Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Kontrolnu listu i Kriterije vrednovanja dobavljača (voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi) u okviru programa Školske sheme u školskoj godini 2021./2022.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Damir Lučić KONTROLNA LISTA DOBAVLJAČA Potičem ovaj vid javne rasprave oko Sheme koja je podigla dosta prašine i izazvala puno nezadovoljstva kod dosadašnjih dobavljača i smatram da je potrebno i taj vid institucionalizirane prodaje (što to za dobavljače jest) uredi s jasnim i pravednim pravilima. 1. Cilj Sheme je imati kvalitetno voće i povrće za učenike s jedne strane i podržavati lokalnu proizvodnju. U tom smislu je ključno definirati točku za udaljenost škole od ...?! Prijedlog je da to bude skladište. No, skladište UOPĆE ne jamči da je proizvod lokalno proizveden. Hipotetski, jedan razvijeni trgovac po naravi stvari ima skladišta diljem Hrvatske i on gotovo za svaku školu ima najbliže skladište i veliku bodovnu prednost. I dobavlja jeftino poljsku jabuku već spakiranu. Da bi došla ta jabuka u neku školu u RH ona mora prijeći ogroman put i mora se ispustiti jako puno CO2. EU na to sigurno ne gleda blagonaklono. Ukoliko se želi podržati lokalna proizvodnja i niska CO2 emisija, JEDINI je način da se ta udaljenost od škole mjeri ili udaljenošću ARKOD čestice do škole (na način da zainteresirani poljoprivrednik pod krivičnom i materijalnom odgovornošću dostavi školi koja je stvarna udaljenost od mjesta proizvodnje do škole) ili sjedišta (koje je samo jedno) do škole. Ti proizvođači ionako u blizini sjedišta pospremaju svoje voće i povrće. Na taj način ćemo moći uklopiti stvarne lokalne, često male proizvođače u Shemu. 2. Moje osobno mišljenje je da je potrebno napraviti još veću razliku između proizvođača i proizvođača/otkupljivača ukoliko se žele motivirati proizvođači da uđe u Shemu. 3. Po mome je vrsta skladištenja irelevantna. Isporučeni proizvodi ili zadovoljavaju ili ne zadovoljavaju kvalitetom i to je jedini kriterij. Kriterij hladnjače preferira razvijene proizvođače/trgovce. Ne znam koja je motivacija za to. 4. Nije mi jasan niti kriterij vozila?! Proizvodi trebaju biti dostavljeni kako treba. Šlampav se može biti i s kombijem hladnjačom, a ekspeditivan se može biti i s automobilom karavanom. 5. I konačno vezano za ekološko voće i povrće, očito je napravljena razlika je li netko ekološki proizvođač i je li dostavlja ekološko voće. Činjenica je da ekološka jabuka ili kruška ne može nikako ići po istoj cijeni pa bi u tom kontekstu trebalo staviti cjenik za takvo voće i povrće. Za ovu godinu je vjerojatno prekasno, ali za narednu bi ona trebala biti posebno definirana. Primljeno na znanje U dijelu komentara koji se odnosi na Školsku shemu kao program kojim se potiče proizvodnja voća i povrća u Republici Hrvatskoj želim Vam skrenuti pažnju na činjenicu da je Školska shema jedan od programa kojima se provodi dio javnozdravstvene politike Europske unije, a kojim se potiče promoviranje zdravog načina života, osobito djece i mladih osoba. Školska shema ima za cilj promicanje uravnotežene prehrane i zdravih prehrambenih navika djece u odgojno-obrazovnim ustanovama, a u širem smislu usmjerena je na odgoj djeteta i mlade osobe kao pojedinca koji ima zdrave prehrambene navike, zdrav način života, koji djeluje odgovorno i poticajno u vlastitoj zajednici, promičući pozitivne vrijednosti, s osobitim naglaskom na segment očuvanja okoliša i brige za prirodu. Izmjenama i dopunama Nacionalne strategije za provedbu školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017/2018. do 2022/2023, kojeg je Vlada Republika Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede donijela krajem srpnja 2021., organizacijska struktura i procedure provedbe nisu se značajno promijenile, već se postojeći model, u dijelovima koji su se u dosadašnjoj praksi, kao i tijekom kontrola europskih nadzornih tijela pokazali kritičnima, nastojao učiniti transparentnim, uz posjedovanje jasnog revizijskog traga. Također, smjernice i preporuke Europske komisije za provedbu Sheme odnose se između ostaloga i na potrebu uvođenja transparentnog selekcijskog postupka pri odabiru dobavljača, što doduše ne znači nužnost provedbe javne nabave, ali pretpostavlja poželjnim svaki transparentni i ne diskriminirajući postupak odabira, koji je u skladu s gore navedenim preporukama i smjernicama Europske komisije. Osnovni uvjet za sudjelovanje dobavljača voća i povrća u Školskoj shemi je upis u Upisnik trgovaca voćem i povrćem. Obveza upisa u predmetni Upisnik proizlazi iz odredbi Uredbe (EU) br. 543/2011 (Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća) kojom se utvrđuju detaljna pravila o tržišnim standardima za voće i povrće koje se stavlja na tržište EU. Prema odredbama Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18, 42/20, 127/20, 52/21) kojim se u pravni poredak prenose odredbe navedene Uredbe, svi subjekti koji svježe voće i povrće stavljaju na tržište Republike Hrvatske, dakle i u okviru mjere Distribucija i/ili isporuka Školske sheme dostavljaju u školu za konzumaciju djeci/učenicima, obvezni su