Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 66. AmCham predlaže dodatno pojašnjenje kod članka 66., stavka 3.: AmCham predlaže da se u zakonu pojasni i definira u kojoj valuti treba glasiti knjigovodstvena isprava tj. račun koji se izdaje nakon datuma uvođenja eura, a odnosi se na razdoblje prije uvođenja eura (usluga je izvršena). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dodano u obrazloženje.
2 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 58. AmCham predlaže sljedeću formulaciju članka 58., stavka 6: (6) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su u roku od najviše 3 godine od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od 36 mjeseci od datuma uvođenja eura. Obrazloženje predložene izmjene: Ukoliko komentar na cjelokupni članak 58. ne bude uvažen, predlaže se uskladiti krajnji rok za podnošenje zahtjeva na način kako je navedena formulacija. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. S obzirom na očitu nesuglasnost u vezi propisanog roka (3 godine/18 mjeseci) za preračunavanje temeljnog kapitala u d.o.o. (članak 58. stavak 6. Prijedloga zakona) rok je usklađen u Prijedlogu zakona. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima ne planira se mogućnost iskazivanja temeljnog kapitala u euru prije nego što euro postane službena valuta.
3 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 58. Komentar AmCham-a na članak 58.: Sudski registri trgovačkih sudova trebali bi po službenoj dužnosti provesti postupak izmijene temeljnog kapitala svih trgovačkih društava upisanih u njihov registar na način da se temeljni kapital iskazan u kunama pretvori u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije. Nakon izmjene temeljnog kapitala od strane trgovačkih sudova, a u odnosu na dionička društva temeljni kapital i nominalni iznos dionice po službenoj dužnosti treba izmijeniti i Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD). Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata predviđenih člankom 9. i prema načelu učinkovitosti i ekonomičnosti predviđenih člankom 10. na akte o osnivanju trgovačkih društava bi se trebala primjenjivati ista načela. Samim time trgovačka društva nisu obvezna izvršiti izmjene u svojim aktima o osnivanju (prijavljivanje iznosa temeljnog kapitala u valuti euro) već bi trgovački sudovi bili dužni primjenom fiksnog tečaja konverzije izmijeniti prijavljene temeljne kapitale iz valute kune u valutu euro. Sadašnji prijedlog bi uzrokovao preopterećenost i zastoj rada sudskog registra zbog velikog broja subjekata upisa koji bi morali predavati prijave te sudski registri ne bi mogli na vrijeme odlučivati o drugim bitnim predmetima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Kod temeljnog kapitala vrijedi nekoliko premisa koje su važne za uredno funkcioniranje društava kapitala. Prvo, nominalni iznos temeljnog kapitala mora odgovarati zbroju nominalnih iznosa dionica ili poslovnih udjela. Bez toga temeljni kapital gubi svoju ključnu ulogu. To mora vrijediti apsolutno točno, a ne približno, zaokruženo na neku decimalu. Drugo, nominalni iznosi dionica/poslovnih udjela ne moraju biti isti, ali svi moraju biti višekratnik istog broja. To je važno radi određivanja prava koje iz dionice/poslovnog udjela pripadaju u trgovačkom društvu. Stoga, uvođenje eura zbog ovih pravila zahtijeva da se prilagođavanje provede u samim društvima.
4 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 46. AmCham predlaže sljedeću formulaciju članka 46.: (1) Uvođenje eura ne utječe na valjanost ugovora i drugih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna, niti ima učinak promjene uvjeta ugovora i drugih pravnih instrumenata ili razrješenja ili izuzimanja od izvršenja bilo kakve obveze na temelju tog ugovora ili drugog pravnog instrumenta. (2) Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj ugovornoj strani na jednostrani raskid, ili otkaz ili opoziv ugovora ili drugog pravnog instrumenta niti na jednostranu, izmjenu pojedine odredbe ugovora ili drugog pravnog instrumenta, osim ako je između ugovornih strana tog ugovora ili drugog pravnog instrumenta drugačije ugovoreno. (3) Na odgovornost ugovornih strana uslijed postupanja protivno stavku 1. i stavku 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi. (4) Ugovor i drugi pravni instrument koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti. Obrazloženje predložene izmjene: Tekst odredbe članka 46. pisan je u značajnoj mjeri kao da se odnosi isključivo na ugovore (za ostale pravne instrumente stoji samo da ne utječe na valjanost), a ugovori su samo jedan od pravnih instrumenata propisanih Uredbom 1103/97. Trebalo bi biti jasno da uvođenje eura ne utječe niti na ostale pravne instrumente primjerice bankarske garancije, zadužnice i sl. a kako je između ostaloga detaljnije propisano člankom 3. Uredbe. Predlažemo stoga odgovarajuće izmjene odredbe kako bi se izvršilo dodatno usklađenje s Uredbom i sukladno tome predlaže se navedena formulacija. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dorađen je članak.
5 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. AmCham predlaže sljedeću formulaciju članka 39., stavka 5., alineje 6.: (5) Uz iznimke od dvojnog iskazivanja cijena predviđenih stavkom 4. ovoga članka, poslovni subjekti nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti: … • vrijednosti otisnute na poštanskoj marki i frankiranoj marki odnosno drugoj odgovarajućoj oznaci o plaćenoj poštarini … Obrazloženje predložene izmjene: Ovdje je riječ o naljepnicama koje se printaju iz informatičkog sustava i stroja za označavanje poštarine tzv. frankiranje. Izuzeće je traženo prvenstveno zbog činjenice što je frankirana marka oznaka da je za pošiljku plaćena poštarina i za nju Hrvatska pošta krajnjem korisniku izdaje račun s dvojno iskazanom cijenom. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
6 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. Komentar AmCham-a na članak 8.: U svrhu osiguranja pravne sigurnosti svih pravnih subjekata u Republici Hrvatskoj potrebno je razumjeti od kojeg trenutka i na koji način će nadležna državna tijela provoditi navedenu zabranu. Naime, iz teksta odredbe nije jasno od kad počinje vrijediti ova zabrana, s obzirom da je termin „pri uvođenju eura“ vremenski neodređen. Također, potrebno je razjasniti koji razlozi će se smatrati opravdanim u svrhu podizanja cijena od strane poslovnih subjekata. Treba sagledati i ustavnopravnu dimenziju ove odredbe, s obzirom da je poduzetnička i tržišna sloboda ustavnopravna kategorija te njeno ograničavanje mora biti smisleno i ravnomjerno cilju koje se treba postići. Uz navedeno, obrazloženje zakona navodi da će Državni inspektorat postupati na temelju pritužbi u slučaju kršenja načela Etičkog kodeksa. Međutim, nacrt zakona ne navodi da se postupanje protivno članku 8. smatra prekršajem te nije jasno koju pravnu posljedicu bi određeni pravni subjekt imao u slučaju kršenja članka 8. Zakona o uvođenju eura. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U ovome članku riječ je o načelu, a načelima se određuje cilj i svrha pravnih pravila, za njihovu povredu se ne propisuju sankcije, međutim priznaje im se status obvezujuće prave norme, a sudovi ih koriste u obrazloženjima svojih odluka. Stoga je bespredmetno određivati i propisivati od kada načelo vrijedi, budući da ima utjecaj na sve odredbe Prijedloga zakona, primjenjuje se prema okolnostima svakog pojedinog slučaja. Uzevši sve navedeno u obzir, njime se ne mogu detaljnje razrađivati niti propisivati razlozi koji se smatraju opravdanim ili neopravdanim podizanjem cijena jer se upravo radi o takvoj odredbi koja po samoj svojoj prirodi takvo što nema za cilj ni svrhu određivati. Svrha i cilj ovog načela nije ograničavanje poduzetničke i tržišne slobode, već nastojanje da se ne zloupotrijebi proces konverzije za povećenje cijena roba i usluga, što je razvidno iz riječi neopravdano.
7 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. AmCham predlaže sljedeću formulaciju članka 4., stavka 39.: 39) tijelo javne vlasti je tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik, pravna osoba s javnim ovlastima te pravna osoba koja obavlja javnu službu Obrazloženje predložene izmjene: Predlaže se ispraviti termin: „javna osoba“ u „pravna osoba“. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Definicija pojma tijelo javne vlasti je izmjenjena. Tijelo javne vlasti je proračunski i izvanproračunski korisnik kako je uređeno propisom kojim se uređuje sustav proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izuzev trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i trgovačka društva koja je osnovalo takvo društvo.
8 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. AmCham predlaže sljedeću formulaciju članka 4., stavka 8.: 8) dvojno iskazivanje je iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti robe i usluga i drugih vrijednosti i iznosa propisanih ovim Zakonom, a na način da su istovremeno istaknuti u kuni i u euru Obrazloženje predložene izmjene: Potrebno je otkloniti moguće nesuglasice u tumačenju opsega obveze dvojnog iskazivanja koje će se pojaviti u praksi, a ovisno o tome što je namjera zakonodavca. Točnije, bilo bi dobro jasnije opisati na što se misli pod „drugim novčanim iskazom vrijednosti“, odnosno: • je li namjera dvojno iskazivati cijene i vrijednosti robe, usluga i radova koji se nude potrošačima; ili je namjera • dvojno iskazivati sve novčane vrijednosti koje se na bilo koji način komuniciraju prema potrošačima. Na primjer, ako poslovni subjekt u pisanom odgovoru na prigovor potrošača odluči potrošaču isplatiti određeni iznos naknade štete – je li namjera zakonodavca da se i taj iskaz vrijednosti ističe i u kunama i u eurima? Obzirom da se sagledavanjem cijelog zakona u ukupnosti da naslutiti da je namjera zakonodavca propisati dvojno iskazivanje samo za cijene i vrijednosti robe, usluga i radova koji se nude potrošačima (a ne za sve iskaze vrijednosti), predlaže se navedena formulacija. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Primjedba nije prihvaćena. Naime, obveza dvojnog iskazivanja uvedena je prema potrošačima i to za sve iskaze vrijednosti uključujući i iskaz vrijednosti (iznos naknade štete) iskazan u prigovoru potrošača.
9 Bina-Istra III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Predlažemo u čl. 39. st. 4 t. 1) ubaciti dodatnu iznimku kod pružanja usluga na naplatnim postajama na autocestama, jer se na naplatnim postajama na autocestama ne može osigurati primjena članka 11. ovog zakona, odnosno zbog ograničenog prostora iste neće biti čitljive i vidljive te bi takvo dvojno prikazivanje moglo ugroziti sigurnost u prometu. Sukladno navedenom predlažemo ubaciti sljedeći test: "• na naplatnim postajama na autocestama" Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
10 Bina-Istra III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 36. Nije jasno što se želi postići stavkom 1. ovog članka pa molimo pojašnjenje da li navedena odredba znači da samposlužni uređaji tijekom razdoblja dvojnog optjecaja: a) moraju primati kune i eura, a mogu vraćati samo kune ili samo eure, neovisno o valuti koju zaprime ili b) mogu primati samo kune ili samo eure te vraćati samo kune ili samo eure Ako se radi o opcije pod b) predlažemo ubaciti riječi „za plaćanje i vraćanje“, odnosno predlažemo sljedeći tekst stavka 1. „Iznimno od članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, automati za igre na sreću, automati za zabavne igre i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu za plaćanje i vraćanje koristiti samo gotov novac kune ili samo gotov novac eura tijekom razdoblja dvojnog optjecaja." Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja koje traje 14 dana primaju se samo kune i vraćaju kune ili primaju euri i vraćaju euri.
11 Bina-Istra III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 15. Prema praksama s autocesta iz EU gdje se plaćanje cestarine vrši u gotovini, cijene cestarine su prikazane na 1 decimali, odnosno druga decimala je 0 te se tako i naplaćuju (Slovenija, Austrija, Italija, Grčka). Postojeći sustav za automatsku naplatu cestarine ima tehnička ograničenja u pogledu hardwareskog i prostornog ograničenja s apoenima kovanica koje mogu koristiti za povrat ostatka plaćene cestarine prema korisnicima. Pored prethodno navedenog, softwareska prilagodba sustava bi također zahtijevala velike izmjene u programiranju kompletnog sustava za naplatu cestarine uz velike novčane izdatke (što nije u skladu s čl.10. prijedloga ovog Zakona gdje se predviđa da se svi postupci prilagodbe provode uz što jednostavnije postupanje i uz što manje troška). Provedenim analizom i praksama naplate cestarine u EU, trenutno na tržištu ne postoji sustav za automatsku naplatu cestarine koji ima mogućnost povrata sredstava u apoenima manjim od 10 centi. Primjena zaokruživanja punih cijena cestarina u eurima u RH na 1 decimalu, odnosno dvije decimale od kojih je druga decimala uvijek nula, odnosno usklađenja cijena cestarina (ne povećanja) bi doprinijela: o unapređenju operativnog funkcioniranja sustava za naplatu cestarine (mogućnost izvršavanja točnog povrata ostatka korisnicima) o smanjenju vremena čekanja i gužvi na naplatnim postajama posebice tijekom ljetne sezone kada većina korisnika plaća cestarinu u gotovini o smanjenju zagađenja okoliša ispušnim plinovima o povećanju sigurnosti za korisnike autoceste o usklađenje s praksama autocesta iz EU Sukladno navedenom predlažemo dodati stavak 3. koji glasi: "(3) Na jedinične cijene roba i usluga koje se ne iskazuju u decimalama ili se iskazuju u jednoj decimali temeljem drugih zakona ili podzakonskih akata, prilikom preračunavanja iz kune u euro sukladno članku 14. ovog Zakona može se primjenjivati sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale od kojih je druga decimala uvijek nula: • ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena • ako je druga decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za jedan." Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno te je dopunjen članak koji uređuje pravila koja se odnose na zaokruživanje.
12 Bina-Istra III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 11. Kako bismo bili u skladu s ovim člankom, ne možemo dvojno prikazivati cijene na naplatnim postajama na autocestama, jer u tom slučaju iste neće biti čitljive i vidljive te isto može ugroziti sigurnost u prometu pa sukladno navedenom predlažemo izmjene u članku 39. ovog zakona. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U članku koji uređuje dvojno iskazivanje kod poslovnih subjekata dodani su i fiksni paneli i ostali fiksni stupovi sa iskazanim cijenama.
13 Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Iskustva drugih država članica u procesu uvođenja eura upućuju na to da postoji velika potreba za uvođenjem odredbi i mehanizama koji bi predvidjeli i posljedično kompenzirali eventualne negativne posljedice po stanovništvo u kontekstu uvođenja nove vlaute kako taj proces ne bi doveo do daljnjeg pada socijalne sigurnosti, napose kod onih koji već sad žive u siromaštvu i materijalnoj deprivaciji. Spomenuti mehanizmi trebali bi u najmanju ruku predvidjeti potrebu za stabilizacijom cijene rada, životnih potrepština, režija, stanovanja te drugih stvari, dakle neophodnih dobara i usluga potrebnih za dostojanstven život. S obzirom da se proces uvođenja eura odvija u situaciji tinjajuće krize s nepredvidivim ishodom, a koja je uzrokovana posljedicama pandemije te eklatantnim poskupljenjima cijene plina uzrokovane eskalacijom sukoba NATO saveza i Rusije, smatramo bitnim da se u ovom zakonu što obuhvatnije predvide posljedice, napravi istinsku procjenu rizika po stanovništvo te uvede socijalne kriterije kako bi se negativne posljedice po građane i građanke u što većoj mjeri mogle prevenirati, a u svrhu socijalno osjetljivog i odgovornog procesa uvođenja eura koji je potrebno uskladiti sa socijalnim i ekonomskim ljudskim pravima propisanima ustavom i konvencijama koje je RH ratificirala. Iz navedenih razloga smatramo nužnim da Zakon o uvođenju eura, uz kategoriju potrošači (čl. 6.- 8.) sagleda građanke i građane u njihovoj cijelosti, a ne isključivo iz partikularno ekonomske perspektive. S tim u vezi, predlažemo da se Temeljnim načelima uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj doda načelo poštivanja ljudskih prava jer smatramo da je uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj itekako povezano s pitanjima provedbe i zaštite ljudskih prava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog zakona predvidio je mehanizme zaštite građana kao potrošača; dvojno iskazivanje cijena, dvoji opticaj, Etički kodeks čiji je cilj omogućiti transparentno uvođenje eura, a kojemu se može pridružiti svaki poslovni subjekt u Republici Hrvatskoj, načelo neopravdanog povećanja cijena. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske (članak 5.) u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnost s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i zakonom. Slijedom toga, uzevši u obzir da Ustav Republike Hrvatske prospisuje zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u Glavi III., suvišno bi bilo uvrštavati načelo poštivanja ljudskih prava u Prijedlog zakona. Naime, svaki zakon, pa tako i ovaj, mora biti u skladu s odrebama Ustava, dakle i sa odredbom o Zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Vezano za “Eventualne negativne posljedice po stanovništvo” koje se spominju u komentaru, budući da je riječ o zakonu kojim se propisuju pravila i procedure vezane uz uvođenje nove valute, one se jedino mogu odnositi na ekonomsku prespektivu odnosno na građane u smislu potrošača, a koju je Prijedlog zakona uzeo u obzir propisivanjem mehanizama za zaštitu potrošača.
14 Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ, III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA Iskustva drugih država članica u procesu uvođenja eura upućuju na to da postoji velika potreba za uvođenjem odredbi i mehanizama koji bi predvidjeli i posljedično kompenzirali eventualne negativne posljedice po stanovništvo u kontekstu uvođenja nove vlaute kako taj proces ne bi doveo do daljnjeg pada socijalne sigurnosti, napose kod onih koji već sad žive u siromaštvu i materijalnoj deprivaciji. Spomenuti mehanizmi trebali bi u najmanju ruku predvidjeti potrebu za stabilizacijom cijene rada, životnih potrepština, režija, stanovanja te drugih stvari, dakle neophodnih dobara i usluga potrebnih za dostojanstven život. S obzirom da se proces uvođenja eura odvija u situaciji tinjajuće krize s nepredvidivim ishodom, a koja je uzrokovana posljedicama pandemije te eklatantnim poskupljenjima cijene plina uzrokovane eskalacijom sukoba NATO saveza i Rusije, smatramo bitnim da se u ovom zakonu što obuhvatnije predvide posljedice, napravi istinsku procjenu rizika po stanovništvo te uvede socijalne kriterije kako bi se negativne posljedice po građane i građanke u što većoj mjeri mogle prevenirati, a u svrhu socijalno osjetljivog i odgovornog procesa uvođenja eura koji je potrebno uskladiti sa socijalnim i ekonomskim ljudskim pravima propisanima ustavom i konvencijama koje je RH ratificirala. Iz navedenih razloga smatramo nužnim da Zakon o uvođenju eura, uz kategoriju potrošači (čl. 6.- 8.) sagleda građanke i građane u njihovoj cijelosti, a ne isključivo iz partikularno ekonomske perspektive. S tim u vezi, predlažemo da se Temeljnim načelima uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj doda načelo poštivanja ljudskih prava jer smatramo da je uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj itekako povezano s pitanjima provedbe i zaštite ljudskih prava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog zakona predvidio je mehanizme zaštite građana kao potrošača; dvojno iskazivanje cijena, dvoji opticaj, Etički kodeks čiji je cilj omogućiti transparentno uvođenje eura, a kojemu se može pridružiti svaki poslovni subjekt u Republici Hrvatskoj, načelo neopravdanog povećanja cijena. Sukladno Ustavu Republike Hrvatske (članak 5.) u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnost s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i zakonom. Slijedom toga, uzevši u obzir da Ustav Republike Hrvatske prospisuje zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u Glavi III., suvišno bi bilo uvrštavati načelo poštivanja ljudskih prava u Prijedlog zakona. Svaki zakon, pa tako i ovaj Prijedlog zakona mora biti u skladu s odrebama Ustava, dakle i sa odredbom o Zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Vezano za “Eventualne negativne posljedice po stanovništvo” koje se spominju u komentaru, budući da je riječ o zakonu kojim se propisuju pravila i procedure vezane uz uvođenje nove valute, one se jedino mogu odnositi na ekonomsku prespektivu odnosno na građane u smislu potrošača, a koju je Prijedlog zakona uzeo u obzir propisivanjem mehanizama za zaštitu potrošača.
15 DAVOR KRŽAK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 45. Znači, "Za isplatiti 6.287,11 kn / 834,50 EUR"? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Pod pretposatvkom da središnji paritet 7,5345 bude određen kao fiksni tečaj konverzije Vaš primjer izgleda ovako: 6.287,11 : 7,53450 = 834,4442 EUR što u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Prijedloga zakona iznosi 834,44 EUR
16 DAVOR KRŽAK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 41. Kako se to "čita"? Recimo da sam kupio 2 štruce kruha po =12,00 kn i pecivo od 7,00 kn. Hoće li na kraju računa biti iskazano ukupno =31,00 kn i 4,11 EUR? Trebalo bi propisati sadržaj računa u OŠZ i Zakonu o PDV. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Dakle, obvezno će se dvojno iskazati ukupan iznos, u konkretnom slučaju ukupan iznos kruha i peciva.
17 DAVOR KRŽAK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 21. Kakav će to utjecaj imati na blagajnički maksimum prodajnog mjesta i osiguranje? Npr. prodajno mjesto ima osigurani blagajnički maksimum od =10.000,00 kn i pojavi se još 10.000 EUR? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Intencija Ministarstva financija jest izmijeniti Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom na način da se usklade iznosi blagajničkog maksimuma, a sve u svrhu olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima i uzimajući u obzir postupanja sukladno odredbama Prijedloga zakona vezano uz razdoblje pojednostavljene posredne predopskrbe. Dakle, tematika blagajničkog maksimuma bit će detaljnije uređena pravilnikom koji donosi ministar financija jer je i do sada bila uređena podzakonskim aktom.
18 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Ovakav prijedlog treba povući. Prvo treba riješiti problem siromaštva, niskih plaća i besramno visokih za pozicije političara koji iste propisuju sami sebi. Kada se sredi financijska situacija i omogući pristojan život građanima onda se može krenuti u priču o euru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Provedena analiza ekonomskih koristi i troškova uvođenja eura pokazuje da je Republici Hrvatskoj u interesu uvesti euro. Uvođenje eura ujedno je i obveza koju je Republika Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju, a aktivnosti koje je potrebno za to poduzeti pozitivno će utjecati na hrvatsko gospodarstvo neovisno o cilju uvođenja zajedničke valute. Republika Hrvatska će ostvariti značajne i trajne koristi od uvođenja eura. Koristi uvođenja eura odnose se na smanjenje rizika za makroekonomsku i financijsku stabilnost, povoljnije uvjete financiranja i niže transakcijske troškove. Navedene koristi trebale bi omogućiti snažniji gospodarski rast, povećati ekonomsku učinkovitost i učiniti Republiku Hrvatsku privlačnijom za investicije. Koristi od uvođenja eura u Republici Hrvatskoj očekuje se da bi trebale biti relativno veće nego u drugim državama članicama zbog visokog stupnja euroizacije. Svi očekivani pozitivni i negativni učinci uvođenja eura opisani su i vrednovani u Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (poveznica).
