Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Dajana Viđak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. Predložene odredbe članka 3., a koje se odnose na dodavanje članka 74.a, u suprotnosti su s načelom pravičnosti, kao općim pravnim načelom i načelom jednakosti, kao najvišom vrednotom ustavnog poretka te su u suprotnosti s načelom uzajamnosti propisanim Zakonom o mirovinskom osiguranju, a koje podrazumijeva proporcionalnost mirovinskih primanja ulaganjima u taj sustav (tko uplati više, dobije više). Navedena tvrdnja je vidljiva iz sljedećeg primjera dva bračna para. Bračni par 1: jedan bračni drug je odradio 40. godina mirovinskog staža sa izrazito visokim primanjima i ostvario mirovinu od 10.000,00 kuna, a drugi bračni drug nije radio, dakle uplate mirovinskog osiguranja su vršene kroz 40 godina radnog staža samo jednog bračnog druga. U slučaju smrti korisnika mirovine, nezaposlenom bračnom drugu pripada obiteljska mirovina u iznosu od 7.700,00 kuna (za 40. godina mirovinskog staža). Bračni par 2: oboje bračnih drugova su odradili po 40. godina mirovinskog staža (ukupno 80. godina su vršene uplate mirovinskog osiguranja) sa relativno visokim primanjima i ostvarili su podjednake mirovine, jedan 6.200,00 kuna, drugi 6.300,00 kuna. U slučaju smrti jednog od bračnih drugova, drugom bračnom drugu ostaje samo njegova mirovina od 6.200,00, odnosno 6.300,00 kuna iako su bračni drugovi odradili ukupno 80. godina mirovinskog staža. Dakle, prema načelu pravičnosti i načelu jednakosti, ukoliko ne postoji limit za obiteljsku mirovinu, koja se nasljeđuje od bračnog druga s mirovinskim faktorom 0,77 na iznos 80 aktualnih vrijednosti mirovine, ne bi se navedeni limit smio primjenjivati ni za korištenje svoje i dijela obiteljske mirovine. Nije prihvaćen U odnosu na navode o ustavnosti predloženog rješenja, podsjećamo na izraženo mišljenje Ustavnog suda RH prema kojem zakonodavac ima ustavnu ovlast uređivati i mijenjati podsustav mirovinskog osiguranja utemeljenog na generacijskoj solidarnosti radi njegova prilagođavanja gospodarskim i socijalnim prilikama u zemlji radi poboljšanja materijalne i socijalne sigurnosti korisnika mirovine ostvarenih i određenih isključivo prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. Također, podsjećamo da se mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti temelji na načelima uzajamnosti i solidarnosti.
2 Hrvatska stranka umirovljenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. U članku 74.a stavak (b) alineja 3. umjesto riječi" ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine" mijenjaju i glase: "ako mu ukupna svota iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 7.530,00 kuna. Obrazloženje: 01. siječnja 2023. Republika Hrvatska ulazi u euro zonu i sredstvo plaćanja u RH postaje EURO. Predloženi iznos je iznos od 1000,00 eura i koliko bi trebalo po našem mišljenju iznositi taj limitirani iznos. Nije prihvaćen Predloženi utvrđeni iznos ukupne svote mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja za ostvarivanje prava na isplatu dijela mirovine vezan je uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koju čini utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod, a koja se usklađuje dva puta godišnje prema formuli za usklađivanje mirovina, što smatramo boljim rješenjem od utvrđivanja fiksnog iznosa. Na taj način odgovarajuće se osigurava i rast predloženog limita s rastom potrošačkih cijena i bruto plaća svih zaposlenih u RH svakih šest mjeseci.
3 Hrvatska stranka umirovljenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. Prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju: Dodani Članak 74.a (a) Ako je udovica, odnosno udovac, korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine i ispunjava uvjete za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu ili drugom posebnom propisu može, iznimno od članka 98. ovoga Zakona, koristiti i dio obiteljske mirovine. (b) Udovici, odnosno udovcu iz stavka 1. ovoga članka dio obiteljske mirovine uz starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu može se isplaćivati pod sljedećim uvjetima: 1. ako je jedini korisnik obiteljske mirovine 2. ako je navršio 65 godina života ili je žena stekla uvjete za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju 3. ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. (c) Dio obiteljske mirovine određuje se u iznosu od 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine ili u iznosu od 20,8% od osobne mirovine preminulog partnera. Obrazloženje dodatka predloženim izmjenama ZOMO-a: U aktualnom Zakonu o mirovinskom osiguranju supruga je pravo na obiteljsku mirovinu stekla s 50 godina života, a zakonodavac je sada maksimalno taj uvjet produžio čak za 15 godina. Pod (b) 2. U Zakonu o mirovinskom osiguranju 65 godina života je uvjet za pravo na starosnu mirovinu muškarca, a u 2023. žena u prijelaznom razdoblju ostvaruje pravo na starosnu mirovinu s 63 godine i tri mjeseca života. Nije logično da je ostvarila pravo na starosnu mirovinu, a istovremeno nema pravo na obiteljsku mirovinu, koju mora čekati gotovo dvije godine. Pod (c) Tekst „u iznosu od 27% od pripadajuće svote obiteljske mirovine“ u javnosti stvara nerazumijevanje i duži je postupak izračuna dijela obiteljske mirovine. Predloženi dodatak teksta znači kraći izračun i jednostavniji za sve koji sami žele izračunati dio obiteljske mirovine. Nije prihvaćen Vezano za uvjet predložene starosne dobi od 65 godina s kojom se može ostvariti pravo na dio obiteljske mirovine, važno je istaknuti kako isti ne mora biti identičan propisanom uvjetu za ostvarivanje prava na mirovinu. S obzirom da se mogućnost korištenja dijela obiteljske mirovine veže uz korištenje osobne mirovine (starosne/invalidske), smatramo predloženu starosnu dob odgovarajućom u smislu sposobnosti za rad, odnosno radnu aktivnost. Naime, prema propisima kojima se reguliraju prava iz radnog odnosa i tržište rada, odnosno zapošljavanje, radno sposobnom osobom smatra se osoba od 15- te do 65-te godina života. Stoga, je predložena starosna dob vezan uz radnu aktivnost, jer se do navršene 65 godine života prihod u pravilu može osigurati radom ili obavljanjem djelatnosti. Također, važno je kontinuirano poticati na duži ostanak u svijetu rada te bi propisivanje niže granice za ostvarivanje ovog novog prava imalo negativan učinak u smislu povećanja broja korisnika. Nadalje, vezano uz dio koji se odnosi na predloženi izračun dijela obiteljske mirovine, na način da se utvrđuje u iznosu od 27% od obiteljske mirovine, ističemo kako se iznos obiteljske mirovine određuje prema propisanoj zakonskoj formuli te je dio obiteljske mirovine koji se koristi uz osobnu mirovinu bilo nužno odrediti na predloženi način.
