Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu pravilnika o fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 (Lupiga) PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 5. Podržavamo komentare koje je dostavila udruga Kurziv. Europska praksa pokazuje da se financijska potpora za pluralizam medija prvenstveno, a vrlo često i isključivo, usmjerana na neprofitne medije. Uzimajući u obzir prethodno navedeno te činjenicu da su neprofitni elektronski portali stubovi na kojima je izgrađena neprofitna medijska scena, smatramo, ne samo opravdanim, već i primjerenim, odvojiti neprofitne pružatelje elektroničkih publikacija u zasebnu kategoriju s odgovarajućim minimalnim postotkom. Smatramo primjerenim da on bude barem u visini dosadašnjeg - 5%. Pored toga, smatramo da su sama logika djelovanja profitnih i neprofitnih medija toliko nasuprotne da je primjereno razviti zasebne programe financijske podrške s različitim kriterijima za kvalitetu i uspješnost. Primljeno na znanje Prima se na znanje. Upućuje se na odgovor na primjedbu broj 1 koja je prihvaćena.
2 DARKO MARKUŠIĆ PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 15. Stručne vrednovatelje AEM mora birati putem javnog poziva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba je već ugrađena u članak 15. Pravilnika, stavak: “(2) Stručne vrednovatelje, po provedenom javnom pozivu, imenuje Vijeće rješenjem u kojem određuje sastav Povjerenstva, broj Povjerenstava, programe/sadržaje koji se ocjenjuju, rok za ocjenjivanje i iznos naknade za rad.”
3 DARKO MARKUŠIĆ PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Dvojbeno je na temelju čega su izračunati omjeri u minimalnom postotku po strukturi medija. Dosad su sasvim bili zanemarene elektroničke publikacije koje nisu neprofitne, tj. portali koji su trenutačno, iza TV postaja, dominatni izvor informiranja u hrvatskom društvu - neovisno jesu li u vlasništvu izdavača koji izdaju i tiskana izdanja ili ne. Omjer sredstava namijenjen njima trebao bi biti izjednačen stoga s omjerom namijenjenim nakladnicima televizija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
4 DARKO MARKUŠIĆ PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 3. Trebalo bi zabraniti Fondu, tj. AEM-u da oročava višak novčanih sredstava. Istekom godine sredstva bi morao ili uplatiti u državni proračun ili ih kroz poseban program poticaja vratiti nakladnicima: TV postajama, radio postajama i elektroničkim publikacijama (portalima). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Višak sredstava koji ostane jedino u slučaju kad određeni nakladnici moraju vratiti dio ili ukupno dodijeljena sredstva Fonda ako ih nisu uspjeli opravdati - pribrajaju se sredstvima koja će se dijeliti u idućoj godini dodjele sredstava Fonda.
5 Dragan Toplek PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja . Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim , prostornim, tehničkim, financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu.... Tošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala . Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane ( minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima) Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje programaskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : • Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % • Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % • Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % • neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % • Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
6 HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 1. S obzirom da je nacrt ZEM-a prije upućivanja u e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću največim djelom usuglašen sa svim dionicima putem radne skupine, bilo bi dobro i poželjno da se na isti način donose svi podzakonski akti kao što je i Pravilnik o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, Pravilnik o minimalnim uvjetima za obavljanje... Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Javna rasprava putem savjetaovanja je mjesto usuglašavanja Pravilnika sa svim dionicima. Aplikacija e-Savjetovanja omogućuje uključivanje u otvorena javna savjetovanja u postupku donošenja zakona, drugih propisa i akata I upravo je broj zaprimljenih primjedbi I komentara dokaz da je ona polučila uspjeh.
7 HRVATSKA UDRUGA RADIJSKIH NAKLADNIKA - HURiN PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. U odnosu na predloženo naše mišljenje je : Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja . Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim uvjetima..(kadrovskim , prostornim, tehničkim, financijskim ) prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu.... Tošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala . Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane ( minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima) Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje programaskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : • Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % • Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % • Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % • neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % • Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
8 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 9. Kao i u dosadašnjem pravilniku, ova ograničenja broja prijava u potpunoj su suprotnosti sa Zakonom i svrhom Fonda. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Broj zaposlenika AEM-a/VEM-a ne može formalno-pravno obraditi i sadržajno ocijeniti neograničeni broj prijava nakladnika i pružatelja medijskih usluga u natječajnom roku.
9 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 5. Ovaj Pravilnik služi upravo tome da se kategorije poput točke d) „ostali troškovi“ detaljno opišu kako bi bilo jasno da se sredstva Fonda mogu koristiti samo za troškove proizvodnje medijskog sadržaja, uz obavezu dokumentiranja originalnim potvrdama o plaćanju, umjesto da se takva specifikacija derogira na tekstove natječaja i dodatne financijske upute. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sve vrste troškova će biti detaljno specificirane u prijedlozima javnih natječaja, a u Pravilniku su ostavljene četiri opće kategorije troškova, pa tako i “ostali troškovi”.
10 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Dok neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa zadržavaju posebnu kategoriju – iako s udjelom koji je, umjesto da se poveća, smanjen s 2 na 1,5 % - neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija i njima posvećenih 5 % sredstava Fonda izbrisani su iz ove raspodjele. Stoga predlažemo da se sredstva Fonda dijele na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 30 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 30 % 3. Komercijalni pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 15% 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % 5. Neprofitni pružatelji radija i televizije – 10 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 5 % Također predlažemo da se odredba o „Preostalih 10 % sredstava Fonda” koje će „Vijeće prije raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti između pet kategorija nakladnika na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije” promijeni i osigura za neprofitne nakladnike elektroničkih publikacija umjesto da se svake godine 10 posto fonda uopće ne raspodijeli. Argumenti za ovakvo drastično povećanje objašnjeni su u našim komentarima na članak 3., a radi društvenih i ustavnih vrijednosti Republike Hrvatske. Želi li se predloženim ukidanjem kategorije neprofitnih medija poručiti da novinarstvo na neprofitnim osnovama – u kojem se sva sredstva Fonda troše za proizvodnju medijskih sadržaja od javnog interesa – treba napustiti u korist komercijalizma, mamaca za klikove i lažnih vijesti, kakvima često obiluju komercijalni mediji? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna profitna stopa koju su 2018. godine ostvarili komercijalni radiji iznosila je 9,3 % od ukupnih prihoda od 234 milijuna kuna, odnosno 21,8 milijuna. Televizije su iste godine ostvarile 20 %, odnosno 438 milijuna kuna profita, a internetski portali 11,5 milijuna. Sve te kategorije medija, prema ovom Pravilniku, ostvaruju pravo na ekskluzivne kategorije potpora, a samo neprofitne elektroničke publikacije – koje ne ostvaruju ni kunu profita, nego sve prihode troše za financiranje medijskog pluralizma – neće. Kada je već tako, a Fond – umjesto pravog oslonca za financiranje novinarstva – ostaje u domeni simboličnog alibija da država nešto čini za javno informiranje, onda bi bilo bolje ukinuti sve "kategorije nakladnika" iz članka 4. Pravilnika, kvalitetnije razraditi kriterije vrednovanja i sredstva Fonda dodjeljivati prema doprinosu sadržaja medijskom pluralizmu i raznovrsnosti, neovisno o tehnološkoj platformi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