19 Dražen Hudoletnjak III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 41. Što je sa računima recimo poslovnih subjekata koji posluju sa poslovnim subjektima iz inozemstva npr. SAD i koji su do sada na računu imali dvojno iskazivanje cijena npr. HRK i USD jer je klijent po ugovoru tražio da mu se izda račun iskazan u USD? Da li će u tom scenariju sada biti potrebno izdati račun sa trojnim iskazivanjem cijene, HRK i EUR po ovom zakonu te USD zbog ugovora sa klijentom? Može li se napraviti iznimka od dvojnog iskazivanja cijena u HRK i EUR za one subjekte koji već iskazuju cijenu dvojno na računu samo što ta druga valuta nije EUR nego recimo USD. Razlozi iznimke bi bili: 1. da račun ostane relativno čitljiv sa samo dvije valute iskazane a ne tri ukoliko bi bilo HRK, EUR i USD 2. kod ovog scenraija nema straha od toga da će se uvođenje eura koristiti kao razlog povećanja cijena jer ugovor sa klijentom je definiran u valuti koja se koristi u zemlji gdje je klijent smješten te se i tako preračunava u HRK a nakon uvođenje EUR-a će se preračunavati u EUR te po meni nema potrebe u prijelaznom razdoblju dvojno preračunavati i imati tri valute na računu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Kako je trenutno zakonska obveza na računima iskazivati iznose u kunama kao službenoj valuti RH, a uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj drugoj valuti, tako će i u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena biti obveza iskazivanja iznosa na računima u euru i kuni, a uz to u bilo kojoj drugoj valuti.
20 FORTENOVA GRUPA d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Predlažemo da se ovim Zakonom jasnije definira kako treba pristupiti dvojnom iskazivanju cijena nakon datuma uvođenja eura (1.1.2023.) s obzirom da će se konverzija, odnosno preračuni cijena do tog datuma raditi iz HRK u EUR (npr. 9,99 HRK / 7,5345 = 1,325901 EUR -> 1,33 EUR), a nakon toga iz EUR u HRK (npr. 1,33 EUR / 7,5345 = 10,02089 HRK -> 10,02 HRK) što potrošačima može izgledati kao podizanje cijene od strane trgovca, a zapravo proizlazi samo iz razlike u preračunu. Prilikom preračunavanja može doći i do razlike od -0,04 do +0,04 lipe po pojedinim artiklima pa ukoliko se ovaj pristup kroz Zakon ili Smjernice za prilagodbu gospodarstva jasnije ne definira, prilikom provjere konvertiranih iznosa od strane potrošača ili inspekcije može doći do krivog zaključka da je trgovac povećao ili smanjio cijene. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Do razlika pri preračunavanju iz kune u euro i obrnuto može doći zbog primjene fiksnog tečaja konverzije i matematičkih pravila preračunavanja i zaokruživanja. Dakle, isključivo zbog matematičkih operacija.
21 FORTENOVA GRUPA d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 35. Kako bi u razdoblju dvojnog optjecaja izbjegli da trgovci pored svoje osnovne djelatnosti indirektno obavljaju i zamjenu kovanog novca koja bi učinila blagajničko poslovanje znatno kompleksnijim i povećala potrošačima vrijeme čekanja na blagajnama, predlažemo da se broj kovanica koje je primatelj plaćanja dužan primiti smanji na 20 tako da članak glasi „Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja u trenutku plaćanja dužan je prihvatiti do 20 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune u jednoj transakciji primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.“ Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Cilj ograničavanja količine kovanica kune s kojom se može plaćati u jednoj transakciji je izbjeći mogućnost da građani prekomjerno opterete pojedine poslovne subjekte tijekom dvotjednog razdoblja dvojnog optjecaja kada će plaćanje u kunama još uvijek biti dozvoljeno. Međutim, to ograničenje ne smije biti utvrđeno na preniskoj razini. Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura, konkretno članak 11. Uredbe, propisuje da poslovni subjekt tijekom razdoblja dvojnog optjecaja nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica nacionalne valute u jednoj transakciji. Člankom 35. Prijedloga zakona takvo ograničenje se eksplicitno unosi u hrvatsko zakonodavstvo.
22 FORTENOVA GRUPA d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 23. Predlažemo da se ovim Zakonom ili izmjenom Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom tijekom perioda dvojnog optjecaja blagajnički maksimum ne primjenjuje ili da se definirani iznosi blagajničkog maksimuma povećaju s obzirom da će trgovci u tom periodu zbog dvojnog optjecaja morati raspolagati s više gotovine nego što je to u redovnom poslovanju. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Intencija Ministarstva financija jest izmjeniti Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom na način da se usklade iznosi blagajničkog maksimuma, a sve u svrhu olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima i uzimajući u obzir postupanja sukladno odredbama Prijedloga zakona vezano uz razdoblje pojednostavljene posredne predopskrbe. Dakle, tematika blagajničkog maksimuma bit će detaljnije uređena pravilnikom koji donosi ministar financija jer je i do sada bila uređena podzakonskim aktom.
23 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 75. uz članke 74. i 75. Kazne propisane za obrtnike kao fizičke osobe smatramo previsokima. Posebno se to odnosi na propisani iznos najniže kazne od 10.000,00 kuna odnosno 1.300,00 eura. Stoga predlažemo propisati znatno niži iznos kazne. Predlažemo da najniži iznos bude 1.500,00 kuna odnosno 200 eura, što procjenjujemo primjerenim iznosom. Općenito predlažemo razmotriti drugačije propisivanje kazni na način da kazne u kunama i u eurima odgovaraju preračunu prema fiksnom tečaju konverzije, kako propisane kazne ne bi bile jedini dio Zakona koji odudara pravila obvezne primjene fiksnog tečaja konverzije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Nije prihvaćen prijedlog da najniži iznos bude 1.500,00 kuna odnosno 200 eura, ali su predloženi iznosi ipak smanjeni.
24 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 74. uz članke 74. i 75. Kazne propisane za obrtnike kao fizičke osobe smatramo previsokima. Posebno se to odnosi na propisani iznos najniže kazne od 10.000,00 kuna odnosno 1.300,00 eura. Stoga predlažemo propisati znatno niži iznos kazne. Predlažemo da najniži iznos bude 1.500,00 kuna odnosno 200 eura, što procjenjujemo primjerenim iznosom. Općenito predlažemo razmotriti drugačije propisivanje kazni na način da kazne u kunama i u eurima odgovaraju preračunu prema fiksnom tečaju konverzije, kako propisane kazne ne bi bile jedini dio Zakona koji odudara pravila obvezne primjene fiksnog tečaja konverzije. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Nije prihvaćen prijedlog da najniži iznos bude 1.500,00 kuna odnosno 200 eura, ali su predloženi iznosi ipak smanjeni.
25 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 72. Smatramo pozitivnim pristup kojim se omogućuje otklanjanje eventualno uočenih nepravilnosti kako bi nadzorna tijela u suradnji s poduzetnicima na najbolji način ostvarila sva načela Zakona i osobito zaštitu potrošača a bez kažnjavanja tj. kroz pro-aktivan pristup ostavljajući dovoljno vremena za ispravljanje počinjene pogreške. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
26 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 69. uz članke 68. i 69. U cilju jednostavnosti postupanja, pozitivno je što je prihvaćen prijedlog da se financijska izvješća, za poslovnu godinu izjednačenu s kalendarskom godinom, pripremaju u valuti ovisno o godini na koju se odnose i u toj godini propisanoj službenoj valuti, a isto tako i da se porezne prijave podnose u valuti koja je službena u godini poslovanja na koju se odnose. Vjerujemo da će se obrtnici i općenito poslovni sektor uspjeti prilagoditi izuzeću koje je propisano za JOPPD obrazac koji slijedi pravilo godine u kojoj se podnosi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 68. uz članke 68. i 69. U cilju jednostavnosti postupanja, pozitivno je što je prihvaćen prijedlog da se financijska izvješća, za poslovnu godinu izjednačenu s kalendarskom godinom, pripremaju u valuti ovisno o godini na koju se odnose i u toj godini propisanoj službenoj valuti, a isto tako i da se porezne prijave podnose u valuti koja je službena u godini poslovanja na koju se odnose. Vjerujemo da će se obrtnici i općenito poslovni sektor uspjeti prilagoditi izuzeću koje je propisano za JOPPD obrazac koji slijedi pravilo godine u kojoj se podnosi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 66. Naglašavamo problematiku različitog tečaja na pretpostavljene datume uvođenja eura tj. na dan 31.12.2022. i 01.01.2023. te predlažemo da se ili računovodstvena stanja u drugim valutama na dan 31.12.2022. trebaju iskazati primjenom fiksnog tečaja konverzije ili da se tečaj na dan 31.12.2022. uskladi sa tečajem na dan 01.01.2023. Molimo ujednačiti propisana pravila i upute u Smjernicama u kojima sada stoji da se stanja na dan 31.12. 2022. (ino potraživanja i obveze) trebaju obračunati primjenom srednjeg tečaja HNB-a, sukladno zakonskim propisima što je točno i odnosit će se na datum 31.12.2022. Prema odredbama st. 3. ovog članka, Zakonodavac je stava da se ino potraživanja i obveze u poslovnim knjigama preračunavaju na dan 31.12.2022. primjenom fiksnog tečaja konverzije, za koji je člankom 78. propisano da je tečaj na da n koji prethodi danu uvođenja eura isti kao i na dan uvođenja eura. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U Prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona već je propisano da srednji tečaj Hrvatske narodne banke za euro koji se primjenjuje na dan koji prethodi datumu uvođenja eura treba biti jednak fiksnom tečaju konverzije radi računovodstvenog izvješćivanja, odnosno izrade financijskih izvješća na posljednji dan u godini prije uvođenja eura. Kako bi se izbjegli efekti tečajnih razlika, izjednačen je tečaj na ova dva datuma. Smjernice će biti dorađene.
29 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 65. Smatramo da dokumenti na koje se članak odnosi ulaze u poslovnu sferu i ne bi trebalo i u njima navoditi fiksni tečaj konverzije, kao što nije niti propisano. Međutim, ako bi se tražilo da fiksni tečaj konverzije mora biti naveden, npr. u nadzoru, tada to treba izrijekom i biti propisano. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Članak 65. odnosi se samo obveznike čija obveza sastavljanja, donošenja i objavljivanja proračuna, financijskih planove i dr. proizlazi iz odredaba propisa kojim se uređuje sustav proračuna, financijsko poslovanje neprofitnih organizacija te drugih posebnih propisa, kao i podzakonskih propisa koji su doneseni na temelju njih. I to je jasno navedeno u samom članku. Ne odnosi se na poslovne subjekte.
30 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 47. Smatramo potrebnim regulirati specifičnosti za multivalutni račun. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pojam „multivalutni“ račun obuhvaća bitno različite funkcionalnosti sa različitom pravnom podlogom u različitim institucijama. U tom smislu nije moguće propisati pravila koja bi se jednoobrazno primijenila po svim vrstama „multivalutnog“ računa već je predmetnim člankom propisana obveza institucija da moraju svojim klijentima omogućiti uređivanje odnosa s institucijama po različitim vrstama računa.
31 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 45. Kod isplate plaće, odnosno na ispravi o isplati plaće poslodavac se obvezuje informativno dvojno iskazati ukupan iznos koji radniku isplaćuje na račun, što je također prihvaćeno kao prijedlog kojim se prvotna obveza poslodavca pojednostavljuje a da pri tome prava radnika nisu ničime dovedena u pitanje. I ovako predložena odredba doprinosi smanjenju troškova prilagodbe. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
32 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 41. Što se tiče dvojnog iskazivanja iznosa na računima, zahvaljujemo na prihvaćenom prijedlogu tj. da je propisano dvojno iskazivanje samo ukupnog iznosa računa, naravno uz obavezno navođenje fiksnog tečaja konverzije te se odustalo od dvojnog iskazivanja svih cijena na računu jer bi to bilo vrlo nepraktično i složeno te bi izazivalo puno veće troškove prilagodbe. Predlažemo razmotriti da li je potrebno izričito propisati kako se takav način dvojnog iskazivanja odnosi i na druge pravne instrumente (kao što su npr. ponude). Posebno ukazujemo na potrebu usklađivanja uputa u Smjernicama sa zakonskim odredbama jer je u Smjernicama detaljnije objašnjeno primjerice postupanje u B2B i B2G odnosima na način da iznose ne treba iskazivati dvojno. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
33 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 36. Predlažemo ovaj posebno izdvojeni izuzetak u obrazloženjima detaljnije pojasniti u smislu razloga za takvu iznimku. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
34 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Posebno zahvaljujemo i na prihvaćenoj sugestiji na temelju koje se odustalo od dva različita načina dvojnog iskazivanja cijena u razdoblju prije uvođenja eura u odnosu na razdoblje nakon njegova uvođenja. To je svakako puno jednostavnije te ne predstavlja dodatno administrativno i financijsko opterećenje pa će svakako biti lakše provesti. Smatramo potrebnim u stavku 3. jasno propisati da li je potrebno tečaj konverzije isticati na cijenama robe/proizvoda ili je dovoljno tečaj imati istaknuto na vidljivom mjestu. Naime pozivanjem na primjenu stavka 1. to nije dovoljno precizno uređeno jer se može zaključiti da se za tečaj može odabrati bilo koji način koji je stavkom 1. predviđen i to neovisno o tome na koji se način iz stavka 1. iskazuje cijena. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Članak je dorađen te je poslovni subjekt dužan istaknuti fiksni tečaj konverzije na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način.
35 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 38. Pozitivnim ocjenjujemo zakonsko propisivanje razdoblja dvojnog iskazivanja cijena a posebno prihvaćeni prijedlog da to razdoblje ne započne u tijeku turističke sezone. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
36 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 37. Predlažemo ovom odredbom jasnije regulirati na što se odnosi obveza dvojnog iskazivanja (npr. navesti da se radi o obvezi dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga ili općenito novčano iskazanih iznosa). Ukazujemo na potrebu usklađivanja zakonskih odredbi i uputama sadržanih u Smjernicama u pogledu obveze isplatitelja drugog dohotka. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Ovaj članak je dorađen, a dorađena je i definicija dvojnog iskazivanja. Smjernice će se uskladiti s Prijedlogom zakona.
37 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 35. Prihvaćen je naš prijedlog da se u razdoblju dvojnog optjecaja kao izuzetak dozvoli vraćanje ostatka u kunama ili kombinaciji kuna i eura ako obrtnik/poduzetnik dođe u objektivno izvjesnu situaciju nemogućnosti vraćanja ostatka u eurima npr. zbog većeg prometa od uobičajenog i nedostatka gotovine u eurima, što smatramo dobrim rješenjem. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
38 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 33. Predlažemo razmotriti da li ovom odredbom treba li propisati primjenu fiksnog tečaja za predopskrbu, s obzirom da to nije nigdje Zakonom propisano. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Članak 33. se odnosi na podzakonske propise koji će se donijeti o predopskrbi i opskrbi banaka. Predopskrba je postupak u kojem Hrvatska narodna banka u gotovinskim centrima opskrbljuje banke gotovim novcem eura prije datuma uvođenja eura, pri čemu će se koristiti fiksni tečaj konverzije. Detalji i obveze između banaka i Hrvatske narodne banke uredit će se međusobnim ugovorom.
39 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 24. Predlažemo u ovom članku dodati novi stavak 5. kojim će se propisati postupanje s pologom poslovnog subjekta u kunama i preračunavanje njegove vrijednosti u eure, koji postupak banka također treba obaviti bez naplate naknade. U stavku 5., koji bi dodavanjem novog stavka postao stavak 6., smatramo da je potrebno jasno, čitljivo, vidljivo i lako uočljivo istaknuti i uvjete iz stavka. 3. ovog članka, uz propisano za uvjete iz stavka 2. i 4.. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Naknada za polog kuna/eura na račun poslovnog subjekta se naplaćuje u skladu s ugovorom između banke i poslovnog subjekta te uvjetima poslovanja banke. Pri tome će se sama zamjena gotovog novca kune u euro koja prethodi pologu na račun u euru izvršiti bez naknade.
40 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 23. Smatramo potrebnim propisati da poduzetnik može donijeti odluku o većem iznosu blagajničkog maksimuma u razdoblju dvojnog opticaja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Intencija Ministarstva financija jest izmjeniti Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom na način da se usklade iznosi blagajničkog maksimuma, a sve u svrhu olakšavanja poslovanja poreznim obveznicima i uzimajući u obzir postupanja sukladno odredbama Prijedloga zakona vezano uz razdoblje pojednostavljene posredne predopskrbe. Dakle, tematika blagajničkog maksimuma bit će detaljnije uređena pravilnikom koji donosi ministar financija jer je i do sada bila uređena podzakonskim aktom.
41 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 22. U stavku 2. potrebno je izričito propisati jednako postupanje banaka za izdavanje svih početnih paketa i njihovo izdavanje bez naknade i potrošačima i poslovnim subjektima, kao što su navedeni u stavku 1. ovoga članka. U slučaju da izostane izričita odredba, ostavio bi se prostor bankama za različita tumačenja pa time i za naplatu naknade Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dopunjen je stavak 3. "(3) Banka obavlja posrednu predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, kao i pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu početnim paketima kovanica eura iz stavka 2. ovoga članka bez naknade za obradu i isplatu gotovog novca eura".
42 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 21. Podržavamo način na koji se kroz cijeli Zakon uvažavaju specifičnosti mikro gospodarstva, uključivo obrtništva, te zahvaljujemo na prihvaćenom prijedlogu da će biti dovoljno potpisati izjavu. Isto tako, smatramo da je pronađeno povoljno rješenje načina provedbe na temelju financijskog osiguranja u iznosu zatražene predopskrbe. To će olakšati obrtnicima da na dan uvođenja eura kao službene valute budu spremni za pravila dvojnog optjecaja. Predlažemo i u ovaj članak dodati odredbu da se pojednostavljena predopskrba obavlja bez naknade, kao što je to čl. 18. i 20. propisano za predopskrbu banaka i posrednu predopskrbu koju provode banke za poslovne subjekte. Vjerujemo da bi izričita odredba o tome doprinijela jasnoći uvjeta i otklonila sve moguće nedoumice i različita tumačenja ili postupanja. Nadalje, smatramo potrebnim da se jasno odredi da li će pojednostavljenu posrednu predopskrbu provoditi samo odabrana banka u kojoj poslovni subjekt ima otvoren poslovni račun ili poslovni subjekt ima pravo birati u kojoj će banci dogovoriti navedeni postupak. Također predlažemo uskladiti upute u Smjernicama s propisanim, s obzirom da su u Smjernicama naznačene mogućnosti različitih kolaterala. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Obavljanje pojednostavljene posredne predopskrbe bez naknade već je uređeno člankom 20. stavak 3. Uvjete posredne predopskrbe pa tako i eventulanih kolaterala za zatražena sredstva iz posredne predopskrbe ugovaraju međusobno banka i poslovni subjekt. Pretpostavka za to je već uspostavljen međusobni poslovni odnos.
43 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 20. Predlažemo jasnije propisati da li će posrednu predopskrbu poslovnog subjekta moći obavljati samo njegova odabrana poslovna banka kod koje ima otvoren poslovni račun ili će poslovni subjekt imati veću mogućnost izbora i ugovor o posrednoj predopskrbi sklopiti s bilo kojom bankom. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Uvjete posredne predopskrbe pa tako i eventulanih kolaterala za zatražena sredstva iz posredne predopskrbe ugovaraju međusobno banka i poslovni subjekt. Pretpostavka za to je već uspostavljen međusobni poslovni odnos.
44 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 16. Smatramo da je uz računovodstveno potrebno dodati i porezno izvješćivanje, budući da poslovni subjekti koji rade sa inozemstvom imaju obvezu iskazivati na računima u porezne svrhe iznos preračunat u euro ukoliko račun izdaju u nekoj drugoj valuti. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno i dodano porezno izvješćivanje.
45 HOK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. Predlažemo u stavku 5. precizirati da se to odnosi na pravne instrumente kako bi odredba bila jasnija. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
46 HOK NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Hrvatska obrtnička komora ocjenjuje postupak pripreme Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj izuzetno pozitivno. Zahvaljujemo na uključivanju predstavnika HOK-a u rad koordinacijskih odbora u čemu smo aktivno i intenzivno sudjelovali, s prijedlozima utemeljenima na iskustvima poslovanja obrtnika. Zahvaljujemo i na nizu prihvaćenih prijedloga za pojednostavljenja koji su ugrađeni u tekst Nacrta. U daljnjem tijeku postupka donošenja Zakona potrebno je još dodatno obratiti pažnju na nomotehničko usklađivanje pojedinih odredbi kako bi se ispravile poneke pogreške. Osobito se zalažemo nastaviti surađivati s Hrvatskom obrtničkom komorom, kako bi usvojeni tekst osigurao što jednostavniji prelazak s kune na euro kao službenu valutu, te iskazujemo spremnost i nadalje jednako aktivno sudjelovati. Prihvaćen Zahvaljujemo na komenatru. Prijedlog zakona nomotehnički je dorađen.
47 HP-Hrvatska pošta d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 66. Čl.66. Predlažemo da se u zakonu pojasni i definira u kojoj valuti treba glasiti knjigovodstvena isprava tj. račun koji se izdaje nakon datuma uvođenja eura, a odnosi se na razdoblje prije uvođenja eura (usluga je izvršena). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dodano u obrazloženje.
48 HP-Hrvatska pošta d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 58. Čl.58.st.6. Predlažemo uskladiti krajnji rok za podnošenje zahtjeva i to na način da čl. 58. st. 6. glasi: „Društva s ograničenom odgovornošću dužna su u roku od najviše 3 godine od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od 36 mjeseci od datuma uvođenja eura.“ Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Usklađeno.