4 Ivan Šušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. Predlaže se izmjena dodanog članka 74a Zakona na sljedeći način: Članak 74a, točka c): Dio obiteljske mirovine određuje se na temelju osobnih bodova umrlog u trenutku smrti uz primjenu mirovinskog faktora iz članka 87. st. 1. t. 14. ovog Zakona. U članku 87. st. 1. t. 14. Zakona definirati mirovinski faktor za korisnika dijela obiteljske mirovine iz članka 74a koji iznosi: 0,2079. S obzirom na dosadašnju provedbenu praksu u rješavanju o pravima na obiteljsku mirovinu u kojoj se svota obiteljske mirovine određivala uz primjenu mirovinskog faktora, aktualne vrijednosti mirovine i osobnih bodova umrlog smatram da se treba nastaviti na isti način određivati obiteljska mirovina i u konkretnom slučaju kojeg predlaže zakonodavac. Radi jednostavnijeg obrazloženja izračuna dijela mirovine i radi otklanjanja potencijalnih nedoumica u javnosti i među korisnicima - "pripada li mi 27 posto mirovine umrlog ili 27 posto mirovine od obiteljske mirovine?". HZMO u rješavanju o pravima na obiteljsku mirovinu u tekstu obrazloženja rješenja u upravnim postupcima je do sada koristio pojam mirovinskog faktora, aktualne vrijednosti mirovine i osobnih bodova umrlog sukladno važećem propisu. Nastavak takve praske omogućio bi jednostavniju konstrukciju samog teksta obrazloženja rješenja u upravnim postupcima, a i usklađenost sa dosadašnjom praksom u slučajevima određivanja svote obiteljske mirovine. Nije prihvaćen Radi se o dijelu obiteljske mirovine, a ne o novoj vrsti mirovine koja bi se računala prema propisanoj zakonskoj formuli.
5 Josip Čalušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažem da se ugradi da se korisnicima prijevremene starosne mirovine nakon navršenih 65 godina života prepolovi penalizacija. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer nije predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona. Međutim, ističemo kako je destimuliranje prijevremenog umirovljenja jedan od važnijih ciljeva u mirovinskom sustavu kojim se stvaraju uvjeti za osiguranje održivosti mirovinskoga sustava i primjerenije razine mirovina, a prijedlog o smanjenju penalizacije nakon navršene 65. godine svakako ne doprinosi navedenom cilju.
6 Ljiljana Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ukinuti diskriminaciju prilikom ostvarivanja prava na majčinsku mirovinu. Okosnica ovog prijedloga zakona obiteljska su prava, stoga posebnu pažnju treba posvetiti majčinstvu. Međutim, Zakonom je u potpunosti ispušteno izjednačavanje prava svih žena, majki. Mirovinskom reformom 2019. godine Hrvatska je uvela tzv “majčinsku mirovinu”. Za svako rođeno dijete novim umirovljenicima računa se šest mjeseci. Time se ublažava nepravda prema ženama koje su uslijed kraćeg radnog vijeka ostvarile manje radnog staža, a time i manju mirovinu. Naime, žene tijekom porodiljinog dopusta (ili više njih) u pravilu ne primaju punu plaću (a samim time opadaju mirovinski doprinosi) pa im je i mirovinski izračun manji. Zato je zakonodavac, kod donošenja mirovinske reforme iz 2019. godine u zakonodavstvo ugradio pravo na šest dodatnih mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. Problem kod ovog prava jest činjenica da ga mogu koristiti samo one umirovljenice koje su u mirovinu otišle od 2019. godine nadalje, što znači da je najveći broj umirovljenih majki ostao bez ovog dodatka. . Time i dalje postoji nepravda prema ženama koje su uslijed kraćeg radnog vijeka ostvarile manje radnog staža, a time i manju mirovinu. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer nije predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona. Skrećemo pozornost da je institut dodanog staža u uveden kao svojevrsna demografska mjera u sustavu mirovinskog osiguranja, radi stvaranja preduvjeta za buduće korisnike mirovine, a ne u odnosu na zatečene korisnike mirovine koji su mirovinu ostvarili s drugačijim katalogom prava i načinom izračuna mirovine. Također, predstavljalo bi i retroaktivnu primjenu zakona, što nije dopušteno Ustavom.
