hranu. Naime, sukladno evidencijama koje se u okviru Ministarstva poljoprivrede vode, uočeno je kako određena količina životinja koja se kolje izvan zakonskih okvira kojim se regulira sigurnost hrane završi na tržištu bez adekvatnih evidencija i sustava kontrole koji osiguravaju da se na tržište stavi zdravstveno ispravna i sigurna hrane. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
8 IVAN RALAŠIĆ PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. Poštovani, smatram da je odredba pod brojem tri (3) duboko nepravedna jer izjednačava kućanstvo od npr. 3 člana jednako kao i kućanstvo s 13 članova. Smatram da bi odredba trebala glasiti: (3) Posjedniku po članu kućanstva dozvoljeno je godišnje zaklati ukupno 15 životinja namjenjenih potrošnji u kućanstvu. Ova odredba ne odnosi se na perad i lagomorfe. Slavonska domaćinstva njeguju dugovječnu tradiciju povezanu s prehranom domaćim životinjama. U tim domaćinstvima sasvim je normalno za rođendan, razne godišnjice i veselja, pa i tužne događaje kao što su karmine zaklati i ispeći prase ili janje na ražnju. Isto tako nema domaćinstva bez kolinja. Smatram da bi trebali računati kako svaka osoba kućanstva zaslužuje barem jednu svinju za kolinje, tj preradu u suhomesnate proizvode. Smatram da će ova odredba samo tjerati ljude u sivu zonu jer teško je nekom tko je navikao cijeli život na nešto tako preko noći reći da više to ne smije. Bez bilo kakvog omalovažavanja Vas iz grada koji pišete ove zakone, smatram da Vam je namjera dobra jer želite iskorijeniti crno tržište, ali isto tako bilo bi uredu da provedete prije pisanja ovoga nekakve ankete pa dobijete stvaran uvid u stanje stvari. Nadalje problem klaonica i njihove udaljenosti od ruralnih područja bila bi samo dodatan trošak već ionako debelo uništenom stočarstvu u hrvatskoj i samo dodatni poticaj još jačem uvozu. Lijep pozdrav cijelom timu pravnika koji je ovo sastavljao i nadam se da će nakon ukazanoga prihvatiti barem nešto. Prihvaćen Po završetku e-savjetovanja u tijeku su dodatne konzultacije Ministarstva poljoprivrede s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore oko iznalaženja zajednički usuglašenih odredbi u odnosu na količinu životinja koje se mogu zaklati izvan klaonice na vlastitom gospodarstvu. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
9 Marija Iveković Mikulin PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. Kompletan prijedlog nema veze sa zdravom pameću. Prijedlog izjednačava kućanstvo od 1 člana i kućanstvo od više članova. Prijedlogom kao da se želi uništiti i ovo malo domaćeg uzgoja što je ostalo. Najveći je apsurd vođenje evidencije o klanju životinja za potrošnju kućanstva. Prihvaćen Predloženi propis za cilj ima smanjiti sivo tržište mesom životinja koje se kolju izvan zakonskih okvira i na najmanju moguću mjeru smanjiti potencijalni rizik za zdravlje potrošača koji konzumiraju hranu koja takvu nesigurnu hranu. Naime, sukladno evidencijama koje se u okviru Ministarstva poljoprivrede vode, uočeno je kako određena količina životinja koja se kolje izvan zakonskih okvira završi na tržištu bez adekvatnih evidencija i sustava kontrole koji osiguravaju da se na tržište stavi zdravstveno ispravna i sigurna hrane. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
