Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o statodinamičkim, fiziološkim i drugim naporima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, PRILOG V. Na tragu "priznatih pravila zaštite na radu" predlažem cjelovitu izmjenu Priloga V. koji je prilagođen potrebama u RH. Obrazloženje: Postoje brojni standardizirani alati za procjenu psihosocijalnih rizika koji su jednostavno upotrebljivi na velikom broju radnika te daju korisne informacije o razinama izraženosti psihosocijalnih rizika na radnom mjestu (Upitnik za procjenu psihosocijalnih rizika, Upute za interpretaciju upitnika za procjenu psihosocijalnih rizika). Više informacija za dopunu i izmjenu Priloga V. dostupno je na poveznici: http://www.hzzzsr.hr/index.php/psihosocijalni-rizici/procjena-psihosocijalnih-rizika/ Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Prilog V definiran je Okvirnim sporazumom o stresu prouzročenom na radnom mjestu.
2 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 12. dopuniti čl. 12., tako da glasi: Članak 12. (1) Poslodavac je obvezan radnike koji ručno rukuju teretima, obavljaju ponavljajuće zadatke ili su izloženi statičkim naporima: - upoznati sa svim čimbenicima koji utječu na razinu rizika za sigurnost i zdravlje - upoznati s utvrđenom razinom rizika za zdravlje i poduzetim mjerama za smanjenje rizika - osposobiti za pravilno rukovanje teretima i rad na siguran način, uz primjenu ergonomije i kineziologije rada Obrazloženje: Kineziologija rada je znanstveno-nastavno i stručno interdisciplinarno područje koje proučava zakonitosti maksimalne sigurnosti, ekonomičnosti i funkcionalnosti ljudskih položaja i pokreta prilikom obavljanja poslova pojedinog radnog mjesta. Svoju krajnju primjenu ima u praksi s radnicima , na njihovim radnim mjestima prilikom obavljanja njihovih specifičnih radnih zadataka. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno je uređeno Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita ("Narodne novine, broj 112/14).
3 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Prilog II. dopuniti: Težina tereta (T2) Efektivna težina tereta 1) za muškarce Vrijednost u bodovima (T2) < 10 kg 1 10 do < 20 kg 2 20 do < 30 kg 4 30 do < 40 kg 7 ≥ 40 kg 25 Efektivna težina tereta 1) za žene Vrijednost u bodovima (T2) < 5 kg 1 5 do < 10 kg 2 10 do < 15 kg 4 Obrazloženja: Mišljenja sam da je potrebno zadržati dosadašnje odredbe o masama tereta (u kg) glede na spol i dob radnika, kao i trudnica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 13. dopuna čl. 13., tako da glasi: (1) Poslodavac je obvezan u sklopu procjene rizika, procijeniti i psihosocijalne rizike. (2) Prilikom procjene psihosocijalnih rizika potrebno je uzeti u obzir rizike iz Priloga V. ovoga Pravilnika koji se nalazi u prilogu ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, Upitnik se temelji na britanskom Health and Safety Indicator Tool-u, koji je od strane HZJZ Služba za medicinu rada preveden i prilagođen hrvatskoj populaciji radnika. (3) Kada se procjenom rizika utvrdi da je pojedini psihosocijalni rizik procijenjen velikim psihosocijalnim rizikom, u izradi i provođenju mjera prevencije sudjeluju specijalisti medicine rada/rada i sporta, i po potrebi psiholozi kada to odredi specijalist medicine rada/rada i sporta. (4) Specijalisti medicine rada/rada i sporta i psiholozi sudjeluju u edukaciji radnika i poslodavaca o izvorima i posljedicama stresa na radu. (5) Specijalist medicine rada/rada i sporta je obvezan poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kada primijeti da radnik pokazuje znakove i simptome bolesti koje mogu biti uzrokovane psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu. Obrazloženje: HZJZ Služba za medicinu rada ( bivši Hrvatski zavod za za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu) izradio je (2018. godine) cjeloviti postupak procjene psihosocijalnih rizika, koji sadrži upitnik i upute za tumačenje rezultata, koji se temelji na britanskom Health and Safety Indicator Tool-u, a ujedno je usklađen s važećim Pravilnikom o izradi procjene rizika. Nadalje, upravo na tragu "priznatih pravila zaštite na radu" predlažem gornje dopune, kao i cjelovitu izmjenu Priloga V. koji je prilagođen potrebama u RH. Postoje brojni standardizirani alati za procjenu psihosocijalnih rizika koji su jednostavno upotrebljivi na velikom broju radnika te daju korisne informacije o razinama izraženosti psihosocijalnih rizika na radnom mjestu (Upitnik za procjenu psihosocijalnih rizika, Upute za interpretaciju upitnika za procjenu psihosocijalnih rizika). Više informacija dostupno je na poveznici: http://www.hzzzsr.hr/index.php/psihosocijalni-rizici/procjena-psihosocijalnih-rizika/ Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Prilog V definiran je Okvirnim sporazumom o stresu prouzročenom na radnom mjestu.
5 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Prilog II. u Prilogu II, nakon naslova dodati tekst, tako da glasi: METODA OCJENJIVANJA OPTEREĆENJA RADNIKA PRI RUČNOM RUKOVANJU TERETIMA Najveća dozvoljena masa tereta (u kg) glede na spol i dob radnika Dob Muškarci Žene 15 do 19 godina 35 13 19 do 21 godina 45 13 od 22 do 45 godina 50 15 iznad 45 godina 45 13 Trudnice - 5 Obrazloženja: Mišljenja sam da je potrebno zadržati dosadašnje odredbe o masama tereta (u kg) glede na spol i dob radnika, kao i trudnica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 10. dopuniti st. 6., tako da glasi: (6) Ako je stupanj opterećenosti izračunat na način iz Priloga III. ovoga Pravilnika veći od 60 bodova, a provode se pretežiti dio radnog vremena u tijeku radnog dana smatraju se poslovima s posebnim uvjetima rada. Obrazloženje: mišljenja sam da je potrebno dopuniti st. 8. s definicijom "pretežiti dio radnog vremena" radi usklađenja s važećim Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Granično opterećenje može se postići i u manje od pola radnog vremena.
7 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 9. dopuniti st. 8., tako da glasi: (8) Poslovi pri kojima je stupanj opterećenosti izračunat primjenom metode iz Priloga II. ovoga Pravilnika veći od 40 bodova, a provode se pretežiti dio radnog vremena u tijeku radnog dana smatraju se poslovima s posebnim uvjetima rada. Obrazloženje: mišljenja sam da je potrebno dopuniti st. 8. s definicijom "pretežiti dio radnog vremena" radi usklađenja s važećim Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Granično opterećenje može se postići i u manje od pola radnog vremena.
8 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 5. U čl. 5. dodati tekst, tako da glasi: (1) Kako bi izbjegao ručno rukovanje teretima, poslodavac je obvezan koristiti odgovarajuću radnu opremu, sredstva za prijenos i prijevoz tereta. (2) Poslodavac je obvezan, kad god je to moguće, posao organizirati na takav način da se izbjegnu ponavljajući zadaci i statički napor. (3) Poslodavac mora radnike upoznati sa značajkama tereta i o drugim čimbenicima koji utječu na siguran rad te ih osposobiti za takav način rada pri ručnom prenošenju tereta. (4) Poslodavac je dužan savjetovati se s radnicima i njihovim predstavnicima o mjerama za osiguranje sigurnosti i zdravlja pri radu i o poduzetim mjerama pravovremeno izvještavati na način i po postupku utvrđenom zakonu. (5) Radnik pojedine kategorije smije povremeno samo u primjerenim uvjetima ručno prenositi teret najveće mase koja je utvrđena u Prilogu I. Ukupno smije radnik najkraće u dva sata premjestiti samo 1000 kg najtežeg tereta s time da istog dana ne smije biti opterećen dodatnim radom na prenošenju. Obrazloženje: Mišljenja sam da je potrebno zadržati odredbe iz dosadašnjeg pravilnika o najvećim masama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 CVETAN KOVAČ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 2. Dodati: - Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) - Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 29. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL L 216, od 20. 8. 1994.). Obrazloženje: Obzirom da su Zakonom o zaštiti na radu jasno definirane posebno osjetljive skupine radnika (čl. 37. Zakona o zaštiti na radu - Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zaštitu na radu su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrđena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti) mišljenja sam da je u Pravilnik potrebno dodati predložene nadopune. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Komentar se ne odnosi na sadržaj Pravilnika.