11 Hrvatsko novinarsko društvo (HND) PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 3. Zakon o elektroničkim medijima, u članku 70., stavak 2, navodi da se sredstva Fonda, uz 3 % pristojbe HRT-a, osiguravaju i iz „drugih izvora“, što Prijedlog pravilnika o Fondu ignorira. Također, ni u ZEM-u, a time ni u Prijedlogu Pravilnika nije navedeno koji su to izvori. Istodobno, ZEM iz 2021. godine među korisnike Fonda uvodi nove kategorije medija kao što su komercijalne elektroničke publikacije (internetski portali), dakle ne odvaja ih od neprofitnih, odnosno ne navodi se njihov financijski ustroj. Treba imati na umu da su se zbog tektonskih promjena medijske tehnologije i ekonomije od njegova osnivanja, realna društvena očekivanja i zadaće Fonda značajno povećala. Istodobno se publika prelila s tradicionalnih medijskih kanala koji su najveći korisnici ovog fonda na medije koje Zakon definira kao „pružatelje elektroničkih publikacija”. Upravo ta mutna kategorija čini najčitanije i najutjecajnije hrvatske medije danas te je odnos svih internetskih publikacija u Fondu disproporcionalan s čitalačkim navikama. Nadalje, s odljevom oglašivačkih prihoda u korist globalnih digitalnih platformi, od dodatnog, gotovo simboličnog dodatka za sadržaje od posebnog javnog interesa, sredstva Fonda sve više postaju praktično jedinom nadom za financiranje proizvodnje medijskih sadržaja za sve kategorije lokalnih medija, a ne samo za neprofitne medije, koji prihode od oglašavanja nisu ostvarivali ni ranije. Udjeli Fonda u ukupnim prihodima medija rastu, dokazuju i Analize društvenog utjecaja Fonda koje je naručila Agencija za elektroničke medije. U osnovi ista, ionako odavno premala sredstva Fonda sada će se dijeliti na (značajno) veći broj korisnika koji sa sobom donose i velike čitalačke publike, odnosno interes javnosti. To predstavlja dramatično pogrešnu medijsku politiku. Na to je, među ostalima, Hrvatsko novinarsko društvo upozorilo još 2019. godine u raspravi o Prijedlogu zakona o elektroničkim medijima: novi ZEM značajno je promijenio korisnike Fonda, i to u mjeri koja dovodi u pitanje temeljnu svrhu Fonda jer se sredstvima javne pristojbe odsad namjeravaju financirati i veliki nacionalni komercijalni nakladnici. Spomenutim se promjenama ukupan broj potencijalnih korisnika Fonda povećao za nekoliko stotina, a istodobno se nije povećao iznos ukupnih sredstava Fonda. HND iz svega ovoga iščitava nastavak destruktivne politike prema neprofitnim medijima: od dva natječaja za te medije na državnoj razini, sada se ukida i drugi. Novim je pravilnikom stoga potrebno odrediti značajno povećanje Fonda, vodeći pritom računa da se, uz opravdane prigovore gledatelja i struke na njegov rad, ne smanjuju sredstva za financiranje HRT-a ni iz financiranja HRT-a. U istoj javnoj raspravi iz 2019. godine predlagali smo ne samo reformu definicija elektroničkih medija, koja bi bolje opisivala hrvatsko medijsko okruženje, nego smo kao jedina reprezentativna strukovna udruga ponudili i konkretne prijedloge, poput promjene članka 70. stavka 2, koji se tiče izvora financiranja Fonda: „Izvori financijskih sredstava Fonda jesu: - sredstva osigurana odredbama ovoga Zakona - sredstva osigurana odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji - sredstva, odnosno 3 posto ukupnih prihoda koje u fiskalnoj godini na hrvatskom tržištu ostvare pružatelji usluga oglašavanja na digitalnim sučeljima prema odredbama posebnog zakona - sredstva iz dijela prihoda od igara na sreću (1 %) - sredstva iz koncesijskih naknada medija - sredstva iz simboličnog poreza na oglašavanje (uz uvođenje amortizacije za oglašavanje robnih marki), elektroničke uređaje široke potrošnje, prihode od naplate pristupa internetu te korištenja i aukcija radiofrekvencijskog spektra - sredstva iz neutrošenog dijela od godišnjeg prihoda AEM-a - sredstva iz državnog proračuna u visini naplaćenih kazni na temelju ZEM-a - sredstva iz državnog proračuna - sredstva iz drugih izvora." Tada smo to obrazložili ovako: "S obzirom na udvostručenje broja korisnika Fonda, predviđeno ovim Prijedlogom Zakona, nužno je predvidjeti dodatne izvore njegova financiranja. U suprotnome, potpore kvalitetnim medijskim sadržajima bit će toliko usitnjene da se neće moći realizirati svrha Fonda – proizvodnja kvalitetnih medijskih sadržaja od javnog interesa. Istodobno, preliminarne su procjene da je za financiranje novinarstva i medijske proizvodnje potrebno 110 do 120 milijuna kuna. No socijalni troškovi gubitka istraživačkog novinarstva i drugih funkcija zdravog medijskog sustava su mnogo veći. Kako bi se osigurala potrebna sredstva, nužno je diversificirati izvore financiranja medijske proizvodnje i novinarskog rada. Za raspodjelu navedenih sredstava bit će potrebno osmisliti nove mehanizme raspodjele kako bi se pravedno javno financiranje medija osiguralo od sukoba interesa i političkog pritiska.“ Prihvaćen Prihvaća se. U članak 3. Konačnog teksta Pravilnika dodati će se iza članka 70. stavka .2. riječi “…i drugih izvora”.
12 Igor Frankovic PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja . Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim , prostornim, tehničkim, financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu.... Tošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala . Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane ( minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima) Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje programaskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : · Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % · Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % · Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % · neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % · Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
13 Jakov Kolak PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Nastavno na prethodni prijedlog, predlaže se povećanje minimalnog postotka za novu kategoriju nakladnika 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija, sa 5 na 10%, na način da se za 5% smanji postotak sredstava koje Vijeće prema stavku 2. članka samostalno raspoređuje između predloženih šest kategorija nakladnika. Predlažu se izmjene tako da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 10% 5. neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1,5 %” Preostalih 5 % sredstava Fonda Vijeće će prije raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti između šest kategorija nakladnika na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije.” Obrazloženje: Nakon odvajanja profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija u zasebne kategorije, predlažemo povećanje minimalnog postotka na 10% sredstava Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija. Razlozi tome su mnogobrojni. Izvor financijskih sredstava Fonda su sredstva osigurana odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji u visini 3 % od mjesečno ukupno prikupljenih sredstva koja Hrvatska radiotelevizija prikupi na ime pristojbe, te se stoga ukupna sredstva Fonda nalaze na uvijek istoj razini. Nastavno na to, ukupna vrijednost potpore neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija također se ne povećavaju, dok se istovremeno iznosi pojedinačnih potpora smanjuju. Rastom i razvojem ovog polja, povećava se i broj korisnika Fonda, a