Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog nacrta Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Andrija Lesar 2.4.2. Tjestenina, Članak 38. Poistovjećivanje tjestenine proizvedeno od tekućih jaja i tjestenine proizvedene od jaja u prahu je direktno dovođenje potrošača u zabludu. Kvalitativno to nisu iste a ni slične sirovine, pa stoga konačni proizvod nije kvalitativno istu. U svrhu davanja što korektnijih informacija potrošaču neophodno osigurati da potrošač ima pravo i mora znati da li je tjestenina proizvedena od tekućih jaja ili jaja u prahu. Prema tome je potrebno dodati stavak 5. koji glasi: 5.) Tjestenina iz stavka 3 proizvedena od jaja u prahu označava se kako Tjestenina s jajima u prahu. dr.sc. Andrija Lesar, dipl. ing. univ. spec kv. i sig. hrane Primljeno na znanje Obveza označavanja svih sastojaka koji se koriste u proizvodnji hrane je propisana člankom 18. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, prema kojem popis sastojaka mora uključivati sve sastojke hrane navedene padajućim redoslijedom s obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove upotrebe u proizvodnji hrane. Sastojci se navode pod njihovim specifičnim nazivom poštujući pravila iz članka 17. i Priloga VI. Uredbe (EU) br. 1169/2011, u kojem je između ostalog, propisana obveza da naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen podacima o fizikalnom stanju hrane ili njezinoj posebnoj obradi (na primjer, u prahu, ponovno smrznuta, liofilizirana, brzo smrznuta, koncentrirana, dimljena) u svim slučajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potrošača moglo dovesti u zabludu. Slijedom navedenog, kada se u popisu sastojaka ističu jaja, potrebno je istaknuti da su u prahu, ako je takav slučaj.
2 ANTUN MARODI PRAVILNIK O ŽITARICAMA I PROIZVODIMA OD ŽITARICA Tjestenina proizvedena od jaja u prahu te tjestenina proizvedena od tekućih jaja nije isto te je to nepravedno i nepošteno dovođenje potrošača u zabludu. To nikako nisu iste sirovine, i zato tjestenina proizvedena s tekućim jajima i jajima u prahu nije isto. Da bi potrošač mogao dobiti bolje, pravednije i točne informacije potrebno je obavezati proizvođače da se na tjesteninu mora navesti da li je ista proizvedena od tekućih jaja ili jaja u prahu. Primljeno na znanje Obveza označavanja svih sastojaka koji se koriste u proizvodnji hrane je propisana člankom 18. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, prema kojem popis sastojaka mora uključivati sve sastojke hrane navedene padajućim redoslijedom s obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove upotrebe u proizvodnji hrane. Sastojci se navode pod njihovim specifičnim nazivom poštujući pravila iz članka 17. i Priloga VI. Uredbe (EU) br. 1169/2011, u kojem je između ostalog, propisana obveza da naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen podacima o fizikalnom stanju hrane ili njezinoj posebnoj obradi (na primjer, u prahu, ponovno smrznuta, liofilizirana, brzo smrznuta, koncentrirana, dimljena) u svim slučajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potrošača moglo dovesti u zabludu. Slijedom navedenog, kada se u popisu sastojaka ističu jaja, potrebno je istaknuti da su u prahu, ako je takav slučaj.
3 Marija Poljakovic PRAVILNIK O ŽITARICAMA I PROIZVODIMA OD ŽITARICA Kako bi se istaknula jasna razlika te kupcima i konzumerima dalo do znanja sto jedu , pogotovo sto se tice tjestenine, treba istaknuti i time precizirati glavne sastojke. Od krupice koja se koristi do jaja, jer nije isto ako se koriste tekuca jaja ili jaja u prahu. Navedeno bi trebalo biti istaknuto na ambalazi. Primljeno na znanje Obveza označavanja svih sastojaka koji se koriste u proizvodnji hrane je propisana člankom 18. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, prema kojem popis sastojaka mora uključivati sve sastojke hrane navedene padajućim redoslijedom s obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove upotrebe u proizvodnji hrane. Sastojci se navode pod njihovim specifičnim nazivom poštujući pravila iz članka 17. i Priloga VI. Uredbe (EU) br. 1169/2011, u kojem je između ostalog, propisana obveza da naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen podacima o fizikalnom stanju hrane ili njezinoj posebnoj obradi (naprimjer, u prahu, ponovno smrznuta, liofilizirana, brzo smrznuta, koncentrirana, dimljena) u svim slučajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potrošača moglo dovesti u zabludu. Slijedom navedenog, kada se u popisu sastojaka ističu jaja, potrebno je istaknuti da su u prahu, ako je takav slučaj.
