Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općem upravnom postupku

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU Hrvatska odvjetnička komora predlaže da se Drugi dio Zakona o općem upravnom postupku, glava V. – Rokovi dopuni odredbom koja bi glasila kako slijedi: „U razdoblju od 1. kolovoza do 15. kolovoza, te od 20. prosinca do 5. siječnja zbog korištenja godišnjih odmora nastupa zastoj svih rokova u odnosu na stranke, uključujući i rokove za izjavljivanje pravnih lijekova, te rokove za preuzimanje pismena dostavljenih elektroničkim putem. Nakon 15. kolovoza odnosno 5. siječnja rokovi ne teku iznova, već nastavljaju od dana kad je nastupio zastoj roka.“ Pri tom je potrebno razmotriti treba li hitne postupke izuzeti od zastoja rokova, u kom slučaju je potrebno jasno i nedvosmisleno propisati na koje rokove se predložena odredba ne bi odnosila. Naime, u dva perioda tijekom godine uobičajeno se koriste godišnji odmori radi čega je u cilju pravne sigurnosti i praćenja rokova te zaštite prava i pravnih interesa stranaka te sprječavanja nastanka neotklonjive štete potrebno urediti koji su to periodi. Odvjetnici imaju široki opseg rokova koje trebaju pratiti i njihova uloga svakako nije jednaka ulozi stranke, jer su dužni pratiti veliki broj postupaka čime se njihove obveze razlikuju u odnosu na obveze i potrebe stranaka. Predloženom dopunom bi se postigao veći stupanj pravne sigurnosti, izbjegli bi se u većoj mjeri postupci povrata u prijašnje stanje i druge poteškoće u vidu dostave, a koje usporavaju i otežavaju provedbu postupaka. Nije prihvaćen Predmet ovih izmjena su ciljano odredbe koje se tiču digitalizacije i postupanja s pismenima u elektroničkom obliku. O navedenom prijedlogu može se raspraviti u okviru šire rasprave i eventualnih opsežnijih izmjena Zakona o općem upravnom postupku.
2 MARINA KRAJNOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 1. Je li navedena formulacija kontradiktorna odredbi članka 1. ZUP-a? Prema članku 1. ZUP-a javnopravna tijela postupaju i rješavaju u upravnim stvarima u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona. Primljeno na znanje Zakon o općem uspravnom postupku je i dosad poznavao iznimku od pravila - utvrđivanje nadležnosti po naravi upravne stvari. Bez navedene odredbe ostavila bi se mogućnost za pravnu prazninu u slučajevima u kojima stvarna nadležnost ne bi bila utvrđena zakonom. Na ovaj način se štite stranke od potencijalnog pokretanja postupka rješavanja sukoba nadležnosti, a što bi nepotrebno produžilo vrijeme ostvarivanja njihovih prava.
3 MARINA KRAJNOVIĆ ZAVRŠNA ODREDBA, Članak 18. Predlaže se pisati: u „Narodnim novinama“ (s navodnicima). OBRAZLOŽENJE: Naziv tiskovina i listova po hrvatskom je pravopisu pravilno pisati bez navodnika ili s navodnicima. Međutim, u osnovnom tekstu ZUP-a naziv službenog glasila napisan je uz upotrebu navodnika, stoga je radi usklađenosti potrebno pisati navodnike i u noveli ZUP-a. Prihvaćen Neusklađenost tehničke naravi je ispravljena i zahvaljujemo na ukazanom.
4 MARINA KRAJNOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 14. Predlaže se utvrditi odgovornost (možda i kaznenu) za lažno izdavanje potvrde izvršnosti. – vidjeti članak 279. Kaznenog zakona. OBRAZLOŽENJE: Na žalost, ima javnopravnih tijela (odnosno čelnika) koji uporno na rješenja stavljaju neistinite potvrde izvršnosti upravnih akata, a redovan pravni put kojim se stranke brane od takvih postupaka predugo traje. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku kao opći postupovni zakon ne propisuje kaznene odredbe.
5 MARINA KRAJNOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 13. U članku 98. stavku 5. ZUP-a treba promijeniti riječ „propisi“ u „propise“. OBRAZLOŽENJE: "Obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke... te propise (ne propisi) na temelju kojih je riješena upravna stvar." Potrebno je ispraviti raniju pogrešku. Prihvaćen Pogreška tehničke naravi je ispravljena i zahvaljujemo na ukazanom.
