Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gong 4.1. Posebni cilj – Jačanje institucionalnoga i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, Upravljanje trgovačkim društvima 4.1.9. Predlažemo dodavanje aktivnosti "Uvođenje participativnog upravljanja i/ili građanskog nadzora za trgovačka društva u vlasništvu RH i JLRS" Prijedlog teksta: "25. Uvođenje participativnog upravljanja i/ili građanskog nadzora za trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i JLP(R)S" Nije prihvaćen Ustavom RH građanima se jamči pravo na lokalnu I područnu (regionalnu) samoupravu, pravo koje se ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim I tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog I općeg biračkog prava. Ujedno, temeljem Ustava građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Slijedom navedenih ustavnih odredbi sustavnim propisom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine, br. NN/33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20), u posebnom poglavlju (Glavi IV) uređeno je pitanje neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju. Sukladno odredbama tog Zakona građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice. Dakle, važećim propisima građanima je zajamčeno pravo sudjelovanja u odlučivanju o pitanjima iz lokalnog djelokruga, a koja su od posebnog interesa za njihov svakodnevni život. Pored toga pravo na odlučivanje ostvaruju i preko neposredno izabranih članova predstavničkih tijela. Što se tiče modela participacije, odnosno sudjelovanja građana/ki u “nadzornim tijelima javnih vlasti, tijela s javnim ovlastima, ustanova, pravnih osoba u javnom vlasništvu”, nije jasno na koji način bi se takav model inkorporirao u hrvatski pravni sustav. Prije svega, potrebno je imati na umu da se Ustavom RH jamči pravo vlasništva te da vlasništvo obvezuje. Suodlučivanje (participacija) građana/ki u donošenju odluka u stvarima od njihovog neposrednog interesa ne znači a priori sudjelovanje u upravljanju (javnim) trgovačkim društvima I ustanovama ili članstvom u nadzornim tijelima. Po prirodi stvari, dobro upravljanje trgovačkim društvom i ustanovom te nastavno nadzor nad istim, primarno je u interesu svakog vlasnika trgovačkog društva i osnivača ustanove. U pogledu ustanova, ukazuje se na to da ustanove u pravilu nemaju “nadzorna tijela”. Prema Zakonu o ustanovama (“NN br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19), ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugo kolegijalno ako posebnim zakonom nije drukčije određeno (primjerice da ustanovom upravlja ravnatelja) s tim da se sastav, način imenovanja odnosno izbora članova i trajanje mandata upravnog vijeće i način donošenja odluka, utvrđuju (posebnim) zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove. Kad je riječ o ustanovama Kojima je osnivač, ili jedan od osnivača javnopravno tijelo (RH ili JLP(R)S), predstavnike osnivača u upravno vijeće ustanove imenuje: 1) Vlada RH (ako zakonom nije drukčije određeno) ili nadležno ministarstvo (prema posebnom zakonu) – za ustanove Kojima je osnivač RH – primjerice javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode, ili pak javna veleučilišta ili visoke škole, s tim da RH može biti osnivač I osnovne škole, srednje škole, učeničkog doma, muzeja, kazališta, javne knjižnice itd. 2) izvršno tijelo JLP(R)S (dakle, župan, gradonačelnik ili općinski načelnik, koji se pak biraju na slobodnim neposrednim izborima tajnim glasovanjem) – za ustanove kojima je osnivač JLP(R)S – primjerice dječji vrtić, osnovna škola, srednja škola, muzej, kazalište, knjižnica itd. Gore navedeno ne znači da sve članove upravnog vijeća takve ustanove imenuje osnivač, s tim da se razina participacije uređuje posebnim zakonima (kojima se u pravilu uređuje način obavljanja odnosne javne službe ili druge Djelatnosti od javnog interesa), pa je tako posebnim zakonom propisano, primjerice da najmanje polovicu članova upravnog