10 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU Smatram da je potrebno detaljnije definirati uključenost i rad specijaliste medicine rada i sporta u člancima pravilnika, posebno definirati način na koji oni educiraju radnike poslodavca (Da li je to prilikom liječničkog pregleda? Da li je to obilaskom prostora ili mjesta rada poslodavca? Da li je moguće da postane obveza da izabrani specijalist medicine rada sudjeluje u izradi procjene rizika kod svog pacijenta / poslodavca? Uključivanjem u osposobljavanje radnika za siguran rad?). Pregledi vida za rad s računalom moraju se provoditi periodički za sve radnike, a ne da to bude nakon prvog pregleda isključivo na zahtjev radnika (ukoliko ne koristi korekciju vida) i na trošak poslodavca. Pregledi u medicinama rada moraju biti učinkovitiji jer radni vijek radnika se produžuje i isti služe preventivno radi zaštite zdravlja radnika. Nadam se da će se o istom voditi više računa i u najavljenom nacrtu pravilnika o posebnim uvjetima rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 21. Potrebno je dodatno pojasniti kojim je metodama poslodavac dužan smanjiti rizike za radnike u takvim situacijama (izbor najprikladnije opreme, povremeni odmori, rotacija, skraćeno radno vrijeme i sl.) Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Komentar nije dovoljno definiran.
12 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 19. Smatram da bi se pregled vida za rad s računalom trebao obaviti najmanje jednom u dvije godine i to na slijedeći način: prethodno prije početka rada, periodički unutar dvije godine bez obzira na činjenicu da li radnik koristi korektivna oftamološka pomagala ili ne koristi (zbog toga se radi povremeni preventivni pregled), te na zahtjev radnika prijedlog je da se u takvim situacijama pregled obavi kao izvanredni na trošak poslodavca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 9. Stavak (1) Što je sa ostalim posebno osjetljivim skupinama radnika (npr. trudnice, dojilje i sl...)? Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Komentar se ne odnosi na sadržaj Pravilnika.
14 Dalibor Jambrešić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 6. U posljednjoj rečenici / navodu ubaciti: poduzeti provjerene i sigurne mjere i metode kako bi se izbjegao i smanjio rizik od oštećenja sustava za kretanje. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Predloženi komentar već je na odgovarajući način ugrađen u sadržaj članka 6. Prijedloga pravilnika.
15 DAVOR IVČIĆ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 7. U skladu s predloženim odredbama, u članak 7. stavku 2. podstavak 3. potrebno je definirati i utjecaj nepovoljnih toplinskih uvjeta koji se primarno odnose na temperaturu okoliša jer tjelesna naprezanja se povećavaju pri nepovoljnim toplinskim uvjetima (temperatura, vlažnost, strujanje zraka, promjena atmosferskog tlaka) koji utječu na broj pogrešaka pri radu i smanjuje ukupnu radnu sposobnost. U prilog tome govori i činjenica da u PRILOG II Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/2005) za izračun imamo faktor temperature u radnom okolišu (Tablica br. 6) gdje pri definiranju djelovanja temperature okoline za posao ručne košnje trave s trimerom dobijemo da je to posao s posebnim uvjetima rada. Kada smo već kod rada s trimerima (ali i pri radu s drugom radnom opremom kao što su: motorne lančane pile (šumarija), brusilice (brodogradilište), vibro nabijači i vibro ploče (cestogradnja) itd.) gdje uz statodinamičke napore imamo i djelovanje fizikalnih štetnosti odnosno vibracija koje direktno utječu na mišićno-koštani sustav odnosno izazivaju oštećenja, krvnih žila, mišića, tetiva, kostiju i zglobova te živaca. Uz navedeno imamo i djelovanje buke kao fizikalne štetnosti pri čemu se pojavljuju vegetativne reakcije i traju cijelo vrijeme izloženosti, a reakcije su: suženje krvnih žila, porastu perifernog otpora krvotoku, slabije opskrbljeno krvlju, odnosno nastaju poremećaji u krvožilnom sustavu, smetnje u ravnoteži i povećavanje umora koji za posljedicu dovodi do pada koncentracije te nepravilno izvođenje radnih operacija, a samim time i do ozljeđivanja radnika. Slijedom navedenog, mišljenja sam da pri izračunu opterećenja mora biti obuhvaćeno djelovanje fizikalne štetnosti (buka i vibracija) te toplinski uvjeti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 HRVATSKO DRUŠTVO ZA MEDICINU RADA HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 19. U prethodnoj komunikaciji s nadležnim tijelima od strane predstavnika Hrvatskog društva za medicinu rada u radnoj skupini za donašanje ovog Pravilnika utvrđen je slijedeći tekst članka 19. : " Članak 19. (1) Poslodavac je obvezan osigurati pregled vida radnika kod specijaliste medicine rada/ rada i sporta: - prije početka zapošljavanja na poslovima koji se obavljaju s računalom - svakih pet godina do 45. godine života i svake tri godine nakon 45. godine života radnika - na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, odnosno sa zaslonom. (2) Radnici imaju pravo na pregled vida kod specijaliste oftalmologa ako se pri pregledu iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je specijalistički pregled potreban. (3) Potrebna financijska sredstva za provedbu mjera iz ovoga članka ne smiju ići na teret radnika." Stručno i postupovno je potpuno neprihvatljivo mijenjati prethodno usuglašeni tekst, te u e-Savjetovanje uputiti verziju članka 19. s kojom se u mijenja ranije utvrđena periodičnost pregleda zaposlenika i utvrđuje njihova obveza onda kada se razviju zdravstvene tegobe. Time se u derogira načelo prevencije tegoba, a upravo je preventiva ključ, sukus i bit mjera za zaštitu zdravlja na radu. Ukoliko predstavnicima predlagatelja izmijenjenog članka 19. nije jasan koncept i dobrobit cost/benfit omjer između preventive i kurative, molimo za žurnu edukaciju istih. Nadalje, predlagatelj u tekstu članka 19 navodi da se liječnički pregledi obavljaju u "zdravstvenoj ustanovi" . To znači da se pregledi ne obavljaju u ordinacijama kao zakonski utvrđenom pravnom obliku obavljanja zdravstvene djelatnosti, kao izvršitelji pregleda ne navode se ordinacije, ograničava se dostupnost zdravstvene zaštite i u neravnopravan položaj na tržištu dovode se pravni subjekti koji obavljaju istu poslovnu djelatnost, što je, između ostalog, u suprotnosti s Ustavom RH. Stoga, tražimo da se članak 19. izmijeni sukladno ranije utvrđenom tekstu i usuglašenim stavovima na razini radne skupine za izradu ovog Pravilnika, kako smo ranije naveli u ovom komentaru. Prihvaćen Prihvaćen. Navedeni prijedlog ugrađen je u članak 19. prijedloga Pravilnika.