7 Ljiljana Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU Ukinuti diskriminaciju prilikom ostvarivanja prava na majčinsku mirovinu. Okosnica ovog prijedloga zakona obiteljsko je pravo, stoga posebnu pažnju treba posvetiti i majčinstvu. Međutim, Zakonom je u potpunosti ispušteno izjednačavanje prava svih žena, majki. Mirovinskom reformom 2019. godine Hrvatska je uvela tzv “majčinsku mirovinu”. Za svako rođeno dijete novim umirovljenicima računa se šest mjeseci. Time se ublažava nepravda prema ženama koje su uslijed kraćeg radnog vijeka ostvarile manje radnog staža, a time i manju mirovinu. Naime, žene tijekom porodiljinog dopusta (ili više njih) u pravilu ne primaju punu plaću (a samim time opadaju mirovinski doprinosi) pa im je i mirovinski izračun manji. Zato je zakonodavac, kod donošenja mirovinske reforme iz 2019. godine u zakonodavstvo ugradio pravo na šest dodatnih mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. Problem kod ovog prava jest činjenica da ga mogu koristiti samo one umirovljenice koje su u mirovinu otišle od 2019. godine nadalje, što znači da je najveći broj umirovljenih majki ostao bez ovog dodatka. . Time i dalje postoji nepravda prema ženama koje su uslijed kraćeg radnog vijeka ostvarile manje radnog staža, a time i manju mirovinu. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer nije predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona. Skrećemo pozornost da je institut dodanog staža u uveden kao svojevrsna demografska mjera u sustavu mirovinskog osiguranja, radi stvaranja preduvjeta za buduće korisnike mirovine, a ne u odnosu na zatečene korisnike mirovine koji su mirovinu ostvarili s drugačijim katalogom prava i načinom izračuna mirovine. Također, predstavljalo bi i retroaktivnu primjenu zakona, što nije dopušteno Ustavom.
8 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 8. Pozdravljamo prijedlog za donošenje ove odredbe, za koju držimo da može doprinijeti zaštiti prava i najboljih interesa djece. Njenim donošenjem bila bi uvažena inicijativa pravobraniteljice za djecu za izmjenom propisa odnosno zauzimanje da obiteljska mirovina koju koriste djeca u cijelosti bude izuzeta iz ovrhe, a sve kako se ne bi umanjivala sredstva nužna za uzdržavanje djece, odnosno za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih životnih potreba. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
9 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU Temeljem odredbe čl. 10. Zakona o pravobranitelju za djecu predlažemo ovaj Nacrt dopuniti odredbom kojom bi se interveniralo u članak 74. važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju, na način da se propiše obveza isplate pripadajućeg dijela obiteljske mirovine svakom članu obitelji i u slučaju kada ne stanuju odvojeno, odnosno u slučajevima kada žive u istom kućanstvu. Obrazloženje: U okviru svog djelokruga saznajemo za konkretnu situaciju u kojoj su djeca zbog načina isplate obiteljske mirovine (na račun majke) ostala bez dijela svoje mirovine koju su ostvarili nakon smrti svojega oca. U konkretnom slučaju mirovinu su koristili zajedno s majkom koja je pravo na obiteljsku mirovinu ostvarila kao udovica te se cjelokupni iznos mirovine isplaćivao na njen račun (a temeljem prakse da se za sve osiguranike koji stanuju na istoj adresi mirovina isplaćuje na račun jednog korisnika tzv. naslovnika). Problem je nastao nakon što je majčin račun bio zaplijenjen u ovršnom postupku zbog dugova koje je naslijedila pa se u ovrsi plijenio i dio mirovine koju su ostvarila djeca. Držimo da je izmjenama propisa nužno osigurati ukidanje ovakve štetne prakse i osigurati da se svakom korisniku obiteljske mirovine, neovisno o okolnostima i adresi stanovanja, njegov dio mirovine isplaćuje na njegov vlastiti račun. Potreba razdvajanja, odnosno isplate mirovine na djetetov vlastiti račun, javlja se i u slučajevima kada je pravomoćnom sudskom odlukom roditelju oduzeto pravo na stanovanje s djetetom, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena drugoj osobi. Nije prihvaćen Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mirovina je jedinstvena cjelina, čija se svota izračunava tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. Mirovinski faktor za određivanje obiteljske mirovine ovisi o broju korisnika obiteljske mirovine te o kojem članu obitelji s pravom na mirovinu se radi, a svota se izračunava bez određivanja dijelova, osim u slučaju kada članovi obitelji koji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu žive odvojeno. Pri tome napominjemo kako u slučajevima kada je pravomoćnom sudskom odlukom roditelju oduzeto pravo na stanovanje s djetetom, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena drugoj osobi, prema važećem ZOMO-u moguće je isplaćivati dio mirovine djeci koja više ne žive s roditeljem.
10 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima o radu kontinuirano upozorava na izraženi rizik od siromaštva i socijalne isključenosti osoba starijih od 65 godina koje čine jednočlano kućanstvo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti u 2020.), stopa rizika od siromaštva za tu kategoriju stanovništva kontinuirano raste te u 2020. godini iznosi preko 52%. Dodatni faktor koji produbljuje rizik od siromaštva u odnosu na žene jest okolnost da je stopa rizika od siromaštva općenito za žene koje čine jednočlana kućanstva u 2020. godini premašila 50%. Imajući u vidu činjenicu da pretežiti dio u strukturi korisnika obiteljskih mirovina, koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, čine žene (oko 92,5% prema statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz veljače 2022. godine), Pravobraniteljica pozdravlja predloženo povećanje mirovinskog faktora za izračun visine obiteljske mirovine, kao i uvođenje mogućnosti korištenja dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu, smatrajući da će navedene mjere utjecati na ublažavanje rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, osobito u odnosu na žene starije životne dobi, koje prema opisanim statističkim indikatorima čine najosjetljiviju skupinu, a uslijed aktualnog povećanja cijena dobara i usluga se nalaze u još nepovoljnijoj poziciji. Primljeno na znanje Komentar primljen na znanje.