4 Marijan Katalenić 2.4.3. Tijesto i proizvodi od tijesta, Članak 39. Kod kvasnih tijesta ne navodi se recimo tijesto koje se dobiva prirodnom fermentacijom bez dodatka selekcioniranih kvasaca. I to govori kako ovaj Pravilnik treba očistiti od suvišnih nabrajanja kategorija jer će sigurno nešto izostajati. Osim toga ovdje zapravo vidimo nejasnoću u terminu pojma KVALITETA jer se u točki 1 navodi....u skladu sa zahtjevima kvalitete propisanim za svaki pojedini sastojak. Ovim se, a nije definirano kako sam naveo i u prvoj primjedbi što se pod kvalitetom podrazumijeva za svaku pojedinu sirovinu. Je li to samo pepeo kod brašna,? A što je s reološkim svojstvima, mogućnost tehnološke uporabe, općenito brašna kao sirovine za postizanje zadovoljavajućeg tehnološkog učinka. Primljeno na znanje Zahtjevi kvalitete su propisani u skladu sa do sada važećim zakonodavstvom koje je prihvaćeno među strukom
5 Marijan Katalenić 2.4.2. Tjestenina, Članak 38. Posebna tjestenina kao i kod kruha je arhaičan naziv što se vidi i iz dodatka koji se u nju stavljaju. Riječ "poseban" danas označava dodanu vrijednost a ne samo kreativnost proizvođača. Predlažem izbacivanje riječi "poseban" jer kao i kod kruha zavarava potrošača što je suprotno čl. 7 Uredbe o infromiranju potrošača... Nije prihvaćen Odbija se. Riječ „posebna“ kod odredbi o tjestenini se uvodi u tekstu Pravilnika samo radi lakše kategorizacije, ali se ne propisuje obveza isticanja predmetnog navoda u nazivu tjestenine, već se ista naziva po sastojku koji je specifičan u svakom pojedinom slučaju.
6 Marijan Katalenić 2.4.2. Tjestenina, Članak 36. Točku 1 i 2 se treba brisati jer je jasno u Uredbi o informiranju potrošača navedeno kako se treba oblikovati ime proizvoda i što to nosi. Navođenje imena sirovine u proizvodu povlači za sobom automatsko kvantificiranje te sirovine ili u nazivu proizvoda ili u navođenju sastojka tako da je navedeno u točki 1 i 2 suvišno. Nije prihvaćen Odbija se. Brisanje obveze navođenja vrsta pšenice u naziv tjestenine bi dovelo do smanjene razine informiranosti potrošača te stavilo u neravnopravan međusoban položaj proizvođače, budući da ova obveza ne proizlazi iz Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, a na tržištu postoje različite vrste tjestenine ovisno o udjelu durum ili tvrde pšenice što posljedično utječe i na kvalitetu.
7 Marijan Katalenić 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 24. Točka 4 je izvan realnih okvira današnje tehnologije, načina pečenja, transporta ili finalizacije na licu mjesta. Ovo je nužnost, novi pristup tehnologiji priprave kruha i NIJE VARANJE potrošača tako da predlažem izbaciti točku 4 iz članka 25. Osim toga je li tko vidio jasno razgraničenje na prodajnim mjestima na kruh koji je svjež i na kruh koji isto tako izgleda a ne spada u tu kategoriju. Zašto inzistirati na razmišljanju od prije dvadesetak godina kad to više nema smisla. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnik regulira uvjete pod kojim se može isticati navod „svježi“ za pekarske proizvode. Cilj im je osigurati zaštitu interesa potrošača kroz pružanje točnih informacija o proizvodu koji kupuje. Odredba ima uporište u pritužbama potrošača koje su zaprimljene u nadležnim tijelima te u praksama drugih država članica.