17 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 12. Članak 12, stavak 1., zadnji pasus Kako bi se minimizirala vjerojatnost ozljede leđa pri ručnom prenošenju tereta apsolutno je najvažnije da radnik bude osposobljen za rad na siguran način. Što to konkretno znači? To znači da je radnika netko naučio pravilne tehnike rukovanja teretima. U teretani vježbač mora prvo naučiti pravilne tehnike dizanja utega, a tek onda vježbati. U radnim procesima radnika nitko ciljano i sustavno ne uči pravilnim tehnikama rukovanja teretima. Odgovorno tvrdim da 90 % radnika u Hrvatskoj ne zna pravilne tehnike rukovanja teretima i da je to glavni razlog zašto radnici koji rukuju teretima imaju probleme s leđima. Nije uvijek problem što radnici previše rade, problem je češće što radnici rade nepravilno sa stajališta mehanike kretanja i rada. Odgovor na ovaj problem ima kineziologija. Mi u Hrvatskoj imamo školovani kadar koji može pomoći u rješavanju ovog problema. To su kineziolozi. Kineziolozi znaju pravilne tehnike rukovanja teretima. Kineziologija mora imati svoje mjesto u sustavu zaštite zdravlja radnika. Radnik koji ima ozljedu leđa (npr. diskus herniju) nakon bolovanja i terapija opet će vratiti svoju ozljedu i opet će na bolovanje zato što nije riješen uzrok problema njegove ozljede. Uzrok problema je nepravilna tehnika rukovanja teretima. Ovdje sam dala primjer ozljede leđa, ali to se odnosi i na druge koštano-zglobne i mišićno-tetivne sustave. 80% vas koji ovo čitate imate ili ste imali probleme s donjim dijelom leđa. Kako to znam? Znanstvena istraživanja su to pokazala. Zašto vas bole leđa? Više je razloga, a jedan od važnijih je nepravilna mehanika kretanja i rada i to kako u privatnom životu tako i na radnom mjestu. U području kineziologije rada u Hrvatskoj je do sad napravljeno više projekta: • Lidl Hrvatska d.o.o.k.d. je provela dva projekta u području kineziologije rada i educirala svoje radnike o pravilnim tehnikama rukovanja teretima (https://www.vecernji.hr/lifestyle/lidl-hrvatska-nastavlja-s-inicijativom-pravilnim-kretanjem-do-zdravlja-1145141) • Ina d.d. Industrija nafte je za svoje radnike napravila 5 priručnika u području kineziologije rada te educirala određeni dio radnika o sigurnim tehnikama rukovanja teretima • Sindikat grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske je proveo projekt i napravio priručnik o sigurnim tehnikama rukovanja teretima u grafičkoj i nakladničkoj djelatnosti (https://www.bib.irb.hr/965918) • Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom također je proveo projekt u području kineziologije rada za proizvodne procese (https://www.zosi.hr/docs/kineziologija_rada_pravilni_polozaji_i_pokreti_tijela_u_proizvodnim_procesima_2.pdf). Mišljenja sam kako uvođenje područja kineziologije rada u cjelokupni sustav može značajno pridonijeti očuvanju zdravlja i radne sposobnosti radnika te značajno smanjiti troškove zdravstvene skrbi u segmentu koji se odnosi na mišićno-koštane poremećaje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 9. Pojašnjenje stavka 7, ali i stavka 6. u članku 9. Kineziologija je znanost koja proučava zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i posljedice tih procesa na ljudski organizam. Kineziolog je osoba koja od prvog dana studiranja, i tako 5 godina, proučava vježbe, pa tako i vježbe rasterećenja odnosno vježbe koje se koriste da bi se opustili i relaksirali prenapeti i previše angažirani mišići te što prije vratili u stanje oporavljene radne sposobnosti. Teorija treninga, Metodika treninga, Programiranje treninga samo su neki od predmeta koje studenti Kineziološkog fakulteta slušaju teoretski i praktično te polažu motorička znanja. To su samo neki od predmeta koji su osnova za programiranje treninga tj. izradu programa vježbanja. Bez znanja iz tih predmeta ne može se pristupiti izradi programa vježbi. Nadalje, kineziolozi su školovani i za demonstraciju vježbi, objašnjavanje, prilagođavanje, metodiku itd. Kineziolozi su osobe koje se bave edukacijom jer su kineziolozi pripadaju polju odgojnih znanosti. Kineziolozi su educirani za rad s ljudima i učenje ljudi pravilnim pokretima, vježbama, načinima rukovanja teretima, ali i načinima držanja tijela pri izvođenju različitih pokreta i bez tereta. Primjerice, pravilno sjedenje, pravilno ustajanje, pravilan način podizanja papirića s poda, pravilan način držanja tijela pri tipkanju na mobitel itd. Ovo pojašnjenje se odnosi i na dopune u: • Članak 10, stavak 5. • Članak 11, stavak 3. • Članak 17, stavak 3. • Članak 18, stavak 3. Pojašnjenje sugestije/dopune u članku 12, stavak 2. Sve navedeno u članku 12, stavak 2., najuža je specijalizacija kineziologa. Kineziolozi su pravilno rukovanje teretima polagali teoretski i praktično (rad su utezima), provođenje vježbi i izrada programa vježbanja je nešto za što se kineziolozi ciljano školuju. Ručno prenošenje tereta su motorička znanja, a opće je poznato da se motorička znanja ne mogu učiti samo teorijski već se moraju učiti i vježbati i praktično. Pravilne tehnike rukovanja teretima prvi su i osnovni preduvjet učinkovite prevencije mišićno-koštanih poremećaja. Pravilnim dizanjem, prenošenjem i spuštanjem tereta ne samo da se čuva zdravlje radnika nego dolazi i do njegovog unapređenja. Pravilni pokreti poboljšavaju među-mišićnu koordinaciju, a kretanje postaje ekonomičnije. Radnik poslove obavlja sigurnije, brže i uz manji utrošak energije. Drugim riječima, radnik se manje umara za isti posao. • Administrativni radnici nemaju probleme s mišićno-koštanim poremećajima zato što sjede već zato što nepravilno sjede. Tek onda kad se utvrdi da radnici pravilno sjede i na pravilan način sa stajališta držanja tijela obavljaju svoje radne zadatke može se kazati kako radnici potencijalno imaju mišićno-koštane poremećaje zato što sjede. • Fizički radnici nemaju probleme s MKP zato što na svom radnom mjestu rukuju teretima. Kineziologija rada tvrdi da radnici imaju probleme s mišićno-koštanim poremećajima zato što rukuju teretima na nepravilan način. Tek onda kad se utvrdi da radnici teretima rukuju na pravilan način, tek onda se kvantiteta rukovanja teretima može promatrati kao mogući čimbenik nastanka i progresije mišićno-koštanih poremećaja kod radnika. • Također, potpuno je pogrešno reći da sobarice u hotelima, medicinske sestre, radnici u trgovinama, odgajateljice u vrtićima itd. imaju probleme s MKP zato što rade svoj posao. Radnici imaju probleme s MKP zato što svoje radne obveze rade nepravilno tj. primjenom nefizioloških položaja i nefunkcionalnih pokreta. Tek onda kad se utvrdi da radnici na pravilan način obavljaju svoje radne zadatke tek se onda kvantiteta rada može promatrati kao jedan od mogućih uzroka nastanka mišićno-koštanih poremećaja. Radnici moraju biti educirani za rad na siguran način i tome značajan doprinos može i treba dati kineziologija rada. Multidisciplinarni pristup rješavanju problema mišićno-koštanih poremećaja uzrokovanih statodinamičkim naporima na radnom mjestu odnosi se na činjenicu da je za zdravlje radnika važan koordinirani pristup svih dionika u sustavu zaštite zdravlja i zaštite na radu i to od liječnika, stručnjaka zaštite na radu, ergonoma do svih ostalih stručnjaka. Važan dionik u sustavu zaštite svakako treba biti i kineziolog i to stručnjak iz područja kineziologije rada. 6. svibnja 2019. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisali su sporazum o suradnji na razvoju područja kineziologije rada. https://www.hzzzsr.hr/index.php/author/dabramovic/ • U znanstvenom smislu cilj kineziologije rada je proučavati zakonitosti maksimalne sigurnosti, ekonomičnosti i funkcionalnosti ljudskih položaja i pokreta na radnim mjestima prilikom obavljanja radnih zadataka. • U nastavnoj djelatnosti cilj kineziologije rada je educirati sve dionike u sustavu zaštite zdravlja i zaštite na radu o potencijalno mogućim mehanizmima nastanka akutnih i kumulativnih trauma mišićno-koštanog sustava radnika prilikom obavljanja radnih zadataka na radnim mjestima. • U praksi cilj kineziologije rada je rada je educirati radnika za rad na siguran način sa stajališta posturalih i kretnih navika kako bi se minimizirao eventualni negativni utjecaj kvantitete stato-dinamičkih opterećenja radnih zadataka na mišićno-koštani sustav radnika. • Općenito gledajući, cilj kineziologije rada u okviru interdisciplinarnog pristupa dati svoj doprinos ne samo čuvanju nego i unapređenju ljudskog zdravlja u procesu rada. Poseban naglasak kineziologija rada stavlja na primarnu i sekundarnu prevenciju mišićno-koštanih poremećaja. Multidisciplinarni pristup i interdisciplinarna suradnja preduvjet su učinkovite prevencije mišićno-koštanih poremećaja uzrokovanih statodinamičkim naporima u procesima rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 11. Dopuniti članak 11. tako da stavak 3 glasi: (3) Način provedbe odmora i vježbi iz stavka 2. ovoga članka mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/ rada i sporta u suradnji s kineziologom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 10. Dopuniti članak 10. tako da stavak 5 glasi: (5) Način provedbe odmora i vježbi iz stavka 4. ovoga članka mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/rada i sporta u suradnji s kineziologom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 9. Dopuniti članak 9. tako da stavak 7 glasi: (7) Način provedbe odmora i vježbi iz stavka 6. ovoga članka mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijaliste medicine rada/rada i sporta u suradnji s kineziologom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 18. Dopuniti članak 18. tako da stavak 3 glasi: (3) Poslodavac je obvezan putem nadležnog specijaliste medicine rada/rada i sporta u suradnji s kineziologom osigurati: - obavješćivanje radnika o rizicima za zdravlje pri radu s računalom, važnosti provođenja vježbi i korištenja odmora - izradu programa vježbi za rasterećivanje opterećenih skupina mišića. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 17. Dopuniti članak 17. tako da stavak 3 glasi: (3) Način provedbe odmora i vježbi iz stavka 2. ovoga članka mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno preporukama specijalista medicine rada/medicine rada i sporta u suradnji s kineziologom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Josipa Nakić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 12. Dopuniti članak 12. tako da stavak 2 glasi: (2) Poslodavac je obvezan putem nadležnog specijaliste medicine rada/rada i sporta u suradnji s kineziologom osigurati: - obavješćivanje radnika o rizicima za zdravlje pri statodinamičkim naporima, važnosti pravilnog rukovanja teretima, provođenja vježbi i korištenja odmora - izradu programa vježbi za rasterećivanje opterećenih skupina mišića. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Komentar se ne odnosi na sadržaj prijedloga Pravilnika.
25 Maja Jakir PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 19. Molimo da definirate uobičajena i posebna korektivna pomagala. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno se ne odnosi na sadržaj prijedloga Pravilnika.
26 Maja Jakir PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 9. Molimo da detaljnije definirate stavak 6 i 7 Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Komentar nije jasno definiran.
27 Mira Ćaćić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU Čuvanje zdravlja radnika na radnom mjestu trebo bi biti zajednički interes i poslodavaca i radnika i hrvatskog društva koje treba prontno djelovati s donošenjem Zakona sukladno brzini promjena na terenu. Zakon treba biti jasan i nedvosmislen i referirati se na izloženost radnika velikom stresu zbog nesigurnosti radnog mjesta, dugog ili neredovitog radnog vremena, čestog prekidanja radnog odnosa, prekomjernog radnog opterećenje te uznemiravanje na radnom mjestu. Ako se tome doda potplaćenost i često uskraćivanje i kršenje radničkih prava razina stresa i rizik po zdravlje postaju ogromni. Zbog toga treba jasno propisati i način kontrole ili utvrđivanja provođenja propisanih zakona. Definirati zakonom pravo na dnevni i tjedni odmor od digitalne povezanosti s poslom i spriječiti dvadesetčetverosatnu izloženost pritisku posla. Liječnički pregled vida kod rada na računalu trebalo bi propisati obveznim svake dvije godine. Propisati način procjene rizika kod rada od kuće i jasno definirati mjere prevencije s obzirom na to da takav oblik rada sve više postaje praksa. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno je uređeno Zakonom o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18).
28 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU S obzirom kako Direktiva 1990/269//EEZ te Direktiva 90/270/EEZ određuju obvezu savjetovanja poslodavca s radnicima i/ili njihovim predstavnicima u vezi pitanja koja uređuju navedene Direktive (ručno prenošenje tereta te rad sa zaslonima) te uzimajući opći zahtjev Direktive 89/391/EEZ o savjetovanju s radnicima, predlažemo dodati novi dio Pravilnika, odnosno novi članak 22. koji uređuje pitanje savjetovanja radnika i/ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svim pitanjima koja uređuje ovaj Pravilnik na način da glasi: „Savjetovanje i suradnja s radnicima i njihovim povjerenicima za zaštitu na radu o odredbama ovoga Pravilnika uključujući i njegove priloge, obavlja se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.“ Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno je uređeno Zakonom o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18).
29 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 16. U članku 16. stavku 1. spominju se psihofizički napori. Misli li se ovdje na psihofiziološke napore? Potrebno je uskladiti terminologiju, odnosno ako su to različiti pojmovi onda je potrebno definirati sve pojmove u pojmovniku. Napominjemo kako Direktiva 90/270/EEZ navodi „physical problems and problems of mental stress“ te smo mišljenja kako bi terminologija trebala biti jednostavna i odgovarati terminologiji Direktive. Također, mišljenja smo kako je potrebno odrediti u stavku 3. obvezu poslodavca osigurati ispunjavanje minimalnih zahtjeva iz Priloga IV. ovog Pravilnika, koji je njegov sastavni dio. Naime, nigdje ne postoji poveznica teksta Pravilnika s Prilogom IV., a isto tako mora biti jasno naznačena obveza poslodavca na ispunjavanje zahtjeva određenih tim Prilogom. Prihvaćen Prihvaćen. Navedeno je ugrađeno u članak 16. stavak 3. prijedloga Pravilnika.
30 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 14. U članku 14. predlažemo nadopuniti stavak 1. obvezom poslodavca kako je dužan upoznati radnike s utvrđenom razinom psihosocijalnih rizika i mjerama za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje njihove razine, a radnik je obvezan postupati sukladno mjerama. Mišljenja smo kako mora biti jasno naznačena obveza poslodavca upoznati radnike s rizicima i mjerama za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje razine rizika. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno je uređeno Zakonom o zaštiti na radu ("Narodne novine, br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18).