vijeće dječjeg vrtića imenuje osnivač iz reda javnih radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeće biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja I stručnih suradnika dječjeg vrtića. S druge strane, kad je riječ o ustanovama kojima osnivač, ili jedan od osnivača nije javnopravno tijelo nego druga pravna ili fizička osoba (s obzirom na to da ustanovu može osnovati svaka domaća i strana pravna i fizička osoba), “stvaranje mehanizama suodlučivanja (participacije) građana/ki je bespredmetno jer takve ustanove nisu pravne osobe javnog nego privatnog prava. Ustanova dakako može imati stručno vijeće ili drugo kolegijalno stručno tijelo, kao i svaka druga nadzorna, stručna i savjetodavna tijela, čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug i nadležnost utvrđuju statuom ustanove sukladno zakonu (posebnom zakonu kojim se uređuje obavljanje određene Djelatnosti) I aktu o osnivanju ustanove. Što se tiče nadzora nad zakonitošću rada I općih akata ustanove, ako zakonom kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti nije drukčije propisano, nadzor obavlja tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu djelatnost ustanove, dok obavljanje povjerenih poslova državne uprave podliježe upravnom nadzoru sukladno zakonu kojim se uređuje sustav državne uprave. Nad financijskim poslovanjem ustanove nadzor obavlja nadležno tijelo državne uprave, odnosno pravna osoba koja za to ima javnu ovlast. U pogledu navoda o “nadzornim tijelima tijela javnih vlasti”, odnosno “tijela s javnim ovlastima” i “pravnih osoba u javnom vlasništvu”, ukazuje se neodređenost citiranih pojmova, koji nemaju uvriježeno/općeprihvaćeno značenje koje bi se podrazumijevalo u hrvatskom pravnom poretku, a iz kojih razloga nije moguće sa sigurnošću utvrditi ni intenciju predlagatelja, što pak onemogućava davanje preciznog odgovora. Zaključno, nije jasno čije bi interese građanin/ka kao pojedinac zastupao u predloženom modelu, kao ni koji bi to građanin/ka mogao biti imenovan za člana takvih tijela, tko bi mogao izvršiti odabir, kao ni Koliko bi građanina/ki trebalo biti u pojedinom tijelu. U dijelu koji se odnosi na čelnike JLP(R)S da bez ikakvog ograničenja su po svojoj funkciji često I jedini članovi skupština društava kojima je osnivač JLP(R)S te da je, iako kao članovi skupštine ne donose odluke, izravno njihov utjecaj na takve odluke nesumnjiv, ukazuje se da je skupština trgovačkog društva organ društva preko kojeg se primarno ostvaruju i štite interesi vlasnika, te neovisno o tome tko ju čini, zasigurno I donosi odluke od utjecaja na zaštitu interesa vlasnika.
2 Gong 4.2. Posebni cilj – Jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, Civilno društvo 4.2.9. predlažemo dodavanje aktivnosti "Objava imena i prezimena ocjenjivača i sastav povjerenstava koje ocjenjuju natječajne prijave (u projektima od interesa za opće dobro koje provode udruge)" Prijedlog teksta: "117. objava imena i prezimena ocjenjivača i sastav povjerenstava koje ocjenjuju natječajne prijave (u projektima od interesa za opće dobro koje provode udruge)" Nije prihvaćen Postupak stručnog ocjenjivanja projekata je vrlo osjetljiva faza u upravljanju javnim sredstvima te se u kontekstu zaštite samog natječajnog postupka upućuje na potrebu zaštite tih podataka. Od ocjenjivača se očekuje da svoj posao odrade stručno i odgovorno, bez pritisaka od strane davatelja ili potencijalnih korisnika sredstava, da svaku ocjenu pisano obrazlože te da za svoj posao budu na odgovarajući način i plaćeni. Temeljem zaključaka i preporuka Analitičkog izvješća o praćenju provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama (br. 3/2018) Povjerenika za informiranje, može se zaključiti da se zaštitom imena i prezimena odnosno sastava ocjenjivačkih povjerenstava za vrijeme trajanja postupka jamči integritet i učinkovitost provedbe postupka, jer se time ocjenjivači i sam postupak štite od mogućih pritisaka te se otklanja