Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Strateškog plana Zaklade "Kultura nova" 2022.-2025.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 BACAČI SJENKI NACRT STRATEŠKOG PLANA , SAŽETAK OSNOVNIH ELEMENATA STRATEŠKOG PLANA U redu "Doprinijeti razvoju naprednih oblika suradnji i inovativnih politika za održivi kulturni razvoj" u koloni 4, pod stavkom 1.2. gdje piše "Podrška za zagovaračke suradničke platforme u Republici Hrvatskoj" dodati: "Podrška za zagovaračke suradničke platforme u Republici Hrvatskoj - na lokalnoj i nacionalnoj razini". Jako je važno da se zagovaranje "promjena kulturnih i drugih relevantnih politika (za kulturu!) odvija na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini" ali i da se za to osiguraju sredstva, jer je do sada zagovaranje bilo isključivo podržavano sredstvima samo na lokalnoj razini što je gotovo besmisleno, jer su lokalne politike samo preslika dobre-loše nacionalne politike i zakonodavstva na nacionalnoj razini. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća te će Zaklada "Kultura nova" dodati da se zagovaračke platforme mogu provoditi na lokalnoj i nacionalnoj razini, a nastojat će u sljedećem strateškom razdoblju osigurati i veća financijska sredstva za programsko područje namijenjeno razvoju zagovaračkih suradničkih platformi u skladu s rastom dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara. Zagovaranje pozitivnih promjena na međunarodnoj razini moguće je prijaviti u okviru Programskog područja 5.
2 Eurokaz NACRT STRATEŠKOG PLANA EUROKAZ: PRIMJEDBE NA NACRT STRATEŠKOG PLANA ZAKLADE KULTURA NOVA 2022. – 2025. Strateške primjedbe: Nacrt Strateškog plana Zaklade potvrđuje činjenicu da se Zaklada, usuprot temeljnoj namjeri zbog koje je i osnovana (jednostavnim rječnikom rečeno: distribuirati javni novac organizacijama civilnog društva u kulturi i umjetnosti), prometnula tijekom godina u institucionaliziranu instituciju (sintagma Nadežde Čačinović izrečena na Eurokazovoj tribini o Zakladi u siječnju 2022.) kojoj su kristalizacija unutarnje procedure, i probitak širenjem operacionalizacije (time zapravo defunkcionalizacijom elementarne supstancije Zaklade), u prvom planu. To je u Nacrtu navedeno kao strateški cilj broj 1. („graditi otpornu, učinkovitu i održivu instituciju“ str. 47-50) dok su gradnje za korisnike Zakladinih financija tek na drugom mjestu („doprinijeti održivom razvoju organizacija te izgradnji i jačanju njihovih sposobnosti za razvoj suvremene kulture i umjetnosti“, str. 50-54). Iz Nacrta se stječe dojam da je institucija Zaklade sama sebi važnija od korisnika zbog kojih postoji te slijedi njena povišena institucionalizacija i u narednom razdoblju (2022.-2025.). Iako je Zakonom o Zakladi predviđeno da ona smije provoditi i vlastite programe, smatramo da je ovaj strateški plan, u očiglednom nesrazmjeru s proklamiranom, liberalno zasnovanom misijom/vizijom brižljivosti prema najkrhkijem segmentu kulturne scene, a načinom svoje provedbe, dovodi u pitanje, između ostalog, Zakladine moralne premise, a o etici da i ne govorimo. Institucionaliziranje Zaklade, na svom putu prema totalizirajućoj perfekciji, bešćutnoj algoritmizaciji (parafraza poante Bože Kovačevića na već spomenutoj tribini) važnije je od aksiologije programskih smjerova (koja je, volens-nolens, subjektivno zadana, ali tu subjektivnost mora potvrđivati izbor autoriteta onih koji biraju programe, tzv. Povjerenstvo). Zakladini vlastiti programi sakupljeni pod mutnim nazivom „istraživanje i razvoj“ (u opisu posla za to su previđena čak tri djelatnika) financiraju se iz istog izvora kao i podrška organizacijama. Dakle, jačanje vlastitih institucionalnih kapaciteta koji svake godine sve više bujaju, naravno, i sve više koštaju, važnije je od usmjeravanja sredstava samim korisnicima. A ovaj Nacrt Strateškog plana predviđa zapošljavanje još 4 osobe u narednom razdoblju!!! S druge strane, jako se malo govori o nalaženju dodatnih izvora financiranja