49 HP-Hrvatska pošta d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 46. Čl.46. Tekst odredbe članka 46. pisan je u značajnoj mjeri kao da se odnosi isključivo na ugovore (za ostale pravne instrumente stoji samo da ne utječe na valjanost), a ugovori su samo jedan od pravnih instrumenata propisanih Uredbom 1103/97. Trebalo bi biti jasno da uvođenje eura ne utječe niti na ostale pravne instrumente primjerice bankarske garancije, zadužnice i sl. a kako je između ostaloga detaljnije propisano člankom 3. Uredbe. Predlažemo stoga odgovarajuće izmjene odredbe kako bi se izvršilo dodatno usklađenje s Uredbom i sukladno tome sljedeći tekst cijelog članka 46: „(1) Uvođenje eura ne utječe na valjanost ugovora i drugih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna, niti ima učinak promjene uvjeta ugovora i drugih pravnih instrumenata ili razrješenja ili izuzimanja od izvršenja bilo kakve obveze na temelju tog ugovora ili drugog pravnog instrumenta. (2) Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj ugovornoj strani na jednostrani raskid, ili otkaz ili opoziv ugovora ili drugog pravnog instrumenta niti na jednostranu, izmjenu pojedine odredbe ugovora ili drugog pravnog instrumenta, osim ako je između ugovornih strana tog ugovora ili drugog pravnog instrumenta drugačije ugovoreno. (3) Na odgovornost ugovornih strana uslijed postupanja protivno stavku 1. i stavku 2. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi. (4) Ugovor i drugi pravni instrument koji je ugovoren u kuni s valutnom klauzulom u drugoj valuti koja nije euro, smatra se ugovorom koji je ugovoren u euru ili drugim pravnim instrumentom u euru s valutnom klauzulom u drugoj valuti.“ Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno. U članku 1. uz ugovor navedeni i drugi pravni instrumenti.
50 HP-Hrvatska pošta d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Čl.39.st.5. Predlaže se na kraju 6. alineje dodati sljedeći tekst: „i frankiranoj marki odnosno drugoj odgovarajućoj oznaci o plaćenoj poštarini.“ i to na način da glasi: „(5) Uz iznimke od dvojnog iskazivanja cijena predviđenih stavkom 4. ovoga članka, poslovni subjekti nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti: •povratne naknade na ambalaži •povratne naknade ambalaže koje su vidljive na automatiziranom uređaju za preuzimanje otpadne ambalaže •cijene prethodno otisnute na knjigama i drugim periodičkim publikacijama •vrijednosti i iznosi koji se naznačuju na pošiljkama i uputnicama •vrijednosti otisnute na biljegu •vrijednosti otisnute na poštanskoj marki i frankiranoj marki odnosno drugoj odgovarajućoj oznaci o plaćenoj poštarini •vrijednosti iskazane za unaprijed plaćenu elektroničku komunikacijsku uslugu •vrijednosti iskazane na karticama za javne telefonske govornice •vrijednosti otisnute na ambalaži SIM kartice •vrijednosti otisnute na poklon kartici •vrijednosti otisnute na ulaznici •vrijednosti otisnute na karti za uslugu javnog prijevoza i •iznose u carinskim deklaracijama." Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
51 HP-Hrvatska pošta d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. Čl.4.t.39. Predlažemo ispraviti termin: „javna osoba“ u „pravna osoba“ tako da čl. 4. t. 39. glasi: „39) tijelo javne vlasti je tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnik, pravna osoba s javnim ovlastima te pravna osoba koja obavlja javnu službu.“ . Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Definicija pojma tijelo javne vlasti je izmjenjena. Tijelo javne vlasti je proračunski i izvanproračunski korisnik kako je uređeno propisom kojim se uređuje sustav proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izuzev trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i trgovačka društva koja je osnovalo takvo društvo.
52 HP-Hrvatska pošta d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. Čl.4.t.8. Potrebno je otkloniti moguće nesuglasice u tumačenju opsega obveze dvojnog iskazivanja koje će se pojaviti u praksi, a ovisno o tome što je namjera zakonodavca. Točnije, bilo bi dobro jasnije opisati na što se misli pod „drugim novčanim iskazom vrijednosti“, odnosno: - je li namjera dvojno iskazivati cijene i vrijednosti robe, usluga i radova koji se nude potrošačima; ili je namjera - dvojno iskazivati sve novčane vrijednosti koje se na bilo koji način komuniciraju prema potrošačima. Npr. ako poslovni subjekt u pisanom odgovoru na prigovor potrošača odluči potrošaču isplatiti određeni iznos naknade štete – je li namjera zakonodavca da se i taj iskaz vrijednosti ističe i u kunama i u eurima? Obzirom se sagledavanjem cijelog zakona u ukupnosti da naslutiti da je namjera zakonodavca propisati dvojno iskazivanje samo za cijene i vrijednosti robe, usluga i radova koji se nude potrošačima (a ne za sve iskaze vrijednosti), predlažemo sljedeći tekst odredbe: „dvojno iskazivanje je iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti robe i usluga i drugih vrijednosti i iznosa propisanih ovim Zakonom, a na način da su istovremeno istaknuti u kuni i u euru.“ Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Primjedba nije prihvaćena. Naime, obveza dvojnog iskazivanja uvedena je prema potrošačima i to za sve iskaze vrijednosti uključujući i iskaz vrijednosti (iznos naknade štete) iskazan u prigovoru potrošača.
53 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 77. Propisana je obveza donošenja podzakonskih akata u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona što je za banke prekasno, a s obzirom na sve prilagodbe koje je potrebno pripremiti i implementirati. Stoga molimo, ili skratiti rokove za donošenje podzakonskih akata, ili izraditi nacrte podzakonskih akata što je ranije moguće tako da njihov sadržaj bude unaprijed poznat. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Podzakonski akti koji će biti doneseni na temelju Zakona mogu biti upućeni u javnu raspravu tek nakon što Zakon stupi na snagu. Rok za javnu raspravu o tim aktima je 30 dana. Nakon javne rasprave, donositelj akta mora se u roku od 30 dana očitovati s o primljenim primjedbama u javnoj raspravi, po potrebi korigirati njegov sadržaj i provesti proceduru donošenja. Shvaćajući potrebu pravovremenih informacija potrebnih za prilagodbu, vjerujemo da su svi donositleji podzakonskih akata poduzeli intenzivne pripremne radnje kako bi svoje subjekte što ranije upoznali sa budućim zahtjevima podzakonskih akata.
54 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 66. (4) Razlike do kojih će doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovog Zakona evidentiratju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod, odnosno financijski rashod. (5) Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovog članka manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupne tražbine vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili ovog Zakona. Zakonom se propisuje obveza da se eventualne razlike koje će nastati uslijed konverzije potraživanja i obveza iz jedne valute u drugu moraju ili otpustiti u prihod u slučaju obveze ili otpisati u rashod u slučaju potraživanja. Nadalje napominjemo da će i uslijed konverzije ostalih pozicija bilance iz jedne valute u drugu nastati razlike uslijed zaokruživanja. Kako bi osigurali jedinstveno postupanje svih gospodarskih subjekata na tržištu, predlažemo da se kroz izmjene regulative poreza na dobit odredi porezno postupanje sa nastalim razlikama. Pri tome predlažemo da se uzme u obzir činjenica da su gospodarski subjekti obvezni izvršiti konverziju te će u skladu s nacrtom Zakona morati otpuštati/ otpisivati razlike i u razdoblju koje prethodi datumu ovođenja EURa kao službene valute u RH. Stoga predlažemo da se to pitanje posebno regulira kroz izmjene porezne regulative tako da se izričito propiše da su troškovi koji nastanu zbog primjene konverzije porezno priznati. Time bi prihodi bili oporezivi, a troškovi porezno priznati. Prijedlog: Rashodi nastali uslijed zaokruživanja po ovom Zakonu smatrat će se porezno priznatim. Napominjemo da će navedeni prihodi i troškovi nastati u poreznom razdoblju koje prethodi uvođenju EURa, te je isto potrebno što prije propisati. Alternativno, predlažemo obuhvatiti, propisati poreznom regulativom. Dodatno, predlažemo da se doda poveznica članka 41 na članak 66. stavak 5. a čime bi se omogućilo da se otpis koji je po sili zakona (iznosi koji su kod zaokruživanja manji od 1 euro cent) može raditi na analitičkoj razini, a ne samo na razini ukupnog duga/potraživanja. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prema Zakonu o porezu na dobit prihodi i rashodi se utvrđuju u skladu s računovodstvenim standardima i ako nema posebnog izuzeća propisanog zakonom, jesu porezno priznati rashodi ili prihodi. Stoga, smatramo da nema potrebe dodavati odredbu da je riječ o porezno priznatim prihodima ili rashodima. Za porezne potrebe u predmetnom stavku dodaje se izraz “sukladno računovodstvenim standardima”.
55 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 60. (1) Kreditne institucije i pružatelji financijskih usluga dužni su u pravnim instrumentima na temelju kojih se sklapaju novi ugovori primijeniti odgovarajuće izmjene i dopune vezane uz preračunavanje od datuma uvođenja eura. Potrebno je precizirati na koje pravne instrumente se ova odredba odnosi (ili barem pojasniti). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Briše se članak jer njegovim pojašnjavanjem zapravo se ponavlja sadržaj koji je već uređen ostalim odredbama Prijedloga zakona.
56 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 58. (1) Tržišnu vrijednost dionica koje su uvrštene ili kojima se trguje na mjestima trgovanja u kunama na dan uvođenja eura tržišni operater, odnosno upravitelj multilateralne trgovinske platforme, preračunava i iskazuje u euru, zaokruženo na najbliži cent uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. (2) Dionička društva dužna su preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su dionička društva tako dobiveni iznos istovremeno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava. Da li se ova konverzija isto provodi na dan uvođenja eura? Ako da, onda bi to trebalo napisati (kao i u stavku (1)). Ako ne, da li to znači da kapital ostaje u valuti kune sve dok se ne izvrše aktivnosti iz stavka (5) ovog članka. Predlažemo da se u ZOE doda pozicija RDGa /kapitala na kojoj će se iskazivati razlika iz konverzije. Zakonom o trgovačkim društvima (članak 163 st 4) je propisano: Nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa iz stavka 2. ovoga članka moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznosa od 10,00 kuna'' te molimo pojašnjenje na koji način će se provesti preračunavanje članka 58 stavka 2 ZoE tako da ispunjava uvjete iz ZTD-a i ne utječe na promjenu udjela dioničara u temeljnom kapitalu (pretpostavljamo da će se predmetna odredba ZTD-a također mijenjati, ali nije moguće suštinski komentirati članak 58 st 2 ZoE prije prijedloga tih izmjena ZTD-a). Molimo i pojašnjenje na što se misli pod usklađenjem sa ''zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava'' (5) Dionička društva dužna su u roku od najviše godine dana od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od godine dana od datuma uvođenja eura. Hoće li ZTD-om biti propisana mogućnost iskazivanja temeljnog kapitala u euru prije nego što euro postane službena valuta? (6) Društva s ograničenom odgovornošću dužna su u roku od najviše 3 godine od uvođenja eura podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene iz stavka 3. ovoga članka, pri čemu se zahtjev najranije može podnijeti na datum objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura, a najkasnije u roku od 18 mjeseci od datuma uvođenja eura. Rokovi nisu usklađeni - molimo potvrdu koji rok je relevantan: 3 godine ili 18 mjeseci. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Temeljni kapital ostaje u kunama sve dok društva ne provedu preračunavanje temeljnog kapitala u euro. Preduvjeti za preračunavanje će detaljno biti uređeni odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima čije donošenje se planira u IV. kvartalu ove godine. Stipulacija odredbe koja glasi „na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava“ upućuje na to da će detaljna pravila o konverziji temeljnog kapitala i nominalnih iznosa dionica biti uređena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima odredit će se novi minimalni iznosi temeljnog kapitala u eurima kao i minimalni nominalni iznosi dionica i poslovnih udjela u eurima, a ako su nominalni iznosi veći, odrediti će se da moraju biti višekratnik nekog broja. Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima ne planira se mogućnost iskazivanja temeljnog kapitala u euru prije nego što euro postane službena valuta.
57 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 57. (1) Pojedinačna nominalna vrijednost izdanih nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca izražena u kunama na datum uvođenja eura utvrđuje se u nominalnom iznosu od jednog eura. (2) Za potrebe preračunavanja ukupne nominalne vrijednosti izdanja nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca, nominalna vrijednost ukupnog izdanja izračunava se na način da se preračuna ukupna količina dužničkih vrijednosnih papira kojima je pojedinačna nominalna vrijednost izražena u kuni, u količinu nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od jednog eura primjenom fiksnog tečaja konverzije te zaokruži na najbliži cijeli broj. Ukupna nominalna vrijednost tako dobivene količine u svakom pojedinom izdanju nematerijaliziranog dužničkog vrijednosnog papira ili instrumenata tržišta novca čini ukupnu nominalnu vrijednost izdanja u euru. U nekolicini slučajeva trenutno aktivnih obveznica nominalna vrijednost jedne obveznice nije HRK 1 nego znatno više. Kod nekih papira postoji i regulatorni razlog zašto je nominalna vrijednost papira definirana tako visoko (ciljano tržište kvalificirani nalogodavatelji i profesionalni ulagatelji, onemogućavanje sekundarnog trgovanja malim iznosima itd). Intencija bi trebala biti da se kod takvih obveznica zadrži definirana eurska protuvrijednost pojedinog vrijednosnog papira, umjesto njenog svođenja na vrijednost EUR 1 kako je sada univerzalno predloženo. Potrebno je posebnu pozornost obratiti na tzv. Indeksirane obveznice koje je izdalo Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Link na uvjete izdanja jedne takve obveznice https://eho.zse.hr/dokument/prospekt/HRRHMFO327A5, indeks opisan u točci 1.6. na str. 5. To su obveznice koje su nominirane u HRK, ali indeksirane na kretanje tečaja EUR/HRK. Po nama, tu bi u obzir trebalo uzeti indeks koji bi vrijedio u trenutku konverzije prije nego što se radi konverzija kako bi konverzija bila ekonomski pravedna. Šaljemo primjer našeg viđenja modaliteta konverzije takvog papira koji trenutnim prijedlogom zakona nije pokriven: Iznos izdanja 3.000.000.000,00 kn Tečaj EUR/HRK pri izdanju 7,406685 Tečaj EUR/HRK pri konverziji 7,5345 Indeks 1,017256708 Indeksirani iznos izdanja 3.051.770.124,00 kn Indeksirani iznos izdanja konvertiran u EUR 405.039.501,00 € S obzirom da je pitanje konverzije dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira ključno u provedbi konverzije cjelokupnog poslovanja iz kune u euro za investicijske i mirovinske fondove, a važno je i za banke koje imaju vrlo velike pozicije dužničkih vrijednosnih papira u bilancama, izuzetno je bitno da podaci o stanju u eurima koje svaki imatelj posjeduje na dan 01.01.2023. budu precizni i identični podatku koji će dobiti SKDD prilikom konverzije. U obrazloženju Članka 57. na stranici 69 Zakona stoji da je SKDD obvezan izvršiti konverziju dužničkih vrijednosnih papira na dan uvođenja eura (1.1.2023.) te bez odgode obavijestiti izdavatelje i imatelje istih. Kako je 02.01.2023. već normalni radni dan te klijenti svih UCITS fondova imaju mogućnost izdavanja i otkupa udjela u fondovima, ključno je da NAV-ovi fondova budu u potpunosti usklađeni s podacima koje će dobiti od SKDD na dan 01.01.2023. te da cijena svakog fonda bude u potpunosti točna. S obzirom da se konverzija vrijednosnih papira u pojedinačnim sustavima društava za upravljanje investicijskimi fondovima (isto je i kod mirovinskih) obavlja na način da će biti potrebne dorade na programima koji se koriste u poslovanju te da se takve stvari ne odrađuju u jednom danu, bilo bi jako važno da se obveže SKDD da u nekom trenutku prije službene konverzije (npr. do 31.10.2022.) napravi testnu konverziju svih dužničkih vrijenosnih papira na način propisan Zakonom o euru i po tečaju konverzije koji će se tada već znati te obavijesti sve izdavatelje i imatelje o rezultatima konverzije. Na taj način će svi sudionici u ovom procesu moći na vrijeme usporediti rezultate dobivene od SKDD s onime što su sami napravili unutar svojih programa i sustava te bi u slučaju nekakvih pogrešaka bilo dosta vremena da se izvrše dorade, kako bi se do 01.01.2023. sve u potpunosti precizno pripremilo. Bilo bi isto tako dobro da se isti princip primijeni i na vlasničke vrijednosne papire. S obzirom na važnost konverzije vrijednosnih papira, molimo HANFA-u da razmotri ovi molbu te na taj način osigura svim klijentima maksimalnu sigurnost u poslovanju s fondovima u trenutku uvođenja eura. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Postoji više opcija koje će se razmotriti u sljedećoj fazi.
58 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 56. (2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su članove odnosno klijente: - putem općenite obavijesti informirati o predstojećem preračunavanju najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i - putem individualne obavijesti informirati o provedbi preračunavanja najkasnije dva tjedna nakon datuma uvođenja eura. Prijedlog: Predlažemo objediniti obavijest za klijenta kako se ne bi slale dvije obavijesti: za kredite/depozite dva tjedna prije (članak 54. stavak 3.), a za financijske usluge dva tjedna poslije. (7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje AIF-ovima, kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga i investicijsko društvo dužni su individualnu obavijest iz stavka 2. ovoga članka članu ili klijentu dostaviti u sklopu godišnjeg izvještaja o stanju imovine kojeg dostavljaju u skladu s propisima kojima je uređeno poslovanje tih društava, najkasnije 30 dana od datuma uvođenja eura. Investicijska društva su u povoljnijem položaju, u odnosu na kreditne institucije pružatelje financijskih usluga. Predlažemo da se stavci 1. do 6. ne odnose na kreditne institucije koje su pružatelji financijskih usluga, odnosno predlažemo u stavak 7. dodati tekst:“ kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga i“. Članak 56. stavak 6. Predlažemo izmijeniti na način: "a stanje se odnosi na cjelokupan poslovni odnos pružatelja financijskih usluga odnosno kreditne institucije koja je pružatelj financijskih usluga i člana ili klijenta. Alternativno je moguća dostava više individualnih obavijesti klijentu po grupama proizvoda ili pojedinačnim proizvodima koje klijent koristi." Članak 56. stavak 8. / članak 77. stavak 3. Usklađivanje s podzakonskim propisima iz članka 56. stavka 8. koje HANFA donosi u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ZoE je vrlo izazovno stoga je potrebno dostaviti konačni draft istih bez odgode kako bi se sustavi mogli prilagoditi na vrijeme. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Predložene su izmjene članka 56. koje adresiraju navedene primjedbe, koje se djelomično prihvaćaju. Prema novom prijedlogu članka ne prihvaća se prijedlog da se stavci 1. do 6. ne odnose na kreditne institucije, ali je izmjenama jasno definirano da se individualna obavijest odnosi na poslovni odnos koji proizlazi iz pojedine usluge, a ne cjelokupnog poslovnog odnosa.
59 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 54. (1) Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je obavještavati klijente na ugovoreni način o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona. Prijedlog: Kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac dužna je obavještavati klijente putem minimalno jednog kanala komunikacije (pisanim ili elektroničkim putem) o svim bitnim elementima preračunavanja iz ovoga dijela Zakona.“ (3) Kreditna institucija i kreditna unija dužne su osim obavijesti iz stavka 2. ovoga članka: a) najkasnije dva tjedna prije datuma uvođenja eura poslati individualnu obavijest potrošaču, isključujući fizičke osobe kada djeluju kao suvlasnici stambenih zgrada, i to: - korisniku kredita /primatelju leasinga u kuni uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu promjenjive kamatne stope uz parametar koji prestaje ili se mijenja povodom uvođenja eura (primjerice NRS/TZ), s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan - vlasniku oročenog depozita u kuni uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu promjenjive kamatne stope s NRS-om, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope. b) najkasnije dva tjedna nakon uvođenja eura poslati individualnu obavijest poslovnom subjektu, i to: - korisniku kredita /primatelju leasinga u kuni uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu promjenjive kamatne stope uz parametar koji prestaje ili se mijenja povodom uvođenja eura (primjerice NRS/TZ), s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući ako je primjenjivo, novi otplatni plan; - vlasniku oročenog depozita u kuni uz primjenu fiksne ili promjenjive kamatne stope ili uz valutnu klauzulu u euru uz primjenu promjenjive kamatne stope s NRS-om, s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope. 4) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisima propisuje sadržaju i strukturi strukturu obavijesti o bitnim elementima preračunavanja propisuje sadržaj i strukturu obavijesti iz stavka 2. ovoga članka. Ponavlja se dio teksta predlažemo izbacivanje (precrtano u tekstu). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Djelomično se prihvaća navedeni prijedlog i to na način da će se općenita obavijest slati putem minimalno jednog kanala komunikacije dok će se individualna obavijest dostavljati klijentu na ugovoreni način. Prijedlog izmjene stavka 4. nije prihvaćen budući da se ne radi o ponavljanju dijela teksta već se u odredbi navodi dio naziva budućeg podzakonskog propisa.
60 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 52. (3) U ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten prinos na trezorske zapise ministarstva nadležnog za financije u kuni, nakon datuma uvođenja eura kao parametar za izračun promjenjive kamatne stope koristi se prinos na trezorski zapis ministarstva nadležnog za financije u euru. Što u slučajevima kada ne postoji adekvatni zamjenski tržišni parametar? Na primjer prinos na 3M trezorski i 6M trezorski zapis u HRK nemaju adekvatni zamjenski parametar u EUR-ima. Naime ,kako bi se izbjegao obračun kamate u istom obračunskom (kamatom) razdoblju po dvije različite kamatne stope, potrebno je definirati da se prinos na TZ EUR primjenjuje od prvog obračunskog razdoblja koje slijedi nakon uvođenja eura. Također je potrebno definirati odgovarajuće zamjene za pojedine ročnosti TZ HRK ako se za njih neće održavati aukcije TZ EUR iste ročnosti.“ Bankama je potrebna ročnost 3, 6 i 12 mjeseci. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Trenutno na tržištu ne postoje trezorski zapisi s rokom kraćim od 12M niti se planira njihovo izdavanje. Nakon datuma uvođenja eura svi kunski trezorski zapisi postaju eurski bez promjene prinosa kod inicijalnog izdavanja
61 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 50. Članak 50. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura. Prijedlog: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni s valutnom klauzulom u euru i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru, nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura. Predlažemo nadopunu teksta s obzirom da je dio teksta propušten. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dodanim riječima otklonjena je moguća nejasnoća u tekstu Zakona: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni s valutnom kaluzulom u euru i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura".