poštivati odredbe o tržišnim standardima, koje se odnose na veličinu, boju i druge karakteristike ploda/proizvoda. Upisnik trgovaca voćem i povrćem, kao bazu podataka o trgovcima voćem i povrćem, dužna je uspostaviti svaka država članica pa tako i Republika Hrvatska. U navedenu bazu smiju se i trebaju se upisati svi subjekti (pravne i fizičke osobe) koji se bave trgovinom voća i povrća. Iz navedenoga proizlazi da se i u Školsku shemu, kao i do sada (svih proteklih godina) mogu i smiju prijaviti i sudjelovati svi subjekti koji se bave trgovinom voćem i povrćem. U Nacionalnoj strategiji za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. propisani su između ostaloga i neki sljedeći kriteriji za odabir proizvoda koji se distribuiraju u okviru Školske sheme, a koji se odnose na Vaš komentar, a to su: - lokalno i regionalno podrijetlo proizvoda s obzirom na mjesto proizvodnje - proizvod potječe iz kratkog lanca opskrbe što podrazumijeva najviše jednog posrednika između proizvođača i potrošača (učenici) - svježina proizvoda (za voće i povrće u skladu s općim i posebnim standardima utvrđenim Provedbenom Uredbom Komisije (EU) br. 543/2011.) Nadalje, Školska shema je jedan od programa kojim se provodi dio javnozdravstvene politike Europske unije, a nabava proizvoda koji se isporučuju školama i raspodjeljuju učenicima u okviru Sheme financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Navedeno podrazumijeva da u provedbi Školske sheme nije prikladno i prihvatljivo preferirati samo proizvode proizvedene u neposrednoj blizini škole kao niti spriječiti bilo kojeg dobavljača koji zadovoljava uvjete za sudjelovanje (pa čak i ako se radi o inozemnom dobavljaču iz jedne od susjednih članica EU) da se prijavi u Školsku shemu. Iz navedenoga proizlazi da je sudjelovanje subjekata koji se deklariraju kao proizvođači/otkupljivači, otkupljivači i trgovci u maloprodaji prihvatljivo. S druge strane neki od njih daju značajan doprinos u provedbi mjere Distribucija i/ili isporuka, osobito kada se radi o otocima ili periferno dislociranim geografski udaljenim područnim školama. Temeljno načelo pri odbiru dobavljača vezano uz provedbu mjere Distribucija i/ili isporuka koji gore navedene smjernice naglašavaju je održivost i kontinuitet opskrbe s naglaskom na svježinu i kvalitetu proizvoda. Kada govorimo o svježini proizvoda, naravno da je proizvod ubran s polja i dostavljan u školu najsvježiji proizvod. Međutim, u praksi svi proizvodi zasigurno ne idu u svim prilikama s polja na prodaju/tržište. Osobito je to značajno za pravila pripreme proizvoda u okviru Školske sheme, pri čemu se od dobavljača u skladu sa smjernicama EK i gore navedenim uredbama, kao i Zakonom o poljoprivredi traži da pokaže spremnost pripremiti proizvode za konzumaciju na inventivniji način, način zanimljiviji za konzumaciju djeci, kako bi kod njih stvorili naviku konzumiranja svih proizvoda osobito onih koji izgledom ili okusom nisu privlačni. U tom pogledu od dobavljača se traži određena razina kompetitivnosti i domišljatosti, osobito u smislu pripreme proizvoda na način da se proizvod dostavi školi u obliku „ready to eat“. Stoga je osobito značajno da proizvod prođe pripremu (pranje, čišćenje, rezanje i sl.; koliko je god moguće) te pravilno sortiranje i pakiranje u skladu s tržišnim standardom i odgovarajućim čuvanjem njegove zdravstvene ispravnosti i nutritivnih vrijednosti (skladištenje) prije same isporuke školi. Food mile concept je značajan u dijelu skraćivanja putovanja proizvoda od faze u kojoj je pripremljen do škole, pri čemu faza u kojoj je pripremljen podrazumijeva mjesto na kojemu je i uskladišten. To mjesto može biti i mjesto sjedišta dobavljača, ujedno i mjesto proizvodnje, a može biti i neko drugo mjesto na kojemu, ako se radi o proizvođaču, isti, na odgovarajući način priprema proizvode za Školsku shemu i skladišti ih. Obrazac javnog poziva za iskaz interesa dobavljača za sudjelovanje u Školskoj shemi sadrži ciljana pitanja na koja su dobavljači, odgovarajući, davali podatke za vrednovanje, uključujući i one koji se odnose na jamstvo svježine proizvoda, to jest posjedovanje ili najam specijaliziranog (prostora opremljenog odgovarajućom opremom za čuvanje svježine proizvoda) ili nespecijaliziranog (priručnog, ali u skladu s higijenskim uvjetima) prostora za skladištenje proizvoda, pri čemu specijalizirani prostor svakako nosi nešto više bodova pri vrednovanju dobavljača. Ministarstvo poljoprivrede će svakako zbog transparentnosti i jednakih uvjeta za sve dobavljače razmotriti mogućnost prijave samo jednog skladišta po jednoj županiji za jednog dobavljača. Što se tiče Vašeg komentara kako je potrebno napraviti još veću razliku između proizvođača i proizvođača/otkupljivača smatramo kako je takav prijedlog prihvatljiv za razmatranje. Što se tiče Vašeg komentara kako je vrsta skladištenja irelevantna, slažemo se istim. U ovom kriteriju se radi o jasnoj diferencijaciji između skladišta s kontroliranim režimom čuvanja proizvoda i onima koja nemaju takve mogućnosti. Također, kako se daje iščitati iz kriterija, ne radi se nužno o hladnjači, već o odgovarajućem prikladnom skladištu, što