31 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 13. U naslovu iznad članka 13. navodi se pojam psihofiziološki napori dok se u tekstu članaka 13. i 14. spominje stres kao posljedica psihosocijalnih rizika. Mišljenja smo kako je navedene pojmove potrebno jasnije postaviti u odnose, osobito uzimajući u obzir činjenicu kako su u Prilogu III. Pravilnika o izradi procjene rizika nabrojani psihofiziološki napori, koji su istovremeno u Prilogu V. predmetnog Pravilnika nabrojani kao psihosocijalni rizici. A psihofiziološki napori su definirani kao opterećenja koja se pojavljuju uslijed izloženosti psihosocijalnim rizicima U članku 13. u stavku 2. predlažemo brisati riječi: “koji se nalazi u prilogu ovog Pravilnika “ kao nepotrebne. Jasno je da se Prilog V. Pravilnika nalazi u prilogu ovog Pravilnika te nije potrebno ponavljanje. U stavku 3. istoga članka mišljenja smo kako je potrebno sudjelovanje specijalista medicine rada/rada i sporta u izradi i provođenju mjera prevencije kada je pojedini ili više psihosocijalnih rizika procijenjeno srednjim rizikom, a kako bi se ispunila svrha prevencije. Psihosocijalni rizici, kojima se ne upravlja na kvalitetan način mogu dovesti do vrlo štetnih posljedica za mentalno i fizičko zdravlje radnika, čak i do samoubojstava. Stoga je potrebno sudjelovanje specijalista medicine rada/rada i sporta kao i psihologa i kad rizici nisu procijenjeni velikim. Uostalom, više rizika procijenjenih srednjim rizikom može imati jače posljedice po zdravlje radnika od jednog rizika procijenjenog velikim rizikom U vezi istog članka stavka 5. mišljenja smo kako je preventivne mjere potrebno poduzeti da ne dođe do bolesti koje mogu biti uzrokovane psihosocijalnim rizicima, a ne poduzimati iste tek kada se znakovi i simptomi bolest pokažu. U tom slučaju nije više riječ o prevenciji već liječenju, odnosno poduzimaju se mjere radi uklanjanja i smanjivanja psihosocijalnih rizika. Nadalje, mišljenja smo kako je potrebno preformulirati stavke 4. i 5. članka 13. na način da se odredi obveza poslodavca osigurati sudjelovanje specijalista medicine rada/rada i sporta; - u postupku procjenjivanja psihosocijalnih rizika - u edukaciji radnika o psihosocijalnim rizicima, njihovim posljedicama na zdravlje radnika te mjerama za njihovo sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje razine izloženosti; - izradi i provođenju preventivnih mjera za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje razine izloženosti. Naime, mišljenja smo kako naglasak mora biti na obvezi poslodavca osigurati sudjelovanje specijaliste medicine rada/rada i sporta jer je odgovornost na provođenju zaštite na radu isključivo njegova, a takva obveza ne proizlazi jasno iz predložene stipulacije stavaka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 12. U članku 12. potrebno je dodati kako poslodavac mora osigurati da radnici koji ručno rukuju teretima i/ili njihovi predstavnici dobiju opće, odnosno detaljnije podatke o težini tereta i o težištu najteže strane, kad je paket utovaren na neuobičajeni način, a u skladu s člankom 6. Direktive 1990/269//EEZ. Također, u važećem Pravilniku o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta određeno je ograničenje najveće mase tereta (članak 8.) za koje smo mišljenja kako je isto potrebno zadržati. Također, mišljenja smo kako je potrebno zadržati i sada izbačene dijelove iz Priloga I. i II. Pravilnika, odnosno tražimo obrazloženje zašto su isti dijelovi ispušteni u predloženom Pravilniku, a osobito dio o najvećim dozvoljenim masama tereta (u kg) glede spola i dobi radnika, a koji se odnosi na trudnice. Prihvaćen Prihvaćen. Navedeno je ugrađeno u članak 12. stavak 1. dodavanjem 2 nova podstavka.
33 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 9. U članku 9. stavku 1. određuje se obveza poslodavca da pri određivanju radnih zadaća za ručno rukovanje teretima, uzme u obzir radnikovu tjelesnu građu, izdržljivost, dob i spol. U važećem Pravilniku o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05) se dodatno određuje kako tjelesnu sposobnost ocjenjuje ovlašteni liječnik. Zbog čega je iz prijedloga Pravilnika izbačeno kako tjelesnu sposobnost ocjenjuje ovlašteni liječnik? Naime, postavlja se pitanje što je s osobama s invaliditetom, koje npr, imaju umjetne segmente u kralježnici ili imaju teška oštećenja, odnosno imaju li pravo na poštedu od ručnog rukovanja teretom, bez obzira na vremensko trajanje rukovanja teretom, a osobito ako im to nije primarni posao npr. radnici koji za računalima rade statički posao, no zbog prirode posla „moraju“ prenositi tešku opremu (pisači, fotokopirni uređaji, itd.). S obzirom na navedeno, mišljenja smo kako je potrebno procjenjivati tjelesnu sposobnost radnika od strane ovlaštenog liječnika te uzeti u obzir i invaliditet osobe pri određivanju radnih zadaća, odnosno da se predvidi mogućnost prihvaćanja potvrde o invaliditetu kao razlogu izuzimanja od obavljanja poslova rukovanja ručnim teretom, ako radniku isto nije u užem opisu poslova. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti provodi nadležni specijalista medicine rada /sporta u okviru poslova s posebnim uvjetima rada.
34 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 8. U članku 8. stavku 1. predlažemo izmijeniti dio stavka: „…na način utvrđen u Prilogu I. i Prilogu II. koji se nalaze u prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio“ na način da glasi: „na način utvrđen u Prilogu I. i Prilogu II. ovog Pravilnika, a koji čine njegov sastavni dio“. Ista primjedba se odnosi i na stavak 3. istog članka. Prihvaćen Prihvaćen. Izvršena je odgovarajuća nomotehnička izmjena.
35 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 7. U članku 7. stavku 2. navode se čimbenici koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika za sigurnost i zdravlje radnika pri ručnom rukovanju teretom, a koji su preuzeti iz Priloga I Direktive 1990/269//EEZ o minimumu zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta pri ručnom prenošenju tereta u slučajevima kad postoji opasnost, osobito od ozljede leđa radnika, međutim ne spominju se pojedinačni rizični čimbenici iz Priloga II. navedene Direktive te se postavlja pitanje zašto su isti izostavljeni? Prihvaćen Prihvaćen. Navedeno je ugrađeno u članak 7. stavak 6. Prijedloga Pravilnika.
36 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 5. U članku 5. stavku 2. određeno je kako je poslodavac obvezan, kad god je to moguće, posao organizirati na takav način da se izbjegnu ponavljajući zadatci i statički napor. Tko i na koji način određuje mogućnost organiziranja takvog načina rada? Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Za organizaciju rada nadležan je poslodavac u suradnji s nadležnim specijalistim medicine rada/sporta i u okviru procjene rizika.
37 Pavao Babić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 4. U Statodinamičke napore definirati i radna mjesta ( statički napori ) koja su administrativna, a ne koriste računalo te nemaju mogućnost odmora i korištenja vježbi rastezanja svakih sat vremena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Pavao Babić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 7. Poslodavac bi trebao periodički ( najmanje 2x godišnje ) raditi analizu količine tereta koja se ručno prenosi za neko radno mjesto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Sandro Car PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 19. Molimo da definirate koliko često radnik na računalu može od poslodavca zahtjevati pregled u ordinaciji medicine rada ukoliko su nastale tegobe koje bi mogle biti posljedica rada s računalom i drugom opremom. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Dinamika pregleda ovisi o individualnoj medicinskoj indikaciji.