62 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 48. Prijedlog izmjene: (2) Iznimno Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon datuma uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. (4) Banka je dužna omogućiti tehničke pretpostavke za izvršenje naloga u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, uključujući korištenje 2D bar koda. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prvi stavak jasno propisuje zabranu izvršavanja transakcija u kuni nakon datuma uvođenja eura. S druge strane, drugi stavak nije iznimka u odnosu na prvi već regulira specifične naloge za plaćanje izdane u kuni (temeljem papirnih uplatnica) koji se u konačnici izvršavaju u euru. Stoga u drugom stavku nije ispravno koristiti izraz „Iznimno“ jer postupanje po tom stavku ne predstavlja iznimku u odnosu na prethodni stavak.
63 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 47. Ispravak/storna platnih transakcija koje su inicijalno provedene u kunama (prije uvođenja EUR-a), za koje se ispravak provodi nakon uvođenja EUR-a kao nacionalne valute, prema propisanome u Zakonu o platnom prometu (s datumom ne kasnijim od datuma odobrenja/terećenja računa za plaćanje) znači velike intervencije i dorade u okviru automatiziranih sustava, stoga predlažemo rješenje koje datum evidentiranja takve promjene (ispravka/storna) pomiče na, najkasnije, datum uvođenja eura. Smatramo da na predloženi način klijenti neće biti oštećeni jer se konačno stanje računa dovodi u stanje koje bi bilo da nije bilo „krive transakcije“ te se ujedno ispravljaju i kamate u korist klijenta. Pri tome bismo predložili razmotriti da li da se na izračun kamate primjenjuje jedinstvena kamatna stopa (na razini bankovne zajednice) / zakonska obračunata na iznos za koji se vrši promjena, kako bi se osiguralo da promjena ne ide na štetu klijenta. Prijedlog: U tom smislu predlažemo dopunu čl. 47. na način da se na kraju doda st. (5) kako slijedi: (5) Kad nakon datuma uvođenja eura, a temeljem odredbi Zakona o platnom prometu, bude potrebno izvršiti promjenu i račun za plaćanje dovesti u stanje koje bi odgovaralo stanju tog računa s određenim danom prije datuma uvođenja eura, pružatelj platnih usluga ovlašten je promjenu evidentirati s datumom kasnijim od datuma na koji je taj račun terećen ili odobren, i to najkasnije s datumom uvođenja eura, pod uvjetom da se sva materijalna prava korisnika usluga priznaju i ostvare u skladu s odredbama Zakona o platnom prometu neovisno o datumu evidentiranja promjene sukladno ovome članku. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Zakon o platnom prometu ne propisuje obvezu pružatelja platnih usluga da iznos storno (refund, ispravak) transakcije mora biti odobren na računu korisnika s datumom odobrenja koji je jednak datumu na koji je račun korisnika izvršio osporavanu (neautoriziranu) inicijalnu transakciju. Ono što Zakon o platnom prometu propisuje je obveza pružatelja platnih usluga da u tom slučaju vrati stanje računa korisnika u stanje u kojem bi bio da sporna transakcija nije napravljena. Pri tome datum valute odobrenja, a koji u ovom slučaju predstavlja referentno vrijeme za izračun kamata za iznos sporne (neautorizirane) transakcije, ne smije biti kasniji od datuma na koji je račun korisnika terećen kao posljedica izvršenja inicijalne osporavane transakcije.
64 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 46. (1) Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj ugovornoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz ugovora, izmjenu pojedine odredbe ugovora, osim ako je između ugovornih strana drukčije izrijekom ugovoreno ili ako je ovim Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno. Prijedlog: Uvođenje eura ne daje pravo bilo kojoj ugovornoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz ugovora, izmjenu pojedine odredbe ugovora, osim ako je potrebno provesti usklađivanje s ovim Zakonom ili posebnim propisom ili je između ugovornih strana drugačije izrijekom ugovoreno, ili ako je ovim Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Predložena odredba je dovoljna kako bi se osigurala neprekidnost pravnih instrumenata.
65 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 43. (1) Pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge i drugi sudionici na financijskom tržištu uključujući osobe koje su uključene u distribuciju financijskih proizvoda dužni su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga. Molimo razmotriti mogućnost dvojnog iskazivanja korištenjem "kalkulatora". Ako se ne uvede kalkulator na internetskim i mobilnim aplikacijama pružatelji financijskih usluga imat će enormne informatičke zahvate privremenog trajanja i velike IT troškove. Naime, u prvim fazama izrade Nacrta prijedloga zakona Ministarstvo financija je kao stručni nositelj komunicirano da bi se obveza dvojnog iskazivanja mogla ispuniti omogućavanjem "kalkulatora" tamo gdje je to moguće, što podrazumijeva u prvom redu usluge koje se pružaju putem digitalnih kanala (internetske i mobilne aplikacije). Ako baš nikako nije moguće koristiti kalkulator molimo preciznije navesti koji iznosi trebaju biti dualno prikazani za pružatelje financijskih usluga na internetskim i mobilnim aplikacijama, npr. kako je to navedeno u Članku 42. Dodatni argument vidimo i u propisanom načelu zaštite potrošača: intencija dualnoga iskaza cijene predstavlja pomoć pri shvaćanju vrijednosti buduće nacionalne valute u svijesti potrošača. Implementacijom tečajnog kalkulatora potrošač bi u bilo kojem trenutku mogao znati vrijednosti samim unosom podatka neke cijene i dobio bi transparentnu, jasnu i izdvojenu informaciju. Sam izgled tečajnog kalkulatora bi sadržavao i uvijek upisani fiksni tečaj konverzije. (8) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom pružanja investicijske usluge potrošaču malom ulagatelju smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti, kada je primjenjivo obzirom na investicijsku uslugu koja se pruža: 1. tarife naknada 2. iznosi početnog i završnog stanja na novčanom računu klijenta 3. novčani iskaz vrijednosti završnog stanja na računu financijskih instrumenata klijenata 4. agregirani iznos ex-ante i ex-post informacija o troškovima i naknadama klijentima kako je propisano člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 оd 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive. Molimo potvrdu da se obveze iz ovog članka odnose isključivo na potrošače - stavak 8 i 9. Obveza dvojnog iskazivanja kod pružatelja financijskih usluga je na nivou „malog ulagatelja“, čija definicija ne postoji u samom Nacrtu prijedlogu zakona no vjerojatno se odnosi na definiciju iz Zakona o tržištu kapitala, a ona je šira od definicije pojma „potrošač“. Razumljiva je kategorizacija klijenta na male i profesionalne ulagatelje s obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve u kontekstu Zakona o tržištu kapitala no da li je zaista to opravdano/nužno primjenjivati u ovom kontekstu. Primjerice, je li potrebno dvojno iskazati sadašnji podatak o tržišnoj vrijednosti na osnovnom ekranu ili tržišnoj vrijednosti u detaljima po svakoj dionici/obveznici itd. (dodatno, imamo prikaze na podekranima, stanje brokerskog računa, raspoloživo za kupnju, raspoloživo za prodaju itd.) Prijedlog: Ograničiti se u stavku 8. i 9. samo na potrošače, tj. izbaciti kategoriju mali ulagatelji. Također, predlažemo nadopuniti odredbu stavka 8. tako da da glasi "... prilikom pružanja investicijske i pomoćne usluge potrošaču ..." ako je bitne informacije potrebno iskazivati dvojno i prilikom pružanja usluge skrbništva. (9) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka prilikom upravljanja investicijskim fondovima koji se nude potrošaču malim i kvalificiranim ulagateljima u smislu propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje investicijskih fondova smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti: 1. novčani iskaz vrijednosti odnosno cijena udjela u fondovima čija je vrijednost prije datuma uvođenja eura iskazana u kunama, 2. cijena udjela za početno i završno stanje te početno i završno stanje udjela, kada je primjenjivo, u izvatku o stanju i prometima udjelima u fondu 3. cijena udjela i stanje nakon transakcije, ako je primjenjivo, u potvrdi o transakciji udjelima. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Upotreba kalkulatora nije dozvoljena kao oblik ispunjavanja zakonskih obveza dvojnog iskazivanja za subjekte financijskog sektora. Kalkulator je moguće korisiti kao dopunski i dobrovoljni alat za dvojno iskazivanje dodatnih informacija izvan zakonskog minimuma. Dodatno, omogućavanje korištenja kalkulatora unutar pojedinih aplikacija mobilnog i internet bankarstva može biti koristan alat potrošaču prilikom provjere iznosa koji su predmetom konverzije.
66 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 43. Vezano uz uklonjenu obvezu SKDDa za konverziju vlasničkih vrijednosnih papira prema ZoE, banke moraju biti usklađene s njihovim registrom. Budući da je pitanje kojom će dinamikom izdavatelji napraviti konverziju, molimo odgovor zbog čega je maknuta odredba kojom SKDD provodi konverziju. Zbog navedenog, banke imaju tehnički problem u kojem nije moguće dio papira prikazivati u HRK, a dio u EUR, te molimo instrukciju kako to premostiti. Molimo informaciju da li će Zakonom o trgovačkim društvima biti propisana mogućnost iskazivanja temeljnog kapitala u euru prije nego što euro postane službena valuta? Ujedno molimo u što je moguće kraćem roku prijedlog izmjena ZTD. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Upućivanje u proceduru Vlade RH Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima predviđeno je, u skladu sa Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade RH za 2022. za III. kvartal, a donošenje u Hrvatskom saboru tijekom IV. kvartala ove godine. Prije upućivanja u procedure Vlade RH provesti će se javno savjetovanja o Nacrtu koji će biti objavljen na portalu e-Savjetovanja. Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima ne planira se mogućnost iskazivanja temeljnog kapitala u euru prije nego što euro postane službena valuta.
67 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 42. Predlažemo izmjenu članka 42 stavka 2. kako navodimo: Članak 42. stavak 2. pri pružanju usluge internetskog i mobilnog bankarstva za transakcijski račun koji je do datuma uvođenja eura bio kunski račun: stanje računa i iznos prekoračenja ili raspoloživog stanja na najmanje glavnom izborniku/ekranu u prikazu detalja o računu ­ na bankomatima pri isplati gotovog novca ponuđeni predefinirani iznosi na ekranu te stanje računa, kod upita u stanje računa ako je dostupno, na ekranu i ispisu, pod uvjetom da se gotov novac isplaćuje klijentu čiji račun vodi vlasnik/korisnik bankomata ­ kod ugovora o potrošačkom kreditu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura: ukupan iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u zaglavlju otplatnog plana i u Europskom standardiziranom informativnom obrascu (ESIS) Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U članak 42. stavak 2. alineja 3. i 4. su izmijenjene i sada glase: ­ pri pružanju usluge internetskog i mobilnog bankarstva za transakcijski račun koji je do datuma uvođenja eura bio kunski račun: stanje računa i iznos prekoračenja ili raspoloživog stanja na najmanje jednom izborniku/ekranu u prikazu o računu ­ na bankomatima pri isplati gotovog novca na ponuđenim predefiniranim iznosima na ekranu, te stanje računa kod upita u stanje računa ako je dostupno na ekranu i ispisu, pod uvjetom da se gotov novac isplaćuje klijentu čiji račun vodi vlasnik/korisnik bankomata. 2. Prijedlog da se kod ugovora o potrošačkom kreditu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura, ukupan iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u otplatnom planu i u Europskom standardiziranom informativnom obrascu (ESIS) iskaže u zaglavlju se prihvaća, ali ne kao dopuna konkretne odredbe ovog zakona. Naime, oblik i sadržaj otplatnog plana kao i Europskog standardiziranog informativnog obrasca (ESIS) definirani su Odlukom o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge („Narodne novine“ br. 107/17.) te će se način dvojnog iskazivanja u navedenim dokumentima regulirati izmjenom naprijed spomenute Odluke.
68 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 41. Ispred izraza „račun“ predlažemo dodati izraz „fiskalizirani“ tako da glasi: „Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju fiskaliziranog računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.“ Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U pojmovima je dodan račun.
69 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 41. Molimo potvrdu da sukladno članku 41. stavak 1. i članku 42. stavak 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH, kreditne institucije i institucije za elektronički novac na mjesečnim računima/obavijestima o troškovima po kreditnim karticama nemaju obvezu dvojnog iskazivanja ukupnog iznosa za plaćanje. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Točno. Obavijesti o troškovima po kreditnim karticama nema potrebe dvojno iskazivati.
70 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 37. Članak 37. (1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga imaju obvezu dvojnog iskazivanja prema potrošačima, izuzev potrošača koji djeluju kao suvlasnici stambenih zgrada ili predstavnici suvlasnika stambenih zgrada; i/ili u okviru političke aktivnosti i/ili političke promidžbe; i/ili u okviru gospodarske djelatnosti izvan registrirane trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti. Dvojno iskazivanje na računu Članak 41. (1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije pri ispostavljanju računa potrošaču izuzev potrošača koji djeluju kao suvlasnici stambenih zgrada ili predstavnici suvlasnika stambenih zgrada; i/ili u okviru političke aktivnosti i/ili političke promidžbe; i/ili u okviru gospodarske djelatnosti izvan registrirane trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti. Obrazloženje prijedloga dopune Članka 37. i Članka 41.: Iz obveze dvojnog iskazivanja cijena isključene su kategorije fizičkih osoba koje djeluju izvan potrošačkih okvira ili čak u okviru gospodarske djelatnosti koja nije registrirana (primjerice iznajmljivači apartmana) ili ih je nemoguće izravno obavijestiti (suvlasnici stambenih zgrada – zbog promjene vlasništva i sl). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Iz obveze dvojnog iskazivanja isključene su osobe koje su obuhvaćene pojmom „potrošač“ ali je s obzirom na njihovu specifičnost vidljivo da se ne radi o potrošačima već fizičkim osobama koje su, svaka na određeni način, vezane uz obavljanje nekog posla. Novi stavak 2. glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obveza dvojnog iskazivanja iz ovoga dijela Zakona ne odnosi se na potrošače koji djeluju: - kao suvlasnici stambenih zgrada ili predstavnici suvlasnika stambenih zgrada i/ili - u okviru političke aktivnosti i/ili političke promidžbe i/ili - u okviru gospodarske djelatnosti izvan registrirane trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti.
71 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 36. Predlažemo u članku 36. stavku 2. dodati izraz: „kod isplate“ tako da glasi: „(2) Iznimno od članka 35. stavka 1. ovog Zakona, bankomati i samoposlužni uređaji različiti od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka u bankovnom poslovanju kod isplate od datuma uvođenja eura isključivo koriste gotov novac eura.“ Obrazloženje: Izmjena se predlaže kako bi se u razdoblju dvojnog optjecaja omogućio polog gotovine na određene uplatne samoposlužne uređaje. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
72 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 20. (3) Banka obavlja posrednu predopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, kao i pojednostavljenu posrednu predopskrbu i opskrbu iz stavka 2. ovoga članka bez naknade za obradu i isplatu gotovog novca eura. Prijedlog izmjene: U članku 20. ZOE-a predlažemo dodati stavke 4.i 5. koji glase: "(4) Ugovorom o posrednoj predopskrbi iz stavka 1. ovoga članka banka može za iznos nominalne vrijednosti gotovog novca eura iz posredne predopskrbe onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima na računu poslovnog subjekta, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge, a na datum uvođenja eura banka se namiruje iz tih sredstava na računu. (5) Novčana sredstva iz stavka 4. ovoga članka smatraju se financijskim osiguranjem i ne mogu biti predmetom ovrhe." Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog članka 20. stavaka 4. i 5. predlažemo da glasi: (4) Ugovorom o posrednoj predopskrbi iz stavka 1. ovoga članka banka može za iznos nominalne vrijednosti gotovog novca eura iz posredne predopskrbe onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima na računu poslovnog subjekta, stambene štedionice, kreditne unije, institucije za platni promet, institucije za elektronički novac i pružatelja financijske usluge, a na datum uvođenja eura banka se namiruje iz tih sredstava na računu. (5) Novčana sredstva iz stavka 4. ovoga članka smatraju se financijskim osiguranjem i ne mogu biti predmetom ovrhe.
73 HRVATSKA UDRUGA BANAKA III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 7. (2) Uslijed preračunavanja iz stavka 1. ovoga članka potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Molimo mišljenje vezano na primjenu pravila matematičkog zaokruživanja u EUR konverziji. Prepoznali smo da navedeno može imati značajan utjecaj na konvertirana stanja računa klijenata i drugih proizvoda fizičkih osoba. To se najviše odnosi na račune, ali i druge proizvode za fizičke osobe koji ulaze u konverziju s negativnim saldima/dugovanjima u kunama. Naime, obzirom na knjigovodstveno vođenje gdje se stanja vode po pojedinom dospijeću na nivou pojedinog analitičkog konta, uslijed zaokruživanja na osnovu najmanje analitičke stavke te zatim zbrajanja pojedinačnih konvertiranih stavki u konačno sintetičko stanje računa, neki klijenti će nakon konverzije biti (za nekoliko euro centi) u većem dugu/minusu nego što su bili prije konverzije. To se primjerice odnosi na sva pojedinačna salda po pojedinom dospijeću u visini 4 lp, koja će se konverzijom pojedinačno zaokružiti na više i iznositi 1 euro cent. Time razlika ukupnog duga može biti i veća od 1 euro centa. Iako provedeno na propisani način, rezultat ovakvog zaokruživanja u pojedinim slučajevima može biti u suprotnosti s odredbama ZoE, članak 7. Načelo zaštite potrošača, točka 2., kojom se izričito navodi da klijent uslijed preračunavanja ne smije biti oštećen. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Provedba konverzije u kontekstu postupanja prema potrošaču (ne klijentu kako se navodi u pitanju) ne smije rezultirati s obvezom/dugovanjem koje je veće nego što bi bilo da euro nije uveden. Upravo zato matematička pravila zaokruživanja moraju biti primijenjena u skladu s obvezujućim načelom iz stavka 2. predmetnog članka Prijdloga zakona pri čemu ta primjena mora rezultirati s iznosom koji potrošač može jednostavno provjeriti (upotrebom kalkulatora uz fiksni tečaj konverzije i bez ikakvih izravnih ili skrivenih naknada, troškova, umanjenja itd.). S obzirom na navedeno pitanja usklađenja analitičkih, sintetičkih i ostalih stanja, prikaza i slično vjerovnik mora provesti na način da se ukupno stanje dugovanja kao i bilo koja stavka dugovanja koja se zasebno iskazuje prema potrošaču ne može povećati u odnosu na stanje koje bi bilo da euro nije uveden. Isto načelo se primjenjuje na imovinu potrošača pri čemu ista ne može biti manja nego što bi bila da euro nije uveden i koja se mora moći jednostavno provjeriti (upotrebom kalkulatora uz fiksni tečaj konverzije i bez ikakvih izravnih ili skrivenih naknada, troškova, umanjenja itd.). Svako postupanje vjerovnika, a koje ne dovodi do spomenutih rezultata u odnosu s potrošačem, predstavlja postupanje suprotno odredbama ovoga članka i kao takvo je potencijalno predmet sankcioniranja sukladno relevantnim zakonskim odredbama. Bitno je napomenuti da su vjerovnici u obvezi primijeniti članak 66. Prijedloga zakona te su obvezu propisanu u tom članku, a koja se odnosi na postupanje s razlikom prilikom zaokruživanja u poslovnim knjigama dužni provoditi na način koji će u odnosu prema potrošaču dovesti do rezultata kako je prethodno objašnjeno.
74 Hrvatske autoceste d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Predlaže se dodati sljedeći tekst u članku 39. stavku 4. točki 2: "Cjenici cestarina na autocestama i objektima pod naplatom koji se nalaze na ulaznoj i izlaznoj stazi." Obrazloženje: Na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o. je postavljeno 577 panel cjenika te bi iste trebalo potpuno zamijeniti zbog dvojnog iskazivanja cijena po svim skupinama i svim dionicama autoceste. Na panel cjenicima nema mogućnosti ni prostora za traženu preinaku, a zamjena istih bi rezultirala značajnim povećavanjem dimenzija panel cjenika koja bi izazvala nepotrebne financijske troškove te utjecala na sigurnost prometa kroz smanjenje vidljivosti ostalih sudionika u prometu. Dvojno iskazivanje cijena korisnicima autoceste će biti omogućeno na digitalnom korisničkom sučelju svake naplatne staze (display), gdje će biti jasno iskazana cijena u kunama i eurima, skupina vozila, dionica autoceste i sredstvo plaćanja cestarine. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
75 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 56.  Obavještavanje klijenata pružatelja financijskih usluga - članak 56. – stavak 2. NOVI TEKST (2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka pružatelj financijskih usluga i kreditna institucija koja je pružatelj financijskih usluga dužni su članove odnosno klijente: - putem općenite obavijesti informirati o predstojećem preračunavanju najkasnije tri mjeseca prije datuma uvođenja eura i - putem individualne obavijesti informirati o provedbi preračunavanja najkasnije mjesec dana nakon datuma uvođenja eura. OBRALOŽENJE Mišljenja smo da je period od mjesec dana prihvatljiv sa strane potrošača, a omogućava usklađivanje sa obavijestima koje se i inače šalju potrošačima. U tom smislu je predložena korekcija teksta u članku 56. (2). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se.