može biti i skladište koje nema mogućnost odgovarajućeg kondicioniranja skladišnog prostora, a nalazi se na adresi sjedišta dobavljača, koji ujedno može biti i proizvođač.. Drugi dio odgovora sadržan je u odgovoru na prvo pitanje/komentar. Što se tiče vašeg komentara vezanog uz vozila s rashladnim uređajem, Temeljno načelo pri odbiru dobavljača vezano uz provedbu mjere Distribucija i/ili isporuka koji gore navedene smjernice naglašavaju je održivost i kontinuitet opskrbe s naglaskom na svježinu i kvalitetu proizvoda. Svježina proizvoda svakako se čuva i u za to prikladnim prijevoznim sredstvima, osobito u razdobljima godine s visokim temperaturama zraka. Dobar dio dobavljača je na sastancima održanim tijekom 2020. godine, kao i tijekom promotivne kampanje ukazao da je ovaj kriterij poželjan jer jamči svježinu, a i dio dobavljača je tijekom proteklih godina investirao u odgovarajuća transportno prijevozna sredstva. Uključivanje mogućnosti dostave ekoloških poljoprivrednih proizvoda također je dio smjernica Europske komisije u ispunjavanje dijela uvjeta koje nalažu zelene politike Europske unije, a u ovom razdoblju provedbe Sheme predstavljaju inicijativu za animiranje i afirmiranje eko-proizvođača i dobavljača eko proizvoda na sudjelovanje u Shemi, čime bi se dodatno stimulirala proizvodnja, ali i potražnja ekoloških poljoprivrednih proizvoda. Slijedom navedenoga Ministarstvo razmatra mogućnosti sufinanciranja takvih proizvoda kroz povećanje omotnice za provedbu Školske sheme iz državnog proračuna u sljedećoj školskoj godini.
2 Jelena Matić KONTROLNA LISTA DOBAVLJAČA Kao proizvođači i sudionici Školske sheme već 3 godine, potičemo javnu raspravu oko načina bodovanja dobavljača. Kod dosadašnjeg bodovanja naišli smo na neke nelogičnosti, koje se tiču udaljenosti od adrese skladišta, samog skladištenja proizvoda te načina bodovanja dobavljača obzirom je li isti proizvođač ili trgovac. 1. Bodovanje dobavljača ovisno o tome je li dobavljač proizvođač ili trgovac; budući da je kod školske sheme stalni naglasak na jačanje lokalne proizvodnje, dostavljanje svježih proizvoda u škole, smatram da je ovaj kriterij potrebno drugačije bodovati, jer kod dosadašnjeg bodovanja ne može se tvrditi da se daje potpora lokalnom proizvođaču. Smatram da ukoliko škole u određenoj županiji imaju mogućnost dobiti svježi proizvod od lokalnog proizvođača, da dobavljač/trgovac ne bi trebao biti konkurencija proizvođaču. 2. Udaljenost od skladišta- smatram da se udaljenost dobavljača od škole svakako treba uzeti u obzir, no tu bi se trebala gledati lokacija proizvodnje, odnosno sjedište dobavljača, budući da je sjedište uglavnom tamo gdje je i proizvodnja. Dosadašnjim načinom bodovanja daje se prednost velikim dobavljačima/trgovcima koji imaju skladišta u većim gradovima. U svakom slučaju roba mora doći od mjesta proizvodnje do skladista, pa nema smisla da se traži adresa skladišta.Također, ova točka bodovanja daje prostor za manipulacije, jer svaki dobavljač može prijaviti skladište tamo gdje mu odgovara. 3. Skladištenje proizvoda ; kao proizvodaci sve proizvode osim jabuke isporučujemo svježe ubrano, ne skladistimo ih. Učenicima isporučujemo svježe ubranu breskvu, nektarinu, jagodu, šljivu, mandarinu. Vrsta skladištenja (hladnjača) se ne bi trebala bodovati, već bi se trebalo gledali je li proizvod kvalitetan ili nije kvalitetan. Ukoliko se želi poticati proizvodnja, kroz Školsku shemu bi trebalo sve učiniti da lokalni proizvođači opskrbljuju škole u svojoj blizini, odnosno županiji. Primljeno na znanje Izmjenama i dopunama Nacionalne strategije za provedbu školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017/2018. do 2022/2023, kojeg je Vlada Republika Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede donijela krajem srpnja 2021., organizacijska struktura i procedure provedbe nisu se značajno promijenile, već se postojeći model, u dijelovima koji su se u dosadašnjoj praksi, kao i tijekom kontrola europskih nadzornih tijela pokazali kritičnima, nastojao učiniti transparentnim, uz posjedovanje jasnog revizijskog traga. Također, smjernice i preporuke Europske komisije za provedbu Sheme odnose se između ostaloga i na potrebu uvođenja transparentnog selekcijskog postupka pri odabiru dobavljača, što doduše ne znači nužnost provedbe javne nabave, ali pretpostavlja poželjnim svaki transparentni i ne diskriminirajući postupak odabira, koji je u skladu s gore navedenim preporukama i smjernicama Europske komisije. Osnovni uvjet za sudjelovanje dobavljača voća i povrća u Školskoj shemi je upis u Upisnik trgovaca voćem i povrćem. Obveza upisa u predmetni Upisnik proizlazi iz odredbi Uredbe (EU) br. 543/2011 (Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća) kojom se utvrđuju detaljna pravila o tržišnim standardima za voće i povrće koje se stavlja na tržište EU. Prema odredbama Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18, 42/20, 127/20, 52/21) kojim se u pravni poredak prenose odredbe navedene Uredbe, svi subjekti koji svježe voće i povrće stavljaju na tržište Republike Hrvatske, dakle i u okviru mjere Distribucija i/ili isporuka Školske sheme dostavljaju u