10 Marijana Kušen PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 5. Ovaj Pravilnik kao i onaj o sjemenima ne treba dati u opticaj jer je protiv "malog" čovjeka, jer uništava naše pravo na vlastiti uzgoj i da sami odlučujemo o svom uzgoju. proizvodnji, konzumaciji i sl. Državni činovnici koji služe sumnjivim gospodarima trebali bi biti maknuti u stranu i zabraniti im javno djelovanje i narušavanje usklađenog mira i stoljetne tradicije u našim kućanstvima i našoj zajednici. A evidencije koje ovdje navodite, o koje bi trebali voditi, podsjećaju na mračno vrijeme komunizma koje smo mi svi proživjeli i od kojeg smo svi pobjegli u slobodu i krvavo se za nju izborili, a sada bi pojedinci željeli pratiti što uzgajamo, što konzumiramo i i što poklanjamo svojima najbližima. Pravilnik je manjkav, tendenciozan i sumnjivih namjera stoga Vas molim da ga eliminirate i narod ostavite na miru. Prihvaćen Po završetku e-savjetovanja i zaprimljenih komentara provedene su dodatne konzultacije Ministarstva poljoprivrede s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore oko iznalaženja zajednički usuglašenih odredbi u odnosu na količinu životinja koje se mogu zaklati izvan klaonice na vlastitom gospodarstvu. Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
11 Marijana Kušen PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. Točkom 3. idete u prilog velikih globalističkih korporacija koje stalno štite i kojima podilazite. Svatko ima pravo uzgajati za vlastite potrebe svoje i svoje uže i šire obitelji koliko hoće i koliko može, kao što velike korporacije rade i proizvode što žele i što hoće i trpaju u svoje proizvode razne "otrove" koje više ne skrivaju ni na deklaracijama a vi ih ne kažnjavate. Zašto? Zdrava hrana iz domaćeg uzgoja po Vama je opasnost i želite nad njom imati ograničenje i utjecaj. Meso koje je domaće i zdravo treba biti Vaš prioritet i poticaj da se što više promovira i da svi što više uzgajaju u vlastitom domaćinstvu i da nam djeca jedu zdravu, prirodnu hranu a ne instant i loše prerađenu koju nalazimo u velikim trgovačkim lancima. Trebate napraviti Pravilnik koji će zabraniti uvoz proizvoda GMO, i da u zemlju može ući sami 1. i 2. klasa proizvoda a ne stara nekoliko godina. Točka 4. treba biti izbrisana jer je Pravilnik u cijelosti sumnjiv! Uvijek bi dala prioritet domaćoj proizvodnji i domaćem uzgoju nego uvoznom. Prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede je tijelo nadležno za uspostavu politike sigurnosti hrane i donosi propise kojima se osigurava da hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište bude sigurna i zdravstveno ispravna za potrošača koji ju konzumira. Odgovornost za stavljanje na tržište sigurne i zdravstveno ispravne hrane je na subjektu koji tu hranu stavlja na tržište. Budući da je uočeno kako određena količina životinja koja se kolje izvan zakonskih okvira završi na tržištu bez adekvatnih evidencija i sustava kontrole koji osiguravaju da se na tržište stavi zdravstveno ispravna i sigurna hrane, predloženi propis za cilj ima smanjiti sivo tržište mesom životinja koje se kolju izvan zakonskih okvira i na najmanju moguću mjeru smanjiti potencijalni rizik za zdravlje potrošača koji konzumiraju hranu koja takvu nesigurnu hranu. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
12 Marijana Kušen PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU Zrinka je jasno detektirala Vaše sumnjive namjere i manipulacije koje nisu u skladu sa zdravim razumom. Vidimo da u zadnje vrijeme provodite bolesne totalitarne "zakone", "pravilnike" (npr. o sjemenima) koje su u sukobu s osnovnim ljudskim pravima i pravima na privatnost. Ne možete donositi Pravilnike koji nisu u skladu s Ustavom i drugim razumnim pravnim Aktima. S druge strane, što Vas briga što čovjek u svojoj kući uzgaja, proizvodi, prodaje i na kraju konzumira. Smeće koje uvozite, koje je GMO i otrovi koji se nalaze u tim namirnicama trebali bi biti Vaš prioritet i briga. A što će poljoprivrednik uzgojiti u svom domaćinstvu Vi se ne bi trebali miješati i nametati totalitarne Pravilnike koji su Vam nametnuti kroz projekt "Veliki Reset" i kroz bolesno globalističko manipuliranje i nametanje psihopatskih ideja kojima se želi kontrolirati život i rad čovjeka do te mjere da mu određujete što će uzgajati, klati i konzumirati. Vaš je zadatak: 1. Zaštititi i potaknuti poljoprivrednike da što više uzgajaju i proizvode zdrave domaće proizvode i da što manje kupuju "smeće" u trgovačkim lancima. 