Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o ekološkoj mreži

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tibor Mikuska UREDBU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: U Prilogu 3. Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) potrebno je proširiti granice područja kako slijedi: 1. HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje Na sjevernom dijelu područja potrebno je proširiti granice da obuhvati močvarne livade zapadno od Topoljskog dunavca (koje nisu pogodne za poljoprivrednu proizvodnju), kao i veliki preostali tršćak Puškaš koji se nalazi istočno od sela Duboševica. Terenskim istraživanjima tijekom 2015. godine na ovom području utvrđeno je gniježđenje barem tri NATURA2000 vrste: eje močvarice Circus aeruginosus, bukavca Botaurus stellaris, patke njorke Aythya nyroca. Također granice područja je potrebno proširiti prema jugu tako da obuhvaćaju dio Dunava i njegove poplavne doline nizvodno od Dalja sve do Iloka (unutar granica već proglašenog POVS područja HR2000372, Dunav – Vukovar). Na navedenom području gnijezde slijedeće kvalifikacijske vrste: orao štekavac Haliaeetus albicilla, crna roda Ciconia nigra, crna lunja Milvus migrans (sve na Šarengradskoj, Borovskoj i Sotinskoj adi), pčelarica Merops apiaster, bregunica Riparia riparia (nizvodno od Dalja i kod Borova – gdje se nalaze najveće kolonije ovih vrsta duž cijelog Dunava u Hrvatskoj) dok tijekom zimovanja na području redovito zimuje više od 5000 močvarica, osobito patki batoglavica Bucephala clangula. 2. HR1000015 Srednji tok Drave Na središnjem dijelu područja potrebno je proširiti granice i dodati izdvojeno područje poplavnih hrastovih šuma između sela Medinci i Donje Bazije. Na navedenom području gnijezde slijedeće kvalifikacijske vrste: orao štekavac Haliaeetus albicilla, crna roda Ciconia nigra, bjelovrata muharica Ficedula albicollis, te tri vrste žuna i tri vrste djetlića (veliki, srednji i mali). 3. HR1000014, Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) Na južnom dijelu područja potrebno je proširiti granice i dodati izdvojeno područje poplavnih hrastovih šuma između sela Molve i Pitomače. Na navedenom području gnijezde slijedeće kvalifikacijske vrste: orao štekavac Haliaeetus albicilla, crna roda Ciconia nigra, bjelovrata muharica Ficedula albicollis, te tri vrste žuna i tri vrste djetlića (veliki, srednji i mali). 4. HR1000004, Donja Posavina Sjevero-zapadni dio područja potrebno je proširiti da obuhvati rijeku Savu uzvodno do područja Sava-Hrušćica (unutar granica postojećeg POVS područja HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice), te šumu Žutica (unutar granica postojećeg POVS područja HR2000465 Žutica). Jugo-istočni dio područja potrebno je proširiti da obuhvati rijeku Savu nizvodno do Davora (unutar postojećeg POVS područja HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice). Također ga treba proširiti na istok kako bi se obuhvatile poplavne hrastove i jasenove šume od Mačkovca do Davora. Na navedenom području u poplavnim šumama gnijezde slijedeće kvalifikacijske vrste: orao štekavac Haliaeetus albicilla, crna roda Ciconia nigra, bjelovrata muharica Ficedula albicollis, te tri vrste žuna i tri vrste djetlića (veliki, srednji i mali). Duž Save gnijezde slijedeće kvalifikacijske vrste: bregunica Riparia riparia, pčelarica Merops apiaster i vodomar Alcedo atthis. Navedenim proširenjima postojećih POP područja neće doći do dramatičnog povećanja ukupne površine ekološke mreže iz razloga jer je dio predloženih područja već uključen u postojeća POVS područja ekološke mreže. Nije prihvaćen Podnositelj nije dostavio detaljne podatke o zabilježenoj ili procijenjenoj brojnosti vrsta na POP područjima za koje se traži proširenje, a koji su temelj za njihovo vrednovanje sukladno Prilogu I. Uredbe. Prema podacima Zavoda za ornitologiju koji surađuje s Državnim zavodom za zaštitu prirode u procesu vrednovanja i proglašavanja POP područja, populacije gotovo svih vrsta za koje se predlaže proširenje, obuhvaćene su postojećim POP područjima u udjelu od najmanje 60%, a značajan broj njih i više od 80% nacionalne populacije. Stoga smatramo da je postojeća ekološka mreža dovoljno velika da bi osigurala dugoročni opstanak svih vrsta koje se navode u komentaru HDZPP-a.