školu za konzumaciju djeci/učenicima, obvezni su poštivati odredbe o tržišnim standardima, koje se odnose na veličinu, boju i druge karakteristike ploda/proizvoda. Upisnik trgovaca voćem i povrćem, kao bazu podataka o trgovcima voćem i povrćem, dužna je uspostaviti svaka država članica pa tako i Republika Hrvatska. U navedenu bazu smiju se i trebaju se upisati svi subjekti (pravne i fizičke osobe) koji se bave trgovinom voća i povrća. Iz navedenoga proizlazi da se i u Školsku shemu, kao i do sada (svih proteklih godina) mogu i smiju prijaviti i sudjelovati svi subjekti koji se bave trgovinom voćem i povrćem. U Nacionalnoj strategiji za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. propisani su između ostaloga i neki sljedeći kriteriji za odabir proizvoda koji se distribuiraju u okviru Školske sheme, a koji se odnose na Vaš komentar, a to su: - lokalno i regionalno podrijetlo proizvoda s obzirom na mjesto proizvodnje - proizvod potječe iz kratkog lanca opskrbe što podrazumijeva najviše jednog posrednika između proizvođača i potrošača (učenici) - svježina proizvoda (za voće i povrće u skladu s općim i posebnim standardima utvrđenim Provedbenom Uredbom Komisije (EU) br. 543/2011….) Nadalje, Školska shema je jedan od programa kojim se provodi dio javnozdravstvene politike Europske unije, a nabava proizvoda koji se isporučuju školama i raspodjeljuju učenicima u okviru Sheme financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Navedeno podrazumijeva da u provedbi Školske sheme nije prikladno i prihvatljivo preferirati samo proizvode proizvedene u neposrednoj blizini škole kao niti spriječiti bilo kojeg dobavljača koji zadovoljava uvjete za sudjelovanje (pa čak i ako se radi o inozemnom dobavljaču iz jedne od susjednih članica EU) da se prijavi u Školsku shemu. Iz navedenoga proizlazi da je sudjelovanje subjekata koji se deklariraju kao proizvođači/otkupljivači, otkupljivači i trgovci u maloprodaji prihvatljivo. S druge strane neki od njih daju značajan doprinos u provedbi mjere Distribucija i/ili isporuka, osobito kada se radi o otocima ili periferno dislociranim geografski udaljenim područnim školama. Temeljno načelo pri odbiru dobavljača vezano uz provedbu mjere Distribucija i/ili isporuka koji gore navedene smjernice naglašavaju je održivost i kontinuitet opskrbe s naglaskom na svježinu i kvalitetu proizvoda. Među preporukama Europske komisije se nalaze i one koje se odnose na ugovorne odnose, odabir više dobavljača u okviru manjih lotova dostava proizvoda, implementaciju sustava kvalitete, uključujući i one na nacionalnoj razini, ekološku proizvodnju i poštivanje dobre okolišne prakse, zaštitu okoliša te reintegraciju osoba sa smanjenom radnom sposobnošću u radne procese i dr. Food mile concept u smislu lokalne proizvodnje i blizine školi je svakako vrlo značajan element, no ne i presudan, osobito kada se u obzir uzimaju geografske karakteristike i veličina Republike Hrvatske. U fokusu Sheme, u smislu provedbe mjere Distribucija i/ili isporuka proizvoda, nalazi se s jedne strane učenik (budući osviješteni potrošač), a s druge strane proizvod, njegova svježina, kvaliteta (visoki standardi proizvodnje, tržišni zahtjevi i sljedivost), razina pripremljenosti za konzumaciju (idealno ready to eat) i način dostave. Sve navedeno ukazuje da je cilj ovoga modela poticanje kompetitivnosti dobavljača u kvalitetnijem pružanju usluge dostave proizvoda u školu, pri čemu usluga podrazumijeva gore navedene karakteristike proizvoda. Upravo je zbog toga u Ugovoru o opskrbi škole (u daljnjem tekstu: Ugovor) definirano da je predmet istoga uvjeti pod kojima se proizvod isporučuje školi, u skladu s kriterijima kvalitete i drugim poželjnim karakteristikama koje podrazumijevaju implementaciju i upotrebu dobre poljoprivredne i trgovačke prakse u svim fazama (proizvodnja, skladištenje, priprema i transport), a navedeni su u poglavlju Kriteriji za odabir proizvoda koji se distribuiraju i/ili isporučuju u okviru Školske sheme, Nacionalne strategije za provedbu školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017/2018. do 2022/2023. Svaki dobavljač može ažurirati svoj status na Popisu odobrenih i vrednovanih dobavljača dojavom o ispunjavanja određenog kriterija Agenciji za plaćanja. Naknadnim ispunjavanjem navedenih kriterija dobavljač može dobiti više bodova, ostvariti veći ukupan iznos bodova i napredovati na Popisu. Agencija za plaćanja Popis ažurira sa svakim novim obračunskim razdobljem odnosno na početku svakog mjeseca, čime se potvrđuje fleksibilnost sustava za sudjelovanje dobavljača. Temeljno načelo pri odbiru dobavljača vezano uz provedbu mjere Distribucija i/ili isporuka koji gore navedene smjernice naglašavaju je održivost i kontinuitet opskrbe s naglaskom na svježinu i kvalitetu proizvoda. Kada govorimo o svježini proizvoda, naravno da je proizvod ubran s polja i dostavljan u školu najsvježiji proizvod. Međutim, u praksi svi proizvodi zasigurno ne idu u svim prilikama s polja na prodaju/tržište. Osobito je to značajno za pravila pripreme proizvoda u okviru Školske sheme, pri čemu se od dobavljača u skladu sa smjernicama EK i gore navedenim