6 MARINA KRAJNOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 13. Predlažem da se osobni identifikacijski broj (OIB) piše u izreci, a ne u uvodu rješenja. OBRAZLOŽENJE: Odluku o upravnoj stvari sadrži izreka, a ne uvod. Izreka je srž rješenja. Stoga OIB pripada u izreku, a ne u uvod rješenja. U praksi izreka najčešće glasi: „Nalaže se Peri Periću, s prebivalištem u...“ – kondemnatorno rješenje „Peri Periću, s prebivalištem u... priznaje se pravo na...“ – konstitutivno rješenje „Utvrđuje se da je Peri Periću započeo mandat gradonačelnika dana...“ – deklaratorno rješenje U izreci se uvijek navode osobni podaci stranke, zato što izreka mora sadržavati odluku o upravnoj stvari – odlučuje se o pravu, obvezi ili pravnom interesu konkretno određene osobe. Nerijetko se u izreci navodi i prebivalište stranke, jer stranku valja precizno odrediti. Stoga je primjerenije navesti OIB u izreci, a ne u uvodu rješenja. Osobito što u praksi postoje javnopravna tijela koja još nisu usvojila naviku pisanja osobnog imena stanke u uvodu, pa se može očekivati da jednako tako neće pisati niti OIB. S druge strane, teško da bi bilo koje javnopravno tijelo propustilo navesti osobno ime stranke u izreci rješenja. Stoga je primjerenije propisati da se OIB piše u izreci, koja i sadrži odluku o upravnoj stvari. Nije prihvaćen Primjedba nije dostatno obrazložena ni dosljedna s obzirom da bi OIB javnopravnog tijela ostao dio uvoda. Sve službene osobe koje vode postupak ili rješavaju o upravnoj stvari moraju se pridržavati zakonskih odredbi pa tako i obveznog sadržaja uvoda rješenja.
7 MARINA KRAJNOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 12. Predlaže se promijeniti formulaciju vezano za čl. 94. st. 5. ZUP-a na način da glasi: „Dostava elektroničkim putem... smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena ili istekom 15 dana od dana kad je pismeno zabilježeno...“. OBRAZLOŽENJE: Formulacija „a najkasnije istekom osam dana...“ nije precizna, stoga je nomotehnički neprihvatljiva. Ako neki rok istječe „najkasnije nekog dana“, onda je rok zapravo neodređen. Rokovi moraju biti precizno određeni, dakle bez izričaja „najkasnije“. Osim toga, u tijeku je e-savjetovanje o konačnom prijedlogu novele ZUS-a. Konačnim prijedlogom novele ZUS-a (u članku 6.) propisano je da se članak 50. ZUS-a mijenja i glasi: „(1) Dostava se obavlja prema pravilima kojima je uređena dostava u općem upravnom postupku. .... (7) Smatrat će se da je dostava prema stavku 6. ovoga članka obavljena istekom 15 dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac, ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena.“ Članak 94. stavak 5. ZUP-a potrebno je uskladiti s najavljenom novelom ZUS-a (e-savjetovanje također je u tijeku). Ako se uvodi elektronička dostava (što pozdravljam), tada bi u svim zakonima trebalo odrediti jedinstveni rok za presumpciju dostave – a ne u jednom 8 dana, a u drugom 15 dana. Kao što je od davnina ustaljeno pravilo da je rok za žalbu 15 dana (ZUP, ZUS, ZPP...) trebalo bi težiti tome da se za presumpciju dostave u svim zakonima u pravilu propisuje jednaki rok, a ne da se rokovi propisuju šaroliko. Osim toga, novela ZUS-a izravno upućuje na pravila dostave po ZUP-u, a onda samostalno propisuje drukčiji rok za presumpciju dostave (kontradiktorno). Smatram da je za presumpciju dostave primjereniji rok od 15 dana, nego 8 dana. Moguće je da se stranka nalazi na godišnjem odmoru, gdje možda i nema pristup internetu, stoga je primjerenije odrediti dulji rok. Predlažem da se odredi jedinstveni rok za presumpciju dostave, na način da se usklade i odredbe čl. 91. st. 1. te čl. 95. ZUP-a, koje sada propisuju da se dostava smatra obavljenom istekom osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči odnosno javne objave. Smatram da je primjereni rok 15 dana od dana objave na oglasnoj ploči odnosno javne objave. Djelomično prihvaćen Izričaj odredbe je dodatno preciziran. Što se tiče produženja rokova, napominje se da je cilj digitalizacije pojednostavljenje i ubrzanje postupaka, a u tom smislu nije opravdano produženje rokova dostave koje ne treba miješati i uspoređivati sa žalbenim rokom u kojem stranka može poduzeti određene radnje za koje joj treba vremena za pripremu. Isto tako, rok od osam dana u skladu je s drugim rokovima o dostavi propisanim ZUP-om pa i spomenutim rokom iz članku 91. ZUP-a.