2 Tibor Mikuska UREDBU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću nadopunu: U Prilogu 3. Dio 2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove potrebno je dopuniti kvalifikacijskim vrstama i staništima kako slijedi: 1. HR2000372 Dunav-Vukovar dabar Castor fiber barska kornjača Emys orbicularis Crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 2. HR2000415 Odransko polje Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 3. HR2000420 Sunjsko polje Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 4. HR2000427 Gajna Veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus crveni mukač Bombina bombina 5. HR2000437 Ribnjaci Končanica Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 6. HR2000438 Ribnjaci Poljana dabar Castor fiber barska kornjača Emys orbicularis Crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 7. HR2000440 Ribnjaci Sisčani i Blatnica barska kornjača Emys orbicularis Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 8. HR2000441 Ribnjak Narta Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 9. HR2000449 Crna Mlaka Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 10. HR2000450 Ribnjaci Draganići Crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 11. HR2000451 Ribnjaci Pisarovina Crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 12. HR2000573 Petrijevci Crveni mukač Bombina bombina 13. HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom barska kornjača Emys orbicularis jelenak Lucanus cervus Hrastova strizibuba Cerambyx cerdo Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 14. HR2001086 Breznički ribnjak (Ribnjak Našice) crveni mukač Bombina bombina veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus barska kornjača Emys orbicularis Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 15. HR2001216 Ilova Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 16. HR2001308 Donji tok Drave dabar Castor fiber Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 17. HR2001309 Dunav S od Kopačkog rita crveni mukač Bombina bombina veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus barska kornjača Emys orbicularis dabar Castor fiber Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 18. HR2001326 Jelas polje s ribnjacima Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanaem Salicion albae) 91E0* Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 19. HR2001414 Spačvanski bazen šišmiši Chiroptera Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli 9160 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0 20. HR5000015 Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca) crveni mukač Bombina bombina Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 21. HR5000025 Vransko jezero i Jasen Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 22. HR2000394 Kopački rit dabar Castor fiber šišmiši Chiroptera Sve navedene kvalifikacijske vrste se redovito pojavljuju u navedenim područjima, a navedena kvalifikacijska staništa zauzimaju značajne površine pojedinog NATURA područja (kao npr. poplavne šume hrasta lužnjaka i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume u području Spačvanskog bazena. Potpuno je nevjerojatno da osnovna staništa po kojima su Spačvanske šume svjetski poznate nisu uvrštena kao kvalifikacijsko stanište. Nije prihvaćen U rujnu 2014. godine (29. i 30. rujna) održan je Biogeografski seminar za ocjenu dostatnosti hrvatskog prijedloga mreže Natura 2000 za vrste i stanišne tipove navedene na odgovarajućim dodacima Direktive o staništima. Na Biogeografskom seminaru sudjelovali su i predstavnici nevladinih udruga te su predmet ovih izmjena i dopuna Uredbe o ekološkoj mreži zaključci Biogeografskog seminara. Ovim zaključcima određene su potrebne izmjene i dopune područja Natura 2000 temeljem Direktive o staništima (tzv. SCI područja) te niti jedna od dopuna predlagatelja ne predstavlja dio navedenih zaključaka. Izuzev dopuna navedenih u zaključcima Biogeografskog seminara, hrvatski prijedlog mreže Natura 2000 ocijenjen je kao dostatan.