uredbama, kao i Zakonom o poljoprivredi traži da pokaže spremnost pripremiti proizvode za konzumaciju na inventivniji način, način zanimljiviji za konzumaciju djeci, kako bi kod njih stvorili naviku konzumiranja svih proizvoda osobito onih koji izgledom ili okusom nisu privlačni. U tom pogledu od dobavljača se traži određena razina kompetitivnosti i domišljatosti, osobito u smislu pripreme proizvoda na način da se proizvod dostavi školi u obliku „ready to eat“. Stoga je osobito značajno da proizvod prođe pripremu (pranje, čišćenje, rezanje i sl.; koliko je god moguće) te pravilno sortiranje i pakiranje u skladu s tržišnim standardom i odgovarajućim čuvanjem njegove zdravstvene ispravnosti i nutritivnih vrijednosti (skladištenje) prije same isporuke školi. Food mile concept je značajan u dijelu skraćivanja putovanja proizvoda od faze u kojoj je pripremljen za isporuku do škole, pri čemu faza u kojoj je pripremljen za isporuku podrazumijeva mjesto na kojemu je i uskladišten. To mjesto može biti i mjesto sjedišta dobavljača, ujedno i mjesto proizvodnje, a može biti i neko drugo mjesto na kojemu, ako se radi o proizvođaču, isti, na odgovarajući način priprema proizvode za Školsku shemu i skladišti ih. Obrazac javnog poziva za iskaz interesa dobavljača za sudjelovanje u Školskoj shemi sadrži ciljana pitanja na koja su dobavljači, odgovarajući, davali podatke za vrednovanje, uključujući i one koji se odnose na jamstvo svježine proizvoda, to jest posjedovanje ili najam specijaliziranog (prostora opremljenog odgovarajućom opremom za čuvanje svježine proizvoda) ili nespecijaliziranog (priručnog, ali u skladu s higijenskim uvjetima) prostora za skladištenje proizvoda, pri čemu specijalizirani prostor svakako nosi nešto više bodova pri vrednovanju dobavljača. Ministarstvo poljoprivrede će svakako zbog transparentnosti i jednakih uvjeta za sve dobavljače razmotriti mogućnost prijave samo jednog skladišta po jednoj županiji za jednog dobavljača. U dijelu komentara koji se odnosi na Školsku shemu kao program kojim se potiče proizvodnja voća i povrća u Republici Hrvatskoj želim Vam skrenuti pažnju na činjenicu da je Školska shema jedan od programa kojima se provodi dio javnozdravstvene politike Europske unije, a kojim se potiče promoviranje zdravog načina života, osobito djece i mladih osoba. Školska shema ima za cilj promicanje uravnotežene prehrane i zdravih prehrambenih navika djece u odgojno-obrazovnim ustanovama, a u širem smislu usmjerena je na odgoj djeteta i mlade osobe kao pojedinca koji ima zdrave prehrambene navike, zdrav način života, koji djeluje odgovorno i poticajno u vlastitoj zajednici, promičući pozitivne vrijednosti, s osobitim naglaskom na segment očuvanja okoliša i brige za prirodu.
3 Valentina Hažić KONTROLNA LISTA DOBAVLJAČA U kontrolnoj listi dobavljača kriterij udaljenosti skladišta od škole treba maknuti, a kriterij sjedišta proizvodnje, (a ne skladišta) prebaciti u Kriterije vrednovanja dobavljača. U kontrolnoj listi dobavljača, škola bi trebala eventualno dodjeljivati dodatne bodove na osnovi kvalitete dosadašnje suradnje s određenim dobavljačem i kvalitete proizvoda koji su joj se u dosadašnjim godinama isporučivali. Kvaliteta dosadašnje suradnje se nigdje ne boduje, a nju bi upravo škola trebala bodovati pa tako proizvođač s kojim je do sada postojala zadovoljavajuća suradnja bi trebao dobiti bodovnu prednost u odnosu na onog proizvođača koji do sada u tu školu nije ništa isporučivao, ili nije isporučivao kvalitetne proizvode. Škola bi trebala imati pravo odabira proizvođača na temelju dosadašnjeg pozitivnog ili negativnog iskustva sa suradnjom, a ne da boduju kilometre. Primljeno na znanje Vrednovanje dobavljača, kao i završni odabir dobavljača potrebno je provoditi prema objektivnim, kvantitativnim kriterijima. Subjektivni kriteriji nisu prihvatljivi niti prikladni za vrednovanje i završni odabir dobavljača. Na temelju izjašnjavanja dobavljača na sastanku održanom u Ministarstvu poljoprivrede početkom studenoga 2021., kao i u okviru prethodne komunikacije s dobavljačima (e-pošta, sredinom studenoga 2021.) i dobivenih povratnih informacija, u obrazac Kriteriji vrednovanja dobavljača voća i povrća uvršten je i kriterij Broj godina sudjelovanja u Školskoj shemi. Dakle, radi se o kvantitativnom, mjerljivom pokazatelju, koji je povezan s uspješnošću dosadašnjeg sudjelovanja dobavljača u Školskoj shemi. Škola, ako nije zadovoljna s razinom usluge dobavljača, ima pravo, na temelju odredbi Ugovora o opskrbi, raskinuti ugovor s dobavljačem i angažirati drugog dobavljača u skladu s procedurom odabira. Isto tako, može, uz dostavu odgovarajućih argumenata dobavljača prijaviti Ministarstvu poljoprivrede za kršenje pravila vezanih uz isporuku proizvoda, a nad dobavljačem će biti proveden inspekcijski nadzor te će se u slučaju zatečenih nepravilnosti i neusklađenosti u dijelu zdravstvene ispravnosti i tržišnog standarda dobavljača sankcionirati u skladu s Pravilnikom.