11 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. Predlaže se izmijeniti članak 74.a stavak (b), točka 3. na način da glasi: 3. ako mu ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Predlaže se omogućiti preživjelom bračnom drugu primanje obiteljske mirovine uz svoju mirovinu uz uvjet visine ukupne svote mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Naime, obzirom da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje samostalno raspolaže podacima o visini mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti ovako postavljenim uvjetom se ubrzava postupak priznavanja i olakšava provjera cenzusa za ispunjavanje uvjeta na dodatnu obiteljsku mirovinu uz svoju mirovinu. Također se eliminira mogućnost preplate mirovine i dodatno se štite umirovljenici s nižim mirovinskim primanjima u samačkim kućanstvima. Obzirom da prijedlogom teksta zakona nije postavljen uvjet šireg imovinskog cenzusa, kao npr. drugi prihodi, prihodi iz radnog odnosa, pa niti mirovina iz 3. stupa mirovinskog osiguranja, nije svrsishodno kao uvjet za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu postavljati visinu kombinirane mirovine iz 1. i 2. stupa mirovinskog osiguranja. Treba imati na umu da se mirovina iz 1. stupa isplaćuje za prethodni mjesec, a mirovina iz 2. stupa za tekući mjesec. Isto tako različita je dinamika usklađivanja mirovine iz 1. stupa a različita iz 2. stupa. Iz navedenog proizlazi da bi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje svaki mjesec trebao imati kontinuiranu razmjenu podataka s privatnim mirovinskim osiguravajućim društvima u svrhu provjeravanja uvjeta za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine, a što je povezano s neopravdano većim troškovima kako za državni proračun tako i za privatna mirovinska osiguravajuća društva. S druge strane ako bi se kao uvjet postavila visina mirovine na temelju generacijske solidarnosti, cjelokupni operativni model je u poslovnoj domeni samo isplatitelja mirovine iz 1. stupa čime se osigurava ažurno raspolaganje točnim podacima te se postiže viša razina socijalne sigurnosti i smanjuje rizik od siromaštva za osjetljive kategorije umirovljenika. Stoga se predlaže izmjena točke 3., na način kako je gore navedeno. Nije prihvaćen Mirovina iz II. mirovinskog stupa je mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja te nema opravdanog razloga da se ista ne uračunava za ispunjenje propisanog graničnog iznosa od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Također, uvjeti se procjenjuju na dan ostvarivanja prava, dakle od prvog slijedećeg dana od podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, stoga različita dinamika isplate i usklađivanje neće biti od utjecaja. Naglašavamo, kako bi uzimanje u obzir radi provjere uvjeta samo mirovinu iz I. mirovinskog stupa, dovelo u povoljniji položaj korisnike mirovina iz oba mirovinskog stupa.
12 Sindikat umirovljenika Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 11. U izmjene ZOMO uključen je i poseban status vatrogasnim umirovljenicima, koji će, poput policijskih, vojnih i braniteljskih umirovljenika dobiti mogućnost rada dulje od pola radnog vremena, uz zadržavanje pola mirovine. Predstavnici umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice, su izrazito protiv takvih izmjena „skok na skok“, već predlažu da se zakonom dopusti pravo rada svih pod istim uvjetima svim umirovljenicima, i to na način da sami, ili u dogovoru s poslodavcem, biraju hoće li raditi pola radnog vremena uz zadržavanje cijele mirovine, ili cijelo radno vrijeme uz pola mirovine. Neprihvatljivo je da u uvjetima kad u Hrvatskoj radi samo 1,5 posto umirovljenika, a u europskim zemljama oko 20 posto, neke kategorije umirovljenika budu privilegirane, a druge kontinuirano diskriminirane. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća, jer se radi o iznimci koja je uvedena isključivo radi osiguranja legitimnog cilja, a to je podučavanja mlađe radne snage i osiguranje radne snage posebnih vještina i kompetencija u deficitarnim zanimanjima, a ne privilegiji. Stoga, predloženo dodatno proširenje i omogućavanje rada bez ograničenja na sve umirovljenike u pogledu radnog vremena ili zarade ne bi pozitivno utjecalo na kretanja u mirovinskom sustavu i imalo bi za posljedicu značajno povećanje broja umirovljenika i poticalo na umirovljenje s ispunjenjem prvog propisanog uvjeta.
13 Sindikat umirovljenika Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 9. Sindikat i Matica umirovljenika smatraju neprihvatljivim dodatno povećanje najniže mirovine za ukupno 3 posto, i to 1. siječnja 2023. za 1,5 posto, te dvije godine kasnije 1. siječnja 2025. za još 1,5 posto. Pozdravljaju što bi bilo obuhvaćeno više od 287.000 korisnika, za što je potrebno izdvojiti oko 99 milijuna kuna samo u 2023. godini. Međutim, umirovljeničke udruge smatraju da je riječ o sramotno niskom iznosu koji naprosto ponižava umirovljenike s najnižim mirovinama, a posebno je nevjerojatno da se isplaćuju s razmakom od dvije godine. Riječ je o dovoljno niskom iznosu da se isplati jednokratno, posebno u uvjetima galopa inflacije i porasta cijena koji ugrožavaju upravo one najranjivije. Nije prihvaćen Nakon dodatnog povećanja najnižih mirovina za 3% od 1.7.2019. uz redovno usklađivanje mirovina od 1.1. i 1.7. svake kalendarske godine, predlaže se ponovno dodatno povećanje najnižih mirovina od ukupno 3% sukladno gospodarskim mogućnostima. Podsjećamo da je institut najniže mirovine socijalno zaštitni institut u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti za one umirovljenike čija je mirovina na temelju ostvarenog mirovinskog staža i plaća niža od najniže mirovine. Osim toga treba napomenuti da će korisnici najniže obiteljske mirovine kumulativno uz dodatno povećanje najniže mirovine ostvariti i povećanje mirovinskog faktora s 0,7 na 0,77 odnosno i povećanje obiteljske mirovine od 10%. Također korisnici osobne najniže mirovine (starosne, prijevremene starosne, invalidske mirovine) koji ispunjavaju uvjete na dio obiteljske mirovine, uz dodatno povećanje najniže mirovine od ukupno 3% dobit će i dio obiteljske mirovine od 27%.