8 Marijan Katalenić Predmet Pravilnika, Članak 1. Sam Pravilnik je arhaičan, predugačak, ponavljajući s dosta ograničenja za proizvođača u smislu kreativnosti a time i natjecanju na tržištu. Osim toga pojam kvalitete kao takav nije jasno definiran niti u propisima EU niti u našim propisima jer definicija vrste i količine sastojaka i drugih tvari ne znači apriori i prednost koja po svim današnjim poimanjima mora imati dodanu vrijednost koja izravno ili neizravno utječe na fiziološke potrebe čovjeka i ne narušava ih. Generalno ovaj Pravilnik je malo modernizirana verzija starojugoslavenskog Pravilnika o kruhu...što je daleko od vremena u kojem živimo. Trebalo bi ga ili potpuno simplificirati i učiniti čitljivim ili razdijeliti na nekoliko manjih propisa koji bi obuhvaćali sirovine, kruh i proizvode, tijesta i na kaju kekse i ostalo. Ovako je to samo da se zadovolji forma bez imalo inovacije. Primljeno na znanje Pravilnik regulira zahtjeve kvalitete za stavljanje na tržište žitarica i proizvoda od žitarica. Cilj mu je osigurati minimalne standarde kvalitete za stavljanje na tržište ove vrste proizvoda u svrhu zaštite zdravlja i interesa potrošača te omogućavanja jednakih tržišnih uvjeta za sve proizvođače. Vezano uz kategorizaciju, skrećemo pozornost da je riječ o kategorizaciji koja je prihvaćena iz struke te uporište nalazi u zakonodavnom okviru koji je u RH već dugo na snazi i kao takva je prihvaćen od strane sektora te u zakonodavnim praksa drugih država članica.
9 Marijan Katalenić 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 32. Arhaično je navoditi kruh sa oznakom "poseban" jer je posebna vrsta kruha bila prije 30-40 godina vezana za manje porezne stope kojih danas nema. Bilo je tada važno da je kruh kategorije " poseban". Važno je samo naglasiti da je to: Kruh karakterističnih svojstava koja potječu od dodanih sastojaka ili primjenom drugih tehnoloških postupaka ( tost, dvopek..) i stavlja se na tržište pod slijedećim nazivima:....................... Problem je u tome da se uvijek kod striktnog nabrajanja naziva takvog kruha ne može predvidjeti nešto novo koje nije navedeno i zato je ovaj članak ograničavajući za proizvođača. Prihvaćen Prihvaća se, uz napomenu da ovdje nije riječ o ograničenom popisu proizvoda već o vrstama kruha za koji su propisani minimalni zahtjevi kvalitete. Ostali proizvodi se stavljaju na tržište sukladno proizvođačkoj specifikaciji, uobičajenim ili opisnim nazivima.
10 Marijan Katalenić 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 27. U članku 27 ponavljaju se vrijednosti za brašno definirane u članku 12 i to u točki 2,3,4,5 .pa predlažem da se samo taksativno navedu vrste pšeničnog kruha bez navođenja količine pepela u brašnu. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
11 Marijan Katalenić 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 25. Predlažem da si briše točka 2 i točka 5 te da se odredbe tih točaka spoje u točki 7: Udio soli u pečenom kruhu i peciva spremnom za konzumaciju ne smije biti veći od 1.3 % , a izračunava se pomoću jednadžbe: sol = natrij x 2.5 . Faktor 2.5 je ekvivalent natrija u NaCl. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbe za peciva su zasebno propisane.
12 SANJA KALŠAN 2.5. Fini pekarski i srodni proizvodi, Članak 41. "....sastoje se od mlinskih proizvoda, šećera, masti ili ulja..." Prema ovom nabrajanju ove sirovine moraju biti zastupljene u kumulativnom sastavu. Ako sam u pravu , imam pitanje za - keks bez šećera , koji zbog negostatka šećera u sastavu ne pripada u kategoriju Fini pekarski i srodni proizvodi, nego u koju? Prihvaćen Definicija će se prilagoditi sukladno navedenom problemu.
13 Saša Cerovečki 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 27. U ime Pekarnice Latica, grupe Vindija slažemo se u potpunosti s komentarom g. Katalenića. Prihvaćen Prihvaćeno.
14 Žitozajednica d.o.o. 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 24. Slažemo se s komentarima gosp- Katalenića Primljeno na znanje Pravilnik regulira uvjete pod kojim se može isticati navod „svježi“ za pekarske proizvode. Cilj im je osigurati zaštitu interesa potrošača kroz pružanje točnih informacija o proizvodu koji kupuje. Odredba ima uporište u pritužbama potrošača koje su zaprimljene u nadležnim tijelima te u praksama drugih država članica.