4 Valentina Hažić KONTROLNA LISTA DOBAVLJAČA 1. Pod PRVIM kriterijem VREDNOVANJA DOBAVLJAČA - VOĆE I POVRĆE - Organizacijski oblik poslovnog subjekta “proizvođač”, “proizvođačka zadruga” “otkupljivač” i “trgovac u maloprodaji" NE postoji pa ne znam zašto je naziv kriterija ORGANIZACIJSKI OBLIK ako je od poslovnih subjekata navedena samo zadruga i bez da treba biti u Upisu poljoprivrednika. Dakle, molim defiirati jasno pravne subjekte kao što to propisuje Uredba EU 702/2014. Najviše bodova treba dobiti proizvođač koji plasira na tržište ISKLJUČIVO vlastiti proizvod i koji treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednika. Dakle, na sljedeći način se trebaju definirati kriteriji za one koji zaslužuju najveći broj bodova kod kriterija “ORGANIZACIJSKI OBLIK POSLOVNOG SUBJEKTA”: Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika organizacijskog oblika: a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo b) obrt kojem je poljoprivreda pretežita djelatnost upisana u obrtnom registru c) trgovačko društvo kojem je poljoprivreda glavna djelatnost upisana u Registru poslovnih subjekata koji se vodi pri Državnom zavodu za statistiku (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela) d) zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti - NAKON PRVOG NEDOSTAJE KRITERIJ koji se treba odnositi na lokaciju proizvodnje što smo već nebrojeno mnogo puta svi naglašavali. Najviše bodova trebaju dobiti proizvođači koji se javljaju za dostavu na području županije u kojoj se hrana proizvodi i gdje je SJEDIŠTE tog gospodarstva, nakon toga dobivaju oni iz županija koje graniče sa tom županijom, a najmanje bodova dobavljači iz ostalih županija. 2. Kriterij: SKLADIŠTENJE PROIZVODA - Čemu taj kriterij ako sam sigurna da nećete kontrolirati izlaz proizvoda iz objekata sa sustavima za održavanje kvalitete? Zašto mislite da je posjedovannje takvog objekta znak da će i proizvod iz njega izaći kada opet znamo da u praksi tako stvari ne funkcioniraju. Npr jabuka koja se stavlja na tržište do siječnja nikad ne mora ići na skladištenje u takav objekt (čak ne ide ni kod onih koji ga posjeduju). Nadalje, iz takvih objekata ne izlazi nužno nutritivno ni organoleptički kvalitetnija jabuka (ako razumijete tehnologiju skladištenja). Isto tako, često vlasnici takvih hladnjača nemaju ni aktiviran sustav/u radu. Morate znati da se plasman jabuke na tržište planira prema sortimentu pa samim time, imao netko ovakav ili onakav objekat u praksi nema utjecaja na kvalitetu i dostupnost jabuke. A takvi objekti se otvaraju i prazne u cjelosti, a ne za potrebe jedne ili dvije škole (što znači da favorizirate otkupljivača/trgovca koji pokriva veći dio Hrvatske, a ne manje proizvođače). Primjerice, sorta idared se s vrlo visokom kvalitetom i bez skladištenja u takvom objektu može plasirati tijekom cijele školske godine. Taj kriterij treba maknuti jer se ne može i neće kontrolirati porijeklo svake isporuke voća/povrća iz takvih hladnjača. Trenutno se iz takvih hladnjača putem Sheme u škole plasira poljska jabuka. Molim da inspekcije odrade kontrolu na terenu i da se definiraju kaznene odredbe za takvo postupanje (jer koja je svrha povlaćenja europskog novca i ulaganja proračunskog iz RH a da u konačnici korist imaju poljoprivrednici iz Poljske npr.). 3. Kriterij o dostavnim vozilima je nepotreban ako definirate kriterij LOKACIJE PROIZVODNJE. Također, o kakvoj zapremnini vozila je riječ? Zašto bi dva mala citroen berlinga (od čega jedan npr. u kvaru) donosila više bodova nego jedno vozilo veće zapremnine? Ovaj kriterij treba maknuti jer se ne planira kontrolirati vozni park dobavljača, zapremnina vozila, a ni njihovo stanje, a ujedno je nepotrebno posjedovati više vozila ako je definiran kriterij lokacije proizvodnje. 4. Kriterij raspoloživih vrsta je nadasve smiješan jer zašto je točno prednost nuditi više voća (koje je najčešće iz uvoza) i zašto škola ne bi odabrala više dobavljača za pojedinačne proizvode koji njoj trebaju? Maknuti taj kriterij jer ako se favorizira lokalne proizvođače, a mora se, oni gotovo u pravilu imaju u ponudi 1-3 proizvoda. U protivnom se prednost daje uvoznom voću i povrću. 5. Oblik dostave: I evo još jednog kriterija koji pogoduje distributerima/trgovcima koji u većini slučajeva posjeduju sortirnice, pakirnice i sl. Besmisleno je vrednovati način pakiranja, umjesto da se vrednuje kvaliteta onog što je upakirano. Trenutni slučaj nekih škola je da tako lijepo upakirano voće više ne žele davati djeci zato jer je toliko loše i upitne kvalitete, a i djeca sama su bacala i ostavljala takvo voće jer je neukusno. Boje se dati djeci da konzumiraju takvo voće jer postoji rizik da je zdravstveno neispravno. Da se radi o lokalno i svježe proizvedenom proizvodu - organoleptičke i nutritivne karakteristike ne bi bile upitne. 