8 MARINA KRAJNOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI KOMENTAR 1. Treba li žalba sadržavati OIB stranke? Iz obrazloženja zakonskog prijedloga vidljiva je namjera da se OIB koristi u komunikaciji s javnopravnim tijelima. Žalba je također podnesak, pa je razumljivo da bi trebala sadržavati isto što i svi ostali podnesci, između ostalog OIB stranke. Međutim, odredbom članka 108. važećeg ZUP-a propisan je sadržaj žalbe, a odredbom članka 110. važećeg ZUP-a propisano je da se žalba predaje na način propisan za predaju podnesaka (ne da bi morala sadržavati sve što i ostali podnesci). Proizlazi da se žalba može predati na način kao i svi drugi podnesci (elektroničkim putem), ali ne i da mora sadržavati OIB. Navedeno je potrebno uskladiti te propisati da i žalba mora sadržavati OIB. Na primjer, Zakon o upravnim sporovima precizno propisuje što sve mora sadržavati tužba (novelom ZUS-a predviđa se jasno propisati da i tužba mora sadržavati OIB). Predlažem da se ZUP-om također propiše da žalba mora sadržavati OIB stranke, kao i javnopravnog tijela. KOMENTAR 2. ZUP ne sadrži djelotvorne odredbe za postupanje drugostupanjskog tijela u situacijama kada prvostupanjsko tijelo opetovano izbjegava dostaviti žalbu sa spisima predmeta odnosno stranci dostaviti drugostupanjsko rješenje o žalbi. Odredbom članka 121. ZUP-a propisano je: „Drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok.“ Ima određenih javnopravnih tijela (rijetkih) koja po zaprimanju žalbe ne dostave žalbu drugostupanjskom tijelu na odlučivanje ili kad zaprime drugostupanjsko rješenje o žalbi ne dostave isto stranci. Potrebno je osigurati mehanizme kojima bi se drugostupanjskom tijelu dale veće ovlasti i mogućnosti postupanja u takvim situacijama, a u korist stranaka. Naime, postojeći mehanizmi zaštite stranaka dugo traju, te je potrebno osigurati bržu zaštitu stranaka (kada je to očito potrebno). Nije prihvaćen Odredbom članka 8. Nacrta prijedloga zakona kojim se mijenja članak 71. ZUP-a propisano je što mora podnesak sadržavati pa je tako propisano da mora sadržavati i OIB. Budući da je i žalba podnesak suvišno je propisivati OIB i u članku 108. ZUP-a. U odnosu na komentar 2., ističe se da se opisane situacije ne bi smjele događati, a u slučaju da se i dogode, postoji niz mehanizama koji se odnose na postupanje i rad službenih osoba koje vode postupak ili rješavaju o upravnoj stvari.
9 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 4. Poštovani/e, U odnosu na čl.4. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o općem upravnom postupku prema kojem se mijenja čl. 24. st 1. t 2. Zakona, Pravobraniteljica smatra da okolnost postojanja izvanbračne zajednice, kao što se prema Zakonu o upravnim sporovima smatra okolnošću koja kompromitira nepristranost sudaca i isključuje ih iz sudjelovanja u upravnom sporu, isto tako dovodi u pitanje i nepristranost službene osobe u upravnoj stvari. Stoga, Pravobraniteljica predlaže da se razmotri da se u čl. 24. st 1. t 2. Zakona o općem upravnom postupku dodaju i izvanbračni drugovi te, radi dosljedne usklade sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, neformalni životni partneri (uz životne partnere). S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl. iur. Nije prihvaćen U smislu odredbi Zakona o općem upravnom postupku smatra se da su izvanbračni drugovi kao i neformalni životni partneri obuhvaćeni u članku 24. stavku 3. točki 1. kojim je propisano da čelnik tijela zaključkom može izuzeti službenu osobu od vođenja postupka, odnosno rješavanja ako je službena osoba sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom odnosu. Na taj način se može tražiti izuzeće i ako je službena osoba ne samo u izvanbračnoj zajednici odnosno neformalnom životnom partnerstvu nego i u drugom bliskom osobnom odnosu sa strankom, a koji može dovesti u pitanje njezinu nepristranost.