taj porast ne prati značajnije povećanje ukupnog budžeta. Brojke više nego jasno potvrđuju taj trend: u usporedbi s prosječnom godišnjom potporom za pružatelje neprofitnih elektroničkih publikacija u razdoblju od 2016. do 2019. godine koja je iznosila 72.392,87 kuna, prosječna potpora za 2022. godinu niža je za čak 40 posto – iznosi tek 43.589,74 kuna. Čak 70 posto odobrenih projekata neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija podržano je iznosom nižim od 40.000 kuna, što – kada se rasporedi na čitavu godinu – iznosi nešto više od 3300 kuna mjesečno za proizvodnju kvalitetnog i raznovrsnog medijskog sadržaja. Uz postojeći trend usitnjavanja subvencija i značajnog smanjenja iznosa pojedinačnih potpora, upitnom postaje i realizacija osnovne svrhe Fonda – proizvodnja kvalitetnih medijskih sadržaja od javnog interesa. Za natpolovičnu većinu neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija sredstva Fonda čine više od 40 posto ukupnih prihoda. To je u spomenutoj Analizi društvenog utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za razdoblje od 2016. do 2019. godine potvrdilo samo Vijeće za elektroničke medije, zaključujući da "neke elektroničke publikacije ne bi ni postojale bez Fonda", a njegovo gašenje "ugrozilo bi ne samo poslovanje velikog broja malih pružatelja medijskih usluga, odnosno posredno i medijski pluralizam i raznovrsnost, već bi dovelo u pitanje i sam opstanak značajnog broja pružatelja u Republici Hrvatskoj". Citirane konstatacije se pritom odnose na razdoblje prije izbijanja pandemije novog koronavirusa i posljedičnih kriznih učinaka poput rastuće inflacije, a zbog čega je za osiguravanje nastavka funkcioniranja elektroničkih neprofitnih medija nužno povećati izdvajanja za potporu njihovog rada. Vjerujemo da je 5% sredstava Fonda dovoljan postotak koje Vijeće može raspodijeliti na temelju (godišnje) procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije. Kurziv 06.06.2022 10:15 0 0 Nastavno na prethodni prijedlog, predlaže se povećanje minimalnog postotka za kategoriju nakladnika 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 2 %, odnosno zadržavanje dosadašnjih 2% Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim proizvođačima audiovizualnog i radijskog programa (Pravilnik NN 2/17), na način da se za 0.5% smanji postotak sredstava koje Vijeće prema stavku 2. članka samostalno raspoređuje između predloženih šest kategorija nakladnika. Predlažu se izmjene tako da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 10% 5. neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 2 %” Preostalih 4.5 % sredstava Fonda Vijeće će prije raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti između šest kategorija nakladnika na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije.” Obrazloženje: Na cilj osnivanja i djelovanja te status neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa primjenjiva je argumentacija koja postoji i za neprofitne elektroničke publikacije: radi se o nakladnicima kojima nije temeljni cilj osnivanja i djelovanja ostvarivanje dobiti, i koji ukoliko ostvare dobit, obavezni su koristiti je jedino za daljnje unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti. Upravo stoga što je praksa Vijeća za elektroničke medije da kroz Fond za pluralizam podržava i komercijalne medije svojevrstan presedan u zemljama Europske unije, tražimo da se neprofitnim proizvođačima osigura minimalni postotak koji je postojao i u dosadašnjem Pravilniku te da se na taj način nastavi ulagati u njihov rast i razvoj. Kao što je istaknuto u prethodnim komentarima, profitnim medijima (koji čine većinu korisnika Fonda) sredstva Fonda tek su jedan od mogućih izvora financiranja njihove djelatnosti, dok su neprofitnim sredstva Fonda za pluralizam redovito jedini izvor prihoda te ih u tom smislu treba nastaviti poticati barem s dosadašnjim minimalnim, iako nedostatnim postotkom. Neprofitnih je pružatelja radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a, prema Upisniku Vijeća tek 17, dok je neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa, prema istom Upisniku, 72. Jednaki postotak za obje kategorije nakladnika smatramo nepravednim, te bi u svjetlu sistematičnijeg promišljanja medijske scene generalno, bilo bolje neprofitne pružatelje promatrati kroz prizmu cilja njihova osnivanja i djelovanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prethodno je prihvaćen prijedlog da iznos za neprofitne pružatelje elektroničkih publikacija ostane 5%.
14 Jakov Kolak PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Predlaže se vraćanje kategorije neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija odnosno odvajanje profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija u zasebne kategorije sa zasebnim minimalnim postocima, uz zadržavanje dosadašnjih 5% Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija (Pravilnik NN 2/17), na način da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 5 % 5. Neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1,5 %” Obrazloženje: Nema opravdanog razloga da se ukida praksa prema kojoj su neprofitne publikacije bile zasebno kategorizirane kao korisnice Fonda. Iako članak 71. stavak 1, alineja 4 Zakona o elektroničkim medijima čini osnovu za spajanje kategorija profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, članak 55. stavak 5. Zakona o elektroničkim medijima omogućava da se zadrži distinkcija između kategorija. Otvaranjem zajedničke kategorije za profitne i neprofitne nakladnike unutar Fonda za pluralizam, potonji se stavljaju u strukturno neravnopravan položaj. Neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija nije temeljni cilj osnivanja i djelovanja ostvarivanje dobiti, za razliku od profitnih pružatelja koji dobit ostvaruju prvenstveno putem oglašavanja nedostupnog većini neprofitnih medija. Neprofitni mediji usmjereni su na specifične tematske, geografske ili identitetske zajednice te potiču i razvijaju novinarstvo koje zahtijeva vrijeme i posvećenost čitateljske zajednice te ne mogu sudjelovati u tržišnoj razmjeni posjećenosti medija (klikanosti) i vidljivosti sadržaja oglasa. Ukoliko neprofitni pružatelj elektroničke publikacije ostvari dobit, obavezan je koristiti ju jedino za daljnje unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti, sukladno članku 55. Zakona o elektroničkim medijima. Neprofitnim pružateljima je Fond za pluralizam jedini javni izvor u Republici Hrvatskoj za osiguravanje hladnog pogona medija (novinari i režije). Kako u znanstvenom radu "Community radio: razvoj i perspektive neprofitnih medija" upozorava profesorica Fakulteta političkih znanosti Marina Mučalo, otvorenost Fonda komercijalnim medijima izuzetak je u praksi članica Europske unije. Prema izvještajima Vijeća za elektroničke medije, tijela državne uprave te pravne osobe u (pretežitom) vlasništvu RH svoju obavezu trošenja 15% godišnjeg iznosa za oglašavanje usmjeravaju u profitne medije, te ni to financiranje nije dostupno neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija. Važnost osiguranja financiranja neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija potvrdila je sama AEM-ova Analiza društvenog utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za razdoblje od 2016. do 2019. godine (https://www.aem.hr/wp-content/uploads/2021/07/Analiza-drus%CC%8Ctvenog-utjecaja-Fonda-za-poticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-elektronic%CC%8Ckih-medija-2016.-%E2%80%93-2019-za-web.pdf), najjasnije u tablici 52 na stranici 128 Analize gdje se, kada je riječ o prijedlozima promjena, najbrojniji odgovori nakladnika elektroničkih publikacija odnose na: a) ništa ne mijenjati, b) premalo novca u odnosu na traženo - osigurati više sredstava, te c) pojačati budžet za neprofitne medije. Sve ovo ukazuje da je nužno zadržavanje kategorije neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija kao zasebnih korisnika Fonda za pluralizam te zadržavanje minimalno dosadašnjih 5% Fonda namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija (Pravilnik NN 2/17). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Vidjeti odgovor pod primjedbom 1., koja je prihvaćena.