76 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 43. Dvojno iskazivanje kod pružatelja financijskih usluga - članak 43. – stavak 2. NOVI TEKST (2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod osiguranja smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti ugovora o osiguranju u kuni koji je sklopljen ili se nudi prije datuma uvođenja eura: 1. u predugovornom informiranju o proizvodima osiguranja: a) iznos ukupne premije osiguranja u ponudi osiguranja, uvjetima osiguranja, informacijama ugovaratelju osiguranja koje se dostavljaju prije sklapanja ugovora o osiguranju i informativnom izračunu ako isti predstavlja predugovorni dokument u smislu posebnih propisa b) iznos osigurane svote odnosno osiguranog iznosa i sudjelovanja osiguranika u šteti (franšiza) u uvjetima osiguranja i informacijama ugovaratelju osiguranja koje se dostavljaju prije sklapanja ugovora o osiguranju, ako se isti iskazuje u novčanim iznosima c) iznos provizije, naknade, naplate ili drugih troškova povezanih uz distribuciju proizvoda osiguranja 2. u ugovoru o osiguranju i informacijama koje se dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju: a) iznos ukupne premije osiguranja na polici osiguranja, i informacijama o pripisu dobiti životnih osiguranja b) iznos rate premije osiguranja na računu za plaćanje premije osiguranja 3. u informacijama koje se dostavljaju prilikom isplate osigurnine odnosno naknade štete u kunama: a) ukupni iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u obrazloženoj ponudi b) ukupni nesporni iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u utemeljenom odgovoru c) ukupni iznos osigurnine u odluci ili obavijesti o isplati osigurnine. OBRAZLOŽENJE: 1) Dvojno iskazivanje – vk i EUR ugovori Cilj je razjasniti kako dvojno iskazivanje NIJE primjenjivo na: a) ugovore i dokumente, koji su i prije uvođenja eura bili denominirani u eurima, uključujući i one ugovorene s valutnom klauzulom u eurima, b) za dokumente povezane s ugovorom o osiguranju koji izvorno nisu ugovoreni u kunama. Nomotehnički predlažemo uskladiti odredbe Zakona u dijelu koji definira postupanje za ugovore o osiguranju s dijelom za ugovore o leasingu: koristiti formulaciju „ugovor o osiguranju u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura“ U tom smislu je predložena korekcija teksta u članku 43.(2). 2) Dvojno iskazivanje – računi Članak 41. Zakona jasno određuje dvojni iskaz ukupnog iznosa na računu za sve subjekte (poslovne, pružatelje financijskih usluga itd.) Stoga nema potrebe isto propisivati posebnom odredbom za društva za osiguranje. U tom smislu je predložena korekcija teksta u članku 43.(2)2. 3) Dvojno iskazivanje – „informacije koje se dostavljaju“ Smisao članka 43. je jasno odrediti bitne informacije za potrošače. Ako je nešto bitno, trebalo bi biti i precizno odredivo. Određene odredbe članka 43. za društva za osiguranje nisu u tom smislu dovoljno precizno definirane, za razliku od „bitnih informacija“ drugih pružatelja financijskih usluga. U tom smislu je predložena korekcija teksta u članku 43.(2)2. 4) Dvojno iskazivanje – ukupni iznos naknade štete/osigurnine Cilj je odrediti da se, kao i za premiju, dvojno iskazuje samo ukupni iznos. U tom smislu je predložena korekcija teksta u članku 43.(2)2. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćaju se primjedbe koje se odnose na ugovor o osiguranju osim u dijelu koji se odnosi na informacije koje se dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju. Posebnim propisom (konkretno, člankom 381. Zakona o osiguranju) propisano je koje su to informacije, a kad se one odnose na ugovore koji su sklopljeni ili ponuđeni u kunama, a sadrže iskaze cijena ili vrijednosti, isti se moraju dvojno iskazati, a ne samo, kako je predloženo, informacije o pripisu dobiti. Smatramo da je uz ovo obrazloženje odredba dovoljno određena, te slijedom navedenog predlaže se sljedeći izričaj: (2) Bitnim informacijama iz stavka 1. ovoga članka kod osiguranja smatraju se sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti u ugovoru o osiguranju koji je sklopljen u kunama ili se nudi u kunama prije datuma uvođenja eura: 1. u predugovornom informiranju o proizvodima osiguranja: a) iznos ukupne premije osiguranja u ponudi osiguranja, uvjetima osiguranja, informacijama ugovaratelju osiguranja koje se dostavljaju prije sklapanja ugovora o osiguranju i informativnom izračunu ako isti predstavlja predugovorni dokument u smislu posebnih propisa b) iznos osigurane svote odnosno osiguranog iznosa i sudjelovanja osiguranika u šteti (franšiza) u uvjetima osiguranja i informacijama ugovaratelju osiguranja koji se dostavljaju prije sklapanja ugovora o osiguranju, ako se isti iskazuje u novčanim iznosima c) iznos provizije, naknade, naplate ili drugih troškova povezanih uz distribuciju proizvoda osiguranja 2. u ugovoru o osiguranju i informacijama koje se dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju: a) iznos ukupne premije osiguranja na polici osiguranja, računu za plaćanje premije osiguranja i informacijama koje se prema posebnim propisima dostavljaju za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju b) iznos rate premije osiguranja na računu za plaćanje premije osiguranja 3. u informacijama koje se dostavljaju prilikom isplate osigurnine odnosno naknade štete u kunama: a) ukupni iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u obrazloženoj ponudi b) ukupni nesporni iznos naknade štete po odštetnom zahtjevu u utemeljenom odgovoru c) ukupni iznos osigurnine u odluci ili obavijesti o isplati osigurnine.
77 Hrvoje Brkić III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. Svakako predlazem kao obvezu uvesti i isticanje cijene istog artikla godinu dana prije uvođenja eura, tek toliko da građanima budu jasni efekti uvođenja eura. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Očekuje se kako će na razini Eurospke unije odluka o uvođenju eura biti donesena u srpnju 2022., a kojom će biti određen datum uvođenja eura i fiksni tečaj konverzije. Nakon što fiksni tečaj temeljem kojeg će se konverzija provoditi bude određen moguće je organizirati dvostruko iskazivanje cijena, ali se potom treba uzeti u obzir i određeno razdoblje prilagodbe za trgovce koji će imati obvezu dvojnog iskazovanja cijena.
78 Hrvoje Brkić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nigdje nije iskomunicirano koliko godišnje ćemo izgubiti na fluktuaciji tečaja (zimski i ljetni tečaj). Takodjer niti jednom riječi nije rečeno zašto npr. Poljska, Češka i Mađarska (koje nisu uvele euro) imaju veći rast BDP-a od npr Slovačke koja ga je uvela. Zašto se tako žuri uesti Euro preko koljena, žrtvujući standard građana, posebice umirovljenika, i odričući se zadnje mogućnosti za ikakvu autonomiju? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Nestanak tečajnih fluktuacija pozitivno će se odraziti na hrvatske građane i poduzetnike, a posebice na građane i poduzetnike koji otplaćuju kredite s valutnom klauzulom u euru i na poduzetnike koji sudjeluju u međunarodnoj razmjeni s europodručjem. Svi očekivani pozitivni i negativni učinci uvođenja eura opisani su i vrednovani u Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (poveznica). Uvođenje eura povećava konkurentnost i otpornost države te se tako pozitivno odražava na njen gospodarski rast. Međutim, na stopu rasta realnog BDP-a utječe i niz drugih važnih čimbenika, kao što su struktura gospodarstva, dostupnost kvalificirane radne snage i kvaliteta institucija. Zbog utjecaja tih drugih važnih čimbenika država koja je uvela euro ne mora nužno ostvarivati više stope rasta od države koja to nije učinila. Sve relevantne analize upućuju na to da pri uvođenju eura ne dolazi do smanjenja životnog standarda građana (poveznica). Učinak uvođenja eura na razinu cijena u državama članicama koje su ga do sada uvele bio je jednokratan i vrlo slab. Osim toga, u svim državama članicama koje su uvele euro od 2007. do danas ukupno povećanje nominalnih plaća u prvih pet godina članstva u europodručju bilo je značajno veće od ukupnog povećanja cijena. Drugim riječima, životni standard građana tih država znatno se povećao u prvih nekoliko godina nakon uvođenja eura.
79 HUKA HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 14. U svojstvu Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA) čije su članice Hrvatske autoceste d.o.o., Bina-Istra d.d. te Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o., a s ciljem pružanja što bolje usluge korisnicima autocesta uvođenjem eura kao sredstva plaćanja u Republici Hrvatskoj, koristimo priliku upozoriti na značajne financijske reperkusije koje primjenom postojećeg sadržaja Nacrta zakona o euru mogu nastati za upravitelje autocesta u Republici Hrvatskoj, uz poseban fokus na čl. 14. i 15. Nacrta zakona o euru. Primjena članka 14. Nacrta zakona o euru kojim se predlaže da se cijene u eurima iskazuju na dvije decimale s točnošću od jednog centa dovela bi do potrebe za izmjenom svih aparata za automatsku naplatu cestarine obzirom da postojeći aparati za automatsku naplatu cestarine imaju tehnička i prostorna ograničenja u pogledu apoena kovanica koje mogu koristiti za povrat ostatka plaćene cestarine korisnicima. Naime, postojeći aparati za automatsku naplatu cestarine imaju prostorna ograničenja spremnika za povrat ostatka plaćene cestarine (u pravilu postoje 4 spremnika kovanica za povrat ostatka plaćene cestarine što nije dovoljno da se obuhvate svi apoeni kovanica u eurima). Uz primjenu članka 14. Nacrta zakona u euru pojavila bi se potreba za instalacijom novih aparata za automatsku naplatu cestarine s dodatna dva spremnika za povrat ostatka plaćene cestarine u centima (1 cent i 2 centa) što trenutno nadilazi postojeće tehničke i operativne kapacitete te odudara od prakse drugih koncesionara autocesta u Europskoj Uniji (primjerice Slovenija, Austrija, Italija, Grčka), uz značajne financijske izdatke koji bi bili u suprotnosti s čl. 10. Nacrta zakona o euru. Radi pružanja jasnije predodžbe, danas upravitelji autocesta u Republici Hrvatskoj nemaju problema s povratom kovanica prema korisnicima s obzirom da se postojećim zakonskim rješenjima i Pravilnikom o cestarini iznosi cestarine iskazuju kao cijeli brojevi bez decimalnih mjesta čime se izbjegava potreba za korištenjem lipa. S ciljem prevencije nastanka značajnog troška zamjene svih postojećih aparata za automatsku naplatu cestarine uz slabiju protočnost prometa te za potrebe usklađenja s praksama koncesionara autocesta u Europskoj uniji, ovim putem predlažemo nadopunu čl. 15. Nacrta zakona o euru u vidu dodatnog stavka (3) koji bi glasio: „(3) Na jedinične cijene roba i usluga koje se ne iskazuju u decimalama ili se iskazuju u jednoj decimali temeljem drugih zakona ili podzakonskih akata, prilikom preračunavanja iz kune u euro sukladno članku 14. ovog Zakona može se primjenjivati sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale od kojih je druga decimala uvijek nula: • ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena • ako je druga decimala jednaka ili veća od pet, prva decimala povećava se za jedan.“ Primjenom gore iznesene nadopune članka 15. Nacrta zakona o euru u vidu dodatnog stavka (3), postiglo bi se sljedeće: • Usklađenje s praksama koncesionara autocesta u Europskoj uniji (primjerice Slovenija, Austrija, Italija, Grčka) • Prevencija nastanka značajnog troška prilagodbe odnosno tehničke modifikacije sustava za naplatu cestarine • Smanjenje vremena čekanja i gužvi na naplatnim postajama posebice tijekom ljetne sezone uz veće zadovoljstvo korisnika • Smanjenje onečišćenja okoliša zahvaljujući bržoj protočnosti prometa i manjoj emisiji ugljičnog dioksida Nadamo se uvažavanju inicijative HUKA-e za unapređenje usluge na autocestama u Republici Hrvatskoj uvođenjem eura. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno te je dopunjen članak koji uređuje pravila koja se odnose na zaokruživanje.
80 IPC d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. Jedan od opravdanih razloga može biti nemogućnost direktne konverije iznosa nominala kovanica u kovanice Eura kop što je slučaj kod aparata. Nova cijena mora biti višekratnik najmanjeg apoena koji prihvaća uređaj. U koliko je to 10 centi onda je to oko 35 lipa. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Pružatelji usluga putem tzv. vending uređaja mogu prilagoditi uređaje da koriste i manje apoene. A mogu cijene zaokružiti i na niže apoene, umjesto na više pa time potrošači neće primijetiti povećanje cijena.
81 IPC d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 36. Da li parkirni aparati spadaju u prvu ili drugu skupinu aparata? Ako spadaju u 1 skupinu to relaksira rok programiranja na prihvat Eura na 14 dana što je dobro. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Tako je, parkirni aparati pripadaju prvoj skupini, odnosno u samoposlužne uređaje za prodaju roba i usluga, budući da se putem automata osigurava naplata usluge parkiranja. Naime, stavak 2. predmetnog članka odnosi se na samoposlužne uređaje u bankovnom poslovanju, za koje se iz razloga što se radi o vrlo specifičnim uslugama, osigurava viši stupanj prilagodbe.
82 IPC d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 18. Predlažemo da setovi kovanog novca budu dobavljivi i prije radi tehničke prilogodbe detektora kovanica ( konkrento na parkirnim aparatima) Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Izrada testnih eurokovanica očekuje se tijekom lipnja ove godine, nakon čega će se omogućiti posudba tesnih eurokovanica. Bitno je iznijeti da uređaji moraju prihvaćati eurokovanice svih zemalja europodručja, a ne samo onih s hrvatskom nacionalnom stranom.
83 IPC d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 14. Postoje uređaji koji su već dugo planirani za prihvat Eura. Što više mogu prihvatiti i kune i Euro u isto vrijeme. Radi se konkretno o parkirnim aparatima. Moguće je uključiti istovremeni prihvat obje valute ali postoji ograničenje na format pretvornog faktora koji ima dvije decimale. Da li je ispravnije koristiti ovaj nači i osigurati dvojni prihvat u prva dva tjedna ili prihvaćati samo jednu valutu tj. Euro. Možda to vodi izuzeću aparata od obaveze dvojnog primanja valuta? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Nema zapreke da poslovni subjekti koji imaju uređaje koji istovremeno mogu prihvatiti dvije valute, takve i koriste u razdoblju dvojnog optjecaja (14 dana).
84 IPC d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. Potrebno je što prije osigurati i komplete testnih setova kovanica za testiranje i programiranje detektora kovanica. Pozadina je specifičnos domaćih apoena koji će možda dovesti do toga da se uređaji moraju specifčno kalibrirati na nove kovanice. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Izrada testnih eurokovanica očekuje se tijekom lipnja ove godine, nakon čega će se omogućiti posudba tesnih eurokovanica. Bitno je iznijeti da uređaji moraju prihvaćati eurokovanice svih zemalja europodručja, a ne samo onih s hrvatskom nacionalnom stranom.
85 Ivan Bačić III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 34. Članak 34/1 - Kratko razdoblje dvojong opticaja, barem 30 dana od datuma uvođenja eura. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Razdoblje dvojnog optjecaja trajat će 14 dana od dana uvođenja eura dok će razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti započeti okvirno 4 mjeseca prije uvođenja eura i trajat će još 12 mjeseci nakon uvođenja eura. Nakon analize iskustava drugih država članica Europske unije pri uvođenju eura, predloženo razdoblje dvojnog optjecaja i dvojnog iskazivanja ocijenjeni su kao optimalni.
86 Ivan Bačić III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 29. Članak 29/4 - Nije preciznije definirano na koji će način HNB zbrinuti kune povučene iz opticaja, gdje će biti zbrinute i u kojem vremenskom roku će biti uništene. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Način zbrinjavanja povučenih kuna iz optjecaja nije predmet ovoga Prijedloga zakona, već je poslovna odluka Hrvatske narodne banke.
87 Ivan Matić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Uvođenje EUR-a predatavlja na simboličkoj razini dokidanje državnosti Republike Hrvatske. Nakon toga čina ne postoji više niti najmanji oblik suverenosti niti samostalnosti Republike Hrvatske. Samim činom uvođenja EUR-a započet će nova etapa u potpunom uništavanju malog i srednjeg gospodarstva te ekonomskog i posredno svakog drugog standarda građana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Napuštanje vlastite valute i uvođenje eura značajna je ekonomska i politička odluka koja se mora temeljiti na detaljnoj, stručnoj i objektivnoj analizi. Kada se uzmu u obzir svi globalni, regionalni i lokalni činitelji koji su relevantni za Republiku Hrvatsku, dolazi se do jasnog zaključka da će Republika Hrvatska kao mala otvorena država biti ekonomski znatno otpornija i uspješnija kada bude punopravna članica europodručja. Hrvatski građani i poduzetnici od toga će imati višestruke koristi. Zbog toga, nema razloga za bojazan da će uvođenje eura naštetiti hrvatskim građanima i poduzetnicima.
88 Ivica Škunca NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Uvođenje eura je čisti kretenizam; dapače veleizdaja. Primljeno na znanje Hvala na sudjelovanju na javnom savjetovanju.
89 JASMINKA RAKIJAŠIĆ III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 58. u st. 6. u prvom dijelu rečenice je propisan rok od 3 godine od uvođenja eura za upis promjene, a na kraju iste rečenice rok od 18 mjeseci od datuma uvođenja eura, pa treba ujednačiti rok u odredbi. No, ne vidim ni smisao da se za istu stvar dva puta navodi (isti) rok. Samo izaziva zabunu. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Ispravljeno.
90 JASMINKA RAKIJAŠIĆ III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 37. Iz st. 2. ovog članka, kao i iz čl. 45., obveza dvojnog iskazivanja odnosila bi se na poslodavce i na isprave o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa radnicima. Međutim, u Smjernicama za prilagodbu....Ministarstva gospodarstva spominju se i autorski ugovori i ugovori o djelu, te se postavlja pitanje obveze dvojnog iskazivanja i na obračunima autorskih naknada i ugovora o djelu, i to kako u slučaju da se naknade po tom osnovu isplaćuju radnicima kao i kada se isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem (drugi dohodak), s obzirom da se iste ne mogu smatrati naknadama iz radnog odnosa. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dodana je odredba u Prijedlog zakona te će se dvojno iskazati iznosi u ugovorima u djelu i autorskim ugovorima. Smjernice će se uskladiti s Prijedlogom zakona.
91 Karol Jurišić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Ja član stranke Hrvatskih Suverenista sam protiv vašega Nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Hrvatska i ostale zemlje nisu obvezne uvesti euro i proglasiti nacionalnom valutom, po tom pitanju bolje nemojte upotrebljavati taj nacrt prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute, euro ne smije biti službena jedinica iznad Hrvatske kune - odbija se vaš prijedlog u cijelosti po hitnom postupku Primljeno na znanje Hvala na sudjelovanju na javnom savjetovanju.
92 KREŠIMIR GRGIĆ NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Ako uspijete u uvođenju eura, čeka nas vjerojatno grčki scenario. Ovako je Wynne Godley pripadnik postkeynesijanske škole napisao u članku pod nazivom "O Maastrichtu i ostalome" iz 1992.g.: "...pravo na izdavanje vlastitog novca u svojoj centralnoj banci je najvažnija stvar koja definira nacionalnu neovisnost. Ako država izgubi tu moć, postaje kolonija ili upravno administrativno područje." https://www.lrb.co.uk/the-paper/v14/n19/wynne-godley/maastricht-and-all-that Predlažem da zadržimo svoju valutu kako su to napravile sljedeće zemlje: Danska, Češka, Poljska, Mađarska i Švedska. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Analiza koja je predstavljena u Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (poveznica) pokazala je da će uvođenje eura Republici Hrvatskoj donijeti znatne koristi u obliku veće konkurentnosti, učinkovitosti i otpornosti na financijske krize. S obzirom na visok stupanj euroizacije te snažnu financijsku povezanost s europodručjem, gubitak vlastite valute i monetarne politike za Republiku Hrvatsku neće biti značajan trošak jer je zbog tih specifičnosti prostor za vođenje aktivne monetarne politike u Republici Hrvatskoj znatno sužen, dok će joj zajednička monetarna politika Europske središnje banke odgovarati.
93 Kristina Gogic NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Moje mišljenje je da je prerano za uvođenje eura s time da je Ured za zakonodavstvo trebao preciznije napraviti procjenu učinka propisa i mislim da je procjena napravljena vrlo površno. Utvrđenja iz Obrasca prethodne procjene učinaka propisa, prema kojima "predlagatelj ne nalazi da će Prijedlog zakona imati značajne socijalne učinke, kao i da se očekuje blag učinak konverzije kune u euro na povećanje ukupne inflacije potrošačkih cijena, odnosno procjenjuje se na oko 0,2 postotnih bodova u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije" nije precizan jer će u sadašnjem trenutku krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 te posljedicama potresa u Hrvatskoj i tako cijene rasti, a plaće stagnirati te inflacija već sada postoji koja će se pojačati sigurno za više od 0,2 postotnih bodova u razdoblju od pola godine prije i poslije konverzije. Inače sam članica Society for Benefit Cost Analysis od 2010. godine koje metode se mogu primijeniti na procjenu učinaka propisa o čemu sam već i pisala. Tako da je ta procjena napravljena površno jer će već postojeće socijalno ugrožene skupine još više osiromašiti uvođenjem valute euro, te i ostali građani Hrvatske. Uvođenje eura sada apsolutno nije u interesu naroda nego najvjerojatnije pojedinih interesnih skupina. Također ovaj zakon će se odraziti na niz drugih zakona koji će morati biti usklađeni s ovim zakonom i nije moguće donijeti pozitivnu ocjenu u njihovoj primjeni u mnogim segmentima društva. Nadalje napominjem da Danska koja je visoko razvijena zemlja EU i davno ušla u EU do sada nije uvela euro dakle nije nužno da Hrvatska sada uvodi euro te niti ostale zemlje koje su prije Hrvatsk ušle u EU: Mađarska, Češka, Poljska, Švedska do sada nisu uvele euro. Dakle prema Ugovoru o pristupanju EU (TFEU) nije određen rok do kada bi zemlje trebale preuzeti valutu euro pa nije nikako jasno zašto se Vlada odlučila sada u vrijeme velike krize, rasta cijene plina radi Ukrajinsko Ruske krize o čemu do sada nisu donesene mjere obuzdavanja rasta cijena, odlučila na ovaj potez. Nije žurno, ne rješava uvođenje eura egzistencijalna pitanja građana, a obnova stradalih područja nakon potresa, rješava egzistencijalna pitanja građana pa mislim da je prioritet provesti obnovu stradalih područja od potreda u cijelosti te nakon toga razmišljati o uvođenju eura. Dakle tada početi razmišljati o uvođenju eura, a ne ga tada niti uvesti. S time da ne otklanjam mogućnost da bi jednog dana trebalo uvesti euro, ali sada sigurno ne. Pitanje je s obzirom na općenitu sporost sustava i prekasno reagiranje Vlade u kriznim situacijama, da li će u slučaju naglog povaćanja cijena po uvođenju eura uspjeti svojim mjerama iste obuzdati. Da li ima vlada unaprijed predviđeni mehanizam zaštite? Slažem se s komentarom Centra za mirovne studije pa da ne ponavljam navode. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komenatru. Uvođenje eura kao dugogodišnji strateški projekt Republike Hrvatske treba promatrati odvojeno od tekućih gospodarskih kretanja i rizika koji su povezani s pandemijom, geopolitičkim previranjima na globalnoj razini te razornim potresima koji su pogodili središnju Hrvatsku. Naime, recentno jačanje inflacije posljedica je spomenutih negativnih čimbenika te nema nikakve veze s nadolazećim uvođenjem eura. Učinak uvođenja eura na cijene moći će se vrednovati tek kada se cijene preračunaju iz kune u euro. Ovim Prijedlogom zakona predviđeno je korištenje brojnih mehanizama zaštite potrošača, uključujući primjenu dvojnog iskazivanja cijena (u kuni i euru). U drugim državama članicama koje su primijenile slične mehanizme učinak uvođenja eura na potrošačke cijene bio je vrlo slab. U skladu s time, razumno je pretpostaviti da će i u Republici Hrvatskoj učinak uvođenja eura na cijene biti neznatan. Svaka država članica EU-a samostalno odlučuje kada će započeti postupak uvođenja eura uzimajući pritom u obzir i odnos ekonomskih koristi i troškova. Kao što je to detaljno opisano u Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (poveznica), očekivane koristi od uvođenja eura za Republiku Hrvatsku znatno su veće od očekivanih troškova, što je u velikoj mjeri posljedica visoke euroiziranosti hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava. U nekoliko drugih država članica odnos ekonomskih koristi i troškova nije toliko povoljan pa je i njihova motivacija za pokretanje postupka uvođenja eura slabija.