14 Sindikat umirovljenika Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske smatraju krajnje promašenim uvođenje limita dobi od 65 godina za stjecanje prava na dio obiteljske mirovine uz zadržavanje vlastite. Naime, nema logike da se uvodi dodatni dobni kriterija, uz već postojeći za stjecanje obiteljske mirovine. SUH i MUH su predložili da se umjesto dosadašnjih 50 godina života dob za pravo stjecanja obiteljske mirovine poveća na 55 godina (s obzirom na povećan životni vijek stanovništva, a osobito žena), a ne da se omogućava stjecanje prijevremene starosne mirovine ženama sa 58 godina i 33 godine radnog staža, a onda isti/e moraju čekati na dio obiteljske mirovine još sedam godina! Gdje tu logika? Svakako treba izbrisati iz Prijedloga Zakona o izmjenama i dopuna ZOMO taj neshvatljiv uvjet. Nije prihvaćen Predložena starosna dob od 65 godina vezana je uz radnu sposobnost, odnosno radnu aktivnost i opredjeljenje o poticanju dužeg ostanka na tržištu rada. Propisivanjem niže starosne dobi uz mogućnost rada do polovice punog radnog vremena motiviralo bi korisnike na ranije umirovljenje, što bi se negativno odrazilo na održivost mirovinskog sustava i dovelo do povećanja broja umirovljenika.
15 Zdravko Krznar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU Pedlažem izmjenu izmjenu naziva zakona: PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU u: PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU ZA NAJUGROŽENIJE SKUPINE UMIROVLJENIKA, Obrazloženje: izmjene i dopune odnose se samo na najniže mirovine i obiteljske mirovine skupina izloženih siromaštvu. O poboljšanju umirovljenika koji su mirovine stekli radom i imaju više od minimalne penzije ne predviđaju se nikakva poboljšanja. Nije prihvaćen Nakon provedene cjelovite mirovinske reforme od 1. siječnja 2019. kojom je, između ostaloga, u I. mirovinskom stupu uvedena povoljnija formula usklađivanja, omogućen rad do 4 sata uz korištenje mirovine, uveden dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijele, ovom novelom ZOMO- a povećava se adekvatnost mirovina korisnika obiteljskih i najnižih mirovina, čije su mirovine niže od prosječne mirovine. Napominjemo da iznos mirovina u najvećoj mjeri ovisi o navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama. Također treba istaknuti da će se kao i do sada i dalje pratiti stanje u mirovinskom sustavu i po potrebi intervenirati sukladno gospodarskim mogućnostima
16 Zdravko Krznar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 17. Predlažem tekst: U članku 171. stavku 3. riječi: „20.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: ,,četri prosječne mirovine za zadnje obračunsko razdoblje“ Obrazloženje: postiže se automatizam u određivanju iznosa kazne bez potrebe budućih usklađivaja zakona, te je kazna ujedno primjerena ukupnom ekonomskom stanju države (bogatija država, veća kazna). Istu logiku trebalo bi primjeniti i u članku 18. 19. i 20. Nije prihvaćen Propisivanje novčanih kazni ima za cilj spriječiti protupravna postupanja, odnosno motivirati građane i pravne subjekte na pridržavanje propisanih pravila s unaprijed određenim novčanim iznosima na način da se propisuje minimalni i maksimalni iznos.
17 Zdravko Krznar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 9. Predlaže se da se temeljitije obrazlože prijedlozi iznosa povećanja. Ne vidi se poveznica sa nikakvom analizom. Prema mojoj analizi (temeljenoj na matematičkim postavkama i optimističkim izjavama) moguća su povećanja najnižih mirovina u iznosima: - 104,5% na dan određivanja mirovine - 107% od 1. Siječnja 2023 - 110% od 1.travnja 2024. Nije prihvaćen Nakon dodatnog povećanja najnižih mirovina za 3% od 1.7.2019. uz redovno usklađivanje mirovina od 1.1. i 1.7. svake kalendarske godine, predlaže se ponovno dodatno povećanje najnižih mirovina od ukupno 3% sukladno gospodarskim mogućnostima. Podsjećamo da je institut najniže mirovine socijalno zaštitni institut u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti za one umirovljenike čija je mirovina na temelju ostvarenog mirovinskog staža i plaća niža od najniže mirovine.
18 Zdravko Krznar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 3. Predlaže se u novom članku 74a stavak (b), točka 2. Izmeniti teksta na način da glasi: 2. ako je stekao uvjete za punu starosnu mirovinu Obrazloženje: u trenutku mogućeg izglasavanja ovog zakona biti će još moguće ostvariti za žene punu starosnu mirovinu i prije 65 godine. Predlaže se u novom članku 74a stavak (b), točka 3. Izmeniti teksta na način da glasi: 3. ako mu ukupna svota mirovina iz svih obaveznih izvora mirovinskog osiguranja (1. i 2. stup)na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Obrazloženje: Mirovina sve većeg broja budućih umrlih umirovljenika proizlazit će iz 1. i 2. mirovinskog stupa. Nije prihvaćen Povoljniji uvjeti starosne dobi za starosnu mirovinu za žene predviđeni su u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kada će se izjednačiti s muškarcima. Prijedlogom zakona uvodi se novo pravo – dio obiteljske mirovine uz istovremeno korištenje osobne mirovine. Podsjećamo da su uvjeti za obiteljsku mirovinu prema važećem ZOMO-u za žene i muškarce istovjetni.
19 Zdravko Krznar II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Predlažem da se doda odlomak u kojem se objašnjava zašto onaj koji je radio cijeli radni vijek i ima mirovinu tek malo višu od najniže, ne smije biti ljut na onoga koji je radio bitno manje, a sada uz dodatke ima nekoliko kn (ili EURa) manju mirovino od onoga koji je uplačivao cijeli radni vijek. Razlika u mirovina neznatna, razlika u ukupnim cijeloživotnoradnim uplatama u mirovinsko osiguranje ogromna. Pravda? Ustavnost? Mislim da ni jedno nije postignuto. Već su nabrojani mnogi primjeri koji ukazuju na nepravednost ovog zakona. Nije prihvaćen Visina mirovine u najvećoj mjeri ovisi o navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama tijekom radnog vijeka
20 Zdravko Krznar II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predlažem brisanje naziva te točke i dodavanje naziva ,,osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju Obrazloženje: u nesuglasju sa nazivom dokumenta. Dodatno obrazloženje: Možda je zapravo (podsvjesno) to i točan naziv jer bi bilo bolje napraviti novi, pravedan Zakon o mirovinskom osiguranju koji će štititi prava i dostojanstvo postojećih i budućih umirovljenika. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona.