3 Tibor Mikuska UREDBU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću nadopunu: Prilog 3. Dio 1. - Područja očuvanja značajna za ptice (POP) potrebno je dopuniti kvalitfikacijskim vrstama kako slijedi: 1. HR1000006 Spačvanski bazen Milvus migrans crna lunja G Lanius collurio rusi svračak G Sylvia nisoria pjegava grmuša G 2. HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice Sterna hirundo obična čigra G Lanius collurio rusi svračak G Sylvia nisoria pjegava grmuša G Himantopus himantopus vlastelica G 3. HR1000013 Dravske akumulacije Sterna hirundo obična čigra G Riparia riparia bregunica G Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić G Dryocopus martius crna žuna G Picus canus siva žuna G Haliaeetus albicilla štekavac G Sylvia nisoria pjegava grmuša G Lanius collurio rusi svračak G Netta rufina patka gogoljica G Lymnocryptes minimus mala šljuka Z Gavia arctica crnogrli plijenor Z Gavia stellata crvenogrli plijenor Z Botaurus stellaris bukavac Z Larus minutus mali galeb Z Tringa glareola prutka migavica P 4. HR1000014 Gornji tok Drave Ardea purpurea čaplja danguba G, P Egretta garzetta mala bijela čaplja G, P Nycticorax nycticorax gak G, P Aythya nyroca patka njorka G Milvus migrans crna lunja G Circus aeruginosus eja močvarica G Lanius collurio rusi svračak G Crex crex kosac G Tringa glareola prutka migavica P 5. HR1000015 Srednji tok Drave Nycticorax nycticorax gak G, P Aythya nyroca patka njorka G Circus aeruginosus eja močvarica G Dryocopus martius crna žuna G Lanius collurio rusi svračak G Tringa glareola prutka migavica P 6. HR1000025 Vransko jezero i Jasen Acrocephalus melanopogon crnoprugasti trstenjak P, Z 7. HR1000035 NP Kornati i PP Telaščica Hippolais olivetorum voljić maslinar G Ixobrychus minutus čapljica voljak P Sve navedene kvalifikacijske vrste se redovito pojavljuju u navedenim područjima (kao gnjezdarice, preletnice i zimovalice). Dio vrsta je naveden u SDF formularima tj. predstavljaju kvalifikacijske vrste danas važeće ekološke mreže, te nije jasno iz kojih su razloga brisane sa popisa jer za to nema znanstvene osnove. Djelomično prihvaćen Dijelom se prihvaća predložena nadopuna i to za područje HR1000013 Dravske akumulacije te se dodaju ciljne vrste Sterna hirundo - crvenokljuna čigra i Riparia riparia - bregunica sa statusom G (gnjezdarica). Državni zavod za zaštitu prirode dobio je detaljne podatke o gniježđenju ovih vrsta na predmetnom području (Udruga BIOM, Prirodoslovno društvo Drava) te je procijenjeno da je opravdano dodati ih na popis ciljnih vrsta za ovo područje. Budući da HDZPP nije dostavilo odgovarajuće podatke temeljem kojih bi se moglo izvršiti vrednovanje prema kriterijima iz Priloga I. Uredbe, u dijelu predložene nadopune koji se odnosi na ostale vrste i POP područja ona se ne prihvaća. Državni zavod za zaštitu prirode će zatražiti od HDZPP-a detaljnije podatke o zastupljenosti i brojnosti pojedinih ptičjih vrsta u POP područjima za koje se traži nadopuna te će po njihovom dostavljanju naknadno izvršiti vrednovanje i eventualno ugraditi potrebne nadopune u Uredbu prilikom njezine slijedeće revizije. Dio primjedbe HDZPP naglašava da „Dio vrsta je naveden u SDF formularima tj. predstavljaju kvalifikacijske vrste danas važeće ekološke mreže, te nije jasno iz kojih su razloga brisane sa popisa jer za to nema znanstvene osnove.“ Napominjemo da su navedene vrste upisane u SDF obrasce određenih područja s ocjenom D za populaciju, što znači da se te populacije na pojedinim područjima ne smatraju značajnima u odnosu na njihov udio u nacionalnim populacijama. Stoga te vrste, sukladno metodologiji vrednovanja, nisu na popisu ciljnih vrsta POP područja u prijedlogu izmjena i dopuna ekološke mreže, a nisu na njemu bile niti u važećoj Uredbi o ekološkoj mreži.
