Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru i centraliziranom obračunu plaća

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DAMIR MIKOLJI PRIJEDLOG ZAKONA O REGISTRU ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU I CENTRALIZIRANOM OBRAČUNU PLAĆA Molio bih da se prilikom donošenja novog Zakona uzmu u obzir neki problemi iz prakse: 1) Ustanove koje primjenjuju ZOR moraju voditi duplu evidenciju. Posebnu evidenciju o radnicima i radnom vremenu, iako sve elemente uredno vode i u COP-u. Trebalo bi propisati da se uredno vođenje evidencije o radnicima i radnom vremenu u COP-u smatra vođenjem evidencije o radnicima i radnom vremenu koju propisuje ZOR. 2) U cijelom javnom sektoru uvedena je obveza provjere diploma prilikom zapošljavanja. U COP-u je obvezan unos podataka o razini školavanja i stečenoj diplomi zaposlenika. Potrebno je osigurati interoperabilnost COP-a s evidencijama o visokom obrazovanju. Provjera bi trebala biti automatizirana, odnosno COP bi trebao dati obavijest tijelu u slučaju da zaposlenik nije nađen u evidenciji fakulteta/visoke škole kako bi se vršile ciljane provjere. 3) Radi osiguranja točnosti podataka o stažu zaposlenika trebalo bi omogućiti automatski izračun. Korisnici COP-a dužni su za svakog zaposlenika unijeti sva prethodna zaposlenja. Nakon unosa prethodnih zaposlenja u registar, dobiveni staž bi se automatski trebao upisati u detaljima zaposlenika. Navedeno bi smanjilo i moguće greške prilikom računanja staža u nepunom radnom vremenu. 4) U detaljima zaposlenika obvezno se unosi podatak o statusu stanovanja. Poslodavci nemaju osnovu za prikljupljanje ovog podatka i prema mojem mišljenju ovdje se radi o prekomjernoj obradi podataka u smislu GDPR-a. Ovu kategoriju bi trebalo promijeniti iz obvezne u opcionalnu. 5) U izvješćima je potrebno dodati ''izvješće za Državni zavod za statistiku'' u kojem bi se kreirali svi potrebni podaci zaposlenika za popunjavanje godišnjeg izvješća. Primljeno na znanje Odgovor na komentar pod rednim brojem 1): Prijedlog se ne prihvaća. Zakonom o radu propisana je obveza poslodavca da vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni kao i evidenciju o njihovom radu. Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima kao i drugim pravilnicima (npr. Pravilnikom o evidenciji radnog vremena za radnike školskih ustanova) propisan je sadržaj i način vođenja evidencije, dakle, propisani su podaci koje poslodavac mora voditi o svom zaposleniku i njegovom radu. To znači da Registar zaposlenih u javnom sektoru treba sadržavati sve tražene podatke o zaposleniku sukladno važećim propisima, ali se Zakonom o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća propisuje uspostava, ustroj i vođenje Registra zaposlenih u javnom sektoru, dok se vođenje evidencije rada propisuje Zakon o radu. Odgovor na komentar pod rednim brojem 2): Prijedlog se ne prihvaća. Člankom 7. predloženog Zakona predviđena je mogućnost da se unos podataka o zaposlenicima obavlja, između ostalog, i korištenjem autentičnih izvora podataka dostupnih putem državne informacijske infrastrukture. Dakle, Zakonom je predviđena mogućnost interoperabilnog povezivanja sustava REGZAP-COP s drugim autentičnim bazama podataka. Stoga, kada bude postojala jedinstvena baza podataka o stečenim visokoškolskim kvalifikacijama, ne postoji zakonska prepreka za njeno povezivanje sa sustavom REGZAP-COP. Odgovor na komentar pod rednim brojem 3): Prijedlog je primljen na znanje. Prijedlog se odnosi na interoperabilnost sustava REGZAP-COP tj. njegovo povezivanje s drugim bazama podataka, što je predviđeno predloženim Zakonom. Što se tiče povezivanja sustava REGZAP-COP s drugim autentičnim izvorima podataka, u tijeku je njegovo povezivanje preko državne sabirnice s bazom podataka koju vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Odgovor na komentar pod rednim brojem 4): Prijedlog je primljen na znanje. Prijedlog nije predmet uređenja predloženog Zakona već se definira Uredbom o sadržaju, načinu prikupljanja i obrade te mjerama zaštite podataka u Registru zaposlenih u javnom sektoru. Stoga će prijedlog biti prihvaćen kada se bude mijenjala navedena Uredba. Odgovor na komentar pod rednim brojem 5): Prijedlog se ne prihvaća. Prijedlog je vezan uz interoperabilnost sustava REGZAP-COP s drugim autentičnim izvorima podataka, što je omogućeno predloženim Zakonom. Što se tiče izrade izvješća za potrebe Državnog zavoda za statistiku, takva mogućnost već postoji, jer se u sustavu izrađuje izvješće: Godišnji izvještaj o zaposlenima i isplaćenoj plaći za ožujak - RAD-1G.