10 Sonja Juričić Cvitan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 12. S obzirom na to da se ovim Zakonom preciziraju odredbe o elektroničkoj komunikaciju predlaže se propisati u ovom Zakonu da informacijski sustav javnopravnih tijela koji se koristi za elektroničku komunikaciju sa strankama i njihov sadržaj mora biti pristupačan osobama s invaliditetom sukladno posebnim propisima. Obveza javnopravnih tijela na pristupačne mrežne stranice i programska rješenja proizlazi iz Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora NN 17/2019 i Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, ali predlaže se pozvati se na poseban propis, kao i u slučaju elektroničkog potpisa, kako bi se osvijestila ta potreba i omogućilo puno i učinkovito sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, osobito u općem upravnom postupku u kojem se odlučuje o njihovim pravima i obvezama. Primljeno na znanje Upućujete se na odgovor na Vaš komentar pod brojem 2.
11 Sonja Juričić Cvitan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 9. S obzirom na to da se ovim Zakonom preciziraju odredbe o elektroničkoj komunikaciju predlaže se propisati u ovom Zakonu da informacijski sustav javnopravnih tijela koji se koristi za elektroničku komunikaciju sa strankama i njihov sadržaj mora biti pristupačan osobama s invaliditetom sukladno posebnim propisima. Obveza javnopravnih tijela na pristupačne mrežne stranice i programska rješenja proizlazi iz Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora NN 17/2019 i Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, ali predlaže se pozvati se na poseban propis, kao i u slučaju elektroničkog potpisa, kako bi se osvijestila ta potreba i omogućilo puno i učinkovito sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, osobito u općem upravnom postupku u kojem se odlučuje o njihovim pravima i obvezama. Primljeno na znanje Upućujete se na odgovor na Vaš komentar pod brojem 2.
12 Sonja Juričić Cvitan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI S obzirom na to da se ovim Zakonom preciziraju odredbe o elektroničkoj komunikaciju predlaže se propisati u ovom Zakonu da informacijski sustav javnopravnih tijela koji se koristi za elektroničku komunikaciju sa strankama i njihov sadržaj mora biti pristupačan osobama s invaliditetom sukladno posebnim propisima. Obveza javnopravnih tijela na pristupačne mrežne stranice i programska rješenja proizlazi iz Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora NN 17/2019 i Direktivom (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, ali predlaže se pozvati se na poseban propis, kao i u slučaju elektroničkog potpisa, kako bi se osvijestila ta potreba i omogućilo puno i učinkovito sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, osobito u općem upravnom postupku u kojem se odlučuje o njihovim pravima i obvezama. Primljeno na znanje Zakon o općem upravnom postupku je opći postupovni zakon kojim se uređuju pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima. Njime se ne uređuju tehničke specifikacije za programska rješenja i sučelja aplikacija pa tako ni onih u okviru kojih se pružaju usluge podnošenja zahtjeva i zaprimanja akata u okviru nekog digitaliziranog upravnog postupka. Nadalje, a kao što ste i sami istaknuli, Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora (NN, 17/19) uređuju se mjere kojima se osigurava pristupačnost mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora korisnicima, osobito osobama s invaliditetom. Odredbe navedenog Zakona obvezuju i tijela koja vode upravne postupke pa je isto suvišno ponovno propisivati i u ZUP-u, Također isto nije u skladu ni s nomotehničkim pravilima u smislu da se ista materija uređuje i ponavlja u više propisa.