15 Kurziv PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Nastavno na prethodni prijedlog, predlaže se povećanje minimalnog postotka za kategoriju nakladnika 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 2 %, odnosno zadržavanje dosadašnjih 2% Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim proizvođačima audiovizualnog i radijskog programa (Pravilnik NN 2/17), na način da se za 0.5% smanji postotak sredstava koje Vijeće prema stavku 2. članka samostalno raspoređuje između predloženih šest kategorija nakladnika. Predlažu se izmjene tako da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 10% 5. neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 2 %” Preostalih 4.5 % sredstava Fonda Vijeće će prije raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti između šest kategorija nakladnika na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije.” Obrazloženje: Na cilj osnivanja i djelovanja te status neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa primjenjiva je argumentacija koja postoji i za neprofitne elektroničke publikacije: radi se o nakladnicima kojima nije temeljni cilj osnivanja i djelovanja ostvarivanje dobiti, i koji ukoliko ostvare dobit, obavezni su koristiti je jedino za daljnje unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti. Upravo stoga što je praksa Vijeća za elektroničke medije da kroz Fond za pluralizam podržava i komercijalne medije svojevrstan presedan u zemljama Europske unije, tražimo da se neprofitnim proizvođačima osigura minimalni postotak koji je postojao i u dosadašnjem Pravilniku te da se na taj način nastavi ulagati u njihov rast i razvoj. Kao što je istaknuto u prethodnim komentarima, profitnim medijima (koji čine većinu korisnika Fonda) sredstva Fonda tek su jedan od mogućih izvora financiranja njihove djelatnosti, dok su neprofitnim sredstva Fonda za pluralizam redovito jedini izvor prihoda te ih u tom smislu treba nastaviti poticati barem s dosadašnjim minimalnim, iako nedostatnim postotkom. Neprofitnih je pružatelja radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a, prema Upisniku Vijeća tek 17, dok je neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa, prema istom Upisniku, 72. Jednaki postotak za obje kategorije nakladnika smatramo nepravednim, te bi u svjetlu sistematičnijeg promišljanja medijske scene generalno, bilo bolje neprofitne pružatelje promatrati kroz prizmu cilja njihova osnivanja i djelovanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Svi predloženi postoci su minimalni iznosi, što ne znači da Vijeće neće kod raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti još 0,5% ili 1% od preostalih 10% “na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije” i neprofitnim proizvođačima audiovizualnog i radijskog programa.
16 Kurziv PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Nastavno na prethodni prijedlog, predlaže se povećanje minimalnog postotka za novu kategoriju nakladnika 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija, sa 5 na 10%, na način da se za 5% smanji postotak sredstava koje Vijeće prema stavku 2. članka samostalno raspoređuje između predloženih šest kategorija nakladnika. Predlažu se izmjene tako da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 10% 5. neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1,5 %” Preostalih 5 % sredstava Fonda Vijeće će prije raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti između šest kategorija nakladnika na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije.” Obrazloženje: Nakon odvajanja profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija u zasebne kategorije, predlažemo povećanje minimalnog postotka na 10% sredstava Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija. Razlozi tome su mnogobrojni. Izvor financijskih sredstava Fonda su sredstva osigurana odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji u visini 3 % od mjesečno ukupno prikupljenih sredstva koja Hrvatska radiotelevizija prikupi na ime pristojbe, te se stoga ukupna sredstva Fonda nalaze na uvijek istoj razini. Nastavno na to, ukupna vrijednost potpore neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija također se ne povećavaju, dok se istovremeno iznosi pojedinačnih potpora smanjuju. Rastom i razvojem ovog polja, povećava se i broj korisnika Fonda, a taj porast ne prati značajnije povećanje ukupnog budžeta. Brojke više nego jasno potvrđuju taj trend: u usporedbi s prosječnom godišnjom potporom za pružatelje neprofitnih elektroničkih publikacija u razdoblju od 2016. do 2019. godine koja je iznosila 72.392,87 kuna, prosječna potpora za 2022. godinu niža je za čak 40 posto – iznosi tek 43.589,74 kuna. Čak 70 posto odobrenih projekata neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija podržano je iznosom nižim od 40.000 kuna, što – kada se rasporedi na čitavu godinu – iznosi nešto više od 3300 kuna mjesečno za proizvodnju kvalitetnog i raznovrsnog medijskog sadržaja. Uz postojeći trend usitnjavanja subvencija i značajnog smanjenja iznosa pojedinačnih potpora, upitnom postaje i realizacija osnovne svrhe Fonda – proizvodnja kvalitetnih medijskih sadržaja od javnog interesa. Za natpolovičnu većinu neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija sredstva Fonda čine više od 40 posto ukupnih prihoda. To je u spomenutoj Analizi društvenog utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za razdoblje od 2016. do 2019. godine potvrdilo samo Vijeće za elektroničke medije, zaključujući da "neke elektroničke publikacije ne bi ni postojale bez Fonda", a njegovo gašenje "ugrozilo bi ne samo poslovanje velikog broja malih pružatelja medijskih usluga, odnosno posredno i medijski pluralizam i raznovrsnost, već bi dovelo u pitanje i sam opstanak značajnog broja pružatelja u Republici Hrvatskoj". Citirane konstatacije se pritom odnose na razdoblje prije izbijanja pandemije novog koronavirusa i posljedičnih kriznih učinaka poput rastuće inflacije, a zbog čega je za osiguravanje nastavka funkcioniranja elektroničkih neprofitnih medija nužno povećati izdvajanja za potporu njihovog rada. Vjerujemo da je 5% sredstava Fonda dovoljan postotak koje Vijeće može raspodijeliti na temelju (godišnje) procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prihvaćen je prijedlog da iznos za neprofitne pružatelje elektroničkih publikacija ostane 5%.
17 Kurziv PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Predlaže se vraćanje kategorije neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija odnosno odvajanje profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija u zasebne kategorije sa zasebnim minimalnim postocima, uz zadržavanje dosadašnjih 5% Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija (Pravilnik NN 2/17), na način da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 5 % 5. Neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1,5 %” Obrazloženje: Nema opravdanog razloga da se ukida praksa prema kojoj su neprofitne publikacije bile zasebno kategorizirane kao korisnice Fonda. Iako članak 71. stavak 1, alineja 4 Zakona o elektroničkim medijima čini osnovu za spajanje kategorija profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, članak 55. stavak 5. Zakona o elektroničkim medijima omogućava da se zadrži distinkcija između kategorija. Otvaranjem zajedničke kategorije za profitne i neprofitne nakladnike unutar Fonda za pluralizam, potonji se stavljaju u strukturno neravnopravan položaj. Neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija nije temeljni cilj osnivanja i djelovanja ostvarivanje dobiti, za razliku od profitnih pružatelja koji dobit ostvaruju prvenstveno putem oglašavanja nedostupnog većini neprofitnih medija. Neprofitni mediji usmjereni su na specifične tematske, geografske ili identitetske zajednice te potiču i razvijaju novinarstvo koje zahtijeva vrijeme i posvećenost čitateljske zajednice te ne mogu sudjelovati u tržišnoj razmjeni posjećenosti medija (klikanosti) i vidljivosti sadržaja oglasa. Ukoliko neprofitni pružatelj elektroničke publikacije ostvari dobit, obavezan je koristiti ju jedino za daljnje unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti, sukladno članku 55. Zakona o elektroničkim medijima. Neprofitnim pružateljima je Fond za pluralizam jedini javni izvor u Republici Hrvatskoj za osiguravanje hladnog pogona medija (novinari i režije). Kako u znanstvenom radu "Community radio: razvoj i perspektive neprofitnih medija" upozorava profesorica Fakulteta političkih znanosti Marina Mučalo, otvorenost Fonda komercijalnim medijima izuzetak je u praksi članica Europske unije. Prema izvještajima Vijeća za elektroničke medije, tijela državne uprave te pravne osobe u (pretežitom) vlasništvu RH svoju obavezu trošenja 15% godišnjeg iznosa za oglašavanje usmjeravaju u profitne medije, te ni to financiranje nije dostupno neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija. Važnost osiguranja financiranja neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija potvrdila je sama AEM-ova Analiza društvenog utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za razdoblje od 2016. do 2019. godine (https://www.aem.hr/wp-content/uploads/2021/07/Analiza-drus%CC%8Ctvenog-utjecaja-Fonda-za-poticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-elektronic%CC%8Ckih-medija-2016.-%E2%80%93-2019-za-web.pdf), najjasnije u tablici 52 na stranici 128 Analize gdje se, kada je riječ o prijedlozima promjena, najbrojniji odgovori nakladnika elektroničkih publikacija odnose na: a) ništa ne mijenjati, b) premalo novca u odnosu na traženo - osigurati više sredstava, te c) pojačati budžet za neprofitne medije. Sve ovo ukazuje da je nužno zadržavanje kategorije neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija kao zasebnih korisnika Fonda za pluralizam te zadržavanje minimalno dosadašnjih 5% Fonda namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija (Pravilnik NN 2/17). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Upućuje se na odgovor usvezi sa primjedbom pod broje 1. koji je prihvaćen
18 Kurziv PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 12. Nije obrazloženo zašto se produljuje ionako već dugačak rok u kojem Vijeće donosi odluku o dodjeli sredstava Fonda. S obzirom da su sredstva Fonda gotovo jedini izvor financiranja neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija i proizvođača audiovizualnog i radijskog programa te da prema odluci Vijeća o dodjeli sredstava ti nakladnici organiziraju svoje poslovanje odnosno planiraju svoje troškove, predlažemo izmjenu stavka (1) članka 12. tako da glasi: (1) Odluku o dodjeli sredstava Fonda donosi Vijeće u roku do 90 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj te je dostavlja svim podnositeljima prijave na javni natječaj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Stručnim službama je potrebno minimalno 30 dana za provjeru formalnih uvjeta svih ponuda, tako da je Vijeću, osobito u vrijeme Covida-19, ostajalo manje od 60 dana za vrednovanje projekata. S obzirom da će u 2023. godini na Fond po prvi put, sukladno ZEM-u, moći aplicirati i više od 300 upisanih komercijalnih elektroničkih publikacija, Vijeće je odlučilo javne natječaje raspisivati 30 dana prije uobičajenih rokova, tako da će 120 dana opet doći na onih 90 dana. Neće se kasniti s isplatom novodobivenih sredstava, s obzirom da te isplate uvijek idu nakon pravdanja prethodne fondovske godine.