2 Udruga profesionalnih vatrogasac Hrvatske Pojmovi u ovom Zakonu, Članak 3. dodati točki f) kod definicije javnih službi koja bi glasila: f) javne vatrogasne postrojbe kojima je osnivač lokalna samouprava a kojima se dio ili cjelokupni iznos sredstava za plaće osiguravaju iz državnog proračuna kroz minimalne financijske standarde. Nije prihvaćen Javne vatrogasne postrojbe ne smatraju se javnim službama u smislu predloženog Zakona o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u javnom sektoru, jer one nisu proračunski korisnici državnog proračuna već su proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLPRS). Proračunskim korisnicima državnog proračuna sredstva za plaće se osiguravaju u državnom proračunu, a proračunskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i područne samouprave sredstva za plaće se osiguravaju u proračunima njihovih osnivača tj. jedinica lokalne i područne samouprave. Izuzetak su osnovne i srednje škole, kojima se temeljem članka 142. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine", broj 87/08 do 133/20) sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu (stoga su one posebno i navedene kao javne službe u smislu ovoga Zakona). Iako ustanove koje obavljaju decentralizirane funkcije poput domova za starije i nemoćne osobe, javnih vatrogasnih postrojbi i drugih jedan dio sredstava za plaće dobivaju iz državnog proračuna kroz sredstva izravnanja, one ovim Zakonom nisu obuhvaćene (izuzev prethodno navedenih osnovnih i srednjih škola), jer se radi o ustanovama čiji su osnivači jedinice lokalne i područne samouprave, kojima je izvor prihoda proračun JLPRS-a u iznosu od 50% ili više i koji su zbog ispunjavanja ovih uvjeta navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLPRS-a, a sve prema članku 4. Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Dakle, temeljna nit vodilja u određivanju javnih službi u smislu ovoga Zakona je Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna pa se tako ustanove navedene u tom Registru smatraju javnim službama.
3 Udruga profesionalnih vatrogasac Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O REGISTRU ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU I CENTRALIZIRANOM OBRAČUNU PLAĆA , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U ocjeni stanja treba navesti da se također javne vatrogasne postrojbe kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave a kojima se sredstva za njihov rad osiguravaju iz poreza na dohodak po stopi od 1% a razlika do iznosa utvrđenog minimalnim financijskim standardom se osiguravaju u državnom proračunu. Prema navedenom oni su javne službe kojima se dohodak djelomično isplaćuje iz državnog proračuna, a kod manjih javnih vatrogasnih postrojbu taj iznos se kreće i do 98% od ukupnog iznosa za plaće, dok kod većih javnih vatrogasnih postrojbi iznos iz državnog proračuna je oko 50% pa i više. Stoga u ovaj zakon treba stavit i javne vatrogasne postrojbe kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave a sufinanciraju se preko minimalnih financijskih standarda. Nije prihvaćen Javne vatrogasne postrojbe ne smatraju se javnim službama u smislu predloženog Zakona o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u javnom sektoru, jer one nisu proračunski korisnici državnog proračuna već su proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLPRS). Proračunskim korisnicima državnog proračuna sredstva za plaće se osiguravaju u državnom proračunu, a proračunskim korisnicima proračuna jedinica lokalne i područne samouprave sredstva za plaće se osiguravaju u proračunima njihovih osnivača tj. jedinica lokalne i područne samouprave. Izuzetak su osnovne i srednje škole, kojima se temeljem članka 142. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine", broj 87/08 do 133/20) sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu (stoga su one posebno i navedene kao javne službe u smislu ovoga Zakona). Iako ustanove koje obavljaju decentralizirane funkcije poput domova za starije i nemoćne osobe, javnih vatrogasnih postrojbi i drugih jedan dio sredstava za plaće dobivaju iz državnog proračuna kroz sredstva izravnanja, one ovim Zakonom nisu obuhvaćene (izuzev prethodno navedenih osnovnih i srednjih škola), jer se radi o ustanovama čiji su osnivači jedinice lokalne i područne samouprave, kojima je izvor prihoda proračun JLPRS-a u iznosu od 50% ili više i koji su zbog ispunjavanja ovih uvjeta navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLPRS-a, a sve prema članku 4. Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Dakle, temeljna nit vodilja u određivanju javnih službi u smislu ovoga Zakona je Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna pa se tako ustanove navedene u tom Registru smatraju javnim službama.