Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa javnošću za Prijedlog pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere II.1. „Inovacije“
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Dan Margetić | PRAVILNIK | Predlažem da se predviđena sredstva utroše isključivo na edukaciju u svrhu prekvalifikacije uzgajivača i eksploatatora vodenih životinja s ciljem potpunog ukidanja te okrutne djelatnosti. Ribe i ostale vodene životinje koje se danas uzgajaju ili love su osjetilna bića koja mogu osjećati bol i patnju i žele živjeti. Kako istovremeno danas i iskustveno i znanstvenopotvrđeno znamo da možemo zdravo živjeti isključivo od biljne hrane, etički je nužno potrebno zabraniti eksploataciju svih, pa tako i vodenih životinja. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne odnosi na predmet e-savjetovanja, tj. ne odnosi se na predmetni prijedlog pravilnika već predstavlja općeniti komentar vezan uz djelatnost akvakulture. |
2 | Dubravka Protić | PRAVILNIK | Poštovani, slažem se s izmjenama i dopunama Pravilnika o napredovanju. Smatram da bi se uvid u stručno - pedagoški rad trebao održati samo kod prvog napredovanja, a svako novo obnavljanje zvanja ili napredovanje u više zvanje trebalo bi rješavati putem bodovanja. Podržavam odluku da se napredovanje vrati u ruke Agencije. Mišljenja sam da su 3 godine iskustveno premalo da se stekne zvanje mentora i da je dosadašnja praksa od 5 godina sasvim primjerena. Moj prijedlog je, ipak skratiti godine rada kao uvjet zadržavanja trajnog zvanja na 30 godina umjesto 35 godina. | Nije prihvaćen | Prema sadržaju primjedbe, ista se ne odnosi na predmetni Prijedlog pravilnika već na drugi propis te se vjerojatno radi o pogrešci. |
3 | IVANA BUJAS RUPIĆ | PRAVILNIK, III. UVJETI PRIHVATLJIVOSTI I OBVEZE KORISNIKA | Poštovani, sukladno Uredbi (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, članku 26. Inovacije, stavku 2. navodi se sljedeće: Operacije financirane u skladu s ovim člankom izvodi znanstveno ili tehničko tijelo, koje je priznala država članica ili Unija. To znanstveno ili tehničko tijelo potvrđuje rezultate takvih operacija, ili se one izvode u suradnji s tim tijelima. Obzirom da se Pravilnik temelji na navedenoj uredbi, znači li to da znanstvena institucija koja se navodi u članku 7. stavku (1) b) može biti strana znanstvena institucija koja je registrirana za obavljanje znanstvene djelatnosti u bilo kojoj državi članici Unije te posjeduje važeću dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti i biti upisan u Upisnik znanstvenih organizacija koji vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za znanost i obrazovanje bilo koje države članice Unije? Ako ne, predlažemo da se tekst pravilnika uskladi s Uredbom s jasnim uputama za znanstvene institucije iz drugih država Unije. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Prijedlog Pravilnika se temelji na odredbama Uredbe (EU) br. 508/2014, ali na temelju članka 47. te Uredbe (članak 26. koji se navodi u primjedbi se odnosi na mjeru inovacija, ali u sektoru gospodarskog ribolova). Što se tiče odredbi za znanstveno tijelo koje provodi operacije odnosno potvrđuje rezultate operacija u okviru ove mjere, člankom 47. definirano je da takvo tijelo treba biti priznato nacionalnim pravom države članice, u ovom slučaju Republike Hrvatske. Slijedom navedenoga, u članku 7. stavku 1. točki b) dodatno je pojašnjen uvjet da znanstveno tijelo biti registrirano za obavljanje znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj te posjedovati važeću dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti i biti upisan u Upisnik znanstvenih organizacija koji vodi središnje tijelo državne uprave Republike Hrvatske nadležno za znanost i obrazovanje. |
4 | LEA ČEPIĆ | PRAVILNIK | Ne treba poticati inovacije u akvakulturi niti ribarstvu nego preusmjeravanje na druge gospodarske grane. Ribe ne postoje samo da ih ljudi jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. Europske i hrvatske agencije ne bi trebale podržavati inovacije u neodrživim i okrutnim gospodarskim granama kao što su akvakultura i ribarstvo. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate i to se ne može uskladiti s "dobrobiti životinja". Iako se akvakultura čini kao rješenje za prekomjerni ribolov, to je zabluda jer je za svaki kilogram uzgojene ribe potrebno nekoliko kilograma hrane, koja je često riba iz izlova. Riblje vrste su ugrožene u Jadranskom moru i u svim morima svijeta. Zbog gospodarskog ribolova masovno stradaju dupini, kornjače, ptice i brojne druge skupine životinjskih vrsta koje žive ili povremeno borave u morima. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Čak i ako se uzgojene ribe hrane biljnom hranom, i to nije održivo jer se često koristi soja iz Južne Amerike koja uzrokuje velike štete prašumama i domorodačkim narodima. Na lokalnoj razini, akvakultura uzrokuje visoku koncentraciju zagađenja (ostacima hrane, izmetom, antibioticima i slično). Treba poticati inovacije u biljnoj poljoprivredi u Hrvatskoj a ne da se, na primjer, grah i soja uvoze iz Južne Amerike gdje se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje tropskih prašuma, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne odnosi na predmet e-savjetovanja, tj. ne odnosi se na predmetni prijedlog pravilnika već predstavlja općeniti komentar vezan uz ribarstvo i akvakulturu. |
5 | ŠIME VALIDŽIĆ | PRAVILNIK | Ne treba poticati inovacije u akvakulturi niti ribarstvu nego preusmjeravanje na druge gospodarske grane. Ribe ne postoje samo da ih ljudi jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. Europske i hrvatske agencije ne bi trebale podržavati inovacije u neodrživim i okrutnim gospodarskim granama kao što su akvakultura i ribarstvo. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate i to se ne može uskladiti s "dobrobiti životinja". Iako se akvakultura čini kao rješenje za prekomjerni ribolov, to je zabluda jer je za svaki kilogram uzgojene ribe potrebno nekoliko kilograma hrane, koja je često riba iz izlova. Riblje vrste su ugrožene u Jadranskom moru i u svim morima svijeta. Zbog gospodarskog ribolova masovno stradaju dupini, kornjače, ptice i brojne druge skupine životinjskih vrsta koje žive ili povremeno borave u morima. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Čak i ako se uzgojene ribe hrane biljnom hranom, i to nije održivo jer se često koristi soja iz Južne Amerike koja uzrokuje velike štete prašumama i domorodačkim narodima. Na lokalnoj razini, akvakultura uzrokuje visoku koncentraciju zagađenja (ostacima hrane, izmetom, antibioticima i slično). Treba poticati inovacije u biljnoj poljoprivredi u Hrvatskoj a ne da se, na primjer, grah i soja uvoze iz Južne Amerike gdje se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje tropskih prašuma, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne odnosi na predmet e-savjetovanja, tj. ne odnosi se na predmetni prijedlog pravilnika već predstavlja općeniti komentar vezan uz ribarstvo i akvakulturu. |