2. Pravilnik treba biti poticajan i odgovoran. 3. Cijeli život na selu koljemo i nitko nije imao zdravstvene probleme kao danas kad kupujemo stare i zaražene proizvode u Vašim trgovačkim lancima, koji su kao drvo i bez ukusa. (SMEĆE) 4. Prirodno i zdravo uzgojeno meso treba biti ispred ovoga što vi namećete i želite ljudima manipulirati. 5. Vlastita proizvodnja ne smije biti predmet Vašeg interesa i manipuliranja, jer riječ "vlastitom" možemo jasno reći: "moj i ničiji drugu". Definicija "vlastit" 1. admin. svoj 2. za pojačavanje značenja posvojne riječi [moj vlastiti] 3. 〈odr.〉 (+ im.) (naglašeno) u zn. onaj koji je svoj i ničiji drugo; moj (tvoj itd.) i ničiji drugo; moj (tvoj itd., svoj) sa svim svojstvima [sve sam ovo stvorio mojim vlastitim novcima i vlastitom rukom] Sintagma - vlastito ime lingv. posebno ime ljudi, apstraktnih pojava kao simbola, naroda i država i geografskih pojmova (koje se ne odnosi na razred, vrstu, klasu), npr. Marija, Hrvat, Bilogora (http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search) Primljeno na znanje Svrha donošenja ovoga Pravilnika u odnosu na trenutno važeći Pravilnik o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu („Narodne novine“, broj 85/14) bilo je reguliranje broja životinja koje je moguće zaklati za vlastite potrebe, a sve iz razloga jer se tijekom godina primjene navedenog Pravilnika, a uvidom u Jedinstveni registar domaćih životinja utvrdilo kako veliki broj životinja, posebno ovaca i janjadi, biva na pojedinim gospodarstvima razdužen kroz bazu kao „klanje na gospodarstvu“. Budući da nerijetko broj životinja razduženih na takav način višestruko premašuje realne potrebe prosječnog kućanstva, postoji opravdana sumnja da trupovi tako zaklanih životinja na neprimjeren način završavaju u javnoj potrošnji čime je otežana je kontrola i posljedično inspekcijsko postupanje s ciljem rješavanja nezakonitog prometa kao i sprječavanja da navedeni proizvodi dovedu u opasnost zdravlje životinja ili ljudi. Nastavno na navedeno, a u smislu zadiranja u pravo vlasništva svakog pojedinog posjednika upućujemo na odredbe važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje reguliraju posebna ograničenja prava vlasništva kojima je određeno kako se vlasnika može ograničiti u izvršavanju svojega prava vlasništva a radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskoga okoliša i zdravlja ljudi. Stoga smatramo da prijedlog teksta pravilnika nije protivan drugim pozitivnim propisima RH.
13 Marinko Rokvić PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU Pred početak "sezone" kolinja, šaljete inspektore na teren, te u jednom danu se zatvaraju mjesta gdje su ljudi dovozili da im se uslužno zakolje svinja za daljnju preradu. S obzirom na stanje u svinjarstvu, s obzirom na pandemiju gdje se traži čim manji broj ljudi prisutnih na obavljanju takvih poslova automatski se tjera ljude da ili odustanu od kolinja/klanja/svinjokolje ili da prikupe određeni broj ljudi te da prkose pandemiji okupljeni oko svinje. Smatram da je državni inpektorat/ministarstvo takvim potezom kojim se pečate takvi objekti za uslužno klanje životinja krivac za stanje pandemije kakvo je trenutno. Primljeno na znanje Veterinarski inspektori djelatnici su Državnog inspektorat i postupaju sukladno obvezama koje proizlaze iz propisa o hrani i Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18). Na taj način podijeljena je nadležnost u odnosu na zakonodavni dio koji se nalazi u Ministarstvu i provedbeni dio koji se nalazi u Državnom inspektoratu.