21 Zdravko Krznar II.  OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja Predlažem brisati dio teksta iz prvog odlomka u ovoj točki ,,cjelovito unaprijeđen mirovinski sustav“ Obrazloženje: Netočna konstatacija iz pozicije umirovljenika kojima je prosječna mirovina pala u opisanom razdoblju sa 42% na 36% prosječne plaće. Nije prihvaćen Mirovinskom reformom je značajno unaprjeđen mirovinski sustav. Podsjećamo kako je omogućen izbor povoljnije mirovine osiguranicima obvezno osiguranim u II. mirovinskom stupu te dodatak na mirovinu onima koji izaberu mirovinu iz I. i II. stupa. Proširen je krug umirovljenika kojima je omogućen rad uz mirovinu, uvedena povoljnija formula usklađivanja mirovine, povećana tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje, dodatno povećana najniža mirovina te uveden institut dodanog staža. Stoga, brojnim mjerama u mirovinskoj reformi učinjeni su značajni iskoraci u osiguranju primjerenijih mirovina. Međutim, visina mirovine u najvećoj mjeri ovisi o navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama tijekom radnog vijeka. Udio neto mirovine u neto plaći RH u svibnju 2022. (isplata u lipnju) je 40,07% bez međunarodnih ugovora. Stoga je nužno poticati duži rad te osiguravati preduvjete za veće plaće koje će u budućnosti rezultirati i većim mirovinama.
22 Zoran Anušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU Hrvatsko mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti "počiva na načelima uzajamnosti, solidarnosti i pravičnosti" (sa gov.hr). Načelo uzajamnosti podrazumijeva proporcionalnost mirovinskih primanja ulaganjima u taj sustav (tko uplati više dobije više) a solidarnosti preraspodjelu mirovinskih primanja u korist onih kojima je to potrebno. U prijedlogu izmjena Zakona o PIO ističu se i) novi model obiteljske mirovine, ii) povećanje najniže mirovine i iii) rad uz mirovinu posebnih kategorija zaposlenika. i) Obrazloženje da su baš obiteljske mirovine prioritet za intervenciju u hrvatskom mirovinskom sustavu u sadašnjim makroekonomskim uvjetima koji udaraju na sve umirovljenike nije uvjerljivo. Teza da su upravo korisnici obiteljske u većem riziku od siromaštva u tim uvjetima trebala bi biti detaljnije i preciznije elaborirana. Prezentirana razlika od 3 postotna poena u stopi rizika od siromaštva žena naspram ukupnog 65+ (33,6% prema 30.1%) u pretpandemijskoj 2019 nije dovoljan argument da se mjerama cilja isključivo na tu skupinu danas u 2022. Korisnicima koji su izabrali ili će izabrati 70% mirovine umrle/umrlog sada će to iznositi 77%. Nije jasno zašto se to predlaže i zašto sadašnjih 70% nije primjereno za slučajeve kad se dohodak umirovljeničkog kućanstva sastojao samo od mirovine umrlog pa preživjelom pripada 70%, dakle više od pola. Nasljeđivanje mirovine iz sustava solidarnosti novo je pravo koje se uvodi samo za neke kategorije korisnika – sa nižim i srednjim primanjima i one u braku i zajednici – i na teret svih ostalih korisnika. Primjer dvije učiteljice – isti staž, ista plaća, iste uplate doprinosa, iste godine života, ista početna mirovina, jedna u braku druga nije, ova u braku postane udovica i počne dobivati još i 27% mirovine preminulog. Radi višeg rizika od siromaštva? Ili radi bračnog statusa? Uzajamno, solidarno i pravično? Ili dvije učiteljice, jedna s niskom druga s visokom mirovinom, obje postanu udovice, jedna naslijedi 27% mirovine supruga (ako ne uzme 77%), a druga ništa radi visoke mirovine. Solidarno možda, ali uzajamno i pravično? Efektivno, s novim se pravom proširuje društvena solidarnost prema dijelu korisnika u braku i zakonitim zajednicama, ne nužno najpotrebitijima, bez identifikacije odgovarajućeg izvora financiranja za to novo pravo. Ako se odluči da je to prioritet hrvatskog mirovinskog sustava i obaveza svih osiguranika i korisnika, dodatne troškove treba pokriti većom stopom doprinosa. Ako to nije nacionalni mirovinski prioritet već interes i pravo koje će koristiti samo oni u braku i zakonskim vezama u određenom imovinskom rasponu, pravično bi bilo da oni podnesu taj teret sami a ne da ga se naplaćuje od svih osiguranika ili poreznih obveznika. Tako uostalom funkcionira drugi stup – ako si u braku i izabereš mogućnost nasljeđivanja mirovine primit ćeš nižu prvu mirovinu. Ako su oba supružnika umirovljenici mogu uzeti pojedinačne mirovine bez umanjenja, ali samo ako se odreknu nasljeđivanja. Za razliku od toga, u prvom stupu supružnici dobiju pojedinačnu mirovinu kao da nisu u braku, a onda će po ovom prijedlogu još i dio naslijediti jer su u braku. Uzajamno i pravično? Kada bi se princip iz drugog stupa primijenio i na prvi, tako da se za bračne drugove smanje početne mirovine u prvom stupu ako žele nasljeđivanje, pravo bi moglo biti univerzalno i u prvom i u drugom stupu, ne bi ga trebalo ograničavati u ovisnosti od visine dohotka. Na kraju, korisnici kombinirane mirovine biraju između povratka u prvi stup i kombinirane dvostupne mirovine. Ako će se nasljeđivanje dijela mirovine u prvom stupu ostvarivati bez smanjenja početne mirovine, a u drugom se ista smanjuje, kakav će biti izbor onih u braku prilikom odlaska u mirovinu? Iz navedenih razloga trebalo bi prije prihvaćanja potvrditi usklađenost ovog prijedloga s Ustavom. ii) Predlaže se podizanje najniže mirovine za 1.5% u dvije uzastopne godine povrh redovnog usklađivanja, radi smanjenja rizika siromaštva onih