za programe korisnika. Nije vidljivo da između dosadašnjih 9 zaposlenih postoji radno mjesto za osobu koja bi se bavila povećanjem prihoda Zaklade (međunarodni i EU fondovi, donacije, sponzori, …), a koji bi se distribuirali korisnicima. Ako se i spominje diverzifikacija izvora financiranja, ona se odnosi isključivo na programe same Zaklade. Nesrazmjer između visokih plaća zaposlenika Zaklade (prosječno oko 9.000 kn neto mjesečno) i onih koje se daju na raspolaganje u okviru programa razvojne podrške samim organizacijama (prosjek oko 4.000 kuna neto, dakle, ispod državnog minimuma), jasno pokazuje da se etičke granice ovdje slabo uzimaju u obzir. Navodi se da je „Zaklada od 2014. počela funkcionirati i kao operativna zaklada“, i da je „tijekom prvih šest godina djelovanja Zaklada sve svoje resurse prije svega uložila u programski razvoj, a u razdoblju provedbe svog drugog Strateškog plana, od 2018. do 2021, paralelno je ulagala i u jačanje svojih institucionalnih kapaciteta.“ . Kako bi se opravdao takav način rada navodi se: „Takav pristup u ostvarivanju misije i postizanju definirane vizije nije neobičan za svijet filantropije unutar kojega mnoge zaklade djeluju upravo na opisani način“. Da, to je posve legitimno kod privatnih zaklada, ali što se tiče zaklada koje se financiraju javnim novcem (ovdje se, uostalom, ne radi o filantropiji), nije baš legitimno da je tako pomahnitala institucionalizacija česta praksa. Možda tako funkcioniranju zaklade koje imaju puno više sredstava na raspolaganju i koje se konstantno brinu povećati svoje prihode, no to u slučaju Zaklade Kultura nova nikako nije slučaj. Zaklada se ponaša kao da dijeli milijarde, pa hajde, uzet ćemo malo i sebi, dat ćemo oduška svojoj epistemologiji. Devet je zaposlenika upregnuto da bi se podijelilo cca 14 miliona kuna (podaci o ukupnom prihodu za 2021.) za cijelu nezavisnu scenu na državnoj razini!! (minus zaposlenici i operativni troškovi Zaklade). Usporedbe radi, budžet Dubrovačkih ljetnih igara prošle je godine iznosio 8 miliona. Usporedba s DLJI je, naravno, namjerna jer se nigdje ne da primijetiti da je Zaklada „sudjelovala u procesima kreiranja politika i donošenja odluka na nacionalnoj razini“ (kako se navodi u Nacrtu Strateškog plana) i da je do sada imala bilo kakvog utjecaja na kulturnu politiku „na nacionalnoj razini“. Na Eurokazovoj tribini poticala se osmoza institucionalne i nezavisne kluture (s primjerima Belgije, Slovačke, Češke...), a ne getoiziranje moderniteta koji, uz to, mora proći kroz sito i rešeto onih ideološki ostrašćenih, famoznih pet prioriteta koji Zakladu, u najmanju ruku, nespretno približavaju funkcijama socijalnog fonda, potpuno stavljajući na stranu slobodu duha, socijalnu nesnalažljivost i rizik inovativnih poticaja vaninstitucionalne umjetnosti. U jednu riječ: Zaklada je indolentna prema poboljšanju odnosa između snaga institucije i utuljenosti nezavisne scene. Odnos trpi sramotni nesrazmjer financiranja, a trpi i neupitnost etatističkih, a, u slučaju Zaklade, i neposredno naivno aktivističkih koncepata kulture (ali to direktoricu Zaklade nimalo ne zanima, kako je sama rekla u razgovoru s umjetničkim vodstvom Eurokaza početkom prosinca 2021). Zato zvuči nevjerojatno da se u Nacrtu Strateškog plana kao slabost navodi sljedeće: „(...) prvih šest godina više (se) resursa ulagalo u razvijanje svojega programskog djelovanja nego u institucionalni razvoj i ljudske potencijale“. I da će se „od sada posebna pažnja posvetiti razvoju svojih institucionalnih kapaciteta“! Da podsjetimo: Zaklada postoji zbog korisnika, njen je, rekosmo, osnovni etički postulat – brižljivost, komunikativna pažljivost; ne postoje korisnici zbog Zaklade kako bi ona mogla zapošljavati sve više ljudi i razvijati svoje vlastite fiksacije, ma kako one bile epistemološki fundirane jer su, sve te fiksacije zajedno tek fiksacija jedne neumjetničke, ideološki propuhane, prema establišmentu nesvjesno servilne, fiksne ideje. Posebne