40 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 13. U čl.13, st.3 u trećem redu umjesto teksta "i po potrebi psiholozi kada to odredi specijalist medicine rada/rada i sporta" treba pisati " i ovlašteni psiholozi koji prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti imaju Specijalnost za područje medicine rada izdanu od strane Hrvatske psihološke komore." Obrazloženje: Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada u postupku ocjene radne sposobnosti za određene poslove s posebnim uvjetima rada obavezno sudjeluje psiholog koji donosi ocjenu o ispunjavanju propisanih uvjeta u pogledu psihičkih i psihofizičkih sposobnosti i osobina ličnosti na temelju psihologijske obrade. U Prilogu V Nacrta ovog pravilnika navedeni su psihosocijalni rizici koje je potrebno uzeti u obzir u postupku procjene rizika, a koji su prilagođeni Okvirnom sporazumu koji se odnosi na stres prouzročen na radnom mjestu. Iz njih je jasno vidljivo da obuhvaćaju čimbenike koji imaju značajan utjecaj na psihičke sposobnosti radnika te je zbog toga neophodno da u izradi i provođenju mjera prevencije uz specijaliste medicine rada/rada i sporta obavezno sudjeluje i psiholog. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno se uređuje propisima u okviru provođenja specifične zdravstvene zaštite.
41 Tea Samardžić PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 19. Znači li to da, ukoliko se utvrdi potreba, radnici imaju pravo na specijalistički oftalmološki pregled na teret poslodavca? Naime, radnik često redovnim putem kroz sustav primarne zdravstvene zaštite (javljanje obiteljskom liječniku, upućivanje putem uputnice k oftalmologu) specijalistički pregled kod oftalmologa ne obavi još mjesecima nakon što je na pregledu kod medicine rada utvrđeno da bi trebao, zbog opterećenja zdravstvenog sustava. U kojem vremenskom periodu od pregleda medicine rada bi poslodavac trebao radniku osigurati pregled kod specijaliste oftalmologa? Koliko često(npr.koliko puta godišnje) radnik ima pravo dobiti korektivno pomagalo na teret poslodavca i u kojem novčanom iznosu? Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno se ne odnosi na sadržaj prijedloga Pravilnika.
42 Vitomir Begović PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Članak 12. Uključiti videomaterijale o sprečavanju mišićno-koštanih poremećaja na radnom mjestu https://www.napofilm.net/en/napos-films/napo-lighten-load-2021 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Vitomir Begović PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU Jedno od otvorenih pitanja je primjena Pravilnika na sve kategorije zaposlenih. Kao što je poznato rizici i opasnosti mogu postojati na svakom mjestu rada i u svakom obliku rada ,neovisno da li se radi o radniku kod poslodavca,obrtniku ili samozaposlenoj osobi,nezavisnim profesionalacima odnosno freelancerima, ili digitalnim nomadima ,pa je potpuno razumljiva i Preporuka Vijeća EU o samozaposlenim osobama.Pored toga, poznato je da velik broj samozaposlenih osoba radi i u visokorizičnim djelatnostima. Preporukom Vijeća EU o samozaposlenima ,države članice se potiču na promicanje njihove sigurnosti i zdravlja te njihovo uključivanje u područje primjene nacionalnog zakonodavstva.Upozorava se da „samozaposleni radnici, bez obzira na to rade li sami ili uz zaposlenike, mogu biti izloženi rizicima za zdravlje i sigurnost sličnima onima koje doživljavaju zaposlenici”, u ovom slučaju se to odnosi na izloženost statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima. Tržište rada se izuzetno brzo mijenja, pojavljuju se novi oblici rada a istovremeno se povećava neizvjesnost u pogledu radnog statusa radnika i samozaposlenih, te se logično otvara i pitanje primjene pravila o zdravlju i sigurnosti na radu. Primjera radi u sudjednoj Slovenji samozaposlena osoba mora procijeniti rizik. Ako utvrdi da postoje rizici od nezgoda, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom, mora sastaviti pisanu izjavu o sigurnosti s procjenom rizika i odrediti mjere za osiguranje sigurnosti i zdravlja na radu, dakle mjere prevencije. Dakle, polazeći od navedenog nužno je izvršiti dopune Zakona o zaštiti na radu i uskladiti druge provedbene akte, kako bi se i ovaj Pravilnik odnosio na " prevenciju i zaštitu svih radnika bez obzira na veličinu poslodavca, vrstu posla ili ugovora", a na što upućuje i dokument EU parlamenta , još iz 2015.g. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Vitomir Begović PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU Koliko je važno djelovati preventivno na statodnamičke napore, psihosocijalno i mentalno zdravlje radnika potvrđuje i slijedeći primjer. Mental Health First Aid Ireland provela je istraživanje s ciljem procijene kako rad kod kuće dulje vrijeme utječe na irsku radnu snagu. istraživanja „Rad kod kuće – dobrobit“ je uključilo ispitanike iz širokog raspona sektora i usredotočilo se na mentalnu i fizičku dobrobit zaposlenika koji su radili od kuće u okolnostima Covid-19. Na upit o njihovoj mentalnoj dobrobiti, ispitanici su naveli loš san i povećani umor. Oko 40% prijavilo je gubitak sna zbog brige, a polovica je izjavila da ima više umora nego inače. Ispitanici su također izvijestili o pogoršanju tjelesne dobrobiti. Polovica ispitanika izvijestila je o bolovima, posebno u vratu (45,6%), ramenu (41,5%) i leđima (45,2%) u usporedbi sa svojim normalnim fizičkim stanjem, a 41% ispitanika također je navelo da je osjetilo više naprezanja očiju nego inače. Istraživanje je također otkrilo da je ispitanicima bilo teško upravljati granicama između posla i kuće.Naime, zanimljivo je primijetiti da je gotovo polovica ispitanika (49,3%) izvijestila da su dugi i neredovni sati osobina rada kod kuće. U opširnom istraživanju između ostalog u 90% slučajeva poslodavac ispitanika nije izvršio procjenu rizika, a gotovo jedna petina (18,5%) nije dobila računalo za obavljanje svog posla. Kao odgovor na rezultate ankete, između ostalog se navodi da bi poslodavci trebali uzeti u obzir " provođenje procjena rizika kako bi se osiguralo da je postavljanje "kućnog ureda" sigurno i ergonomsko te potaknuti zaposlenike da budu aktivni i vježbaju". Dakle, iz prethodnog je vidljivo da se ne radi " o malim rizicima", pa predlažem kao što je i u mojem ranijem očitovanju navedeno u članku 16 st.1 Pravilnika, brisati tekst: " osim kada se takvi poslovi obavljaju povremeno na izdvojenom mjestu rada i kada je za te poslove koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca procijenjen i dokumentiran mali rizik" . Isto je nužno brisati i u Pravilniku o izradi procjene rizika.Umjesto toga, način procjene rizika kod rada od kuće potrebno je regulirati na ranije predloženi način, imajući u vidu da se ne radi o privremenosti,da objektivni rizici postoje i da su slijedom toga nužne i odgovarajuće mjere prevencije koje je potrebno ne zanemarivati već propisati a zatim i praktično provoditi. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Navedeno nije moguće prihvatiti jer nije u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika ("Narodne novine", br. 112/14 i 129/19) i Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada ("Narodne novine", broj 105/20), a koji su u skladu s Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva. Nadalje, Pravilnikom o izradi Procjene rizika u Prilogu II utvrđen je popis poslova s malim rizicima.