94 Mario NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ slazem se sa nacrtom zakona i uvođenjem eura Prihvaćen Hvala na sudjelovanju na javnom savjetovanju.
95 Mario Erceg III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 14. Što u sljedećim slučajevima: 1. Preračunom kunskih vrijednosti u euro na računu dobije se rezultat u kojem neto + PDV više NIJE JEDNAK BRUTO IZNOSU (primjer, računu sa neto iznosom 325,22 kn i PDV-om 25% (ili 13%, svejedno) nakon preračuna i zaokruživanja neto + bruto daju za 1 euro cent manje nego koliki je preračunati bruto. Drugim riječima, da li se svi elementi računa preračunavaju i zaokružuju po ovim pravilima ili se preračunava npr. samo bruto a ostala dva iznosa se izračunavaju na osnovu porezne stope kako bi ostalo očuvano da su neto + PDV = bruto? 2. PDV na računu koji se preračunava iznosi 3 lipe ili manje (npr. pri prijenosu djelomično neplaćenog računa iz 2022 u 2023.g.). Ako se npr. radi o računu poslovnog subjekta koji je obveznik obračuna PDV-a po naplati (kako je spomenuto u smjernicama za prilagodbu ..., stranica 5 i 6) prilikom preračunu na euro država ostaje bez PDV-a po tom računu. To je ok? 3. Preplata nekog poslovnog partnera (npr. preplata komunalne naknade nekog građanina) iznosi 3 ili manje lipa. Preračunom na euro građanin ostaje bez te preplate. To je ok? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Člankom 14. Prijedlogom zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj propisana su pravila za konverziju kuna u euro primjenom fiksnog tečaja te je primjena navedenih pravila obvezna. Preračunava se samo bruto, a ostala dva iznosa se izračunavaju na osnovu porezne stope kako bi ostalo očuvano da su neto + PDV = bruto. Ako je račun ispostavljen u kunama, i sastoji se od više stavki izraženih u kunama, a plaćen u eurima na način da je ukupan iznos računa preračunat u eure, razlike do kojih može doći zbog primjene pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona evidentiraju se u poslovnim knjigama kao ostvareni financijski prihod odnosno financijski rashod. Nadalje, sukladno članku koji uređuje poslovne knjige za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovoga članka manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupne tražbine vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili ovoga Zakona.
96 Mario Erceg III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 35. Znači li to da će se u tih 14 dana dnevni polog moći uplaćivati na račun (i polagati u noćni trezor) i u kunama i u eurima, a da će banke uplatu na račun evidentirati u eurima, pri čemu će preračunati kune u eure po važećem tečaju? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dodan je novi članak koji glasi: (1) Banka je dužna, na zahtjev klijenta banke koji kod nje ima otvoren transakcijski račun, tijekom razdoblja od 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura provesti uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. (2) Uslugu zamjene gotovog novca kune u euro iz stavka 1. ovoga članka banka je dužna provesti bez naknade.
97 Miro Šipković III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 52. Zašto se ne razmotri konverzija kunskih kredita za koje je u trenutku sklapanja postojao istovjetni euro kredit (samo s manjom kamatnom stopom zbog tečajnog rizika) na način da se taj kunski kredit zamjeni uvjetima iz istovjetnog euro kredita. Primjer istovjetnih kredita su stambenih kredita uz subvenciju RH za koje su bili točno definirani uvjeti za kunske odnosno euro kredite, te na njih nije bilo moguće utjecati, tako da su za isti proizvod (iznos, godine otplate) postojale isključivo dvije opcije (točno definirani kunski kredit - sa višom kamatnom stopom zbog valutnog rizika i točno definirani kredit u eurima s nižom kamatnom stopom). Na taj način banke ne bi bile oštećene jer za njih više ne postoji valutni rizik, a svi korisnici takvih kredita bi bili dovedeni u isti položaj. Također i država bi imala manji trošak subvencioniranja takvih kredita. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Uvođenje eura neće dovesti do automatskog usklađivanja kamatnih stopa na prethodno ugovorene kredite u kunama s kamatnim stopama na kredite ugovorene u eurima. Naime, jedno od temeljnih načela uvođenja eura je načelo neprekidnosti ugovora, iz kojega proizlazi da postojeći ugovori o kreditu odobreni u nacionalnoj valuti – uključujući ugovorenu kamatnu stopu i sve ostale odredbe tih ugovora – vrijede i nakon uvođenja eura. To načelo propisano je pravnim okvirom Europske unije i primjenjuju ga sve države članice koje uvode euro.
98 Mirsad Ajkić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Mišljenja sam da se nisu stekli uvijeti za uvođenje valute Eura. Kao prvo plaće bi trebalo značajno porasti mirovine bi trebale povećati da bi se stvorio bolji standard življenja a kada se stvore svi ti preduvjeti onda bi trebalo razmišljati o uvođenju eura . Jer i mnogi građani neće moći sa sadašnjim svojim plaćama otplaćivati kredite: Samo ćemo još više osiromašiti i onako siromašne građane. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: Ugovor o pristupanju) postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, čime su odredbe temeljnih ugovora Europske unije postale obvezne i za Republiku Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem Ugovora o pristupanju preuzela obvezu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nakon što budu ispunjeni propisani uvjeti kao i odredbe propisa koje se odnose na države članice Europske unije u kojima je euro službena valuta. Iste odredbe obvezuju sve države članice koje su Europskoj uniji pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. Kriteriji za uvođenje zajedničke valute jasno su propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. pa se tako nazivaju još i kriteriji iz Maastrichta, a često ih se naziva i kriterijima nominalne konvergencije. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Kriterij stabilnosti cijena odnosi se na stopu inflacije koja ne smije premašivati prosjek stopa inflacije triju članica EU-a koje bilježe najbolja ostvarenja stabilnosti cijena (najčešće je riječ o najnižim stopama inflacije) uvećan za 1,5 postotnih bodova. Sljedeći je kriterij održivost javnih financija prema kojemu omjer manjka opće države i BDP-a ne smije prelaziti 3%, a omjer duga opće države i BDP-a ne smije biti viši od 60%. U slučaju da omjer duga i BDP-a premašuje vrijednost od 60%, mora se snižavati zadovoljavajućom dinamikom. Kako bi zadovoljila kriterij stabilnosti tečaja, država je dužna provesti najmanje dvije godine u tečajnom mehanizmu ERM II, a tijekom tog razdoblja ne smije doći do devalvacije središnjeg pariteta niti do velikih fluktuacija tečaja oko središnjeg pariteta. Posljednji kriterij odnosi se na konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Propisano je da prinos na dugoročne državne obveznice izdane u nacionalnoj valuti ne smije premašivati referentnu vrijednost koja je jednaka prosjeku prinosa na obveznice triju država članica koje bilježe najbolja ostvarenja stabilnosti cijena uvećan za 2 postotna boda. Kriteriji su postavljeni da potaknu države članice na odgovorno ponašanje koje će pogodovati ekonomskoj stabilnosti i pripremiti ih za članstvo u monetarnoj uniji. Kako je posljednja financijska kriza pokazala, stabilne i otporne države mnogo će uspješnije funkcionirati u uvjetima zajedničke valute nego države koje su opterećene vlastitim gospodarskim problemima. Europska komisija najmanje jedanput svake dvije godine ili na zahtjev države članice priprema Izvješće o konvergenciji, koje se temelji na članku 140. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a u kojem Europska komisija Vijeću Europske unije podnosi izvješće o napretku koji su države ostvarile u ispunjavanju kriterija za uvođenje eura. Svi očekivani pozitivni i negativni učinci uvođenja eura opisani su i vrednovani u Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (poveznica).
99 Nezavisni hrvatski sindikati III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 45. Kada govorimo o strukturi plaće osnovno je polazište bruto plaća. Bruto plaća u pravilu je ugovorena ugovorima o radu ili se ista uređuje drugim pravnim aktima u bruto iznosu. Prema predloženoj odredbi, poslodavac je dužan dvojno iskazati samo ukupan iznos isplaćen radniku na račun, što u pravilu ne čini čak niti neto plaću, nego iznos koji se dobije nakon obračuna različitih privremenih neoporezivih dodataka, ali i različitih obustava. Prijedlog: Ukoliko zbog tehničkih razloga nije moguće dvojno iskazivati sve elemente obračuna plaće, to bi bilo nužno iskazati barem bruto i neto iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine (sukladno Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine). Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Razmatrano je više opcija, kao optimalna je prepoznata opcija da se iskazuje ukupan iznos isplaćen radniku na račun. Međutim, proširen je krug isprava koje je potrebno dvojno iskazati. U razdoblju dvojnog iskazivanja poslodavac je dužan dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun na ispravi o isplati plaće, naknadi plaće, otpremnine i drugih materijalnih prava koji se radniku isplaćuju na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu.
100 NIKOLA ĐURIĆ III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 14. Što je sa dugovima, pogotovo sa dugovima koja su javna novčana davanja, koji iznose 0,07 kn i manje? Smatram da bi trebalo IZRIČITO propisati da se dugovanja (posebno kamata, posebno glavnica) koja su na dan 31.12.2022 jednaki ili manji od 0,07 kn brišu iz svih evidencija. Znam da ćete se očitovati "ne prihvaća se prijedlog jer se to podrazumijeva iz samog zakona". Bolje je što više raznih možebitnih upitnih situacija izričito propisati da zakon bude što jasniji za praktičnu primjenu, a ne da se kasnije traže razna mišljenja vlade, ministarstava i sl. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U članku koji uređuje poslovne knjige uređeno je sljedeće: Za iznose koji su uslijed primjene fiksnog tečaja konverzije i pravila preračunavanja i zaokruživanja iz ovoga članka manji od jednog centa, taj dio ukupnog duga dužnika prema vjerovniku se otpušta, odnosno taj dio ukupne tražbine vjerovnika prema dužniku se otpisuje po službenoj dužnosti, odnosno po sili ovoga Zakona.
101 NIKOLA ĐURIĆ III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 57. stavkom 6. članka 7. Prijedloga zakona propisano je "Sva plaćanja na osnovi nematerijaliziranih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koja dospijevaju na datum uvođenja eura ili kasnije izvršavaju se isključivo u euru.". Što u slučaju raznih rješenja o plaćanju javnih novčanih davanja (npr. rješenja o komunalnom doprinosu po legalizaciji s odgodo plaćanja od godinu dana) koja se izdaju npr. u veljači, ožujku travnju... 2022, a dospijevat će u veljači, ožujku, travnju....2023? Da li će obveznici po rješenjima biti obvezni sami voditi računa o tome koliko će to biti eura ako budu plaćali u trenutku kada na snazi već bude euro (jer ima rješenje koje je izdano u kunama). Što je sa rješenjima komunalne naknade i naknade za uređenje voda koja su izdana 2020, 2021 godine i vrijede dok se ne izmjeni bilo koji element koji utječe na iznos komunalne naknade, odnosno vrijede najviše 6 godina od isteka kalendarske godine u kojoj su izdana. Da li će JLS-ovi biti obveznici donositi nove odluke: Odluku o vrijednosti boda za obračun komunalne naknade (pa će samim tim biti i obvezni donositi nova rješenja o komunalnoj naknadi do 31.03.2023 svim obveznicima na svom području), Odluku o komunalnoj naknadi radi iznosa eura/m2, Odluku o komunalnom doprinosu? Da li će Vlada RH do 2023 godine zbog uvođenja eura donijeti novu Uredbu o visini naknade za uređenje voda zbog čega će JLS-ovi biti dužni početkom 2023 dostaviti i rješenja o naknadi za uređenje voda od Hrvatskih Voda? Jer JLS-ovi svakodnevno donose rješenja o komunalnoj naknadi i dostavljaju rješenja o naknadi za uređenje voda od Hrvatskih voda, a ta rješenja su sada u kunama i mogla bi vrijediti 6 godina, tj. do 31.12.2028., a svaku godinu JLS-ovi na početku svake godine svim obveznicima dostavljaju 12 uplatnica komunalne naknade i naknade za uređenje voda za tekuću godinu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Upravne, sudske i druge pojedinačne akte koje su tijela javne vlasti izdala prije uvođenja eura, nije potrebno ponovno izdavati jer se sukladno članku 13. Prijedloga zakona iznosi navedeni u ovim aktima u kuni smatraju iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Nalozi za plaćanje ne moraju sadržavati iznose u obje valute ako je obveza dvojnog iskazivanja zadovoljena na izlaznom aktu (rješenja, ugovori i sl.). Ako obveza dvojnog iskazivanja nije zadovoljena na izlaznom aktu (rješenja, ugovori i sl.) iznos u obje valute treba iskazati na nalogu za plaćanje, u polju "opis plaćanja", zajedno s navođenjem fiksnog tečaja konverzije.
102 Porsche Inter Auto d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Treba li se dokazati da bi dvojni prikaz cijena uzrokovao nerazmjerne troškove poslovnim subjektima u navedenim primjerima iz članka 39. stavke 4. točke 2 (npr. električne punionice) kako bi se izuzeo iz obveze ili se ovim popisom to podrazumijeva samo po sebi? Je li navedena lista izuzetaka od obveze dvojnog iskazivanja cijena iz članka 39. stavke 4. točke 2 konačna? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U Prijedlog zakona dodano je da su od obveze dvojnog iskazivajna izuzete i električne punionice.
103 Porsche Inter Auto d.o.o. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Iz trenutnog nacrta Zakona (čl. 39. st.1) nije u potpunosti jasno hoće li u slučaju izdavanja ponude u kunama prije razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja cijena, a kada se ugovor namjerava sklopiti u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena biti potrebno reizdati ponudu tako da na ponudi stoje obje valute. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Ponudu je potrebno dvojno iskazati samo ako je izdana za vrijeme dvojnog iskazivanja. Nije potrebno ponovno izdavati ponudu koja je izdana u kunama prije početka dvojnog iskazivanja. Ali, ako se sklopi ugovor tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja, potrebno je cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti dvojno iskazati. Sve je odgovoreno pod pretpostavkom da je riječ o potrošaču.
104 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 41. (1) Poslovni subjekt, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona pri ispostavljanju računa potrošaču dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. U odnosu na kreditne te financijske instituacije je li ova odredba u koliziji s pravilima o dvojnom iskazivanju cijena propisanim u posebnim članicima, ako se uzme u obzir da računi mogu biti izdavani i za EUR plasmane. Odnosno moraju li kreditne instituacije te pružatelji financijskih usluga spram potrošača s kojima imaju zaključen ugovor u EUR valuti, a po osnovu kojeg izdaju račun, također na istom računu ikazati dvojno uskupan iznos u razdoblju kada je KN službena valuta, odnosno u razdoblju kada je EUR službena valuta u RH? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Ne, račune koji su izdani u valuti euro, a proizlaze iz ugovora koji su sklopljeni u valuti euro, nije potrebno dvojno iskazivati.
105 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 71. u članku 71. stavku 1. nužno propisati nadležno nadzorno tijelo za vjerobnike koji nisu pružatelji financijskih usluga sukladno ovom zakonu već poslovni subjekti odnosno oni vjerovnici koji odobravaju kredite temeljem odobrenja Ministarstva financija kako slijedi: •Ministarstvo financija, kod vjerovnika koji ima odobrenje ministarstva nadležnog za financije Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
106 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 54. Zakonom nije predviđeno obavještavanje klijenata onih vjerovnika koji nisu niti kreditna institucija/unija, institucija za platni promet/elektronički novac niti financijska institucija odnosno radi se o klijentima vjerovnika koji posluju temeljem odobrenja Ministarstva financija te kao sporednu djelatnost vrše i kreditiranje potrošača. Svakako bi zbog načela zaštite potrošača, načela transparentnosti te načela savjesnosti i poštenja trebalo predvidjeti da i takvi vjerovnici imaju obvezu obavijestiti svoje klijente o nadolazećim promjenama u ugovornom odnosu, simultano s pravilima za pružatelje financijskih usluga (članak 56.). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dopunjen Prijedlog zakona.
107 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 50. Članak 50. stavak 2. prijedlog novog teksta: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni s valutnom klauzulom u euru i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dodanim riječima otklonjena je moguća nejasnoća u tekstu Zakona: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kod ugovora o kreditu u kuni s valutnom kaluzulom u euru i kod ugovora o leasingu u kuni s valutnom klauzulom u euru, svi iznosi koji proizlaze iz ugovornog odnosa, a iskazani su u euru nakon datuma uvođenja eura ostaju u euru kako je bilo ugovoreno prije datuma uvođenja eura.
108 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 43. Članak 43. stavak 3.- što se točno podrazumijeva pod tarifa naknada kod leasing društava? Pravilnik o naknadama ili? Odnosi li se to isključivo na tarife u naknadama koje su vezane uz kunske plasmane ili obveza dvojnog iskazivanja na tarifama naknada postoji i za naknade vezane uz EUR plasmane. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Pod tarifom naknada podrazumijevaju se naknade kako je propisano člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o sadržaju i obliku ugovora o leasingu. Dakle, dokument kojim su propisane sve naknade za koje davatelj može teretiti primatelja leasinga, a ne predstavljaju pojedine naknade. Postoji obveza za sve naknade koje su u kunama, bez obzira je li ugovor u kunama ili vezan uz EUR.
109 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 43. Članak 43. stavak 2 propisuje da se bitnim informacijama kod osiguranja iz stavka 1. istog članka smatraju sljedeće cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti u kunama: ..... Molimo dodatnu potvrdu tumačenja odnosnog stavka kako nema obveze dvojnog iskazivanja cijena na niti jednom dokumentu navedenom u točkama 1.2. i 3. istog stavka ako je ugovor o osiguranju (ponuda/polica) plasiran i zaključen u EUR valuti. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Stavak je dorađen kako bi jasno bilo da nema dvojnog iskazivanja ako je ugovor o osiguranju plasiran i zaključen u EUR.
110 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 43. Članak 43. stavak 1.: "....i drugi sudionici na financijskom tržištu uključujući osobe koje su uključene u distribuciju financijskih proizvoda...". Komentar: Tko ovdje spada, ako u članku 4.ovog Zakona imamo jasno definirano tko su pružatelji fin.usluga, tko je kreditna institucija, tko poslovni subjekt? A sam naslov članka sugerira da se radi o pružateljima financijskih usluga. Nužno dodatno pojasniti i definirati, jer se stvara pravna nedoumica ovakvom preširokom definicijom. Jesu li to distributeri osiguranja, kreditni posrednici sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju, vjerovnici koji odobravaju kredite temeljem odobrenja Ministarstva financija? Nije jasno. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U stavku 1. precizirani su obveznici dvojnog iskazivanja, što osim pružatelja financijskih usluga uključuje i osobe koje su prema posebnim propisima uključene u distribuciju proizvoda osiguranja i fianncijskih instrumenata za račun pružatelja financijskih usluga. Prijedlog odredbe stavka 1. glasi: (1) Pružatelj financijskih usluga, kreditna institucija koja pruža financijske usluge, distributeri osiguranja i osobe koje su u uključene u distribuciju financijskih instrumenata u smislu posebnih propisa dužni su u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati bitne informacije za potrošače koji su korisnici njihovih usluga.
111 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 42. •kod ugovora o potrošačkom kreditu u kuni koji je odobren ili se nudi prije datuma uvođenja eura: ukupan iznos kredita i iznos obroka ili anuiteta u otplatnom planu i u Europskom standardiziranom informativnom obrascu (ESIS) Komentar: ESIS obrazac primjenjuju samo banke, ne i drugi vjerovnici sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju (vjerovnik koji odobrava kredite temeljem odobrenja Ministarstva financija, niti leasing društva) Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
112 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 42. u članku 42. stavku 1. navodi se : "...drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje..". Drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje je također i leasing društvo koje je ovim zakonom definirano kao pružatelj financijske usluge, te se pravila za dvojno iskazivanje kod istih društava nalaze u članku 43.stavak3.-dakle, na dva načina se različito definira ista obveza za istog obveznika. Nužno ovaj dio brisati. Nadalje, drugi vjerovnik sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje može biti i vjerovnik koji odobrava kredite temeljem odobrenja Ministarstva financija, dok stavak 2. članka 42.cijelokupnu terminologiju i dokumentaciju koju propisuje temelji na bančnom poslovanju i nije primjenjivo na takvog vjerovnika. Prijedlog: brisati označeni tekst te u članku 43. napraviti zasebno pravilo u svezi dvojnog iskazivanja cijena za takvog vjerovnika koji odobrava ugovore o kreditu temeljem odobrenja Min.financija. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
113 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Prema sadašnjem nacrtu zakona pružatelji financijskih usluga nemaju obvezu dvojnog iskazivanja cijena na internetu, oglasima, obavijestima u ugovorima koje šalju kod zaključivanja ugovora na daljinu, već samo poslovni subjekti te kreditne institucije/unije etc. sukladno članku 42. stavak 3. (u članku 43. koji se odnosi na pružatelje financijskih usluga takve obveze nema). Predlažemo nadopuniti nact zakona s similarnom obvezom i za financijske instituacije. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Dopunjen je članak. (15) Pružatelj financijskih usluga dužan je u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazati tarifu naknada odnosno cjenik svojih usluga i fiksni tečaj konverzije u poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici na jasan, čitljiv i lako uočljiv način.