19 Mato Višić PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 12. Smatram da je nepotrebno produžavati rok donošenja odluke. To podrazumijeva da će i pravdanje sredstava iz prethodnog Fonda kasniti 30 dana , samim tim korisnici će duže čekati sredstva nego ranije…… Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Stručnim službama je potrebno minimalno 30 dana za provjeru formalnih uvjeta svih ponuda, tako da je Vijeću, osobito u vrijeme Covida-19, ostajalo manje od 60 dana za vrednovanje projekata. S obzirom da će u 2023. godini na Fond po prvi put, sukladno ZEM-u, moći aplicirati i više od 300 upisanih komercijalnih elektroničkih publikacija, Vijeće je odlučilo javne natječaje raspisivati 30 dana prije uobičajenih rokova, tako da će 120 dana opet doći na onih 90 dana. Neće se kasniti s isplatom novodobivenih sredstava, s obzirom da te isplate uvijek idu nakon pravdanja prethodne fondovske godine.
20 Mato Višić PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja . Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim , prostornim, tehničkim, financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu.... Tošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala . Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane ( minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima) Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje programaskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : · Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % · Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % · Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % · neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % · Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
21 MEDIA-MIX RADIO 105 d.o.o. PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja . Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim , prostornim, tehničkim, financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu.... Tošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala . Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane ( minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima) Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje programaskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : · Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % · Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % · Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % · neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % · Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
22 Mislav Maroević PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Komentar na članak 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom Pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja . Radijski nakladnik u postupku dobivanja koncesije polazi od zadovoljavanja javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluci VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanja uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim , prostornim, tehničkim i financijskim uvjetima, prije potpisivanja Ugovora i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija prije početka rada ne treba udovoljiti ni jednom od navedenih uvjeta kao radjjski nakladnici, osim prijave/ispunjavanja upisnika u AEM-u. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gaseći ni odašiljač ni opremu. Trošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego trošak za cijeli mjesec mnogih elektroničkih publikacija koje rade na nekoliko računala a u 17 sati većina ih prestaje s radom. Elektroničke publikacije ponavljamo, nisu poput radijskih nakladnika regulirane minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim i financijskim uvjetima. Zbog svega navedenog, što izravno utječe na cijenu proizvodnje programskog sadržaja, smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija, odnosno kako slijedi : ·Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % ·Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % ·Pružatelji elektroničkih publikacija  (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % ·Neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % ·Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
23 Nacionalna udruga televizija PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Potpuno neprihvatljivim ocjenjujemo drastično smanjenje sredstava za nakladnike televizije na 35%. Upravo su istraživanja AEM-a i Ministarstva kulture i medija utvrđivala da je najteža financijska situacija na lokalnim tv postajama. Zatvoreno je nekoliko tv postaja. Obečano poštivanje članka 38. ZEM-a o 15% , odbijanje ugrađivanja kaznenih odredbi za nepoštivanje navedenog članka jer se isti po riječima ministrice kulture poštuje... rezultirao je NIČIM. Kampanje obveznika čl.38 i dalje se vrte na nacionalnim tv postajama , a lokalci propadaju. Nacionalnim tv postajama prihodi i dobit rastu , a lokalci se zatvaraju. Dodatno rješenje je smanjenje sredstava Fonda lokalnim tv postajama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
24 Nacionalna udruga televizija PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 3. Kad se donosio Zakon o elektroničkim medijima prigovorili smo činjenici da se u zakonu tvrdilo da se tim zakonom utvrđuju izvori financiranja Fonda, a realno u ZEM-u nije naveden nijedan izvor. Predlagali smo da se utvrde mogući drugi izvori... npr. državni proračun u visini naplačenih kazni temeljenih na ZEM-u ...itd. Nisu usvojene primjedbe. Sad se u pravilniku izrijekom utvrđuje izvor sredstava jedino tv pristojba i to 3%. Protivimo se utvrđivanju postotka jer smatramo da HITNO treba povečati sredstva Fonda. Kroz godine su kao korisnici Fonda ugrađivani svi mediji koji postoje , a visina sredstava je ostala ista. Umanjivana su sredstva za lokalne tv postaje , a istovremeno sve institucije svojim ocjenama utvrđuju da je najteže stanje kod lokalnih tv postaja... APSURD. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Agencija i Vijeće nisu nadležni za nove izvore financiranja Fonda niti za povećavanje postotka od 3% sredstava Fonda koliko HRT odvaja iz pristojbe, već jedino za raspodjelu potpora Fonda projektima nakladnika, te nadzor nad njihovim trošenjem sredstava.