4 Tibor Mikuska UREDBU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo načelnu primjedbu: NAČELNA PRIMJEDBA BR. 2 – STAVLJANJE NEPOTPUNOG DOKUMENTA NA JAVNI UVID Namjerno ili slučajno, a poznajući rad resornog Ministarstva skloni smo vjerovati prvoj opciji, na javni uvid je poslan nepotpuni dokument, tj. u potpunosti nedostaje sastavni dio Uredbe – Prilog IV. Dio 2. – tj. karta područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (za usporedbu vidi trenutno važeću Uredbu – Narodne novine br. 124/13). Ovaj propust je skandalozan imajući u vidu činjenicu da je upravo kod Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove došlo do glavnih promjena, uključujući dodavanjem tri potpuno nova NATURA 2000 područja, te značajnim smanjivanjem barem jednoga. Napominjem da se predložene izmjene ne mogu nigdje vidjeti, uključujući službenu i interaktivnu web kartu Natura područja u Hrvatskoj (http://natura2000.dzzp.hr/natura/) Stoga bi molili odgovor resornog Ministarstva na slijedeća pitanja: Na koji način ste zamislili da javnost i zainteresirana javnost daje primjedbe na dokument koji nije odgovarajuće predstavljen javnosti. Na koji način ste zamislili da javnost ili zainteresirana javnost stekne uvid u cjeloviti dokument - putem telepatije, vidjelica iz Međugorja ili vidovnjaka sa komercijalnih televizija? Ovaj propust je dovoljan razlog da se ovaj javni uvid poništi. Stoga, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode o pravu na pristup informacijama i sudjelovanju javnosti tražimo da se ovaj javni uvid Rješenjem obustavi, te da se postupak ponovno provede na način da se na javnu raspravu i savjetovanje uključi cjeloviti dokument. Nije prihvaćen Prilog IV. Dio 2. Publikacijska karta - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) zbog tehničke pogreške nije bila unesena u preglednik za davanja primjedbi. No, navedena karta bila je cijelo vrijeme dostupna javnosti pod dijelom „Dokumenti“, te je jasno vidljivo da je tamo postavljena 22. srpnja 2015. godine. Pod dijelom „Dokumenti“ bili su također dostupni na uvid i svi ostali dijelovi Uredbe, kao i zaključci Biogeografskog seminara. Iz toga je jasno vidljivo da Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije imalo nikakvu namjeru „prikriti“ kartu POVS područja jer je ona bila dostupna javnosti cijelo vrijeme trajanja javnog savjetovanja, a primjedbu na istu bilo je moguće dati uz bilo koji drugi dio Uredbe koji je bio vidljiv u pregledniku za davanje primjedbi.