primjedbe: U Nacrtu ovog Strateškog plana (kao uostalom i u prethodnima) ne posvećuje se niti jedna rečenica esencijama koje bi temeljno egzistencijalno osvježile, pa i nekako primirile zahuktali epistemiologijski smjer (epidemiju) Zaklade, barem u sljedećem razdoblju. Sve je to, kao kritičke prioritete, izneseno na Eurokazovoj tribini prije mjesec i pol, ali Zaklada je prilično osorno na njoj odlučila ne sudjelovati. To su, brzo govoreći: zapuštenost sistema vrednovanja prijavljenih programa; kako postići utemeljenost, referencijalnost, vjerodostojnost bodovanja (sada se boduje na stotinke: Eurokaz je dobio za Doprinos komunikacijskih aktivnosti 3, 33 boda, 333 stotinke boda) kako smanjiti retoričku prijetvornost prijavnica, uz smanjenje birokratiziranog jezika i uradaka Zaklade (Vodič za prijave ima 86 stranica!); kako poboljšati profil i stručnost članova Povjerenstva i uspostaviti javnu odgovornot njihovih odluka i nužnost obrazloženja (ono se prikriva stotinkama bodovanja, ali nema pisanih, intelektualno zasnovanih obrazloženja); što s ciljanim skupimna (nevjerojatan relikt staljinističkih estetičkih invektiva), razvojem publike (socijalna kategorija koja ne smije odlučivati o/u kvaliteti umjetničkih inovacijskih programa, tek može biti voljni appendix): što s redundantnim karakterom pet prioriteta koji su kružno definirani - tako je definicija kritičnosti: analitičko i kritičko preispitivanje (zar kritičnost ne uključuje refleksivnost?), nije li inovativnost po sebi otklon od dominantnih koncepcija? nije li istraživački pristup imanentan inovativnosti? Da li angažiranost mora biti utilitarna?). Treba li još ili treba li manje? Jer Eurokaz se ne zalaže, i to govori od samog početka svoje kampanje s temom Zaklade Kultura nova , za njezino ukidanje (ma koliko bi trud oko osmoze institucije i nezavisnih bio Eurokazu draži i odgovarao bi suvremenim europskim kulturološkim tendencijama), jer je getoizacija Zaklade nekakav, kakav-takav, dobitak, iako je demagoški financijski primitak. Ukazati na etičke (tu se, kako bi rekao Lasić, nameće esencijska etika, a zapostavlja egzistencijalistička), moralne, estetičke, transkomunikacijske probleme, nedorečenosti i nesnalaženja. Ništa zločesto, tek malo više gustoće pismenosti, a manje prijepisnosti i loših prijevoda. Toliko. Gordana Vnuk & Branko Brezovec umjetničko vodstvo Eurokaza u Zagrebu, 20. veljače 2022. Djelomično prihvaćen Formuliranjem pet strateških ciljeva, među kojima je prvi onaj koji se odnosi na izgradnju Zaklade kao otporne, učinkovite i održive institucije, Zaklada nije imala namjeru na bilo koji način vlastiti razvoj staviti u prvi plan strateškog djelovanja već taj razvoj predstaviti kao podlogu za uspješno programsko djelovanje. S obzirom na to da se ovakvom hijerarhijom strateških ciljeva stvara pogrešna slika o strateškom djelovanju Zaklade, prvi cilj koji je fokusiran na funkcionalna područja organizacijskih aktivnosti (jačanje kapaciteta, diverzifikaciju financijskih resursa, razvoj partnerstava i slično) bit će definiran kao posljednji, peti strateški cilj. Na taj će način prva četiri strateška cilja biti pozicionirana kao glavni ciljevi koji su izravno povezani s misijom i vizijom Zaklade te su direktno usmjereni na korisnike Zaklade – organizacije civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti. Zadržavanje internog cilja, kao petog strateškog cilja Zaklade usmjerenog prema organizacijskom razvoju, vrlo je važno zbog ostvarivanja organizacijskih vrijednosti, unapređenja internih procesa, stvaranja efikasne strukture podjele rada i organizacijskih jedinica, razvijanja adekvatnih kapaciteta za programsku diverzifikaciju, opsluživanje rasta broja korisnika i povećanja poslovnih aktivnosti te stabilnog i kvalitetnog operativnog i programskog djelovanja prema ostvarenju definirane misije kao i razvoja učinkovitog menadžmenta te sposobnosti izbjegavanja problema i odgovaranja na unutarnje i vanjske izazove i