13 ZORAN SAMBOL PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI "S obzirom da se pismeno preuzima potvrdom identiteta putem nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, dostava obavljena u sigurni elektronički poštanski pretinac smatra se osobnom dostavom." Što se događa ako korisnik NIAS sustava ne preuzme pismeno iz svoga "sigurnog elektroničkog pretinca"? Što ako korisnik trenutačno nije u mogućnosti pristupiti NIAS sustavu (na moru, u bolnici, u planini...)? Stoga predlažem ovu izmjenu: "S obzirom da se pismeno preuzima potvrdom identiteta putem nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, dostava obavljena u sigurni elektronički poštanski pretinac smatra se osobnom dostavom ___samo u slučaju otvaranja/preuzimanja pismena od strane primatelja___." Sustav sigurnog elektroničkog potanskog pretnica treba nadgraditi ako nema funkcionalnost potvrde preuzimanja/otvaranja pismena od strane primatelja! Primljeno na znanje Vezano uz Vaš komentar, skreće se pozornost na odredbu kojom je propisano „Dostava se obavlja elektroničkim putem na zahtjev, uz izričit pristanak stranke ili kad je to propisano zakonom. Ako je stranka zahtjev podnijela u elektroničkom obliku, smatra se da je pristala da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, dok se ne izjasni drukčije.“ Dakle, stranka sama pristaje na uvjete i način elektroničke komunikacije. U odnosu na pitanje „Što ako korisnik trenutačno nije u mogućnosti pristupiti NIAS sustavu (na moru, u bolnici, u planini...)?“, isto se može postaviti i u odnosu na osobnu dostavu, odnosno dostavu poštom. Nadalje, iz izričaja odredbe „Dostava elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osam dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka osim ako zakonom nije propisan kraći rok.“ jasno proizlazi da sustav ima funkcionalnost potvrde. Međutim, to ne isključuje presumpciju dostave protekom roka od osam dana.
14 ZORAN SAMBOL KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 12. Ovo nije dobro definirano. Elektronička dostava (primjerice email) nije sustav koji jamči isporuku. Što je sigurni elektronički pretinac? Ako je sigurni elektronički pretinac poseban sustav koji ima mogućnost obavijestiti pošiljatelja kako je primatelj pročitao poruku (nije moguće tu funkcionalnost isključiti) onda ovi stavci imaju smisla. U protivnom, radi li se o običnom pretincu elektroničke pošte na privatnom/javnom servisu onda ovako opisana komunikacija nema smisla. Redovito se elektronička pošta ne pročita jer se ili ne isporuči preko email servera ili završi u otpadu. (6) Dostava elektroničkim putem obavljena dostavom u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se osobnom dostavom, ___samo u slučaju povratne informacije elektroničkim sustavom o primitku dostave od strane primatelja___. Primljeno na znanje Pod sigurnim elektroničkim pretincem smatra se pretinac koji je dio državne informacijske infrastrukture, a što je izrijekom propisano u više odredbi članka na koji se odnosi Vaš komentar. Primjerice, korisnički pretinac (KP) sustava e-Građani ima i sada mogućnost „push“ obavijesti da Vam je nešto pristiglo u pretinac kao i funkcionalnost potvrde pošiljatelju – javnopravnom tijelu.
15 ZORAN SAMBOL KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU, Članak 9. Sva elektronička komunikacija mora se obavljati dokumentima pohranjenim "u strojno čitljivom formatu". Strojno čitljivi formati su primjerice: txt, csv, xls, no nikako nije PDF. Defnirati kazne u slučaju komunikacije strojno nečitljivim dokumentima. (5) Ako se u javnopravnom tijelu iz tehničkih razloga (strojno nečitljiv podatak) ne može pročitati podnesak u elektroničkom obliku, o tome će se obavijestiti pošiljatelja. Pošiljatelj je tada dužan ponovo poslati podnesak u elektroničkom obliku (u strojno čitljivom formatu) prema uputi javnopravnog tijela ili ga dostaviti na drugi način u određenom roku. Ako to pošiljatelj ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku kao opći postupovni zakon ne propisuje kaznene odredbe.
16 ZORAN SAMBOL ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU , Dostava elektroničkim putem Dostava elektroničkim pute mora se obavljati dokumentima "u strojno čitljivom formatu". Strojno čitljivi formati su primjerice: txt, csv, xls, no nikako nije PDF. Defnirati kazne u slučaju dostave strojno nečitljivih dokumenata. Nije prihvaćen Upućujemo Vas na odgovor uz Vaš komentar na članak 9. Nacrta prijedloga zakona.
17 ZORAN SAMBOL Elektronička komunikacija, Članak 75. Sva elektronička komunikacija morat se obavljati dokumentima pohranjenim "u strojno čitljivom formatu". Strojno čitljivi formati su primjerice: txt, csv, xls, no nikako nije PDF. Defnirati kazne u slučaju komunikacije strojno nečitljivim dokumentima. Nije prihvaćen Upućujemo Vas na odgovor uz Vaš komentar na članak 9. Nacrta prijedloga zakona.