mogućnost utjecaja od strane samih sudionika natječaja ili drugih subjekata. Premda u postojećem normativnom okviru ne postoje zapreke da se imena i sastav povjerenstva javno objave nakon što se donese odluka o financiranju programa i projekta od interesa za opće dobro koje provode udruge, u nekim slučajevima, ovisno o karakteru samog postupka ocjenjivanja projektnih prijedloga, informacija o identitetu ocjenjivača može biti zaštićena i nakon završenog postupka. Ipak, kako bi se osigurala potpuna transparentnost i legitimitet samog natječajnog postupka, odnosno otklonile moguće sumnje u nepristranost, tijelo koje provodi natječaj može procijeniti mogu li se podaci o sastavu ocjenjivačkog povjerenstva objaviti po završetku natječajnog postupka. Ako nema zapreka za objavu, preporuka Povjerenika za informiranje davateljima financijskih sredstava je da po završetku natječajnog postupka, odnosno po objavi rezultata i proteku roka za prigovore, objave imena i prezimena članova povjerenstva koji su sudjelovali u natječajnom postupku, kako bi sam postupak odlučivanja i donošenja odluke o odabiru prijava učinili transparentnim i osigurali povjerenje svih dionika u legitimitet postupka i pravilnost odluka. Dakle potrebu za i legitimnost objave imena i prezimena ocjenjivača i sastav povjerenstava koje ocjenjuju natječajne prijave (u projektima od interesa za opće dobro koje provode udruge) treba procjenjivati zasebno za svaki objavljen i proveden natječajni postupak.
3 Gong 4.2. Posebni cilj – Jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, Lokalna i područna samouprava 4.2.7. predlažemo dodavanje aktivnosti "Objava proračunske potrošnje za JLRS u realnom vremenu" i "Uključivanje građana u izradu lokalnih proračuna - participativno budžetiranje" Prijedlog teksta: "106. Objava proračunske potrošnje za JLP(R)S u realnom vremenu 107. Uključivanje građana u izradu lokalnih proračuna - participativno budžetiranje" Nije prihvaćen Smatram se da nema potrebe dodavati predloženu aktivnost budući da će isto biti ostvareno spomenutim naputkom ministra financija i provedbom Reformske mjere C2.3. R2-I2 Uspostava centralnog data lake repozitorija i sustava poslovne analitike, Aktivnost 2. Uspostava platforme iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Planirani ciljevi provedbe navedene mjere/aktivnosti su provedba načela dobrog upravljanja, posebno u dijelu transparentnosti proračunskih podataka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; povećanje povjerenja svih dionika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (političkih stranaka, građana, gospodarskih subjekata, civilnog društva i ostalih); povećanje fiskalne odgovornosti kao i rokova plaćanja kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; stvaranje podloge za znanstvena i stručna istraživanja, kao podloge za bolje donošenje odluka. Što se tiče prijedloga dodavanja aktivnosti uključivanja građana u izradu lokalnih proračuna ističe se kako je Ustavom RH građanima zajamčeno pravo na lokalnu I područnu (regionalnu) samoupravu, pravo koje se ostvaruje preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Ujedno, temeljem Ustava građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Slijedom navedenih ustavnih odredbi sustavnim propisom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine, br. NN/33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20), u posebnom poglavlju (Glavi IV) uređeno je pitanje neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju. Sukladno odredbama tog Zakona građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i zbora građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice. Dakle, važećim propisima građanima je zajamčeno pravo sudjelovanja u odlučivanju o pitanjima iz lokalnog djelokruga, a koja su od posebnog interesa za njihov svakodnevni život. Pored toga pravo na odlučivanje ostvaruju i preko neposredno izabranih članova predstavničkih tijela.