14 MARKO PARAT PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. Nigdje u ovom Pravilniku ne vidim da se država obvezuje osigurati sigurno tržište poljoprivrednih proizvoda i stoke koju poljoprivrednik uzgoji. Umjesto da se prvo osigura poljoprivrednicima sigurno tržište i osigura plasman njihovih proizvoda ponovno se uzgajivača stavlja u nepovoljniji položaj. Zašto nitko nije osigurao poljoprivrednicima besplatno preuzimanje životinjskog otpada? Što ako OPG uzgaja više vrsta životinja i ujedno je višečlana obitelj? Gdje je propisano koliko kilograma po glavi smije konzumirati janjetine, svinjetine, ovčetine i sl tokom godine? U medijima se reklamira: kupujmo hrvatsko! Tko će doći kod mene kupiti janje kad mora ići u klaonicu, platiti troškove klanja, prijevoza i sl. Jeftinije bude da ode u trgovački lanac i kupi uvozno! Ukoliko to ide o mom trošku gdje je tu računica? Vidim da su neki u komentarima već napisali troškove. Možda bolje staviti natpis: KUPUJMO HRVATSKO U TRGOVAČKIM LANCIMA I POTAKNIMO UVOZ! Sve većom administracijom ubija se proizvodnja i mala poljoprivredna gospodarstva nemaju izgleda da opstanu te bi trebali zaposliti jednu osobu da se bavi samo administracijom. Sami poljoprivrednici uz sve obveze i rad na gospodarstvu ne stignu niti mogu pratiti svu zakonsku regulativu i propise koji su propisani u uredu, bez da se je bilo na terenu. Na ovakav način će se poljoprivrednike demotivirati na daljnu proizvodnji i širenje. Zašto? Nemaju osigurano tržište kao što druge države osiguraju poljoprivrednicima, ne smiju zaklati na gospodarstvu rekao bih ni za osobne potrebe životinje koje uzgoje, stvaraju im se dodatni troškovi koje oni moraju platiti... Djelomično prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede je tijelo nadležno za uspostavu politike sigurnosti hrane i donosi propise kojima se osigurava da hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište bude sigurna i zdravstveno ispravna za potrošača koji ju konzumira. Odgovornost za stavljanje na tržište sigurne i zdravstveno ispravne hrane je na subjektu koji tu hranu stavlja na tržište. Budući da je uočeno kako određena količina životinja koja se kolje izvan zakonskih okvira završi na tržištu bez adekvatnih evidencija i sustava kontrole koji osiguravaju da se na tržište stavi zdravstveno ispravna i sigurna hrane, predloženi propis za cilj ima smanjiti sivo tržište mesom životinja koje se kolju izvan zakonskih okvira i na najmanju moguću mjeru smanjiti potencijalni rizik za zdravlje potrošača koji konzumiraju hranu koja takvu nesigurnu hranu. Na taj način bi se reguliralo i samo tržište te dobili adekvatni podaci o klanju životinja iz domaćeg uzgoja te klanju životinja koje dolaze iz drugih Država članica. Vezano uz zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla Pravilnikom o visini naknade za sakupljanje, preradu i spaljivanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi („Narodne novine“ br. 106/13 i 43/15) sukladno članku 3., stavku 2. naknadu za sakupljanje, preradu i spaljivanje lešina životinja kao nusproizvoda Kategorije 1 ili Kategorije 2, koncesionaru podmiruje Ministarstvo iz državnog proračuna Republike Hrvatske ako lešine životinja koje su sakupljene i prerađene potječu s farme papkara, kopitara ili peradi. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
15 MATEA KOKOT-ŽIVALJ PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU Poštovani, Stariji sam čovjek i dugogodišnji uzgajivač koza. Sasvim slučajno sam saznao za ovo savjetovanje. Informatički sam nepismen, uostalom, kao i većina mojih kolega ovčara i kozara iz mog i okolnih mjesta, a poznajem ih poveći broj i većina ih ima oko 60-ak do 70-ak godina. Zbog informatičke nepismenosti ove informacije su nam nedostupne, te će zbog te nepismenosti mislim izostati komentari na savjetovanju za ovaj pravilnik. Do nas bi ove informacije trebale dolaziti pismeno na kućnu adresu da bi bili obavješteni. Ja sam zamolio nekog mlađeg da mi ovo pošalje. Zbog ovog pravilnika javlja mi se u glavi cijeli niz pitanja (kao i stočarima kojima sam rekao za ovo), te ću neka pitanja napisati kao i moja razmišljanja. Jariće uglavnom prodajem (kao i svi) po 1 ili 2 komada ljudima pojedinačno za njihove obiteljske potrebe. Tek ponekad za nekakve fešte prodamo 3 do 4 komada, ali to je rijeđe. I sad slijede moja razmišljanja i pitanja. Ako smo mi stočari odgovorni za klanje u klaonici, znači da nam je za prijevoz potrebno vozilo, što ja, a uglavnom niti ostali stočari nismo u financijskoj mogućnosti imati. I tu nastaju problemi. Za prijevoz do klaonice, najčešće jedno ili dvoje jarića, prijevoznici bi nam (ovisno o udaljenosti) naplatili minimalno 200 kn plus troškovi klaonice koji vjerojatno ne bi bili manji od 50 kn po komadu. Kad se na