114 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 13. (5) Iznosi navedeni u euru koji se do datuma uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili nekom drugom tečaju smatraju se iznosima u euru. Komentar: Nije jasno o kojim iznosima se radi, riječ je o preširokoj formulaciji, predlaže se specificiranje-Iznosi navedeni gdje? Na ugovorima, pravnim instrumentima? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno
115 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. 16) klijent je fizička ili pravna osoba koja je zatražila ili primila uslugu od kreditne institucije, kreditne unije, institucije za elektronički novac, institucije za platni promet odnosno financijsku uslugu od pružatelja financijskih usluga odnosno vjerovnika koji pruža financijsku uslugu temeljem odobrenja Ministarstva financija Republike Hrvatske (pojašnjenje: Ovaj tip vjerovnika nije pružatelj financijske usluge koji posluje na temelju odobrenja HANFA-e, kako je dana definicija nastavno u točci 36 ovog članka, već se radi prvenstveno o poslovnim subjektima kojima je primarna djelatnost trgovina, a kao posrednu djelatnost obavljaju kreditiranje temeljem odobrenja Ministrarstva financija RH i Zakona o potrošačkom kreditiranju) Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
116 PORSCHE LEASING D.O.O. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. 16) klijent je fizička ili pravna osoba koja je zatražila ili primila uslugu od kreditne institucije, kreditne unije, institucije za elektronički novac, institucije za platni promet odnosno financijsku uslugu od pružatelja financijskih usluga -Komentar: Od primjene obavještavanja iz članka 55. i 56. ovog Zakona su isključeni jamci-platci i sudužnici obzirom isti nisu zatražili niti primili uslugu ovdje specificiranih pružatelja usluga (dakle, ne spadaju u definiciju klijenta), no oportuno te sukladno načelu savjesnosti i poštenja bi bilo izvršiti obavijest i takvih sukotrahenta, osobito što veliki dio istih jesu potrošači, a u svrhu transparentnosti ugovornog odnosa (jamstvo, sudužništvo) i sukladno načelu zaštite potrošača. Predlaže se nadopuna definicije kako bi istom bile obuhvaćene i te skupine „klijenata“. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Kreditne institucije dužne su, sukladno odredbama Prijedloga zakona, informacije samo dostavljati klijentima. U ovom trenutku jamci platci i sudužnici nisu ukljčeni.
117 Tomislav Filjak III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 5. Ključni koraci u uvođenju Eura su nejasno opisani u samom članku i u obrazloženju članka. Rješenje po kojem Euro uvodi Vlada svojom odlukom je krajnje birokratsko. Riječ je možda o najznačajnijoj odluci koja će biti donijeta u Hrvatskoj ovog desetljeća, pa i duže. Stoga je nužno u odlučivanje uključiti građane ili bar Sabor, ako ni zbog čega drugog makar zbog simboličkog isticanja značaja ovakve promjene. Nadalje, čak i prema Eurobarometru i prema ispitivanjima provođenim za potrebe HNB velika većina građana nije protiv Eura, ali nije za njegovo žurno uvođenje, a većina stručne javnosti, politike i sindikata drži da je RH nespremna za Euro i da je njegovo uvođenje preuranjeno. Referendumi o uvođenju Eura su provedeni u Danskoj i Švedskoj. Stoga je jedino opravdano provjeriti suglasje hrvatskih građana s predloženim vremenom uvođenja Eura na referendumu, a što nije u suprotnosti ni s kakvim načelima i propisima RH ili EU, gdje postoje presedani Danske i još važnije Švedske. Naglašavam, ne referendum o uvođenju Eura, što je prema Vladi RH već odlučeno na referendumu 2012. o pristupanju EU, nego referendum koji će potvrditi odabir trenutka kad uvodimo Euro. Prikupljanje potpisa za sličan referendum koncem 2021. nije dokaz nepotrebnosti referenduma, jer su potpisi prikupljani u vrijeme Covid pandemije, u izrazito lošem dobu godine (kratki dani i loše kišovito vrijeme) i uz potpunu blokadu medija. Štoviše, prema organizatorima prikupljeno je 334.582 potpisa, a ciljano je bilo 368.867, što je navodno 10% ukupnog broja birača u RH, odnosno nedostajalo je 34.285. Međutim, s obzirom na rezultate popisa stanovništva, koji je podsjetimo zabilježio stanje prije skupljanja potpisa za referendum, RH je imala 3.888.529 stanovnika. Prema tomu Hrvatska bi imala tek nešto više od 200 tisuća malodobnih stanovnika, što je sasvim jasno nemoguće. Stoga od Vlade utvrđen broj od 10% birača je očito netočan, što ostavlja dojam manipulacije s jasnom namjerom izbjegavanja referenduma. Takav zaključak i dojam može ispraviti samo provedba referenduma. Stoga predlažem sljedeće: - U obrazloženju članka treba jasno pojasniti korake koji prethode odluci i uredbi Vijeća EU. - Stavak prvi ovog članka razdijeliti na podstavke od kojih će svaki jasno navesti i opisati pojedini korak u slijedu donošenja odluke o uvođenju Eura - Razuman vremenski okvir uvođenja Eura mora biti uključen i u ovaj Zakon, odnosno u slijed koraka u odlučivanju - Postupak odlučivanja o vremenu uvođenja Eura treba uključiti referendum, po uzoru na Dansku i Švedsku. Naglašavam, ne referendum o uvođenju Eura, što je prema Vladi RH već odlučeno na referendumu 2012. o pristupanju EU, nego referendum koji će potvrditi odabir trenutka kad uvodimo Euro. U slučaju da se ne može postići konsenzus o obveznom referendumu, u postupak odlučivanja treba uključiti bar savjetodavni referendum, kakav nije nikada proveden u RH, ali značaj ove odluke i jasni pokazatelji kako opća i stručna javnost uglavnom ne podržavaju žurnost Vlade RH, traži njegovu provedbu. U slučaju da zbog bilo kojih razloga referendum bude izbjegnut, značaj ovakve odluke traži da vrijeme uvođenja Eura ne bude obična vladina Odluka već bar odluka koju će u nekom obliku donijeti Sabor i to po mogućnosti dvotrećinskom većinom, što će vjerojatno biti ocijenjeno nepotrebnim i nepropisanim.. Suprotno ne samo da bi bila arogancija vlasti koja zlorabi dugotrajnu usmjerenost javnosti na dnevna životna pitanja pandemije i inflacije i izbjegavanje bilo kakve ozbiljne javne rasprave o vremenu uvođenja Eura, već bi već bi bilo podcjenjivanje značaja ovakve odluke te još jedan dokaz nedemokratičnosti i demokratskog deficita koji se definitivno iz EU prelijeva i u Hrvatsku kojoj se nameću odluke te se građani dovode pred svršen čin i produbljuje se već raspireni osjećaj opće nemoći, apatije, nepovjerenja u politiku i neperspektivnosti u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Kao što ste već i naveli pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska je preuzela obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe osnivačkih ugovora Europske unije primjenjuju na Republiku Hrvatsku. To se odnosi i na zajedničku valutu euro, s obzirom na to da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora). Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje se koriste zajedničkom valutom. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su Europskoj uniji pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. Detaljni koraci koji prethode odluci Vijeća Europskoj uniji objašnjeni su u uvodnom dijelu Prijedloga zakona koji je objavljen na e-savjetovanju (II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju zakonom te posljedice koje će donošenje zakona proisteći). U tekstu se navode svi bitni dokumenti (Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom) koji prethode odluci Vijeća EU te posljedično tome i odluci Vlade Republike Hrvatske o usvajanju eura kao i činjenica da je Republika Hrvatska ispunila formalne kriterije za uvođenje eura sudjelovanjem u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II).
118 Tomislav Filjak NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI II.1. Ocjena stanja Nije jasno na što se odnosi rečenica: ''Kako je posljednja financijska kriza pokazala, stabilne i otporne države mnogo će uspješnije funkcionirati u uvjetima zajedničke valute nego države koje su opterećene vlastitim gospodarskim problemima.’’ Prije svega logično je da bolje funkcioniraju ''stabilne i otporne države'' no ''države koje su opterećene vlastitim gospodarskim problemima'' i to bez obzira na valutu. Nadalje, koja je to ''posljednja financijska kriza'', ona iz 2008. ili trenutna izazvana pandemijom COVID-a, inflacijom i zatezanjem odnosa s Rusijom. Držim kako bi se trebalo osvrnuti i na trenutno stanje ili smatramo kako poteškoće u Europodručju izazvane COVID-om, inflacija Eura, energetski međunarodni problemi prije svega između Njemačke, kao središnjeg Euro gospodarstva, Rusije i SAD, kriza u Ukrajini... ne dotiču Euro i problemi koje Europa, a najviše Nijemci imaju s dobavom plina nisu gospodarski problem. Konvergencijski kriteriji ‘’Kriteriji iz Maastrichta’’ prikazani su jednostrano, isključivo iz vizure podređene članice koja treba zadovoljiti visoke kriterije kluba u koji ulazi. Radi cjelovite i objektivne informacije pri ulazu u taj skup bilo bi pošteno prikazati kako članice Eurozone danas zadovoljavaju te kriterije. Naime, većina članica ne zadovoljava većinu kriterija, osobito onaj o ''održivosti javnih financija''. Konačno, trebalo bi razložiti koje su posljedice za RH zbog ulaženja u skup zemalja koje se same ne pridržavaju ulaznih kriterija, što vrijedi i za Njemačku, kao središnje gospodarstvo Europodručja, a i za sve ostala najveća gospodarstva Europodručja (Francusku, Italiju, Španjolsku itd.). Nadalje, isti taj kriterij razine državne zaduženosti, danas ne zadovoljavamo ni mi. No, kao što je u fusnoti navedeno bitno je ići u dobrom smjeru, te nekako u zraku visi očekivanje da bude zaključeno (točnije da predsjednik Vlade ispregovara) da idemo u dobrom smjeru. Zašto. RH se dublje integrira i ekonomski postaje zavisnija, a kratkoročno još je veća dobit u obliku promidžbene poruke kako makar je Velika Britanija izašla, EU je toliko magično privlačna da se i dalje nalaze oni koji hrle dublje u zagrljaj Njemačke, pa onda i Francuske, i sada kad su prezadužene zbog COVID-a, a Njemačka u sto problema, političkih i energetskih, prije svega između SAD i Rusije, ali i drugih članica EU, Ukrajine... Među dostupnim opisima razloga zašto naša zaduženost neće biti zapreka možda je najbolji onaj sa stranica Matice hrvatskih sindikata (Uvođenje Eura sindikalno pitanje prvog reda: https://www.matica-sindikata.hr/uvodenje-eura-sindikalno-pitanje-prvog-reda/#7). Ne bi li bilo poštenije otvoreno reći da ne tražimo ulaz u Europodručje dok sve kriterije ne zadovoljimo ili jasno reći da se ni ‘’Kriterija iz Maastrichta’’ nitko, a osobito ne najveće članice EU, ne drže kao pijan plota. Uz tablicu 1. Poradi točnosti trebalo bi navesti kako osim za cijelu Dansku izuzeća postoje i za neke prekomorske posjede i to Francuske (Francuska Polinezija, Nova Kaledonija, Wallis i Futuna) i Nizozemske (Aruba, Curaçao, Sveti Martin/Sint Maarten, Karipska Nizozemska/Caribbean Netherlands), te da Euro ne koristi ni Sjeverni Cipar. Nadalje, pošteno bi bilo jasno navesti kako je 1992. Danska ispregovarala više iznimaka vezanih uz članstvo u EU uključujući mogućnost da ne uvodi Euro, te da je 2000. godine ipak održan referendum na kojem je uvođenje Eura odbijeno, stoga je danska odluka o nepristupanju Europodručju donijeta na referendumu, a povrh toga Danska nema ni načelne obveze uvođenja Eura bilo kada. Također, bilo bi ispravno jasno navesti da Švedska nema s EU dogovoreno izuzeće od uvođenja Eura, poput Danske, no da je 14.9.2003. godine održala referendum u kojem uvođenje Eura nije prihvaćeno te uvođenje Eura do daljnjeg nije tema u Švedskoj. Dakle, od tri skandinavske zemlje koje si često postavljamo kao uzor nijedna nema Euro, Norveška nije ni član EU, Danska nema obvezu uvođenja Eura i na referendumu prije 22 godine je i odbacila tu mogućnost, a Švedska ima načelnu obvezu, ali kako je na referendumu prije 19 godina uvođenje Eura odbijeno, ne poduzima korake za pristupanje Europodručju. II.2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom U nabrajanju osnovnih pitanja koja se uređuju Zakonom nije jasno naveden način donošenja odluke o uvođenju Eura i vrijeme uvođenja Eura. Smiješno je da imamo zakon koji briše cijelo područje državne suverenosti, a da ni u Zakonu niti u obrazloženju Zakona nemamo jasno i podrobno izrečeno kako donosimo odluku o tomu i kad to uvodimo Euro. Znam da je to načelno navedeno u članku 5., ali vrlo općenito bez jasnog slijeda u donošenju odluke i konačnog datuma. Valjda dan kad se odričemo monetarne suverenosti zaslužuje bar zakonsku odredbu ili više od toga, a ne jednu od bezličnih vladinih odluka koje se donose kao na pokretnoj vrpci. III.3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Najvažnija posljedica ovog Zakona je ukidanje hrvatske monetarne suverenosti, no to se u ovom poglavlju ne može vidjeti, kao da to nije posljedica Zakona. Predzadnji odlomak ovog poglavlja počinje rečenicom: ''Zaključno, očekivani pozitivni učinci uvođenja eura uistinu su izraženi.'' Ovo je još jedna od nejasnih rečenica; gdje i kako su ''pozitivni učinci uvođenja eura izraženi'' te ''zaključno'' na što. U prethodnom tekstu obrazloženja nisu razjašnjavane prednosti Eura pred Kunom te nije jasno čega je ovo zaključak, ali zaključak nekog prethodnog teksta nije. Osim toga tvrdnje u ostatku tog odlomka su krajnje uopćene i dvojbene i naglašeno jednostrane. Zakon kojim se ukida monetarna suverenost i nacionalna valuta u obrazloženju posljedica Zakona to bi trebao imati bar spomenuto, a vjerujem i vrlo iscrpno obrazloženo. Stoga predlažem da se ovo poglavlje obrazloženja Zakona izbriše i napiše ponovno te da se jasno navedu sve sagledive posljedice ovog Zakona, pozitivne (koje su ovdje karikaturalno parolaški opjevane u prozi) i negativne (gubitak monetarne suverenosti, gubitak nacionalne valute, gubitak dijela nacionalnog identiteta, da podsjetim autore teksta samo na neke ''uistinu izražene pozitivne učinke uvođenja eura ''). Pozitivni i negativni učinci uvođenja Eura prikazani su u Strategiji za uvođenje Eura kao službene valute u Hrvatskoj te kad se obrazlažu posljedice koje će proisteći iz ovog Zakona treba ih bar jasno ponovno pobrojati i navesti stoje li one još uvijek ili ne. Naime, navedena strategija je donijeta 2018. godine, a u međuvremenu se je svašta dogodilo što nedvojbeno ima utjecaj i na smislenost trenutka donošenja ovog Zakona i uvođenja Eura. Koristi i troškovi uvođenja Eura su u Strategiji prikazani dosta načelno i svaka spomenuta korist ili trošak bar kao kategorija jednaka je 2018., kao što je bila 2008. ili kao što će biti 2028. godine. Da smo u Europodručje ulazili 1.1.2008. vjerojatno bismo se s takvim opisom zadovoljili, no da smo ulazili 1.1.2009. nezamislivo je da ne bismo spomenuli tada rastuću krizu Eura i vjerojatno bi svatko pametan tada odgodio uvođenje Eura, nedvojbeno s pravom. Danas, u 2022. koristi i troškovi od uvođenja Eura nisu isti kao početkom 2018. i držim da obrazloženje Zakona koji u ovom času ide za ukidanjem nacionalne valute i uvođenjem Eura to mora sadržavati. Dakle, osim načelnih koristi i troškova u obrazloženju osobito treba naglasiti srednjoročne prognoze stanja u Europodručju, te ako su one nejasne i nesigurne, zašto to ne izreći jasno te odlučiti treba li nam ulazak u sferu ne Euroblistavosti nego Euromagle. Smanjenje valutnog rizika i otpornost na krize su među najčešćim očekivanim pozitivnim učincima uvođenja Eura, spomenuti i u Strategiji. No uz trenutne razvijajuće krize čak ni to više ne stoji. Valutni rizik je uvijek spominjan samo uz pretpostavku potonuća Kune, no sada inflacija raste u Euro području. Uostalom, u više javnih istupa od kraja 2021. su ministar financija (npr.: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zdravko-maric-objasnio-uzrok-visokih-stopa-inflacije-necemo-sjediti-skrstenih-ruku-15103974) te guverner HNB (npr.: https://www.hnb.hr/-/intervju-s-guvernerom-borisom-vujcicem-u-novom-listu) izjavili kako je trenutna inflacija u RH većim dijelom uvezena iz Europodručja (pri čemu guverner HNB svojom politikom slijedi tu inflaciju i izbjegava ojačanje Kune prema Euru, kako navodno ne bi narušio pozicije izvoznika - o kojima nije brinuo kad je Kuna mogla slabjeti, i naravno ono što ne kaže i što je još važnije, ne želi slabiti pozicije banaka čiji su plasmani vezani uz Euro, dok ga za kreditne dužnike u RH, poslovne i građane, za turizam koji bi jačom kunom dobili i za domaću stabilnost nije briga.). U dogledno vrijeme, Europodručje je izrazito opterećeno dugovima zbog Covid pandemije i energetskom zavisnošću od Rusije. Dakle, srednjoročno bi Kuna mogla rasti prema Euru. Također, Euro bi, zbog nagomilanih dugova uslijed Covid pandemije i energetskih i političkih posljedica zatezanja odnosa s Rusijom, mogao potonuti prema značajnim svjetskim valutama. Nešto takvo smo već doživjeli s krizom zbog dugova vezanih uz Švicarski franak, kad je Euro slabio prema toj valuti. Na čijoj je strani tada rizik? Otpornost na krize u Grčkoj 2008. godine stoga što je imala Euro nije povećana nego smanjena, o tomu danas nema nikakve dvojbe u bilo kojem krugu, a nema dokaza da bi bilo drugačije kad bi se oštrica krize jače usmjerila na neku manju članicu Europodručja danas. Jednokratni porast cijena zbog konverzije predviđeno je spriječiti dvojnim iskazivanjem cijena nekoliko mjeseci prije uvođenja Eura. No, jasno je kako je riječ o pročitanoj i već izigranoj strategiji. Očito je da pod kamuflažom inflacije Eura i istodobno Kune, u atmosferi gotovo sigurnog prelaska na Euro s jasnim rokom, ponajprije trgovci, ali i svi ostali, ne čekaju dvojno iskazivanje cijena nego će ih do dvojnog iskazivanja napumpati toliko da će neki iz marketinških razloga tada možda cijene zaokruživati i na niže. Nadalje, od donošenja Strategije 2018. godine, dogodila se je pandemija uzrokovana Covid-om koja je imala i ima izrazite negativne učinke na sva gospodarstva, a vrlo izražene i na gospodarstva Europodručja, inflacija raste u Europodručju i to više no u Hrvatskoj (već je spomenuto kako su od kraja 2021. do ovih dana u više javnih istupa guvernera HNB i ministra financija izjavili kako je inflacija u RH većim dijelom uvezena iz Europodručja), pojavila se je i još uvijek raste kriza u odnosima ''zapada'' (uključujući i EU) i Rusije (u i oko Ukrajine, ali i Bjelorusije i drugdje), a Njemačka, kao stožerno Euro gospodarstvo, izrazito je ovisna o energentima iz Rusije i pod istodobnim pritiscima SAD, Rusije, članstva u NATO i EU itd. Posljedice trenutno razvijajućih kriza nisu za RH iste ako je monetarno suverena ili ako je članica Europodručja. Ne uzeti u obzir okolnosti u kojima se nastoji uvesti Euro i ne spomenuti u ovom obrazloženju trenutne (ustvari dugotrajne) krize u i oko Europodručja u trenutku kad se razmatra uvođenja Eura je gore od ponašanja ''gusaka u magli''. Svega navedenog je vrlo svjesna hrvatska opća i stručna javnost, sindikati, pa čak i politika. Stoga u općoj i stručnoj javnosti nema izraženih mišljenja protiv Eura, nitko ne negira njegovu snagu i značaj, ali izrazito prevladavaju stajališta kako nije trenutak za uvođenje Eura. Da podsjetim, čak i prema Eurobarometru (https://europa.eu/eurobarometer/surveys/detail/2284) samo jedna trećina građana RH misli da je RH spremna za uvođenje Eura, dok samo jedna četvrtine građana želi da Euro bude uveden što prije. Uz to čak i ispitivanja HNB (https://www.hnb.hr/documents/20182/3721069/hn19032021_Istrazivanje_javnog_mnijenja_o_uvodjenju_eura_ozujak_2021.pdf/7162cd76-a346-6698-e04a-60a5eaa240f2?t=1616165838705), već po pitanjima očito pristranije od onog Eurobarometrovog (građane se primjerice ne pita kad bi željeli uvođenje Eura nego kad očekuju uvođenje Eura, što naravno više zvuči kao jeste li se pomirili sa sudbinom) pokazuje kako samo 45% građana podržava uvođenje Eura te pretežu stavovi o negativnim i neutralnim učincima Eura. Ukratko, čak i ispitivanja ustanova koje izrazito podupiru uvođenje Eura pokazuju kako među građanima RH prevladava stajalište da je njegovo uvođenje preuranjeno. Ako po Internetu potražite što misle ekonomski stručnjaci, brzo uvođenje Eura podupiru oni iz HNB-a i ponikli iz HNB-a i njihove šire obrazložene argumente nije čak ni lako naći (izuzetak je Velimir Šonje), dok nije nikakav problem naći utemeljenu stručnu, blago rečeno suzdržanost, primjerice (u zagradi je poveznica s naslovom): Maruška Vizek (Hrvatska nije spremna za Euro https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/maruska-vizek-hrvatska-nije-spremna-za-euro-20210914) Luka Brkić (Euro: U dobrim vremenima dobra, u lošim vremenima loša stvar https://net.hr/danas/hrvatska/luka-brkic-o-inflaciji-poskupljenjima-kreditima-euru-i-reformama-7077bcf0-899d-11ec-ae82-6a5bab4136fc) Ivan Lovrinović (Bez zajednicke drzave i proracuna projekt Euro je neostvariv https://promijenimohrvatsku.hr/bez-zajednicke-drzave-i-proracuna-projekt-euro-je-neostvariv/) Neven Vidaković (Kada je najavio nagli rast inflacije mnogi su ga ismijavali, sada ima novo dramatično upozorenje https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/kada-je-najavio-nagli-rast-inflacije-mnogi-su-ga-ismijavali-mozda-ga-sada-poslusaju-evo-njegovih-procjena/?meta_refresh=true) Drago Jakovčević, Ljubo Jurčić, Mladen Vedriš (Zemlje niže konkurentnosti su potencijalni gubitnici