45 Vitomir Begović PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU Činjenica je da se više ne smije događati da se skoro 7 godina nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu čeka donošenje podzakonskih akata. Gotovo da je istovjetan nacrt propisa bio izrađen još u mandatu ministra Varge, i od tada je na čekanju. Zato je nužno uz nacrt prijedloga Zakona odmah pripremiti i sve podzakosnke akte, koje nakon donošenja zakona u roku od najduže 90 dana treba i donijeti.Isto se odnosi i na sve ostale zakone i procedure. I tko zna koliko bi se još čekalo da nakon upućenih dopisa i požurnice u pisanom odgovoru ministar Vili Beroš dana 9.srpnja i 26.rujna 2020. nije pokrenuo proces i odgovorio da je u postupku donošenje 4 pravilnika, a u prvom kvartalu 2021. godine ovog pravilnika. Međutim, neprijeporno je da je za provedbu Pravilnika o zaštiti na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima potrebno paralelno donijeti i Pravilnik kojim je potrebno propisati najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada,a koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada.Akti moraju biti međusobno usklađeni kako u normativnom dijelu tako i u prpvedbenom. Pored toga, provedba Pravilnika iziskivati će i odgovarajuća financijska sredstva , pri čemu je potrebno poći od koncepta da je ulaganje u zdravlje i sigurnost na radu inversticija, a ne trošak.Na žalost nije bilo razumijevanja i spremnosti da se kod osiguranja prihvati prijelog i uvede model bonus/malus. Pooznato je da je Vlada RH pokrenula sveobuhvatan projekt mjerenja i ukidanja administrativnog opterećenja gospodarstva u svim zakonodavnim područjima. Mjerenje opterećenja provodi se metodom Standard Cost Model (SCM) . Na osnovu toga, Akcijskim planom za rastećenje gospodarstva 2017.g. utvrđeno je da je u području zaštite na radu a vezano za ovasj pravilnik godišnje opterećenje 482.647.266,21 kn te da je očekivano godišnje rasterećenje 50 % tj. 241.647.266,11 kn, i to na troškovima :izrade dokumenata procjene psihosocijalnih rizika i prevencije stresa na radu ili u vezi s radom, izradi procjene psihosociojalnih rizika te procjeni psihosocijalnih rizika i njihovog utjecaja na zdravlje radnika od strane specijakista medicine rada/medicine rada i sporta.Dakle, uz donošenje ovog Pravilnika potrebno je dati i odgovor vezano za ovo pitanje,kako ne bi došla u pitanje stručna,sveobuhvatna i kontinuirana primjena propisa. I nadalje podsjetnik da ostaje obveza žurno provesti propisanu proceduru i donijeti Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada te Pravilnik o postupcima pružanja prve pomoći,sredstvima,vrsti i količini sanitetskog materijala koji mora biti osiguran na mjestu rada te načinu i rokovima osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći ( skratiti naziv akta Pravilnik o prvoj pomoći na radu), budući da se u čl.1 navodi što se regulira aktom pa nema potrebe isto navoditi u nazivu Pravilnika. Što se tiče uključivanja stručnjaka iz područja kineziologije rada , iz osobnog iskustva držim da isto svakako treba podržati budući da je takva inicijativa potekla i u praksi promovirana još u razdoblju djelovanja nacionalne javne ustanove ;Zavoda za unapređivanje zaštite na radu https://uznr.mrms.hr/kineziologijom-rada-ocuvati-zdravlje-i-radnu-sposobnost-radnika/ , te praktično primjenjena kroz ESF projekt Sindikata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske "Dijalog i znanje napredak grade" , dok su i pojedine veće tvrtke prihvatile dobroboti prevnecije kroz osvješćivanje i edukaciju zaposlenika što su pravilni pokreti i kako ih izvoditi, pridonijeti očuvanju zdravlja i radne sposobnosti radnika te smanjiti izdatke zbog posljedica koje uzrokuju zdravstveno problemo zbog bolnih stanja kralježnice. Dakle, pozitivnu praksu imamo , normativno ju prihvatimo i krenimo u akciju ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Vitomir Begović PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU Svakako je potrebno uzeti u obzir i praktične savjete za siguran i zdrav rad na daljinu kod kuće, koji upućuju da " Poslodavci imaju iste zdravstvene i sigurnosne odgovornosti za radnike koji rade od kuće kao i za ostale radnike", a što je sukladno i hrvatskom Zakonu o zaštiti na radu, pa i svi podzakonski akti moraju biti s tim usklađeni. Practical tips to make home-based telework as healthy, safe and effective as possible (OSH WIKI) Home-based telework may have an impact on the occupational safety and health (OSH) of teleworkers. For this reason, employers and workers have to be aware of the risks associated with home-based telework and address them by implementing adequate preventive and control measures. Home-based telework and safety and health at work A European Framework Agreement on Telework was concluded between the social partners (European Trade Union Confederation, BusinessEurope, European Centre of Employers and Enterprises and European Association of Craft, Small and Medium-Sized Enterprises) in July 2002: most of the EU Member States have implemented the European Framework Agreement on Telework by way of national social partnership agreements. The agreement covers, among other aspects: Health and safety: the employer is responsible for the protection of the occupational health and safety of the teleworker in accordance with Directive 89/391 and relevant daughter directives, national legislation and collective agreements. In order to verify that the applicable health and safety provisions are correctly employed, the employer, workers’ representatives and/or relevant authorities have access to the telework place, within the limits of national legislation and collective agreements. If the teleworker is working at home, such access is subject to prior notification and his/her agreement. The teleworker is entitled to request inspection visits. Equipment: as a general rule, the employer is responsible for providing, installing and maintaining the equipment necessary for regular telework unless the teleworker uses his/her own equipment (…). Organisation of work: within the framework of applicable legislation, collective agreements and company rules, the teleworker manages the organisation of his/her working time. The workload and performance standards of the teleworker are equivalent to those of comparable workers at the employer’s premises. Employers have the same health and safety responsibilities for home-based teleworkers as for any other workers. These include identifying and managing the occupational risks of home-based teleworkers. The main risk assessment issues to be considered are: the work environment at home the work equipment (mainly the display screen equipment (DSE) and the workstation) stress and mental well-being working alone (in case something unexpected happens, such as an accident and illness) general health and safety hazards, including good standards of housekeeping to avoid electrical risks, the risks of slips, trips and falls, and manual handling Dakle, rad od kuće može imati utjecaja na sigurnost i zdravlje na radu radnika. Iz tog razloga rizike je potrebno utvrditi i rješavati ih primjenom odgovarajućih preventivnih i kontrolnih mjera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Vitomir Begović PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU II. STATODINAMIČKI NAPORI Vezano za statodinamičke napore pored ručnog rukovanja teretima potrebno je u određenim člancima obuhvatiti zbog posebne specifičnosti i "Ručno podizanje,spuštanje,kupanje,namještanje,okretanje i prenošenje bolesnika u postelji ". Obrazloženje: Istraživanja su ukazala da prosječno opterećena medicinska sestra/brat i njegovatelj/ica na bolničkom odjelu i dr. približno podigne 1,8 t u jednoj smjeni, pa je razvidno da se u tom slučaju radi o izuzetno visokom opterećenju i riziku, a time i potrebi poduzimanja odgovarajućih mjera prevencije. U proteklom razdoblju i zdravstveni radnici tražili su da se u sada važećem pravilniku izvrše navedene promjene. IV. NAPORI