te troškove nadodaju ostali troškovi koje imamo - markiranje, bolusi, veterinarski troškovi, djetelina, žito, voda i drugi, mi apsolutno nemamo nikakve šanse za opstanak. To bi se isplatilo da odjednom prodajemo veliki broj jarića, ali mi nažalost nemamo takve kupce. Za plaćati prijevoz svaki put za jedno ili dvoje jarića, to je neodrživo. Osim toga ja bi svaki put uz prijevoznika do klaonice trebao ići svojim osobnim autom i opet ići po meso kad bude gotovo. To je jednostavno potpuno neisplativo. Isto tako, postavlja se pitanje je li prijevoznik slobodan kad meni treba prijevoz jer možda ima drugi posao. Također se postavlja pitanje može li nas primiti klaonica jer ima svoje tekuće poslove. Nadalje, postoji mogućnost da mi netko zamijeni moje jare/janje za one iz uvoza i kako ja to mogu dokazati? I dok se ja bavim svim ovim poslovima, tko će skrbiti o mojoj stoci??? Zatim dodatno pitanje. Kupac dođe po jare i želi ga voziti svojim vozilom. Kako tada ispuniti putni list? Ako jare treba ići u klaonicu, kako ću ja biti siguran da će tamo i otići? Osim toga, kad kupcu kažem da jare treba voziti u klaonicu, on ga ne želi kupiti jer mu se ne da gnjaviti s ovom procedurom i jednostavno će otići u mesnicu i kupiti uvozno. Što će onda stočari s jarićima i janjcima? Od čega ćemo živjeti? Mahom smo stariji ljudi, koji samo ovo znamo raditi i to radimo cijeli život. Mukotrpno od jutra do večeri i bez dana odmora radimo svih 365 dana, po sunci i žegi, kiši i vjetru, snijegu i ledu, samo za skroman život. U nadi da će te o svemu ovom razmisliti i donijeti odluke koje nam neće ugroziti opstanak i uzeti iz usta kruh koji svaki dan mukotrpno zarađujemo da bi mogli skromno živjeti. Neki od nas da nadopune mizerne poljoprivredne mirovine od kojih se ne može preživjeti, a neki kojima je to jedini posao od kojih uzdržavaju svoje obitelji. Molim sve vas koji u svojim uredima pišete ovaj pravilnik da o ovom razmislite i iz ovog dijelom upoznate problematiku i stanje s terena i onda donosite pravilnik o klanju. S poštovanjem, Dalmatinac. Djelomično prihvaćen Sukladno Zakonu o veterinarstvu („Narodne novine“. br: 82/13, 148/13 i115/18), članku 49. prije premještanja unutar Republike Hrvatske posjednik mora za životinju u propisanim slučajevima ishoditi i na zahtjev ovlaštene osobe predočiti svjedodžbu o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje. Premještanje uključuje i upućivanje životinje na klanje u klaonicu. Svjedodžba je javna isprava i pomoću nje se identificira životinja koju svjedodžba prati i na taj način osiguran je dio sljedivosti koji se zahtijeva u prehrambenom lancu kada se hrana stavlja na tržite. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe. Dodatno, vezano uz udaljenost i nedostupnost klaonica Ministarstvo poljoprivrede razmatra i planira programe pomoći i financijske okvire za subjekte koji žele izgraditi ili rekonstruirati klaonice, uključujući pokretne klaonice kao i one manjeg kapaciteta u kojima je moguće klanje do 1000 uvjetnih grla godišnje.
16 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU Ovim novim pravilnikom u odnosu na stari pravilnik PRAVILNIK O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U KUĆANSTVU članka 90. stavka 3. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br. 82/2013 i 148/2013) bitna je razlika koja se uvodi, a to je broj 15 grla po kućanstvu.. Što ujedno i je najveći i problem ove izmjene, jer fale parametri po kojima se došlo do toga broje. Prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede kao tijelo nadležno za uspostavu politike sigurnosti hrane je tijekom godina primjene trenutno važećeg Pravilnika o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu („Narodne novine“, broj 85/14) kojim nije limitiran broj životinja koje se kolju za potrebe vlastitog kućanstva, utvrdilo kako temeljem evidencija koje se vode u Jedinstvenom registru domaćih životinja postoje određene nesukladnosti odnosno nesrazmjer u odnosu na broj životinja koje se razdužuju kroz tu bazu kao „klanje na gospodarstvu“ a u odnosu na podatke o broju životinja koje se kolju i evidentiraju u odobrenim klaonicama. Ti podaci upućuju na činjenicu kako se određeni broj životinja kolje na način da nije osigurana sljedivost niti zakonski propisani uvjeti higijene klanja te postoji opravdana sumnja da trupovi tako zaklanih životinja na neprimjeren način završavaju u javnoj potrošnji i time dovode u opasnost zdravlje potrošača. Tijekom izrade ovoga prijedloga Pravilnika, korišteni su podaci studije o prehrambenim navikama stanovnika RH kao i podaci iz statističkih ljetopisa Hrvatskog zavoda za statistiku o konzumaciji mesa na godišnjem nivou. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povečati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe.