ulaska u Eurozonu https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zemlje-nize-konkurentnosti-su-potencijalni-gubitnici-ulaska-u-eurozonu-15149812) Također, mnogo je lakše naći argumentirana upozorenja stranih stručnjaka od onih koja preporučaju ulazak u Euro, primjerice: Nobelovac Joseph Stiglitz (Treba li Hrvatska uvesti Euro – apsolutno ne https://www.vecernji.hr/biznis/americki-ekonomist-treba-li-hrvatska-uvesti-euro-apsolutno-ne-1427537) Yanis Varoufakis (Uvođenje Eura će potaknuti rast cijena imovine dok njemacke tvrtke i dalje budu otuđivale ono što je ostalo od hrvatske industrije https://www.vecernji.hr/biznis/uvodenje-eura-ce-potaknuti-rast-cijena-imovine-dok-njemacke-tvrtke-i-dalje-budu-otudivale-ono-sto-je-ostalo-od-hrvatske-industrije-1528124) Sasvim jasno stajalište kako nisu protiv Eura, no da nikako ne treba žuriti s njegovim uvođenjem izrazila je i Matica hrvatskih sindikata i svojim članovima izdala preporuku vezanu uz skupljanje potpisa za referendum o Euru, ali i s jasnim odgovorima na niz pitanja, sročenih sažeto, jasno i čitljivo, nešto što se ne može naći ni na jednoj vladinoj ili HNB-ovoj stranici posvećenoj Euru, a ni u obrazloženju ovog Zakona: Matica hrvatskih sindikata (Uvođenje Eura sindikalno pitanje prvog reda https://www.matica-sindikata.hr/uvodenje-eura-sindikalno-pitanje-prvog-reda/#7) U politici Hrvatski suverenisti su pokušali skupiti potpise za referendum o uvođenju Eura i navodno ih skupili 334.582, manje od ciljanog. Ostala oporba uglavnom šuti kako bi izbjegla svrstavanje uz suverenističku desnicu, premda je iz usputnih komentara jasno kako i ostala desnica i ljevica ima izraženu tihu skepsu prema žurbi s Eurom. No, kako su suverenisti, nadam se slučajno, odigrali ulogu vladinog trojanskog konja i bar privremeno upropastili ideju o referendumu, oporba se sad bavi referendumom o važnim, ali prolaznim pitanjima pandemije, a o nepovratnom odricanju monetarne suverenosti u izuzetno loše odabranom trenutku uglavnom šute. Konačno, među deklariranim ciljevima uvođenja Eura je i pojačanje Europskog identiteta, što su u više istupa izrazili razni čelnici EU. Hoće li to biti postignuto u RH u duljem ili kraćem razdoblju je dvojbeno, ali će svakako novac kao simbol hrvatskog identiteta nestati, premda simboličko očuvanje nekog lokalnog novčanog identiteta poznaju čak i čvrste monetarne unije (npr. Južnoafrička Republika, Namibija, Esvatini i Lesoto su u monetarnoj uniji, ali svaka država ima svoju valutu, posebnog naziva i s posebnim novčanicama) ili čak i područja s jedinstvenom valutom (da podsjetim, Velika Britanija ima jedinstvenu valutu, ali se posebne novčanice, ne jedna strana kovanice, tiskaju u Engleskoj, Škotskoj, Sjevernoj Irskoj, na Kanalskim otocima i nekim prekomorskim teritorijima), a čak i Kina dopušta punu monetarnu suverenost i posebne valute u Hong Kongu i Macaou. Danska je sličan put odabrala unutar EU te je trajno zadržala vlastitu valutu, koja je u ovom času čvrsto vezana uz Euro, ali s mogućnošću raskidanja te veze kad to više neće biti u Dansku korist ili će joj štetiti. Je li dakle Hrvatska odabrala slabiti vlastiti u korist ''europskog'' identiteta? Iz svega navedenog držim kako poglavlje o posljedicama zakona kojim se ukida nacionalna valuta i nacionalni monetarni suverenitet treba jasno nabrojiti i obrazložiti koristi od uvođenja Eura, troškove njegovog uvođenja i to ne u nekim apsolutnim bezvremenim argumentima, nego u odnosu na okolnosti u kojima bi se uvođenje Eura odigralo, trenutnim i bar nekoliko sljedećih godina. Očito je kako u Hrvatskoj prevladava stajalište da je uvođenje Eura krajem ove i početkom sljedeće godine preuranjeno te predlagači ovog Zakona trebaju podastrijeti argumente koje većina Hrvatske ne vidi. Izostanak jasnih obrazloženja o odabiru trenutka uvođenja Eura bi bilo birokratsko izigravanje koje bi samo potvrdilo demokratski deficit koji se definitivno iz EU prelijeva i u Hrvatsku i potvrdilo već raširen osjećaj dovođenja pred svršen čin. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U ocjeni stanja Prijedloga zakona ciljano je navedena posljednja financijska kriza, dakle financijska kriza koja je započela 2008. godine, pri čemu se ne umanjuje važnost zadnje krize (koja nije potekla iz financijskog sektora), a koja je nastala zbog pandemije uzrokovane virusom Covid-19, no u ovom kontekstu je bilo bitno spomenuti posljednju financijsku krizu. Uvodno je bitno istaknuti kako svaka država članica EU-a samostalno odlučuje kada će započeti postupak uvođenja eura uzimajući pritom u obzir i odnos ekonomskih koristi i troškova. Kao što je to detaljno opisano u Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (poveznica), očekivane koristi od uvođenja eura za Hrvatsku znatno su veće od očekivanih troškova, što je u velikoj mjeri posljedica visoke euroiziranosti hrvatskog gospodarstva i financijskog sustava. U nekoliko drugih država članica odnos ekonomskih koristi i troškova nije toliko povoljan pa je i njihova motivacija za pokretanje postupka uvođenja eura slabija. U svezi načina donošenja odluke bitno je iznijeti kako odluku o usvajanju eura i fiksnom tečaju konverzije donosi Vijeće EU. Dok će Vlada RH u svojoj odluci koja će biti objavljenja u Narodnim novinama uz navođenje datuma uvođenja eura i fiksnog tečaja konverzije, odrediti datum početka i završetka razdoblja dvojnog optjecaja i datum početka i završetka razdoblja dvojnog iskazivanja. Navedeno je uređeno člankom 5. Prijedloga zakona koji uređuje uvođenje eura u Republici Hrvatskoj. Nadalje, Republika Hrvatska se ulaskom u EU već odrekla dijela monetarnog suvereniteta. Tako postoji obveza konzultacija s Europskom središnjom bankom prije promjene instrumenata monetarne politike i većih deviznih intervencija, a monetarno financiranje države od strane središnje banke zabranjeno je. Također, Vlada RH je obvezna konzultirati se s Europskom središnjom bankom prije svake zakonodavne prilagodbe vezane uz nadležnosti Europske središnje banke. Stoga je prostor za vođenje aktivne monetarne politike od ulaska u EU manji nego što je to bio u prošlosti. Uvođenje eura kao nacionalne valute Republika Hrvatska će izgubiti samostalnu monetarnu i tečajnu politiku. Umjesto toga, Hrvatska narodna banka će zajedno s ostalim nacionalnim središnjim bankama Eurosustava sudjelovati u vođenju zajedničke monetarne politike Uvođenje eura kao dugogodišnji strateški projekt Republike Hrvatske treba promatrati odvojeno od tekućih gospodarskih kretanja i rizika koji su povezani s pandemijom, geopolitičkim previranjima na globalnoj razini te razornim potresima koji su pogodili središnju Hrvatsku. Naime, recentno jačanje inflacije posljedica je spomenutih negativnih čimbenika te nema nikakve veze s nadolazećim uvođenjem eura. Učinak uvođenja eura na cijene moći će se vrednovati tek kada se cijene preračunaju iz kune u euro. Ovim Prijedlogom zakona predviđeno je korištenje brojnih mehanizama zaštite potrošača, uključujući primjenu dvojnog iskazivanja cijena (u kuni i euru). U drugim državama članicama koje su primijenile slične mehanizme učinak uvođenja eura na potrošačke cijene bio je vrlo slab. U skladu s time, razumno je pretpostaviti da će i u Republici Hrvatskoj učinak uvođenja eura na cijene biti neznatan. Referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i u skladu sa svim pravima i obvezama koji iz tog čina proizlaze održan je 2012. godine i tada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska je ujedno i preuzela obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe osnivačkih ugovora Europske unije primjenjuju i na Republiku Hrvatsku.
119 Tomislav Vidić NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Slazem se s komentarom iznad "Grcki scenari" ako budemo imali srece. Razina BDP-a kao uvjet ispunjena je iskljucivo iseljavanjem, jer gospodarstvo je odavno u kolapsu. Zalosno u jedva 30 godina na papiru je prodana krvlju stecena samostalnost, jos samo nedostaje Europska Armija i vratili smo se na pocetak. I za kraj kad se vec forsira ukidanje HRK zasto su se prosle godine trosili resursi na izradu gotovine uskoro ne vazece valute? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Analiza koja je predstavljena u Strategiji za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (poveznica) pokazala je da će uvođenje eura Republici Hrvatskoj donijeti znatne koristi u obliku veće konkurentnosti, učinkovitosti i otpornosti na financijske krize. S druge strane, s obzirom na visok stupanj euroizacije te snažnu financijsku povezanost s europodručjem, gubitak vlastite valute i monetarne politike za Republiku Hrvatsku neće biti značajan trošak jer je zbog tih specifičnosti prostor za vođenje aktivne monetarne politike u Republici Hrvatskoj znatno sužen, a zajednička monetarna politika Europske središnje banke će joj odgovarati. Izdavanje novčanica i kovanog novca te opskrba novčanicama i optjecajnim kovanim novcem na teritoriju Republike Hrvatske među osnovnim su zadacima Hrvatske narodne banke i planiraju se i provode sukladno propisanim kriterijima. Hrvatska narodna banka povlači novčanice i kovani novac koji su postali neprikladni za optjecaj i zamjenjuje ih prikladnima. Te se aktivnosti provode neovisno o budućem prelasku na euro. S obzirom da bi se odluka o uvođenju eura trebala donijeti u drugoj polovici ove godine, a da proces ugovaranja izrade novčanica i kovanica traje između šest i dvanaest mjeseci u normalnim okolnostima, količine novčanica i kovanica kune nabavljene prošle godine trebale bi pokriti i moguće rizike povezane s nedonošenjem prethodno navedene odluke o uvođenju eura.
120 ZDENKO RUPNIK NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Članak 47/stav 4 - čini mi se da je rok za zatvaranje računa prekratak. Članak 48/stav. 8 i 9 - znači li to samo da banke na dane 31.12. i 1.1. (subota i nedjelja) neće raditi, odnosno da će biti onemogućen pristup u elektroničko/mobilno bankarstvo, ili da se na ta dva dana transakcije neće izvršavati? Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog zakona odredio je da ako prije datuma uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji. Nakon širih konzultacija, rok od 60 dana ocijenjen je kao primjeren. Nakon isteka roka od 60 dana, imatelj računa također može zatražiti zatvaranje računa, samo što se na banku ne odnosi obveza da predmetno zatvaranje izvrši besplatno. Odredba članka 48. stavka 9. Prijedloga zakona ne znači da banke neće raditi niti da će biti onemogućen pristup bančinim online kanalima već banke radno vrijeme definiraju samostalno svojim poslovnim politikama. Ova odredba odnosi se samo na potencijalnu nedostupnost bančinih namjenskih sučelja pružateljima usluge informiranja o računu i pružateljima usluge iniciranja plaćanja, na datum uvođenja eura i datum koji mu prethodi.
121 Zoran Babić III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 39. Prodaja avio karata domaćih i stranih avio prijevoznika temelji se na formiranju cijena karata u trenutku upita u raspoloživost mjesta za pojedini let i datum putovanja. Za svaki let postoji raspon cijena, te ograničen broj mjesta po pojedinoj cijeni, te nije moguće unaprijed odrediti fiksnu cijenu leta, što je razlog zašto se cijene avio karata za određeni let kontinuirano mijenjaju, tj. formiraju se ovisno o popunjenosti zrakoplova na određeni datum. Navedeni sustav omogućuje prijeovznicima ponudu karata cijenama nižim od prosječne kako bi karte bile dostupnije. Iz navedenog razloga, moguće je kupiti kartu za neki let na određeni datum po jednoj cijeni, da bi odmah naknadno cijena za taj isti let i isti datum bila drugačija. Kako se cijene avio karata uvijek formiraju u trenutku samog upita za pojedini let/datum te se razlikuju ovisno o čimbenicima koji nemaju veze sa samim prikazom cijene (popunjenost zrakoplova), dvojno iskazivanje cijena u ovom slučaju nema kontrolnu ulogu povećanja cijena (cijene nisu fiksne), čime se gubi svrha dvojnog iskazivanja cijena za prodaju avio karata. Predlažem da se prodaja avio karata izuzme od obveze dvojnog iskazivanja cijena. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaćeno.
122 ZORAN SAMBOL III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 4. Gdje je u točki 10) vrijednost fiksnog tečaja konverzije. Točku promjeniti 10) fiksni tečaj konverzije je neopozivo fiksiran tečaj konverzije između eura i kune koji ima pet decimala, utvrđen uredbom Vijeća EU u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Fiksni tečaj konverzije iznosti 7,53450 kuna za jedan euro. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Fiksni tečaj konverzije još nije određen. Očekuje se objava fiksnog tečaja konverzije u srpnju 2022. Međutim, Republika Hrvatska je pristupila je Europskom tečajnom mehanizmu, ERM II, dana 10. srpnja 2020. Jedan od najvažnijih elemenata pregovora o ulasku države u tečajni mehanizam ERM II, odnosno preciznije o uključivanju nacionalne valute u ERM II, jest onaj o središnjem paritetu, odnosno o prethodno definiranoj razini tečaja nacionalne valute u odnosu na euro prema kojoj će se vrednovati stabilnost tečaja kao jedan od kriterija za uvođenje eura. Hrvatska je kuna, naime, u srpnju 2020. godine uključena u europski tečajni mehanizam po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.
123 ZORAN SAMBOL III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. Promjeniti članak i staviti vremenski rok od pola godine: "Zabranjeno je poslovnim subjektima, kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet, instituciji za elektronički novac i pružateljima financijskih usluga pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga tijekom pola godine." Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U ovome članku riječ je o načelu, a načelima se određuje cilj i svrha pravnih pravila, za njihovu povredu se ne propisuju sankcije, međutim priznaje im se status obvezujuće prave norme, a sudovi ih koriste u obrazloženjima svojih odluka. Stoga je bespredmetno određivati i propisivati od kada načelo vrijedi, budući da ima utjecaj na sve odredbe Prijedloga zakona, primjenjuje se prema okolnostima svakog pojedinog slučaja. Uzevši sve navedeno u obzir, njime se ne mogu detaljnje razrađivati niti propisivati razlozi koji se smatraju opravdanim ili neopravdanim podizanjem cijena jer se upravo radi o takvoj odredbi koja po samoj svojoj prirodi takvo što nema za cilj ni svrhu određivati. Svrha i cilj ovog načela nije ograničavanje poduzetničke i tržišne slobode, već nastojanje da se ne zloupotrijebi proces konverzije za povećenje cijena roba i usluga, što je razvidno iz riječi neopravdano.
124 ZORAN SAMBOL III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 42. Kad se bude radila konverzija kuna u eure po tekućim i žiro kunskim računima hoće li IBANi računa ostajati isti? Što će biti s postojećim deviznim tekućim/transakcijskim (još dok imamo kune) računima? Nadam se kako se neće dogoditi njihovo povezivanje (merge). Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. IBAN će ostati isti. Propisano je da će Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kreditna institucija, kreditna unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i pružatelj financijskih usluga preračunavaju iznose na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunati u kuni u iznose u euru bez naknade uz fiksni tečaj konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona te bez izmjene jedinstvenog broja računa. Nije predviđeno automatsko spajanje računa.Ako prije datuma uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od datuma uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovom izboru u istoj instituciji.
125 ZORAN SAMBOL III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 34. Koliko ono milijardi kuna nije u bankama? 86 milijardi. Zar stvarno mislite kako će se to moći tijekom 14 dana dvojnog opticaja promjeniti. Ljudi ne vjeruju "hrvatskim" bankama, ni financijskim institucijama... s razlogom. Stavite normalan rok od 3 mjeseca. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Na dan 17. veljače 2022. u optjecaju se nalazilo 35,3 milijardi kuna. Iskustva drugih država članica pokazala su da je dvotjedno razdoblje dvojnog optjecaja dostatno da se omogući nesmetan prijelaz gotovinskog platnog prometa na novu valutu. U tim se državama u pravilu već nakon isteka prvog tjedna od datuma uvođenja eura velika većina plaćanja u trgovinama izvršavala u euru. Građani će imati dovoljno vremena za besplatnu zamjenu novčanica i kovanica. Naime, u prvih 12 mjeseci od datuma uvođenja eura građani će gotov novac kune moći zamijeniti za gotov novac eura bez naknade u poslovnicama banaka, Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte d.d., a nakon isteka tog razdoblja kod Hrvatske narodne banke, također bez naknade. I to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovani novac do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.
126 ZORAN SAMBOL NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O UVOĐENJU EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U REPUBLICI HRVATSKOJ Uvođenje EURa dodatno će osiromašiti građane Hrvatske i potpuno uništiti "ostatke, ostataka srednje klase". Bez održavanja referenduma i jasnog referendumskog pitanja koje će građanima dati opciju iskazivanja mišljenja o uvođenju EURa, uvođenje EURa služit će isključivo za opravdanje dugogodišnje neuspješne gospodarske i socijalne politike. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i u skladu sa svim pravima i obvezama koji iz tog čina proizlaze održan je 2012. godine i tada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Republike Hrvatske u EU. Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska je ujedno i preuzela obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe osnivačkih ugovora EU-a primjenjuju i na Republiku Hrvatsku. Napuštanje vlastite valute i uvođenje eura značajna je ekonomska i politička odluka koja se mora temeljiti na detaljnoj, stručnoj i objektivnoj analizi. Kada se uzmu u obzir svi globalni, regionalni i lokalni činitelji koji su relevantni za Republiku Hrvatsku, dolazi se do jasnog zaključka da će Republika Hrvatska kao mala otvorena država biti ekonomski znatno otpornija i uspješnija kada bude punopravna članica europodručja. Hrvatski građani i poduzetnici od toga će imati višestruke koristi. Zbog toga, nema razloga za bojazan da će uvođenje eura naštetiti hrvatskim građanima i poduzetnicima.
127 Zorislav Kaleb III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 75. Dodati stavak 6 i 7. 6.) Novčanom kaznom od 10.000 do 20.000 eura kaznit će se pravna osoba koja poveća cijene više od 1 % uz oduzimanje procijenjene imovinske koristi za neopravdano povećanje cijena u korist državnog proračuna. U slučaju ponovljenog prekršaja pravnoj osobi se može privremeno zatvoriti prodajno mjesto do 6 mjeseci. 7.) Novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi koja poveća ili predloži povećanje cijene proizvoda i usluga, više od 1 % uz solidarno oduzimanje procijenjene imovinske koristi za neopravdano povećanje cijena zajedno sa pravnom osobom u korist državnog proračuna. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Nije prihvaćeno. Za svaku vrstu prekršajnopravnih sankcija zakonom ili drugim propisom, određuje se visina i trajanje. Propisivanje, izricanje i primjena prekršajnopravnih sankcija ima dvije svrhe: a) generalnu prevenciju – ovom prevencijom utječe se na formiranje opće svijesti u javnosti da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko na počini prekršaj, b) specijalnu (individualnu) prevenciju – ova prevencija sastoji se u odvraćanju počinitelja od budućih prekršaja. Predloženi rasponi novčanih kazni ocijenjeni su kao primjereni.
128 Zorislav Kaleb III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. Predlažem brisati na kraju članka riječi: "bez opravdanih razloga" i zamijeniti sa "više od 1%". Predlažem uvesti visoke prekršajne kazne do 100.000,00 kuna za neopravdano povećanje cijena više od 1%". po pojedinom proizvodu za pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi uz oduzimanje procijenjene imovinske koristi za neopravdano povećanje cijena u korist državnog proračuna. To je jedni način da se to spriječi na tek pukom zabranom bez kazne. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U ovome članku riječ je o načelu, a načelima se određuje cilj i svrha pravnih pravila, za njihovu povredu se ne propisuju sankcije, međutim priznaje im se status obvezujuće prave norme, a sudovi ih koriste u obrazloženjima svojih odluka. Stoga je bespredmetno određivati i propisivati od kada načelo vrijedi, budući da ima utjecaj na sve odredbe Prijedloga zakona, primjenjuje se prema okolnostima svakog pojedinog slučaja. Uzevši sve navedeno u obzir, njime se ne mogu detaljnje razrađivati niti propisivati razlozi koji se smatraju opravdanim ili neopravdanim podizanjem cijena jer se upravo radi o takvoj odredbi koja po samoj svojoj prirodi takvo što nema za cilj ni svrhu određivati. Svrha i cilj ovog načela nije ograničavanje poduzetničke i tržišne slobode, već nastojanje da se ne zloupotrijebi proces konverzije za povećenje cijena roba i usluga, što je razvidno iz riječi neopravdano.