5 Tibor Mikuska UREDBU U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo načelnu primjedbu: NAČELNA PRIMJEDBA BR. 1 - Uključivanje i informiranje zainteresirane javnosti Hrvatska je prije više od dvije godine, u srpnju 2013., postala punopravna članica Europske Unije, ali su tijela javne i državne uprave, uključujući Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, zadržala dobre stare „balkanske“ običaje ignoriranja zainteresirane i stručne javnosti u postupcima vezanima za uključivanje javnosti i zainteresirane javnosti u izradu zakonskih prijedloga. Da je tome tako, svjedoči činjenica da predloženim izmjenama i dopunama nakon održanog Biogeografskog seminara (28. i 29. rujna 2014) nije prethodio niti jedan sastanak sa udrugama koje se bave zaštitom prirode, niti sa drugim zainteresiranim dionicima, već je prijedlog ureedbe izrađen u cijelosti i u tajnosti u okviru resornog ministarstva, dok je javnost za namjeru promjena uredbe o ekološkoj mreži saznala tek po objavi javnog savjetovanja. Nadalje, resorno ministarstvo je zadržalo dobar stari „balkanski“ običaj provodeći savjetovanje sa javnošću usred ljetnih praznika i godišnjih odmora (od 23.07-23.08) kada se očekuje najmanji odaziv i sudjelovanje javnosti. Stoga, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode o pravu na pristup informacijama i sudjelovanju javnosti tražimo da se ovaj javni uvid Rješenjem obustavi, te da se postupak ponovno provede u prikladnom vremenu (izvan vremena praznika i godišnjih odmora, državnih blagdana i sl.) kako bi se osiguralo pravovremeno i cjelovito sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u njemu. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe izrađen je na temelju zaključaka Biogeografskog seminara na kojem su sudjelovali predstavnici nevladinih udruga kao ravnopravni partneri u raspravi dostatnosti hrvatskog dijela mreže Natura 2000. Sam proces Biogeografskog seminara predstavlja „sastanak s udrugama koje se bave zaštitom prirode“, a sve primjedbe NVU usvojene od strane Europske komisije na Biogeografskom seminaru (dakle primjedbe koje su imale znanstvenu i stručnu utemeljenost te su bile usklađene s EU kriterijima za odabir područja Natura 2000) prihvaćene su i ugrađene u izmjene i dopune hrvatskog dijela mreže Natura 2000. Nadalje, NVU su nakon Biogeografskog seminara, a sukladno dogovoru na samom Seminaru, DZZP-u dostavile tzv. shadow listu, kao i sve podatke na temelju kojih su NVU tražile dopune mreže. DZZP je sve dostavljene podatke analizirao te obavio ocjenu područja Natura 2000 za sve dopune iz zaključaka te u skladu s time izmijenio mrežu Natura 2000 i ispunio Standardne podatkovne obrasce (SDF – Standard Data Form).
6 Udruga Biom UREDBU, PRILOG III. Napomena: kako nije moguće direktno pokraj tablice komentirati, komentirat ćemo cijeli Prilog III ovdje. 1.) POP HR 1000013 Dravske akumulacije treba dodati vrstu Sterna hirundo kao gnijezdeću populaciju; obrazloženje: tijekom 2014/2015 HEP je na dravskoj akumulaciji Ormoška jezero nasipao umjetni otočić na kojem se gnijezde crvenokljune čigre (50 parova) . 2.) HR 2001115 Strahinjščica Nedostaje ciljana vrsta Morimus funereus sukladno zaključcima biogeografskog seminara; očito je došlo do nenamjerne greške prilikom prepisivanja. Reference: a) Lauš B (2014): Istraživanje saproksilnih kornjaša na području ekološke mreže Natura 2000 Strahinjščice i Ivanščice u Krapinsko – zagorskoj županiji. Preliminarni izvještaj. Udruga BIOM. b) Lauš B & Temunović M (2015): Istraživanje saproksilnih kornjaša na području ekološke mreže Natura 2000 Strahinjščice i Ivanščice u Krapinsko – zagorskoj županiji. Konačni izvještaj. Udruga BIOM. Zagreb Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba pod točkom 1. te se dopunjava popis ciljnih vrsta za POP područje HR1000013 Dravske akumulacije vrstom Sterna hirundo - crvenokljuna čigra u statusu G (gnjezdarica). Vezano uz primjedbu pod točkom 2 za vrstu Morimus funereus DZZP je dodatno provjerio zaključke Biogeografskog seminara te je utvrđeno da ova dopuna nije predmet zaključaka. Budući da su zaključci Biogeografskog seminara poslani na usuglašavanje i nevladinim udrugama (između ostaloga i predstavnicima davatelja komentara), pretpostavljamo da se radi o pogrešci predlagatelja nadopune.