s minimanlim mirovinama. Najniža mirovina, međutim, je proporcionalna godinama staža, tako da je veći rizik od siromaštva onih s malo staža, a manji onih s 40 godina staža. Mjera međutim linearno povećava sve najniže mirovine i povećava uravnilovku (smanjuje uzajamnost) u sustavu. Najniža mirovina u Hrvatskoj već se sada računa na razini uplate doprinosa iz prosječne plaće. Drugim riječima, ako ste cijeli život radili za prosječnu plaću, mirovina će vam biti ista kao i svima drugima koji su zarađivali i doprinosili manje. S novim prijedlogom 3% viša i vama i njima, premda za to nije plaćen doprinos. Ako se odluči da je povećanje najniže mirovine prioritet mirovinskog sustava, povećano pravo trebalo bi popratiti adekvatnim povećanjem stope doprinosa umjesto prevaljivanjem dodatnog troška na sve porezne obveznike. iii) Prava posebnih kategorija zaposlenika (vatrogasci i djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe te zaposlenici na poslovima razminiranja prije stupanja na snagu o DVO, PS i OSO) trebaju biti ujednačena, ali je pitanje razine tih prava u skladu s načelima uzajamnosti, solidarnosti i pravičnosti. Navedenim se kategorijama umirovljenika predlaže omogućiti rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu starosne mirovine u iznosu od 100% ili rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50%. Kao i drugim DVO, PS i OSO. Mogućnost rada na puno radno vrijeme uz primanje 50% mirovine potpuno je suprotna načelima solidarnosti i pravičnosti u sustavu generacijske solidarnosti. Društvo solidarno plaća mirovinu (ili dio) nekome tko radi puno radno vrijeme i doprinosi za one koji to ne mogu. Redovnim starosnim umirovljenicima ova mogućnost radi toga niti nije omogućena. S druge strane kategorije kojima je to omogućeno umirovljuju se ranije s beneficiranim radnim stažem jer rade na rizičnim poslovima koji pretpostavljaju značajno smanjenje radne sposobnosti. Ali ako ta sposobnost ne nestane i osoba može raditi puno radno vrijeme nema argumenata da joj se uz plaću isplaćuje i 50% mirovine. Kao i redovnom umirovljeniku kojemu se u tom slučaju mirovina obustavlja. Ovo je pravo već dano prethodnim izmjenana zakonima, a ovaj ga proširuje, umjesto da se koncept preispita s aspekta već spomenutih načela. Nije prihvaćen Vezano uz navode o neuvjerljivom obrazloženju intervencije u obiteljske mirovine, ističemo kako statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o prosječnim iznosima mirovine kategorije korisnika obiteljske mirovine koja je u svibnju 2022. iznosila 2.185,00 kn upućuju na nužnost intervencije u cilju povećanja razine primjernosti mirovine ove osjetljive kategorije umirovljenika. Stoga je redefiniranje obiteljske mirovine utvrđena kao jedna od mjera Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. U vezi navoda o nepravičnom i nejednakopravnom tretmanu uvođenja mogućnosti korištenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu (starosnu/invalidsku) u odnosu na bračni/izvanbračni status te u odnosu na nasljeđivanje mirovine, odnosno sredstava iz II. mirovinskog stupa, naglašavamo kako osim spomenutih načela koja su navedena na početku komentara, treba uzeti u obzir i osigurane rizike u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja. Omogućavanjem korištenja dijela obiteljske mirovine članovima obitelji umrlog osiguranika/korisnika mirovine osigurava se pravo u slučaju nastupa rizika smrti. Stoga, korištenje dijela obiteljske mirovine omogućuje se prema propisanim uvjetima i kriterijima, uvažavajući pri tome ranije spomenuta načela uzajamnosti i solidarnosti, što se nikako ne može izjednačavati s obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), kao niti s pravima iz sustava socijalne skrbi koja se uvjetuju socijalnim statusom. Predloženim rješenjem doprinosi se prevladavanju socijalnih rizika i ostvarivanju socijalne solidarnosti nužne za održanje i razvoj društva. Također, u odnosu na navode o ustavnosti predloženog rješenja, podsjećamo na izraženo mišljenje Ustavnog suda RH prema kojem zakonodavac ima ustavnu ovlast uređivati i mijenjati podsustav mirovinskog osiguranja utemeljenog na generacijskoj solidarnosti radi njegova prilagođavanja gospodarskim i socijalnim prilikama u zemlji radi poboljšanja materijalne i socijalne sigurnosti korisnika mirovine ostvarenih i određenih isključivo prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju. U vezi navoda o najnižoj mirovini, naglašavamo kako je važećim zakonskim okvirom uspostavljena znatno veća ovisnost visine mirovine o dužini mirovinskog staža i kroz institut najniže mirovine, kojim se osigurava donja razina prava i koje predstavlja solidarnu preraspodjelu u korist određenih skupina. Također, ukazujemo kako nije točna tvrdnja o istom iznosu mirovine korisnika koji je tijekom radnog vijeka ostvarivao plaću u visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj s onima koji ostvaruju pravo na najnižu mirovinu, s obzirom da prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskim osiguranju, oni imaju pravo na dodatak od 27%, za razliku od korisnika najniže mirovine koji to pravo ne mogu ostvariti. U odnosu na navode o omogućavanju rada profesionalnih vatrogasaca, policijskih službenih osoba i vojnih osoba umirovljenih prije stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijski službenika i ovlaštenih službenih osoba, ističemo kako je mirovinskom reformom predviđena takva mogućnost za pojedine kategorije umirovljenika. Naime, radi se o iznimci koja je uvedena isključivo radi osiguranja legitimnog cilja, a to je podučavanja mlađe radne snage i osiguranje radne snage posebnih vještina i kompetencija u deficitarnim zanimanjima. Stoga, dodatno proširenje predloženo je isključivo radi navedenog legitimnog cilja, a ne dvostrukog davanje po osnovi minulog rada Također, podsjećamo i na Odluku Ustavnog suda, broj: U-I-3667/2019, od 4. svibnja 2021. kojom nije prihvaćen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 99. stavka 3. točke 10. Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno diskriminatornog učinka u predložene iznimke u odnosu na ostale kategorije umirovljenika