prepreke. U okviru tog strateškog cilja predviđeno je zapošljavanje 4 nove osobe, od toga se jedna radna pozicija odnosi na financijske poslove za koje Zaklada mora osigurati adekvatne ljudske resurse da bi se sve zadaće i poslovi iz tog segmenta mogli obavljati na adekvatan, učinkovit i uspješan način. Preostale tri osobe su predviđene u okviru novog Odjela za digitalni razvoj koji bi s jedne strane preuzeo nadogradnju i održavanje svih kompleksnih e-sustava koje je Zaklada izradila u svrhu digitalizacije cjelokupnog Programa podrške, a s druge strane razvijao nove digitalne alate namijenjene organizacijama civilnog društva. S obzirom na to da je digitalizacija dobila zamah u kulturnom sektoru kao posljedica pandemije sve su veće potrebe za korištenjem digitalnih tehnologija u kulturi, ali se kulturni sektor suočava s nizom problema u tom području, poput nemogućnosti provedbe digitalne transformacije u svim umjetničkim disciplinama, nedostatnih resursa, znanja, digitalne infrastrukture i slično. Zaklada planira osigurati sredstva iz drugih izvora kako bi se korisnicima (organizacijama civilnog društva) pružila podrška za razvoj materijalnih i ljudskih resursa za digitalizaciju u kulturnom sektoru te se razvijali različiti digitalni servisi i alati koje bi mogli koristiti mnogi korisnici. Zaklada osigurava sredstava iz drugih izvora (Kreativna Europa, Europska kulturna zaklada, UNESCO-ov Međunarodni fond za kulturnu raznolikost, Srednjoeuropska inicijativa, Obzor 2020) za provedbu istraživačkih i razvojnih programa i projekata, a u prosjeku se na godišnjoj razini u njih ulaže 5 % ukupnih prihoda Zaklade. Sve aktivnosti (edukacije, seminari, konferencije, istraživanja, publikacije itd.) koje se provode u okviru Odjela za istraživanje i razvoj namijenjene su korisnicima i predstavljaju gotovo jedini takav oblik sustavne nemonetarne podrške za organizacije civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti u Republici Hrvatskoj. Razvijajući se kao istraživačko-razvojna institucija, a ne samo kao distributer sredstava, Zaklada se pozicionira kao iznimno relevantna i važna institucija za kulturni razvoj koja je kao takva prepoznata i iznimno cijenjena i na međunarodnoj razini. Takav je pristup utjecao i na rast prihoda i programsku diverzifikaciju u prethodnom razdoblju, a itekako može imati pozitivan utjecaj i na budući održivi razvoj Zaklade kao jedne od najrelevantnijih javnih institucija u kulturi u koju je vrijedno i potrebno ulagati jer doprinosi razvoju organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti i kroz jačanje njihovih kapaciteta te širenjem i razvijanjem novih znanja. S obzirom na to da se Strateškim planom definiraju ključni strateški elementi (ciljevi, programi i aktivnosti) on ne uključuje specifičnosti postupka dodjele bespovratnih sredstava koji se definira nizom drugih akata. Međutim, kako bi artikulirala pojedine segmente vezane za kontinuirano unapređenje tog postupka, kao i praćenje i procjenu učinaka te prikupljanje i obradu podataka povezanih s programima podrške, Zaklada će formulirati poseban cilj, program i aktivnosti u okviru strateškog cilja koji se odnosi na izgradnju učinkovite institucije. Ostalo primljeno na znanje.
3 Kooperativa - regionalna platforma za kulturu NACRT STRATEŠKOG PLANA Pozdravljamo stavljanje Strateškog plana Zaklade na javnu raspravu i uopće pravodobnost donošenja takvih planova od njenog osnivanja. I ne samo zbog toga što korisnici sredstava koje ona raspodjeljuje imaju referentan dokument na koji se mogu pozivati u praćenju njenog rada, u proteklih deset godina Zaklada je postala jedino stabilno mjesto podrške civilnom društvu u suvremenoj kulturi i umjetnosti. U pogledu strateškog cilja 3, pozdravljamo najavljeno povećanje sredstava za programske i zagovaračke suradničke platforme u RH. Također, smatramo da je podrška za suradničke platforme u Europi izrazito važna za povezivanje i umrežavanje organizacija koje na taj