25 Novi radio - Zadar d.o.o. PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Smatramo kako omjeri raspodjele sredstava u predloženom Pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja. Naime, radijski nakladnici imaju puno veće troškove naspram elektroničkih publikacija. Kao županijska radio postaja imamo 3 odašiljača koja rade 24 sata. Trošak električne energije samih odašiljača u 24 sata veći je nego trošak električne energije za cijeli mjesec većine elektroničkih publikacija. Ujedno, elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima. Radijski nakladnici moraju zadovoljiti puno stroža pravila koja dovode do puno većih troškova nego elektroničke publikacije. Zbog svega navedenoga što direktno utječe na cijenu proizvodnje programskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija, odnosno radijskim nakladnicima ostaviti postotak koji je bio i do sad. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
26 PLANEX RADIO D.O.O. PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja. Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim, prostornim, tehničkim i financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu.... Tošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala . Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane ( minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima) Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje program skog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : • Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % • Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % • Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % • neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % • Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
27 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 11. Predlažemo izmjenu u članku 11. stavku 4. točci 3 na način da ista glasi: - javno ovjerovljenu izjavu da podnositelju i osobi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom pri čemu se navedeno ne odnosi na osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja na kaznu zatvora ako im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Ovako predložena odredba ne dovodi u hijerarhijski odnos određena kaznena djela te jednako tretira sva kaznena djela za koja se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 6 mjeseci. Naime, u prijedlogu Pravilnika navedena su određena kaznena djela koja čine zapreku za prijavu, no istovremeno su primjerice ispuštena rodno utemeljena kaznena djela koja smatramo da bi trebala biti zaprekom za korisnike fonda koji sa svoj cilj ima proizvodnju sadržaja od javnog interesa te specifično poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnoga poretka. Konkretno radi se o kaznenim djelima (Kazneni zakon, Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje: KZ) zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (čl. 144.a KZ), nasilja u obitelji (čl. 179.a KZ), silovanja (čl. 153. KZ), prostitucije (čl. 157. KZ) te spolnog uznemiravanja (čl. 156. KZ). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Upućuje se na odgovor pod brojem 2., koji je odbijen
28 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 17. Predlažemo dopunu u članku 17. na način da se doda stavak koji glasi: Vijeće za elektroničke medije uz Odluku o dodjeli sredstava Fonda objavljuje Statističko izvješće o dodijeljenim potporama iz kojega je vidljiva raspodjela sredstava prema vrsti korisnika sredstava iz članka 4. ovog Pravilnika u odnosu na prijavljene programe i sadržaje od javnog interesa iz članka 6. ovog Pravilnika s ukupnim iznosom dodijeljenih sredstava po svakome programu od javnog interesa. Naime, u članku 6. Pravilnika navodi se da će se sredstvima Fonda poticati proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa i sadržaja nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, neprofitnih nakladnika televizije i/ili radija, neprofitnih pružatelja medijskih usluga iz članaka 26. i 92. Zakona o elektroničkim medijima, pružatelja elektroničkih publikacija, osim elektroničke verzije novina i časopisa, elektroničkih publikacija nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija pružatelja medijskih usluga koji imaju dopuštenje za obavljanje djelatnosti iz članaka 26. i 92. ovoga Zakona, neprofitnih proizvođača audiovizualnih i/ili radijskih programa, koji su od javnog interesa i osobito su važni, između ostalog, za: – poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnoga poretka, – poticanje svijesti o ravnopravnosti rodnih identiteta i spolnoj orijentaciji. Raspodjela sredstava definirana je prema korisnicima sredstava gdje najveći udio imaju nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini (35%) te nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini (38%). Vezano uz ostvarivanje ciljeva iz članka 6. Pravilnika nisu definirani omjeri u kojima će se isti poticati što je sukladno uredničkoj slobodi pojedinog medija. No, od interesa je javnosti da se na pregledan i sistematičan način može steći uvid u kojoj mjeri su dodjelom sredstava financirani pojedini programi od javnog interesa, a u odnosu na vrste korisnika iz članka 4. Pravilnika. Objava Odluke o dodjeli sredstava Fonda, prema dosadašnjoj praksi Vijeća za elektroničke medije, sadrži popis pojedinačnih nakladnika i odobrenih programa, i iako je dobar primjer transparentnog rada u dodjeli sredstava, istovremeno otežava praćenje ostvarivanja ciljeva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u kontekstu poticanja proizvodnje sadržaja i programa od javnog interesa te stoga smatramo da je potrebno navedenoj odluci dodati i Statističko izvješće u prikladnom formatu. Agencija za elektroničke medije objavila je 2021. godine Analizu društvenog utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 2016. – 2019., no smatramo da je isto potrebno pratiti na godišnjoj razini. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u svim dosadašnjim godišnjim izvješćima o radu koja se šalju hrvatskom Saboru na usvajanje, tako se i u “Izvješću o radu VEM-a i AEM-a za 2021 godinu”, na stranicama od 21. do 27. precizira po svakom pojedinom od tri natječaja Fonda koliko su nakladnici tražili i koliko su poticaja dobili za svaku od 16 kategorija Fonda iz članka 71. Stavak (2) ZEM-a. Osim toga, sve odluke o dodjeli sredstava dostupne sun a mrežnim stranicama Agencije odmah po dodjeli, kao I u Narodnim novinama, tako da je process dodjele sredstava izuzetno transparentan.
29 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/08, 69/17; dalje: Zakon) prati provođenje Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Sukladno članku 23. st. 1. Zakona, Pravobraniteljica je ovlaštena upozoravati, predlagati i davati preporuke. Sukladno nadležnostima Pravobraniteljica je razmatrala Prijedlog Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (Pravilnik) kojega je na javno savjetovanje uputila Agencija za elektroničke medije, 5. svibnja 2022. godine, putem platforme E-savjetovanje. Uvidom u Pravilnik utvrdili smo da u istome nije zastupljen rodno osjetljivi jezik te predlažemo da se u Pravilnik uključi odredba o neutralnosti izraza koji imaju rodno značenje, a koja utvrđuje da se isti jednako odnose na muški i ženski spol. Nadalje, predlažemo dopunu u članku 17. na način da se doda stavak koji glasi: Vijeće za elektroničke medije uz Odluku o dodjeli sredstava Fonda objavljuje Statističko izvješće o dodijeljenim potporama iz kojega je vidljiva raspodjela sredstava prema vrsti korisnika sredstava iz članka 4. ovog Pravilnika u odnosu na prijavljene programe i sadržaje od javnog interesa iz članka 6. ovog Pravilnika s ukupnim iznosom dodijeljenih sredstava po svakome programu od javnog interesa. Naime, u članku 6. Pravilnika navodi se da će se sredstvima Fonda poticati proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa i sadržaja nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, neprofitnih nakladnika televizije i/ili radija, neprofitnih pružatelja medijskih usluga iz članaka 26. i 92. Zakona o elektroničkim medijima, pružatelja elektroničkih publikacija, osim elektroničke verzije novina i časopisa, elektroničkih publikacija nakladnika televizije i/ili radija te elektroničkih publikacija pružatelja medijskih usluga koji imaju dopuštenje za obavljanje djelatnosti iz članaka 26. i 92. ovoga Zakona, neprofitnih proizvođača audiovizualnih i/ili radijskih programa, koji su od javnog interesa i osobito su važni, između ostalog, za: – poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnoga poretka, – poticanje svijesti o ravnopravnosti rodnih identiteta i spolnoj orijentaciji. Raspodjela sredstava definirana je prema korisnicima sredstava gdje najveći udio imaju nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini (35%) te nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini (38%). Vezano uz ostvarivanje ciljeva iz članka 6. Pravilnika nisu definirani omjeri u kojima će se isti poticati što je sukladno uredničkoj slobodi pojedinog medija. No, od interesa je javnosti da se na pregledan i sistematičan način može steći uvid u kojoj mjeri su dodjelom sredstava financirani pojedini programi od javnog interesa, a u odnosu na vrste korisnika iz članka 4. Pravilnika. Objava Odluke o dodjeli sredstava Fonda, prema dosadašnjoj praksi Vijeća za elektroničke medije, sadrži popis pojedinačnih nakladnika i odobrenih programa, i iako je dobar primjer transparentnog rada u dodjeli sredstava, istovremeno otežava praćenje ostvarivanja ciljeva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u kontekstu poticanja proizvodnje sadržaja i programa od javnog interesa te stoga smatramo da je potrebno navedenoj odluci dodati i Statističko izvješće u prikladnom