4 Gong 4.1. Posebni cilj – Jačanje institucionalnoga i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, Pravosuđe 4.1.17. predlažemo dodavanje aktivnosti "Jačanje transparentnosti u izboru sudaca i javna objava intervjua s kandidatima" Prijedlog teksta: "45. Jačanje transparentnosti u izboru sudaca i javna objava intervjua s kandidatima" 4.1.18. Br. 45. predlažemo povezivanje aplikacije s Poreznom upravom (kako bi se izbjegli ovakvi slučajevi: https://www.telegram.hr/politika-kriminal/ekskluziv-istrazitelji-pronasli-jos-jedan-stan-suca-vekica-ovaj-put-u-zadru-tvrde-i-to-je-kupio-mamicevim-mitom ) Prijedlog teksta: "45. Nadogradnja mrežne aplikacije i povezivanje s Poreznom upravom za prikupljanje, obradu i provjeru imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika" 4.1.20. predlažemo dodavanje aktivnosti "Javno dostupna i besplatna online baza podataka sa svim sudskim presudama, s mogućnošću pretraživanja prema vrsti postupka i prema sucu koji je vodio postupak" Prijedlog teksta: "51. Javno dostupna i besplatna online baza podataka sa svim sudskim presudama, s mogućnošću pretraživanja prema vrsti postupka i prema sucu koji je vodio postupak" Nije prihvaćen 4.1.17. Nejasan zahtjev, nije jasan način javne objave intervjua s kandidatima. Što se tiče osiguravanja transparentnosti postupka ističemo kako je prema dosadašnjoj praksi novinarima i zainteresiranoj javnosti uvijek omogućeno prisustvovanje intervjuima s kandidatima. 4.1.18. Br. 45. Spajanje IKS aplikacije za prikupljanje i obradu imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika s IT sustavima i registrima drugih nadležnih tijela je završeno. S ciljem omogućavanja jednostavnije usporedbe podataka iz imovinskih kartica s podacima drugih nadležnih tijela, navedena aplikacija trenutno je povezana s 13 web servisa javnopravnih tijela, među ostalim i s podacima Porezne uprave. 4.1.20. U okviru provedbe NPOO-a 2021.-2026. Planirana je provedba aktivnosti pod nazivom „Razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka“. Razvojem ovog alata će se adresirati problem ograničene objave sudskih odluka (dakle svih sudskih odluka, a ne samo onih koji čine sudsku praksu). Cilj aktivnosti je uspostava sustava objave svih sudskih odluka uz prethodnu automatsku anonimizaciju upotrebom posebnog softvera te objavu na jedinstvenom javno dostupnom portalu uz razrađene mogućnosti pretraživanja, uz poštivanje pravila o zaštiti osobnih podataka. Zbog jačanja transparentnosti i dostupnosti sudskih odluka stručnoj i općoj javnosti, sustav eSpis će se nadograditi posebnim modulom za anonimizaciju te će omogućiti objavu sudskih odluka na javno dostupnom portalu (portalu sudova) s kojim će biti povezan. Sudske odluke će se automatski anonimizirati i tako pripremiti za javnu objavu. Na portalu će se omogućiti pretraživanje korištenjem metapodataka svih odluka po različitim kriterijima te dohvat u različitim formatima.
5 Gong 4.1. Posebni cilj – Jačanje institucionalnoga i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, Nadzor nad političkim aktivnostima 4.1.13. predlažemo dodavanje aktivnosti: Bolja regulacija zlouporabe javnih resursa. Gongovu analizu s preporukama možete naći ovdje: https://gong.hr/2020/06/26/sto-sa-zloupotrebom-javnih-resursa-u-hrvatskoj/ Prijedlog teksta: "35. Bolja regulacija zlouporabe javnih resursa" 4.1.15. predlažemo dodavanje aktivnosti "Razvijanje webinara o zlouporebi javnih resursa i dobrim EU praksama" Prijedlog teksta: "42. Razvijanje webinara o zlouporebi javnih resursa i dobrim EU praksama" Nije prihvaćen Jedna od aktivnosti Državnog izbornog povjerenstva je organizacija Okruglog stola čija su glavna tema Izazovi primjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma tijekom prve četiri godine od njegova stupanja na snagu. DIP će svakako nastojati da se tema koja je istaknuta u ovom prijedlogu GONG-a nađe i na dnevnom redu već planiranog Okruglog stola
6 Gong 4.1. Posebni cilj – Jačanje institucionalnoga i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, Poslovni sektor 4.1.11. Br. 29. predlažemo dodavanje "udruga civilnog društva" Prijedlog teksta: "29. Osnivanje Platforme za učenje i razmjenu iskustava u području borbe protiv korupcije sa sudionicima iz raznih javnih poduzeća, velikih poduzeća, malih i srednjih poduzeća, poslovnih udruga, udruga civilnog društva i akademske zajednice" Prihvaćen Nacrt prijedloga izmijenjen sukladno prijedlogu.