17 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 4. PRAVILNIKom O SADRŽAJU, OBLIKU I NAČINU REGISTRACIJE FARMI (Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 96/15, 101/18 i 44/19) su definirani određeni termini vezani za farme, no ovdje se ne radi u prvom redu o farmama. Jer farma kao pravni subjekt ni nije tema rasprave, već kućanstva i mala privatna gospodarstva i klanje stoke za vlastite potrebe. Jer na farmi ni nije dozvoljeno klanje stoke za vlastite potrebe bez evidencije. kgdje šta i kako.? Primljeno na znanje Sukladno Pravilniku koji ste naveli, člankom 2. točkom 10. definirana je „farma“ kao – svako gospodarstvo, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom, mjesto na kojemu životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže privremeno ili trajno, a čini jedinstvenu proizvodno-tehnološku i epizootiološku cjelinu; Obveza registracije u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) definirana je člankom 3. istoga Pravilnika. Budući da je definicija „farme“ širi pojam, ona uključuje i gospodarstvo.
18 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 3. Čl. 3 st 1 Nedostaje definicija životinja poremećenog zdravlja. Poljoprivrednici koji uzgajaju stoku svakako provode i lječenje putem veterinarskog osoblja i veterinasrkih stanica. Tako da ukoliko je postavljena dijagnoza od stručnjaka veterinara da se radi o nekoj bolesti i potrebi uklanjanja te životinje zbog bolesti to je i definirano kako se radi, no vrlo često se događa i da dođe do ozljede životinje a i sami vetrinar tada predlaže da se životinja zakolje i meso iskoristi (npr lom noge, fizička ozljeda ili sl, gdje je ta životinja npr zapravo zdrava, a samome posjedniku je šteta ukoliti životinju, a u ovom slučaju bi se je dalo iskoristiti) St 2. Klanje u svakom slučaju treba preimenovati u narodno puno prihvatljivi kolinje svinjokolja ili sl. St 3. U ovom prijedlogu je fiksno donesen broj od 15 komada. Volio bi znati kojim se je istraživanjem došlo upravo do broja 15. Da li su je provelo kakvo istraživanje i ispitivanje zainteresiranih sudionika, da li su se u određvanje broja uključilie ikoje relevantne ustanove: HPK, OPGovi, HPA , Zadruge, Seljaci. ili sl. Tko i zašto je odredio 15 kom.? Nadalje Jedno kućanstvo može se sastojati od 1 ili 15-20 članova. Zar ne? Nadalje grlo koje se kolje može biti od cca 8-9 kg npr janje ili čak i manje do npr svinja 400-500 kg. Nije isto zar ne. Npr kućanstvo sa većem brojom ukućana zabravo bi komotno mogli reći ostalo gladno pored svoje žive stoke koju uzgaja. Razlika preko 15 komada, znači zakolje 15 janje npr. a 16 nemože već mora voziti u klaonicu. Što mu bitno poskupljuje troškove. Šta će biti nakon toga. Na selu se obično i dalje rade tradicionalne svadbe, vjenčanja na vlastitim gospodarstvima. Da li je dovoljno 15 komada npr ukoliko u istoj godini se desi, još neki događaj npr sahrana. rođendan ili sl. Fali definicija kućanstvo. Da li gost koji mi dođe na svadbu da li ga smijem nahraniti sa vlastim pečenim odojkom ili on nesmije biti nahranjenim time.??? Ovdje u nastavku imamo i termin gospodarstvo upisano u JRDŽ, to je u redu. Da li postoji termin definicija gospodarstva koje nije upisano u JRDŽ.? Djelomično prihvaćen Sukladno članku 34. stavku 1. zakona o veterinarstvu („Narodne novine“. br: 82/13, 148/13 i115/18) za životinju koja je usmrćena, zaklana ili uginula zbog provedbe naređene mjere, kao i za uništene proizvode životinjskog podrijetla i predmete oštećene ili uništene zbog provedbe naređenih mjera (prisilnog klanja zaraženih ili na zaraznu bolest sumnjivih životinja kao i slučajevima zaštite dobrobiti životinja) posjednik životinje odnosno vlasnik proizvoda