način ostvaruju partnerstva koja dalje razvijaju kroz podrške Europske komisije i drugih europskih institucija. Izrazito važnima smatramo teme i područja obuhvaćena strateškim ciljem 4, prvenstveno podrškom za programe neformalnog obrazovanja u suvremenoj kulturi i umjetnosti za javnost koji provode organizacije civilnog društva. Takvi su programi rijetki, ali u dosadašnjem razvoju scene nezamijenjivi za privlačenje novih ljudi koji ostaju raditi u polju te postaju važan resurs za scenu općenito. U tom smislu, kao nadopunjujuću mjeru takvih nastojanja, pozdravljamo osiguranje sredstava za daljni razvoj programa organizacijskog i umjetničkog pamćenja, te otvaranje programa za podršku partnerstava između OCD-a i visokoobrazovnih ustanova. Proteklih je godina postalo razvidno koliko polju izvaninstitucionalne kulture, ali i kulture generalno, nedostaje aktualnih analiza i istraživanja s obzirom na (lokalne i globalne) okolnosti u kojima se razvija, te pozdravljamo daljnje provođenje Zakladinih istraživanja i daljni razvoj Biblioteke Kultura nova. Istovremeno, smatramo izrazito važnim za Zakladin rad i javnu vidljivost redovno praćenje i procjenjivanje rezultata, učinaka i utjecaja programa koje podržava. Zaklada Kultura nova svakako bi trebala u ostvarenje većine svojih strateških ciljeva za razdoblje 2021-2025 nastaviti uključivati svoje primarne korisnike, organizacije civilnog društva u području kulture. Primljeno na znanje Zaklada "Kultura nova" kontinuirano prati djelovanje organizacija civilnog društva i upoznata je sa specifičnostima, problemima i izazovima s kojima se one susreću te će u nastojanju da odgovori na nove izazove i potrebe u sektoru kulture, Zaklada nastaviti stvarati poticajno okruženje za razvoj organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti, provoditi istraživanja o različitim temama i problemima te stvarati analitičku podlogu za donošenje odluka i definiranje daljnjeg djelovanja te zagovaranje promjena na temelju aktualnih i relevantnih podataka. Zaklada će nastojati u sljedećem strateškom razdoblju u skladu s rastom dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara osigurati povećanje sredstava po pojedinim programskim područjima te će, u skladu s definiranim Strateškim planom nastaviti provoditi istraživanja i rezultate objavljivati u okviru biblioteke "Kultura nova". Također će Zaklada i u narednom razdoblju nastaviti s kontinuiranom praksom uključivanja organizacija civilnog društva u kreiranje svoga programskog i operativnog djelovanja putem različitih participativnih metoda za razmjenu mišljenja, prikupljanje komentara i prijedloga te za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Ostalo primljeno na znanje.
4 Operacija grad NACRT STRATEŠKOG PLANA , OSNOVNI ELEMENTI (STRATEŠKI CILJEVI, POSEBNI CILJEVI, GLAVNI PROGRAMI, AKTIVNOSTI I INDIKATORI) Pozdravljamo uključivanje među strateške ciljeve (cilj 1) daljnjeg razvoja kapaciteta Zaklade jer je kao institucija ona višestruko zanemarena od tijela državne uprave te opstaje njima unatoč, što se posebno očituje u sredstavima koja su joj na raspolaganju. Zakladina sredstva ne prate rast scene, odnosno broja prijavitelja na njen program podrške. Uzevši u obzir apsolutnu nedostatnost ostalih izvora financiranja, na Zakladu pada neodrživo visoka odgovornost za opstanak organizacija u području kulture. Ponajprije se tu radi o izostanku strateškog promišljanja razvoja kulture, koje će uključivati i promišljanje položaja i funkcije Zaklade, a u tom smislu i o opsegu i strukturi financiranja kulture na temeljnoj razini – Ministarstva kulture te lokalnih i regionalnih vlasti – kao i opsegu financiranja Zaklade iz lutrijskih sredstava. Gledajući strateški cilj 2, pozdravljamo najavljena nastojanja Zakladinih zaposlenika na povećanju sredstava za organizacijski razvoj, mobilnost, umjetnička istraživanja i obrazovne programe od najmanje 5% svake godine, kao i otvaranje novih podrški koje korespondiraju (novim i starim) uvjetima rada u polju: za umjetničke rezidencije, zelenu tranziciju, za bolje uvjete rada. Pogotovo je pandemijski kontekst rada organizacija u kulturi, kao i izostanak adekvatnog odgovora na njih od strane nadležnog MInistarstva i jedinica lokalne i regionalne samouprave, ukazao na potrebu uspostave Fonda za pomoć u kriznim situacijama. S obzirom da zbog nemogućih uvjeta rada polje rapidno stari i osipa se, radnicama i menadžerima u kulturi ne pružaju se često mogućnosti za profesionalno usavršavanje za upravljanje, pogotovo ono koje je financijski dostupno i primjereno njihovim radnim vremenima i angažmanima, te je u tom smislu najavljeno provođenje Programa podrške za takav tip edukacije dobrodošla, nasušna potreba scene. Nadalje, pozdravljamo najavljeno povećanje sredstava za programske i zagovaračke suradničke platforme u RH (strateški cilj 3), s napomenom da smatramo da se i jedan i drugi tip suradnje treba odvijati i na nacionalnoj razini. Također, povezano sa strateškim ciljem 5, smatramo važnim najavljeno povećanje sredstava za razvoj praksi sudjelovanja u kulturi, no još važnijom nam se čini podrška za prilagodbu strategija i metodologija razvoja publike manjim organizacijama kojima se u tom kontekstu posvećuje najmanje pažnje, a već oko sebe okupljaju zajednice koje je nužno zadržati i proširiti. Sudjelovanje u kulturi podrazumijeva i sudjelovanje u procesima donošenja odluka i upravljanja, te u tom pogledu Zakladu smatramo ključnim dionikom u podizanju svijesti donositelja odluka i javnosti o važnosti takvih procesa i otvaranju kulture za sve društvene skupine. Konačno, ohrabrujemo i nastavak ovakvog, participativnog procesa donošenja važnih strateških dokumenata te se nadamo da će ovakvi procesi doprinijeti demokratizaciji i otvaranju područja kulturne politike. Prihvaćen Zaklada "Kultura nova" kontinuirano prati djelovanje organizacija civilnog društva i upoznata je sa specifičnostima, problemima i izazovima s kojima se susreću te će, u nastojanju da odgovori na nove izazove i potrebe u sektoru kulture, nastaviti provoditi istraživanja o različitim temama i problemima te stvarati analitičku i argumentiranu podlogu za praćenja, vrednovanja i unapređenja u području kulture kako bi doprinijela stvaranju poticajnog okruženja za razvoj organizacija civilnog društva u suvremenoj kulturi i umjetnosti. Prijedlog da se osigura podrška za razvoj zagovaračkih suradničkih platformi na nacionalnoj razini se prihvaća te će Zaklada "Kultura nova" dodati da se zagovaračke platforme mogu provoditi na lokalnoj i nacionalnoj razini, a nastojat će u sljedećem strateškom razdoblju osigurati i veća financijska sredstva za programsko područje namijenjeno razvoju zagovaračkih suradničkih platformi u skladu s rastom dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara. Ostalo primljeno na znanje.
5 Operacija grad NACRT STRATEŠKOG PLANA , UVOD Pozdravljamo donošenje strateškog plana Zaklade Kultura nova te njegovo upućivanje na javnu raspravu. Dobre prakse kreiranja i usvajanja javnih politika usmjeravaju upravo na ovakve procedure pri njihovu donošenju: pravovremeno uključivanje zainteresirane javnosti na nekoliko razina (konzultacije, javna savjetovanja), a što je Zaklada Kultura nova ispoštovala te time postala jedna od rijetkih nacionalnih institucija koja zadovoljava standarde kvalitetnog procesa javnog savjetovanja. Nadalje, otvaranjem procesa izrade strateškog plana, omogućavaju korisnicima i zainteresiranoj javnosti sudjelovanje u kreiranju dokumenta kojim će se kasnije moći pratiti rad i razvoj Zaklade. Primljeno na znanje Zaklada će i u narednom razdoblju nastaviti s kontinuiranom praksom uključivanja organizacija civilnog društva u kreiranje svoga programskog i operativnog djelovanja putem različitih participativnih metoda za razmjenu mišljenja, prikupljanje komentara i prijedloga te za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Ostalo primljeno na znanje.