PRI RADU S RAČUNALOM U Čl. 16 st.1 brisati dio teksta : "osim kada se takvi poslovi obavljaju povremeno na izdvojenom mjestu rada i kada je za te poslove koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca procijenjen i dokumentiran mali rizik", tako da čl.16 st.1 glasi: "Poslodavac je obavezan procjenjivati razinu rizika za sve poslove koji se obavljaju s računalnom i drugom opremom, uzimajući u obzir rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofizičkog napora". Nadalje se navodi u prijedlogu Pravilnika da se "Odredbe članaka 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika o naporu pri radu s računalom ne primjenjuju na: Prijenosna računala koja nisu predviđena za stalni rad na mjestu rada ?.Međutim, u praksi susrećemo kontinurani rad od kuće i uporabu prijenosnih računala, pa je ovu odredbu potrebno preciznije definirati. Obrazloženje: Navedeni propust koji je sada u predloženom tekstu čl.16 st. 1 već je prethodno učinjen promjenom Pravilnika o izradi procjene rizika , a u međuvremenu rad od kuće nije postao nešto povremeno već uobičajeno, a time rastu i svi rizici , pa je prema praksi drugih zemalja potrebno na istovjetan način obuhvatiti rad u prostoru poslodavca i rad na izdvojenom mjestu rada, propisujući određene obveze. Postavlja pitanje što je to povremeno, te tko će,kada i na koji način to kontrolirati ?! Primjera radi ,u praksi u Hrvatskoj rad na određeno vrijeme kao i prekovremeni rad trebaju biti izuzetak, a u stvarnosti postaju pravilo !? Treba ukazati da je poslodavac obvezan primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega, bez obzira na učestalost i trajanje rada na tim mjestima rada (povremeni rad kod kuće), budući da je prema odredbi čl. 19. st. 1. Zakona, poslodavac odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima. Prema čl. 41. st. 1. Zakona, poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima zaštite na radu. Dakle, poslodavac je dužan izdvojeno mjesto rada tretirati kao i svako drugo mjesto rada. Tako je i drugdje, npr. u Španjolskoj poslodavci moraju voditi računa i o zdravlju i sigurnosti radnika, koji rade od kuće a posebno o “psihosocijalnim, ergonomskim i organizacijskim” faktorima, a takav rad mora se ugovoriti u pisanom obliku na najdulje tri mjeseca u kalendarskoj godini. U Sloveniji poslodavac je dužan izraditi procjenu rizika svih radnih aktivnosti radnika, a to uključuje i radnike koji rade od kuće.U slučaju tih radnika , dobra je praksa da ti radnici primjenjuju samoprocjenu rizika radnih aktivnosti koje obavljaju u svom domu. Poslodavac je obavezan osigurati sigurne radne uvjete za rad od kuće i skrbiti o mjerama sigurnosti i zdravlju na radu.U skladu sa Zakonom o sigurnosti i i zdravlju na radu obavezan je pripremiti i usvojiti pisanu izjavu o sigurnosti , kao i dokument o procjeni rizika koji mora ažurirati i dopuniti svaki put kad se pojavi novi rizik. Imajući u vidu zaštitu privatnosti i nepovredivost stana, ne može se ući u prostorije zaposlenog. Zato,zaposleni ima obvezu dati pisanu izjavu o adekvatnosti tj.zadovoljavanju sigurnosnih uvjeta radnog okruženja. Odgovarajuća praktična rješenja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu prilikom rada od kuće već postoje u drugim državama ( više: Časopis Sigurnost br.4/2020.Hrčak), pa Hrvatska ne smije biti izuzetak,već naprotiv mora djelovati proaktivno i slijediti dobru praksu. Slijedom prethodno predloženog brisanja dijela teksta potrebno je istovjetni tekst brisati i u Pravilniku o izradi procjene rizika, budući je sadašnja odredba kontradiktorna i nedorečena,odnosno nije u funkciji preventivnog djelovanja u zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika koji rad obavljaju od kuće. U predloženom članku 18 dodati st.4., koji glasi: "Poslodavac je obvezan neposredno i/ili putem ovlaštenika i stručnjaka za zaštitu na radu provoditi unutarnji nadzor primjene obveza iz ovog članka". Obrazloženje: Za učinkovitu provedbu određenih obveza potrebna je redovita kontrola,korektivne mjere,komunikacija i edukacija, pa je isto posebno važno u ovom slučaju istaknuti i uz predloženu odredbu čl.18 . Pored toga, vezano za prihosocijalne rizike nužno je odrediti "pravo radnika da se isključi s interneta, odnosno da ne radi tijekom tjednog odmora i na kraju radnog dana, osim ako prekovremeni rad nije određen ili dogovoren, kao i za vrijeme praznika".Pojedine zemlje već su to pitanje regulirale , pa nema razloga da to ne učini i Hrvatska.Upotreba mobitela, e-pošte i društvenih medija pojedinca neprestano čini dostupnim, tako da on ili ona nikada ne napušta ured. Zaposlenici se često osjećaju krivima ako u svoje slobodno vrijeme ne provjeravaju radnu e-poštu, jer se stalno brinu da će propustiti nešto važno. Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje naradnom mjestu. Na gotovo 80 posto radnih mjesta u državama članicama EU utvrđeno je prisustvo barem jednog čimbenika psihosocijalnih rizika unutar dotične organizacije. Većina zaposlenika počela je raditi od kuće, pa se, između ostalog, javio i digitalni stres.Visoka razina digitalnog stresa može dovesti do lošeg stanja, nezadovoljstva organizacijom rada, razdražljivosti, osjećaja napetosti, tjeskobe i depresije, smanjene energije i koncentracije, nesanice i tako dalje. Zato je izuzetno važno da se znamo učinkovito nositi s digitalnim stresom.Promocija zdravlja na radnom mjestu podrazumijeva zajednički trud poslodavaca, radnika i hrvatskog društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu,kao posebnog društvenog interesa, a jedan od načina prevnecije je pomoć tvrtkama od steane zavoda za javno zdravstvo u provedbi Nacionalnog programa "Živjeti zdravo". Pored toga, razvidno je da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja, a po tom pitanju Hrvatsku, čeka puno posla. Između ostalog, Hrvatska još uvijek nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja budući je prethodna za razdoblje od 2011. do 2016., istekla, a nova još nije donesena. Dakle, nakon čekanja gotovo 7 godina na donošenje ovog Pravilnika (preostali se još čekaju) vrijeme je da se i to učini, jer zaštita zdravlja i sigurnost na radu su prvi ! III. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI U članku 13. predlaže se brisati st.5 budući je prethodnim stavcima tog članka kako je i logično naglasak stavljen na mjere prevencije, kako bi se djelovalo na sprječavanje posljedica, a predloženi st.5 govori o reaktivnim mjerama, koje su zakašnjelo djelovanje i one će se provoditi od strane odgovarajućih specijalista neovisno o navodu u ovom dijelu akta. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Uz dio II. Statodinamički napori, navedeno je uređeno člankom 3. podstavkom 5. prijedloga Pravilnika. Uz dio IV. Napori pri radu s računalom, navedeno je uređeno Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada ("Narodne novine", broj 105/20).
48 ŽELJKO KRMELIĆ PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU RADNIKA IZLOŽENIH STATODINAMIČKIM, PSIHOFIZIOLOŠKIM I DRUGIM NAPORIMA NA RADU, Prilog III. U trgovačkom društvu KONČAR - Generatori i motori d.d. postoji mjesto rada ručnog izoliranja (omatanja) štapa izolacijskom trakom. Rad se obavlja u stoječem položaju s lagano nagnutim tijelom prema naprijed. Broj ponavljanja se kreče između 8000 i 10000 ponavljanja. Proizvodni propis definira silu zatezanja od 5 kg. Prosječno vrijeme rada 6 sati. Prema ulaznim podacima iz priloga III jednostavno se određuju faktori T1, T2 i T4. Problem nastaje kod faktora T3 koji je opisnog karaktera, bez jasno definiranih mjernih veličina i intervala. Predpostavljam da je predlagatelj propisa pri unosu ovih opisnih vrijednosti imao neku znanstvenu podlogu iz koje se jasnije može definirati potrebna snaga kao matematička jedinica. Ove opisne karatkteristike pružaju mogučnost manipulacije i različitih interpretacija. Unošenjem brojčanih vrijednosti uz ove opisne imali bi jasan matematički izračun koji bi imao svoju teženu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.