7 Udruga Biom UREDBU, PRILOG II. Napomena: kako nije moguće direktno pokraj tablice komentirati, komentirat ćemo cijeli Prilog II ovdje. 1.) Osmoderma eremita Scientific reserve (SR) za sve tri regije; obrazloženje: vidi uvodni komentar 2.) Euphydryas aurinia Scientific reserve (SR) za mediteransku regiju; obrazloženje: vidi uvodni komentar Nije prihvaćen Znanstvena rezerva ne isključuje izdvajanje područja za vrste za koje je ona zaključena, tim više što je ona za najveći broj vrsta zaključena za pojedine dijelove zemlje/biogeografske regije. Republika Hrvatska za ove je vrste izdvojila područja u mrežu Natura 2000 te su ta područja i raspravljena i prihvaćena na Biogeografskom seminaru, a samo izdvajanje područja ne isključuje zaključak SR koji za Republiku Hrvatsku i dalje vrijedi te smo dužni za te vrste i stanišne tipove provesti dodatna istraživanja i po provedenim istraživanjima izdvojiti dodatna područja u mrežu (ukoliko istraživanja pokažu potrebu za time). Dakle, izdvajanjem područja nikako se ne sugerira da je proces istraživanja okončan, niti je ovim izmjenama i dopunama uredbe izmijenjen zaključak Biogeografskog seminara. Vrste kojima je u Uredbi u Prilogu II pridružena oznaka SR Ref List su vrste za koje Republika Hrvatska nije izdvojila područja, dakle radi se o znanstvenoj rezervi na referentnu listu. Kako bi ovo bilo jasnije te kako bi se izbjegle buduće potencijalne zabune, ova će se oznaka pojasniti, odnosno izmijeniti.
8 Udruga Biom UREDBU U ime Udruge BIOM: Izmjene i dopune uredbe o ekološkoj mreži nisu dosljedne zaključcima biogeografskog seminara održanog 29. i 30. rujna 2014. između Republike Hrvatske i Europske Komisije uz sudjelovanje stručnjaka i nevladnih udruga. Tako je za dvije vrste, Osmoderma eremita i Euphydryas aurinia, zaključen status SR (scientific reserve). Međutim, u ovom prijedlogu su za ove dvije vrste dodijeljena Natura 2000 područja, prema našem mišljenu, na temelju sporadičnih i nesustavno prikupljenih podataka. Time se sugerira da je proces istraživanja ovih vrsta okončan te da status SR više nije potreban. Mi smatramo da sporadični podaci o navedenim vrstama nisu dovoljna da bi se iste maknule sa statusa SR, prije svega jer je za očekivati da će se ove dvije vrste pronaći još na dodatnim Natura 2000 područjima. Iako podržavamo imenovanje Natura 2000 područja za ove dvije vrste, smatramo da ih se treba zadržati u statusu SR sukladno zaključcima seminara. Nije prihvaćen Znanstvena rezerva ne isključuje izdvajanje područja za vrste za koje je ona zaključena, tim više što je ona za najveći broj vrsta zaključena za pojedine dijelove zemlje/biogeografske regije. Republika Hrvatska za ove je vrste izdvojila područja u mrežu Natura 2000 te su ta područja i raspravljena i prihvaćena na Biogeografskom seminaru, a samo izdvajanje područja ne isključuje zaključak SR koji za Republiku Hrvatsku i dalje vrijedi te smo dužni za te vrste i stanišne tipove provesti dodatna istraživanja i po provedenim istraživanjima izdvojiti dodatna područja u mrežu (ukoliko istraživanja pokažu potrebu za time). Dakle, izdvajanjem područja nikako se ne sugerira da je proces istraživanja okončan, niti je ovim izmjenama i dopunama uredbe izmijenjen zaključak Biogeografskog seminara. Vrste kojima je u Uredbi u Prilogu II pridružena oznaka SR Ref List su vrste za koje Republika Hrvatska nije izdvojila područja, dakle radi se o znanstvenoj rezervi na referentnu listu. Kako bi ovo bilo jasnije te kako bi se izbjegle buduće potencijalne zabune, ova će se oznaka pojasniti, odnosno izmijeniti.