6. Kriterij 2 - ne razumijem zašto geografska pokrivenost jedne županije dobiva više bodova nego više županije, a prije toga favorizirate više vozila (za veća područja), favorizirate opremljenije objekte za održavanje kvalitete koji se prazne na račun većih narudžbi itd.?! Ovaj kriterij nije u korelaciji s ostalima. Nadalje, cijena i troškovi dostave (izdvojeno istaknuti) trebaju također biti kriterij u nabavi. Neprihvatljivo kod bodovanja to što se nije obuhvatio ni kriterij cijene ni kriterij kvalitete. Primljeno na znanje Izmjenama i dopunama Nacionalne strategije za provedbu školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017/2018. do 2022/2023, kojeg je Vlada Republika Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede donijela krajem srpnja 2021., organizacijska struktura i procedure provedbe nisu se značajno promijenile, već se postojeći model, u dijelovima koji su se u dosadašnjoj praksi, kao i tijekom kontrola europskih nadzornih tijela pokazali kritičnima, nastojao učiniti transparentnim, uz posjedovanje jasnog revizijskog traga. Također, smjernice i preporuke Europske komisije za provedbu Sheme odnose se između ostaloga i na potrebu uvođenja transparentnog selekcijskog postupka pri odabiru dobavljača, što doduše ne znači nužnost provedbe javne nabave, ali pretpostavlja poželjnim svaki transparentni i ne diskriminirajući postupak odabira, koji je u skladu s gore navedenim preporukama i smjernicama Europske komisije. Osnovni uvjet za sudjelovanje dobavljača voća i povrća u Školskoj shemi je upis u Upisnik trgovaca voćem i povrćem. Obveza upisa u predmetni Upisnik proizlazi iz odredbi Uredbe (EU) br. 543/2011 (Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća) kojom se utvrđuju detaljna pravila o tržišnim standardima za voće i povrće koje se stavlja na tržište EU. Prema odredbama Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, br. 118/18, 42/20, 127/20, 52/21) kojim se u pravni poredak prenose odredbe navedene Uredbe, svi subjekti koji svježe voće i povrće stavljaju na tržište Republike Hrvatske, dakle i u okviru mjere Distribucija i/ili isporuka Školske sheme dostavljaju u školu za konzumaciju djeci/učenicima, obvezni su poštivati odredbe o tržišnim standardima, koje se odnose na veličinu, boju i druge karakteristike ploda/proizvoda. Upisnik trgovaca voćem i povrćem, kao bazu podataka o trgovcima voćem i povrćem, dužna je uspostaviti svaka država članica pa tako i Republika Hrvatska. U navedenu bazu smiju se i trebaju se upisati svi subjekti (pravne i fizičke osobe) koji se bave trgovinom voća i povrća. Iz navedenoga proizlazi da se i u Školsku shemu, kao i do sada (svih proteklih godina) mogu i smiju prijaviti i sudjelovati svi subjekti koji se bave trgovinom voćem i povrćem. U Nacionalnoj strategiji za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. do 2022./2023. propisani su između ostaloga i neki sljedeći kriteriji za odabir proizvoda koji se distribuiraju u okviru Školske sheme, a koji se odnose na Vaš komentar, a to su: - lokalno i regionalno podrijetlo proizvoda s obzirom na mjesto proizvodnje - proizvod potječe iz kratkog lanca opskrbe što podrazumijeva najviše jednog posrednika između proizvođača i potrošača (učenici) - svježina proizvoda (za voće i povrće u skladu s općim i posebnim standardima utvrđenim Provedbenom Uredbom Komisije (EU) br. 543/2011….) Nadalje, Školska shema je jedan od programa kojim se provodi dio javnozdravstvene politike Europske unije, a nabava proizvoda koji se isporučuju školama i raspodjeljuju učenicima u okviru Sheme financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Navedeno podrazumijeva da u provedbi Školske sheme nije prikladno i prihvatljivo preferirati samo proizvode proizvedene u neposrednoj blizini škole kao niti spriječiti bilo kojeg dobavljača koji zadovoljava uvjete za sudjelovanje (pa čak i ako se radi o inozemnom dobavljaču iz jedne od susjednih članica EU) da se prijavi u Školsku shemu. Iz navedenoga proizlazi da je sudjelovanje subjekata koji se deklariraju kao proizvođači/otkupljivači, otkupljivači i trgovci u maloprodaji prihvatljivo. S druge strane neki od njih daju značajan doprinos u provedbi mjere Distribucija i/ili isporuka, osobito kada se radi o otocima ili periferno dislociranim geografski udaljenim područnim školama. Dakle, ne radi se o potporama u poljoprivredi, već o zakonodavstvu Unije kojim se ispunjava obveza stavljanja na tržište zdravstveno ispravnog i s tržišnim standardom usklađenog proizvoda. Želimo Vam skrenuti pažnju na činjenicu da je Školska shema jedan od programa kojima se provodi dio javnozdravstvene politike Europske unije, a kojim se potiče promoviranje zdravog načina života, osobito djece i mladih osoba. Školska shema ima za cilj promicanje uravnotežene prehrane i zdravih prehrambenih navika djece u odgojno-obrazovnim ustanovama, a u širem smislu usmjerena je na odgoj djeteta i mlade osobe kao pojedinca koji ima zdrave prehrambene navike, zdrav način života, koji djeluje odgovorno i poticajno u vlastitoj zajednici, promičući pozitivne vrijednosti, s osobitim naglaskom na segment očuvanja okoliša i brige za prirodu. Temeljno načelo pri odbiru dobavljača vezano uz provedbu mjere Distribucija i/ili isporuka koji gore navedene smjernice naglašavaju je održivost i kontinuitet opskrbe s naglaskom na svježinu i kvalitetu proizvoda. Među preporukama Europske komisije se nalaze i one koje se odnose na ugovorne odnose, odabir više dobavljača u okviru manjih lotova dostava proizvoda, implementaciju sustava kvalitete, uključujući i one na nacionalnoj razini, ekološku proizvodnju i poštivanje dobre okolišne prakse, zaštitu okoliša te