15 Žitozajednica d.o.o. 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 25. Iako je rok za stupanje odredbi na snagu godinu dana, mišljenja smo da bi se zbog promjena koje se odnose na smanjenje soli u kruhu i pecivu u trenutku loše gospodarske situacije koja nije zaobišla niti sektor pekarstva zbog agresije Rusije na Ukrajinu, moglo dodatno ugroziti poslovanje domaće pekarske industrije. Smatramo da je zbog neizvjesnosti daljnjeg porasta cijena sirovina i energenata ovom sektoru potrebna pomoć u razdoblju koje dolazi te s nacionalnim propisom ne treba mijenjati uvjete proizvodnje. Zbog nepostojanja jednakog pristupa u određivanju količine soli u kruhu i pekarskim proizvodima u zemljama članicama EU iz kojih najviše uvozimo kruha (Njemačka, Slovenija, Italija, Češka, Austrija) , možemo pretpostaviti da se na našem tržištu nalazi kruh i pekarski proizvodi sa različitim udjelima soli, što stavlja hrvatske proizvođače kruha i pekarskih proizvoda u neravnopravan položaj. Nije prihvaćen Daljnje smanjenje soli u pekarskim proizvodima je nastavak provedbe Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015. - 2019., prema kojem je Ministarstvo poljoprivrede zaduženo za donošenje zakonodavnog okvira koji regulira udio soli u pojedinim kategorijama hrane. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2012), unos kuhinjske soli za odraslu populaciju trebao bi biti od 5 do 6 g/dan. Studija koju su proveli Jelaković i sur. (2007, 2009) upućuje na prosječni dnevni unos kuhinjske soli u Hrvatskoj od 11,6 g (13,3 g za muškarce i 10,2 g za žene), što je gotovo dvostruko od preporuke WHO-a. Uzimajući u obzir prosječni dnevni unos kuhinjske soli u Europi, Hrvatska je na trećem mjestu (nakon Turske i Mađarske) s prosjekom 13 -16 g/dan (WHO, 2013). Budući da su kruh i pekarski proizvodi jedna od osnovnih namirnica koja se konzumira na nacionalnoj razini (Hrvatska agencija za hranu, 2012), uz prosječni unos od 153,52 g/dan po osobi, tako su i jedan od značajnih izvora unosa kuhinjske soli putem hrane. Osim toga, istraživanje koje su proveli Ćurić i sur. (2013) donosi podatak o godišnjoj potrošnji kruha od 80 kg po stanovniku. Analizom koncentracije kuhinjske soli u kruhu, koja je provedena 2009. godine u hrvatskim pekarama (Ugarčić – Hardi i sur., 2010) utvrđeno je prosječno 5 g natrija po kilogramu kruha. Temeljem rezultata o sadržaju kuhinjske soli u kruhu i pekarskim proizvodima, kao i rezultatima kliničko-epidemioloških studija provedenima u gradskoj i seoskoj populaciji RH, Hrvatska agencija za hranu izradila je Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi (HAH, 2014). Predmetno Znanstveno mišljenje poslužilo je kao temelj za donošenje Strateškog plana Ministarstva zdravstva o smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli porijeklom iz hrane (MZ RH, 2014). Reguliranje razine soli u hrani, a poglavito u pekarskim proizvodima je praksa i drugih država članica. Primjerice, pregled provedbi okvira za smanjenje unosa kuhinjske soli u državama članicama od sredine 2008. godine do sredine 2012. godine pokazao je da su kruh i pekarski proizvodi bili najvažniji izvor kuhinjske soli u većini zemalja, čemu je kruh doprinosio oko 20 % u odnosu na ukupni unos kuhinjske soli porijeklom iz hrane."
16 Žitozajednica d.o.o. 2.4.1. Pekarski proizvodi, Članak 31. Predlaže se smanjiti % kukuruznog brašna na 20% kako je bilo propisano Pravilnikom 2005.godine. Razlozi za promjenu: porast cijena kukuruza na globalnoj razini (19,1 posto u ožujak/veljača 2022- prema podacima FAO). odredbe drugih zemalja članica imaju niži propisani postotak žitarica u kruhu, uključujući kukuruz (primjerice, u njemačkim smjernicama Leitsätze für Brot und Kleingebäck od 1.4.2021. količina određenih žitarica u kruhu može biti u rasponu od 20%-90% uključujući i kukuruz. Iz Njemačke smo u 2021.g. uvezli 5100 tona kruha pa možemo pretpostaviti da se na hrvatskom tržištu nalazi kruh s manje od 30% kukuruznog brašna što dovodi u neravnopravan položaj hrvatske proizvođače pekarskih proizvoda Nije prihvaćen Odbijeno. Smanjivanje postotka kukuruznog brašna u kukuruznom miješanom kruhu bi bilo degradiranje zahtjeva kvalitete.