formatu. Agencija za elektroničke medije objavila je 2021. godine Analizu društvenog utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 2016. – 2019., no smatramo da je isto potrebno pratiti na godišnjoj razini. U konačnici predlažemo izmjenu u članku 11. stavku 4. točci 3 na način da ista glasi: - javno ovjerovljenu izjavu da podnositelju i osobi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom pri čemu se navedeno ne odnosi na osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja na kaznu zatvora ako im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Ovako predložena odredba ne dovodi u hijerarhijski odnos određena kaznena djela te jednako tretira sva kaznena djela za koja se izriče kazna zatvora u trajanju od najmanje 6 mjeseci. Naime, u prijedlogu Pravilnika navedena su određena kaznena djela koja čine zapreku za prijavu, no istovremeno su primjerice ispuštena rodno utemeljena kaznena djela koja smatramo da bi trebala biti zaprekom za korisnike fonda koji sa svoj cilj ima proizvodnju sadržaja od javnog interesa te specifično poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova i drugih najviših vrednota ustavnoga poretka. Konkretno radi se o kaznenim djelima (Kazneni zakon, Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje: KZ) zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (čl. 144.a KZ), nasilja u obitelji (čl. 179.a KZ), silovanja (čl. 153. KZ), prostitucije (čl. 157. KZ) te spolnog uznemiravanja (čl. 156. KZ). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Prijedlog koji se odnosi na neutralnost izraza koji imaju rodno značenje, se prihvaća. U konačni tekst Pravilnika (iza članka 3. stavka 6.) ugradit će se odredba o neutralnosti izraza koji imaju rodno značenje, a koja utvrđuje da se isti jednako odnose na muški i ženski spol. “Pojmovi i izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod”. Prijedlog o Statističkom izvješću se ne prihvaća. Kao i u svim dosadašnjim godišnjim izvješćima o radu koja se šalju hrvatskom Saboru na usvajanje, tako se i u “Izvješću o radu VEM-a i AEM-a za 2021 godinu”, na stranicama od 21. do 27. precizira po svakom pojedinom od tri natječaja Fonda koliko su nakladnici tražili i koliko su poticaja dobili za svaku od 16 kategorija Fonda iz članka 71. Stavak (2) ZEM-a. Osim toga, sve odluke o dodjeli sredstava dostupne sun a mrežnim stranicama Agencije odmah po dodjeli, kao I u Narodnim novinama, tako da je process dodjele sredstava izuzetno transparentan. Prijedlog koji se odnosi na dodatna kaznena djela kao zapreku prijave se ne prihvaća. Riječ je kaznenim djelima koja su zapreka za podnošenje natječajne prijave iz Zakona o javnoj nabavi, pa su navedena ta kaznena djela i Vijeće ne može proizvoljno neka kaznena djela ukjučivati ili isključivati kao uvjet pristupa Fondu.
30 Prostor rodne i medijske kulture K-zona PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA Predlažemo vraćanje kategorije neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, odnosno odvajanje profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija u zasebne kategorije sa zasebnim minimalnim postocima, uz zadržavanje dosadašnjih 5% Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija (Pravilnik NN 2/17), na način da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 5 % 5. Neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1,5 %” Obrazloženje: Nema opravdanog razloga da se ukida praksa prema kojoj su neprofitne publikacije bile zasebno kategorizirane kao korisnice Fonda. Iako članak 71. stavak 1, alineja 4 Zakona o elektroničkim medijima čini osnovu za spajanje kategorija profitnih i neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, članak 55. stavak 5. Zakona o elektroničkim medijima omogućava da se zadrži distinkcija između kategorija. Otvaranjem zajedničke kategorije za profitne i neprofitne nakladnike unutar Fonda za pluralizam, potonji se stavljaju u strukturno neravnopravan položaj. Neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija nije temeljni cilj osnivanja i djelovanja ostvarivanje dobiti, za razliku od profitnih pružatelja koji dobit ostvaruju prvenstveno putem oglašavanja nedostupnog većini neprofitnih medija. Neprofitni mediji usmjereni su na specifične tematske, geografske ili identitetske zajednice te potiču i razvijaju novinarstvo koje zahtijeva vrijeme i posvećenost čitateljske zajednice te ne mogu sudjelovati u tržišnoj razmjeni posjećenosti medija (klikanosti) i vidljivosti sadržaja oglasa. Ukoliko neprofitni pružatelj elektroničke publikacije ostvari dobit, obavezan je koristiti ju jedino za daljnje unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti, sukladno članku 55. Zakona o elektroničkim medijima. Neprofitnim pružateljima je Fond za pluralizam jedini javni izvor u Republici Hrvatskoj za osiguravanje hladnog pogona medija (novinari i režije). Kako u znanstvenom radu "Community radio: razvoj i perspektive neprofitnih medija" upozorava profesorica Fakulteta političkih znanosti Marina Mučalo, otvorenost Fonda komercijalnim medijima izuzetak je u praksi članica Europske unije. Prema izvještajima Vijeća za elektroničke medije, tijela državne uprave te pravne osobe u (pretežitom) vlasništvu RH svoju obavezu trošenja 15% godišnjeg iznosa za oglašavanje usmjeravaju u profitne medije, te ni to financiranje nije dostupno neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija. Važnost osiguranja financiranja neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija potvrdila je sama AEM-ova Analiza društvenog utjecaja Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za razdoblje od 2016. do 2019. godine (https://www.aem.hr/wp-content/uploads/2021/07/Analiza-drus%CC%8Ctvenog-utjecaja-Fonda-za-poticanje-pluralizma-i-raznovrsnosti-elektronic%CC%8Ckih-medija-2016.-%E2%80%93-2019-za-web.pdf), najjasnije u tablici 52 na stranici 128 Analize gdje se, kada je riječ o prijedlozima promjena, najbrojniji odgovori nakladnika elektroničkih publikacija odnose na: a) ništa ne mijenjati, b) premalo novca u odnosu na traženo - osigurati više sredstava, te c) pojačati budžet za neprofitne medije. Sve ovo ukazuje da je nužno zadržavanje kategorije neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija kao zasebnih korisnika Fonda za pluralizam te zadržavanje minimalno dosadašnjih 5% Fonda namijenjenih neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija (Pravilnik NN 2/17). Prihvaćen Prihvaća se. Dopunit će se se članak 4. tako da glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 5 % 5. Neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1,5 %” Preostalih 10 % sredstava Fonda Vijeće će prije raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti između šest kategorija nakladnika na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije “
31 Prostor rodne i medijske kulture K-zona PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Predlažemo povećanje minimalnog postotka za kategoriju nakladnika 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 2 %, odnosno zadržavanje dosadašnjih 2% Fonda za pluralizam namijenjenih neprofitnim proizvođačima audiovizualnog i radijskog programa (Pravilnik NN 2/17), na način da se za 0.5% smanji postotak sredstava koje Vijeće prema stavku 2. članka samostalno raspoređuje između predloženih šest kategorija nakladnika. Predlažu se izmjene tako da članak 4 glasi: “Sredstva Fonda dijele se na šest (6) kategorija nakladnika u minimalnom postotku: 1. Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 35 % 2. Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 38 % 3. Profitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 9 % 4. Neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija iz članka 55. stavak (5) ZEM-a – 10% 5. neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1,5 % 6. Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 2 %” Preostalih 4.5 % sredstava Fonda Vijeće će prije raspisivanja javnog natječaja raspodijeliti između šest kategorija nakladnika na temelju procjene potreba javnosti, kretanja trendova i razvoja medijske industrije.” Obrazloženje: Na cilj osnivanja i djelovanja te status neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa primjenjiva je argumentacija koja postoji i za neprofitne elektroničke publikacije: radi se o nakladnicima kojima nije temeljni cilj osnivanja i djelovanja ostvarivanje dobiti, i koji ukoliko ostvare dobit, obavezni su koristiti je jedino za daljnje unapređenje i razvoj vlastite djelatnosti. Upravo stoga što je praksa Vijeća za elektroničke medije da kroz Fond za pluralizam podržava i komercijalne medije svojevrstan presedan u zemljama Europske unije, tražimo da se neprofitnim proizvođačima osigura minimalni postotak koji je postojao i u dosadašnjem Pravilniku te da se na taj način nastavi ulagati u njihov rast i razvoj. Kao što je istaknuto u prethodnim komentarima, profitnim medijima (koji čine većinu korisnika Fonda) sredstva Fonda tek su jedan od mogućih izvora financiranja njihove djelatnosti, dok su neprofitnim sredstva Fonda za pluralizam redovito jedini izvor prihoda te ih u tom smislu treba nastaviti poticati barem s dosadašnjim minimalnim, iako nedostatnim postotkom. Neprofitnih je pružatelja radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a, prema Upisniku Vijeća tek 17, dok je neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa, prema istom Upisniku, 72. Jednaki postotak za obje kategorije nakladnika smatramo nepravednim, te bi u svjetlu sistematičnijeg promišljanja medijske scene generalno, bilo bolje neprofitne pružatelje promatrati kroz prizmu cilja njihova osnivanja i djelovanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prihvaćen je drugi prijedlog istog nakladnika kod primjedbe pod brojem 1.