7 Gong 4.1. Posebni cilj – Jačanje institucionalnoga i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, Mediji 4.1.3. Br. 14. Predlažemo da se doda "uključujući najveće oglašivače". Prijedlog teksta: "14. Uspostava jedinstvene baze registriranih medija u Republici Hrvatskoj s podacima o vlasničkim strukturama i izvorima financiranja, uključujući najveće oglašivače." 4.1.4. Br.17. Predlažemo izmjenu "kvalitetnog novinarstva" u "istraživačko novinarstvo", jer je ono važno za borbu protiv korupcije. Prijedlog teksta: "17. Dodjela sredstava za poticanje istraživačkog novinarstva." Nije prihvaćen 4.1.3. Br. 14. U kontekstu predloženog praćenja vlasničkih struktura koje se odnosi i na „najveće oglašivače“, nije jasno definirano što su veliki, veći i najveći oglašivaći. Zakonom o elektroničkim medijima, člankom 25. stavkom 2., propisano je što izvješće o ostvarenim prihodima mora sadržavati te su Zakonom također definirani i pružatelji medijskih usluga. 4.1.4. Br. 17. Istraživačko novinarstvo neupitno je sastavni dio kvalitetnog novinarstva Kvalitetno novinarstvo – u svim svojim pojavnim oblicima – ima svojstvo da osnažuje demokratske institucije i na taj način djeluje protiv korupcije u institucijama i u društvu općenito. Projekt kvalitetnog novinarstva je zaživio već nekoliko godina uzastopce i na taj način je i prepoznat u javnosti.
8 Miroslav Policki Akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, 4.2. Posebni cilj – Jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti Za potpunu financijsku transparentnost potrebno je donijeti zakonsku obvezu za sva tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima da bez odlaganja objavljuju na Internetu, u standardnom strojno čitljivom formatu i bez ikakvih ograničenja, sve financijske rashode/troškove/plaćanja na najvećoj razini granularnosti, odnosno bez agregiranja stavki (naravno, uz izuzetak onih stavki koje su opravdano klasificirane u nekom stupnju tajnosti). Kada ti podatci budu dostupni na taj način, zainteresirani građani, organizacije civilnog društva i akademska zajednica će moći praćenjem i analizom uočavati, prijavljivati i objavljivati nepravilnosti, što će imati najveći mogući efekt na smanjenje korupcije u navedenom području. Primljeno na znanje Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj samoupravi (NN od 33/01 do 144/20) propisano je da su općina, grad i županija dužne na svojim mrežnim stranicama javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava tako da te informacije budu lako dostupne i pretražive. Nastavno na propisano, Ministarstvo financija je u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2022. - 2024. dalo prijedlog objave informacija o trošenju proračunskih sredstava, primjerice tablični prikaz, odnosno na način kako Ministarstvo financija vodi isplatu iz državnog proračuna i objavljuje na svojim mrežnim stranicama https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/izvrsenje-proracuna/148 i https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/drzavna-riznica/izvrsenje-proracuna/upit-o-placanjima-iz-drzavnog-proracuna-po-dobavljacima/2273. Odredbama članka 144. Zakona o proračunu (NN 144/21) propisano je da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici dužni javno objavljivati informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama na način da te informacije budu lako dostupne, pretražive i strojno čitljive. Istim člankom Zakona propisano je da ministar financija donosi naputak kojim utvrđuje okvirni sadržaj, minimalni skup podataka te način javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama sukladno odredbama navedenoga Zakona. Osim navedenoga naputkom će se utvrditi i učestalost objave informacija te način njihovog masovnog preuzimanja.