reintegraciju osoba sa smanjenom radnom sposobnošću u radne procese i dr. Food mile concept u smislu lokalne proizvodnje i blizine školi je svakako vrlo značajan element, no ne i presudan, osobito kada se u obzir uzimaju geografske karakteristike i veličina Republike Hrvatske. U fokusu Sheme, u smislu provedbe mjere Distribucija i/ili isporuka proizvoda, nalazi se s jedne strane učenik (budući osviješteni potrošač), a s druge strane proizvod, njegova svježina, kvaliteta (visoki standardi proizvodnje, tržišni zahtjevi i sljedivost), razina pripremljenosti za konzumaciju (idealno ready to eat) i način dostave. Sve navedeno ukazuje da je cilj ovoga modela poticanje kompetitivnosti dobavljača u kvalitetnijem pružanju usluge dostave proizvoda u školu, pri čemu usluga podrazumijeva gore navedene karakteristike proizvoda. Upravo je zbog toga u Ugovoru o opskrbi škole (u daljnjem tekstu: Ugovor) definirano da je predmet istoga uvjeti pod kojima se proizvod isporučuje školi, u skladu s kriterijima kvalitete i drugim poželjnim karakteristikama koje podrazumijevaju implementaciju i upotrebu dobre poljoprivredne i trgovačke prakse u svim fazama (proizvodnja, skladištenje, priprema i transport), a navedeni su u poglavlju Kriteriji za odabir proizvoda koji se distribuiraju i/ili isporučuju u okviru Školske sheme, Nacionalne strategije za provedbu školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017/2018. do 2022/2023. Svaki dobavljač može ažurirati svoj status na Popisu odobrenih i vrednovanih dobavljača dojavom o ispunjavanja određenog kriterija Agenciji za plaćanja. Naknadnim ispunjavanjem navedenih kriterija dobavljač može dobiti više bodova, ostvariti veći ukupan iznos bodova i napredovati na Popisu. Agencija za plaćanja Popis ažurira sa svakim novim obračunskim razdobljem odnosno na početku svakog mjeseca, čime se potvrđuje fleksibilnost sustava za sudjelovanje dobavljača. Temeljno načelo pri odbiru dobavljača vezano uz provedbu mjere Distribucija i/ili isporuka koji gore navedene smjernice naglašavaju je održivost i kontinuitet opskrbe s naglaskom na svježinu i kvalitetu proizvoda. Kada govorimo o svježini proizvoda, naravno da je proizvod ubran s polja i dostavljan u školu najsvježiji proizvod. Međutim, u praksi svi proizvodi zasigurno ne idu u svim prilikama s polja na prodaju/tržište. Osobito je to značajno za pravila pripreme proizvoda u okviru Školske sheme, pri čemu se od dobavljača u skladu sa smjernicama EK i gore navedenim uredbama, kao i Zakonom o poljoprivredi traži da pokaže spremnost pripremiti proizvode za konzumaciju na inventivniji način, način zanimljiviji za konzumaciju djeci, kako bi kod njih stvorili naviku konzumiranja svih proizvoda osobito onih koji izgledom ili okusom nisu privlačni. U tom pogledu od dobavljača se traži određena razina kompetitivnosti i domišljatosti, osobito u smislu pripreme proizvoda na način da se proizvod dostavi školi u obliku „ready to eat“. Stoga je osobito značajno da proizvod prođe pripremu (pranje, čišćenje, rezanje i sl.; koliko je god moguće) te pravilno sortiranje i pakiranje u skladu s tržišnim standardom i odgovarajućim čuvanjem njegove zdravstvene ispravnosti i nutritivnih vrijednosti (skladištenje) prije same isporuke školi. Food mile concept je značajan u dijelu skraćivanja putovanja proizvoda od faze u kojoj je pripremljen za isporuku do škole, pri čemu faza u kojoj je pripremljen za isporuku podrazumijeva mjesto na kojemu je i uskladišten. To mjesto može biti i mjesto sjedišta dobavljača, ujedno i mjesto proizvodnje, a može biti i neko drugo mjesto na kojemu, ako se radi o proizvođaču, isti, na odgovarajući način priprema proizvode za Školsku shemu i skladišti ih. Obrazac javnog poziva za iskaz interesa dobavljača za sudjelovanje u Školskoj shemi sadrži ciljana pitanja na koja su dobavljači, odgovarajući, davali podatke za vrednovanje, uključujući i one koji se odnose na jamstvo svježine proizvoda, to jest posjedovanje ili najam specijaliziranog (prostora opremljenog odgovarajućom opremom za čuvanje svježine proizvoda) ili nespecijaliziranog (priručnog, ali u skladu s higijenskim uvjetima) prostora za skladištenje proizvoda, pri čemu specijalizirani prostor svakako nosi nešto više bodova pri vrednovanju dobavljača. Ministarstvo poljoprivrede će svakako zbog transparentnosti i jednakih uvjeta za sve dobavljače razmotriti mogućnost prijave samo jednog skladišta po jednoj županiji za jednog dobavljača. Što se tiče Vašeg komentara vezanog uz geografska pokrivenost, uzimajući u obzir sve zahtjeva i smjernice Europske komisije za provedbu Školske sheme ovaj kriterij je upravo jedan od onih kojima se nastojalo dati poticaj domaćim proizvođačima da u okviru bodovanja budu konkurentniji drugim dobavljačima koji su djelomično ili uopće nisu proizvođači. Što se tiče Vašeg komentara vezanog uz broj vozila, isti proizlazi iz načela kompetitivnosti dobavljača i podizanja razine usluge isporuke, zatim ukazuje na način dosadašnjeg sudjelovanja dobavljača u Školskoj shemi i njegovog ulaganja sa svrhom prilagođavanja potrebama iste. Ministarstvo poljoprivrede će nužnost vrednovanja broja vozila razmotriti.