životinjskog podrijetla i predmeta, ima pravo na naknadu, u visini tržišne cijene na dan provođenja mjere. Prilikom izrade pravilnika i zakona u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a posebice u dijelu koji se odnose na propise kojima se regulira sigurnost hrane životinjskog podrijetla, terminologija koja se koristi prilikom definiranja procesa klanja životinje, rasijecanja mesa, prerade mesa i slično, u potpunosti je identična terminologiji koja se koristi na razini svih država članica Europske unije. Na taj način osiguran je jedan od glavnih postulata Europske unije – sloboda kretanja roba. Definicija „klaonice“ dana je člankom 3. Zakona o veterinarstvu - objekt u kojem se obavlja klanje životinja i klaonička obrada u skladu s odredbama ovoga Zakona. Tijekom izrade ovoga prijedloga Pravilnika, korišteni su podaci studije o prehrambenim navikama stanovnika RH kao i podaci iz statističkih ljetopisa Hrvatskog zavoda za statistiku o konzumaciji mesa na godišnjem nivou. Pravilnik je prije objave na e-savjetovanu bio dostavljen na očitovanje HGK i HUP koje nisu imale primjedbe na isti. Po isteku e-savjetovanja, dodatno su u tijeku su konzultacije s predstavnicima HPK oko odredbi o ograničenju broja životinja za klanje za potreba vlastitog kućanstva. Nakon zaprimljenog komentara Ministarstvo poljoprivrede planira povećati broj životinja koje se mogu klati za vlastite potrebe. Dodatno, vezano uz udaljenost i nedostupnost klaonica Ministarstvo poljoprivrede razmatra i planira programe pomoći i financijske okvire za subjekte koji žele izgraditi ili rekonstruirati klaonice, uključujući pokretne klaonice kao i one manjeg kapaciteta u kojima je moguće klanje do 1000 uvjetnih grla godišnje.
19 Udruga utočišta kunića i divljih zečeva Mrkvica PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU, Članak 2. Poštovani, osvrnuli bismo se na “Nacrt prijedloga Pravilnika o klanju životinja namijenjenih potrošnji u vlastitom kućanstvu”. Kod područja primjene, u Pojmovniku, u članku 2., “Životinje namijenjene potrošnji u kućanstvu” spominju se kunić, te zec kao “primjeri lagomorfa” za uzgoj i klanje (Citat: “1. Životinje namijenjene potrošnji u kućanstvu su svinje, ovce, koze, perad, lagomorfi (kunići, zečevi) te kao primjeri “životinjske vrste s popisa divljači koje NE žive slobodno u prirodi” . Prije svega, trebamo razjasniti razliku između kunića ( lat. Oryctolagus Cuniculus) i zeca (lat. Lepus europaeus , tj. Lepus Europaeus Pallas, itd.). "Pitomi zec" ne postoji. Zec (Lepus Europaeus itd.) je isključivo divlja životinja i živi upravo i ISKLJUČIVO u prirodi, za razliku od kunića (Oryctolagus Cuniculus) koji može biti divlji ili pitom. Često se susrećemo s mišljenjem da su veliki kunići, koji se uzgajaju "za lonac" zapravo zečevi, čemu nije tako, već baš naprotiv. Naime, u tom slučaju se i dalje radi o kunićima, srednje-velike-orijaške veličine, dok su zečevi posve druga vrsta životinja, koja živi u divljini (u narodu poznato kao šumski zec, divlji zec itd). O doista velikoj različitosti ove dvije životinje svjedoči, osim nekoliko pozitivnih propisa RH koji su na snazi a koje spominjemo niže; također i tablica na linku: http://divljizec.com/razlika-kunic-zec.html. Razlike su tolike da im se razlikuje čak i DNA - broj kromosoma (22 naspram 24 para) . U konačnici, zaključak je da je riječ o potpuno različitim (iako vizualno sličnim) vrstama životinja, i to tolikim da međusobnim parenjem - ukoliko bi netko primjerice pokušao takav nelegalan eksperiment - kunići i zečevi čak niti teoretski NE mogu stvoriti vlastitu mladunčad budući da je riječ o dvije različite vrste životinja. Nadalje, (divlji) zec se prema propisima ne smije držati