32 Radio Gorski kotar PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Smatramo da omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni korektno, odnosno da ne prate stupanj troškova proizvodnje i emitiranja. Uzme li se u obzir da radio proizvodi i emitira program 24 sata na dan, ne gasi odašiljač ni opremu, program ide bez obzira na sve, troškovi su daleko veći od primjerice onih koje imaju elektroničke publikacije- osobito troškovi električne energije. Uz sve to mi moramo zadovoljite brojne uvjete Pravilnika o minimalnim kadrovskim , prostornim, tehničkim, financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Zbog sveg navedenog što izravno utječe na cijenu proizvodnje programskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : · Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % · Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % · Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % · Neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % · Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
33 Radio Jaska d.o.o. PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja. Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavijesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim, prostornim, tehničkim, financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu. Trošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala. Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane (minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim ni financijskim uvjetima). Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje programskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija: · Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % · Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % · Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % · neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % · Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
34 Radio Stubica d.o.o. PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Komentar čl. 4. Omjeri raspodjele sredstava u predloženom pravilniku nisu raspoređeni unutar navedenih kategorija nakladnika prema stupnju troškova proizvodnje i emitiranja . Radijski nakladnik polazi od javnog interesa, Obavjesti o namjeri davanja koncesije, odluku VEM-a o dodjeli koncesije, ispunjavanje uvjeta Pravilnika o minimalnim kadrovskim , prostornim, tehničkim, financijskim uvjetima prije potpisivanja i tijekom trajanja koncesije. Elektronička publikacija nema ništa od navedenog procesa osim prijave/ispunjavanja upisnika kod AEM-a. Radio proizvodi i emitira program punih 24 sata, ne gasi odašiljač ni opremu.... Tošak električne energije odašiljača u 24 sata je veći nego cijeli mjesec za mnoge elektroničke publikacije koje rade na par računala a u 17 sati večina elektroničkih publikacija gase računala . Elektroničke publikacije nisu ni na koji način regulirane ( minimalnim prostornim, kadrovskim, tehničkim, financijskim uvjetima) Zbog sveg navedenog što direktno utječe na cijenu proizvodnje programaskog sadržaja smatramo da je potrebna pravednija raspodjela između kategorija : · Nakladnici televizije i neprofitne televizije na lokalnoj i regionalnoj razini – 40 % · Nakladnici radija i neprofitnog radija na lokalnoj i regionalnoj razini – 48 % · Pružatelji elektroničkih publikacija (iz članka 71. stavak (1) ZEM-a – 10 % · neprofitni pružatelji radija i televizije iz članaka 26. i 92. ZEM-a – 1 % · Neprofitni proizvođači audiovizualnog i radijskog programa – 1 % Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
35 Zoran Kovačić PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 15. U stavku tri ovog članka predlažem da se doda da za vrednovatelja ne mogu biti imenovane osobe koje sudjeluju u prikrivanju vlasništva nad medijima te osobe koje su ostale dužne za poreze i druge javne objave po bilo kojoj osnovi jer će protivnom biti izgledno da se na to mjesto imenuju i osobe poput npr. Kaćunića, Knoka, Barišića i sl. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Podrazumijeva se da stručni vrednovatelji, koji su postojali i u dosadašnjem Pravilniku o Fondu, a koje VEM nikada nije koristio, ne mogu biti vlasnici, direktori, glavni urednici niti zaposlenici nakladnika ili pružatelja medijskih usluga na koje se fondovski natječaji odnose.
36 Zoran Kovačić PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 7. Smatram da je članak 7. stavak 1 prerigorozan i da se nakladnika dva puta kažnjava i to u neprimjerno dugačkom roku od 24 mjeseca. Dakle, ako se nekome oduzme privremeno koncesija ili izrekne opomena ili se prekršajno kazni on je za svoje nepoćudno ponašanje već ozbiljno kažnjen, a ta kazna vjerojatno nije radi toga što je dobio novac iz Fonda već iz nekog drugog razloga. Predlažem da ovakva formulacija briše iz Pravilnika jer su kazne u ZEM-u ionako prevelike za male nakladnike, a premale za velike pa kako sredstva Fonda konzumiraju samo mali nakladnici oni bi ovakvim načinom bili dovedeni do ruba stečaja, ako ne i preko njega. Osim ako nije intencija ovakvom formulacijom u Pravilniku smanjiti broj nakladnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne može prihvatiti, jer je članak 7. stavak 1. Pravilnika samo prepisani stavak (6) članka 71. Zakona o elektroničkim medijima iz 2021. godine.
37 Zoran Kovačić PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. Smatram da podjela nije poštena i da televizije moraju dobiti minimalno jednako kao i radio postaje te predlažem da se izbriše posljednja rečenica o varijabilnih 10 % te raspodijeli na način 40 % tv, 40 % radio, 16 % el. publikacije, 2 % Neprofitni radio i tv i 2 % neprofitni proizvođači. Ukoliko bi ostala ovakva formulacija o varijabilnih 10 % ona bi bila predmetom nezadovoljstava i frustracija onih koji će biti zakinuti s diskrecijskom raspodjelom AEM-a te će nepotrebno dovesti do poteškoća u radu. Jedno od osnovnih problema u poslovanjima medija je i neizvjesnost, a na ovaj način AEM tome samo dodatno doprinosi onima koji će dobiti manje tom podjelom jer su imali pravo za očekivati da će dobiti više kao što mogu dobiti manje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod prijedloga raspodjele u članku 4., Vijeće je uzelo u obzir ne samo troškove proizvodnje i emitiranja sadržaja, već i pluralizam medija, raznovrsnost sadržaja i stanje na medijskom tržištu.
38 Zoran Kovačić PRAVILNIK O FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 3. Predlažem da se kao dodatni izvor punjenja Fonda izdvoji dio viška sredstava koje je prikupila Agencija od sredstava koji nakladnici uplaćuju za njen rad. Naime, na tom kontu postoji konstantan višak sredstava pa se većinom koriste za materijalna prava zaposlenika AEM-a. Nakladnici su ionako oni koji plaćaju za rad Agencije pa bi trebalo biti u redu da se višak sredstva ne oročuje već vrati onima koji su ga i uplatili. Kamata je sad ionako mala, a nakladnici jedva preživljavaju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iznos od 0,5% od prihoda od djelatnosti koja nakladnici i pružatelji medijskih usluga uplaćuju za rad AEM-a i VEM-a ne može se koristiti kao dodatni izvor prihoda Fonda.