u zatočeništvu, za razliku od kućnih ljubimaca kunića, koji mogu živjeti pušteni u stanu ili kući. (Divlji) zec je i zakonom zaštićena svojta. To znači da se na ovu životinju primjenjuje Zakon o zaštiti prirode te popratni propisi, što znači da se s njime mora postupati na točno propisani način, a koji ne samo da NE predviđa uzgoj zečeva (Lepus Europaeus) u “kućnoj radinosti” za preradu / ljubimce ili išta slično, već se takva radnja sa zečevima čak i izrijekom zabranjuje te su propisane kazne. Postoje i propisi koji propisuju uvjete držanja zečeva u velikim otvorenim nastambama a oni se primjenjuju u slučajevima kada su zečevi oduzeti ilegalnim prodavačima, oduzeti švercerima na granici, i slično. Propisima je u tim slučajevima određen i način othrane, liječenja, podivljavanja / vraćanja natrag u prirodu. Slijedom svega navedenoga, zečevi doslovce Ne mogu biti uvršteni u ovaj ili ikoji drugi propis koji na bilo koji način predviđa njihovo iskorištavanje suprotno aktualnim Zakonima i Europskim standardima, a posebice ne na način predviđen ovim Pravilnikom. Želimo također ukazati da se u Hrvatskoj , kao i u ostatku Europe - a posebice u članicama Europske unije, svi kunići sve više gledaju kao kućni ljubimci uz bok psima i mačkama, i treći su najzastupljeniji ljubimci po brojnosti te po broju napuštenih životinja, tako da smatramo da bismo u budućnosti trebali težiti ka zabrani uzgoja kunića kućnih ljubimaca, posebice za njihovo klanje. Srdačan pozdrav. Nije prihvaćen Prilikom izrade pravilnika i zakona u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a posebice u dijelu koji se odnose na propise kojima se regulira sigurnost hrane životinjskog podrijetla, terminologija koja se koristi prilikom definiranja vrsta životinja koje se koriste za proizvodnju hrane identična je terminologiji koja se koristi na razini svih država članica Europske unije. Na taj način osiguran je jedan od glavnih postulata Europske unije – sloboda kretanja roba.
20 Zrinka Amidžić PRAVILNIK  O KLANJU ŽIVOTINJA NAMIJENJENIH POTROŠNJI U VLASTITOM KUĆANSTVU Glavno je pitanje: Čemu služi ovaj Pravilnik? Želi li se njime unaprijediti uzgoj domaćih životinja za vlastite potrebe ili silnim papirima i propisima prisiliti ljude da od toga odustanu? Ako je cilj onaj prvi dio, ne vidim niti jedan članak Pravilnika koji unapređuje i potiče uzgoj domaćih životinja za vlastite potrebe. Naprotiv, svi su članci Pravilnika pažljivo smišljeni i sročeni ne bi li mali poljoprivrednici odustali od uzgoja i kupovali uvezeno meso sumnjive i neprovjerene kvalitete. Moj zaključak: Pravilnikom se želi još malo olakšati uvoz i prodaja mesa - tj. cilj Pravilnika je punjenje državnog proračuna i zadovoljavanje zahtjeva EU. Primljeno na znanje Ministarstvo poljoprivrede kao tijelo nadležno za uspostavu politike sigurnosti hrane je tijekom godina primjene trenutno važećeg Pravilnika o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu („Narodne novine“, broj 85/14) kojim nije limitiran broj životinja koje se kolju za potrebe vlastitog kućanstva, utvrdilo kako temeljem evidencija koje se vode u Jedinstvenom registru domaćih životinja postoje određene nesukladnosti odnosno nesrazmjer u odnosu na broj životinja koje se razdužuju kroz tu bazu kao „klanje na gospodarstvu“ a u odnosu na podatke o broju životinja koje se kolju i evidentiraju u odobrenim klaonicama. Ti podaci upućuju na činjenicu kako se određeni broj životinja tijekom kolje na način da nije osigurana sljedivost niti zakonski propisani uvjeti higijene klanja te postoji opravdana sumnja da trupovi tako zaklanih životinja na neprimjeren način završavaju u javnoj potrošnji i time dovode u opasnost zdravlje potrošača.