23 Željko Deković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Priznavanje radnog staža koris. prij. starosne mir. po osnovi radnog staža ostvarenog od radnog odnosa ili drugog dohotka i umanjenje penalizacije za prijevremene mirovine Poštovani, kada osiguranik. ispuni uvjete za priznanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu prema članku 34. ZOMO-a provodi se sljedeći postupak: “ • U postupku izračuna mirovine prema članku 81. do 84. ZOMO-a utvrđuju se prosječni vrijednosni bodovi • Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine prema čl. 85. stavku 2. ZOMO-a određuje se tako da se polazni faktor iz čl. 85. stavka 1., koji iznosi 1,0 smanjuje za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu • Osobni bodovi za određivanje mirovine prema članku 86. ZOMO-a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem iskazanim u obliku decimalnog broja i s polaznim faktorom. Od tako utvrđenih osobnih bodova određuje se dio mirovine kao osnovna mirovina prema odredbi članka 93. ZOMO-a.“ Nije sporno kako se korisniku prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika može odrediti nova mirovina ako je kao korisnik mirovine ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi i ako su ispunjeni uvjeti godina života i mirovinskog staža iz članaka 33., 34., 35., 180. i 182. Zakona o mirovinskom osiguranju. Međutim, nova mirovina odredit će se prema članku 79. stavcima 1. i 2. i člancima 81. do 88. ovoga Zakona prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu, a polazni faktor i dalje se određuje u visini polaznog faktora na temelju kojega je bila određena prijašnja mirovina. STOGA PREDLAŽEM DA AKO KORISNIK PRIJEVREMENE STAROSNE MIROVINE DULJE VRIJEME ZASNUJE RADNI ODNOS UZ KORIŠTENJE POSTOJEĆE MIROVINE ILI OSTVARUJE DRUGE DOHOTKE, TE AKO PODNESE ZAHTJEV ZA PONOVNO ODREĐIVANJE MIROVINE KADA ISPUNI UVJET OD 12 MJESECI STAŽA OSIGURANJA PO TOJ OSNOVI I NAPUNI 65 GODINA ŽIVOTA DA SE PENALIZACIJE PRIJEVREMENE MIROVINE SMANJI ZA UTVRĐENI IZNOS RADNOG STAŽA I POVEĆA POSTOJEĆI IZNOS PRIJEVREMENE MIROVINE KOJU SADA PRIMA/ S OBZIROM NA TO KAKO SE POLAZNI FAKTOR ODREĐUJE U VISINI POLAZNOG FAKTORA NA TEMELJU KOJEGA JE BILA ODREĐENA PRIJAŠNJA MIROVINA, ODNOSNO DA SE PROMJENI POLAZNI FAKTOR ZA NAKNADNO UTVRĐENI RADNI STAŽ/? Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrđuje staž po osnovi drugog dohotka početkom godine za prethodnu kalendarsku godinu, nakon objave podatka o prosječnoj plaći u RH u prethodnoj godini. Zavod donosi rješenje o novoj određenoj mirovini od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnesenog zahtjeva za ponovno određivanje mirovine. Primjerice, u mojem slučaju, ja sam u kalendarskoj 2021. godini ostvario drugi dohodak u iznosu 137.872,33 kn /kao sudski vještak za fin. - rač. poslove, te viši predavač na Veleučilištu u Šibeniku/ prema podacima iz matične evidencije osiguranika HZMO na dan: 05.01.2022. godine predstavlja izveden staž mirovinskog osiguranja od 12 mjeseci s obzirom na iznos prosječne bruto plaće u 2021.g. u RH. Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima i/ili primicima na koje su obračunati i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku/. Prema sadašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 151/14,33/15,115/18) ako ja kao korisnik prijevremene starosne mirovine HZMO-u uputim zahtjev za ponovno određivanje mirovine u 2022. godini za ostvareni dodatni mirovinski staž po osnovi drugog dohotka od 12 mjeseci u 2021.g., meni kao dosadašnjem korisniku prijevremene starosne mirovine koju sam primao za vrijeme ostvarivanja drugog dohotka, prigodom određivanja nove mirovine ne povećava se polazni faktor, tj. ne smanjuje se postotak umanjenja prijevremene starosne mirovine za ostvareni staž od 12 mjeseci i povećava mirovina za ostvarenu još jednu dodatnu godinu radnog staža. Ukratko moj prijedlog da se izmjenama postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju omogući sljedeće: : Dodatni radni angažman iza kojeg stoje uplate za mirovinsko osiguranje umirovljenicima korisnicima prijevremene starosne mirovine treba omogućiti da zatraže novi izračun mirovine kad ostvare najmanje godinu staža osiguranja po osnovi radnog osnosa ili drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, i uz ispunjen uvjet godina života i mirovinskog staža za novu mirovinu i to kada korisnik prijevremene starosne mirovine napuni 65 godina života. Da budem sasvim precizan, treba zakonskim izmjenama priznati novo plaćene doprinose za mirovinsko osiguranje u novi izračun mirovine, i smanjiti penalizaciju prijevremene mirovine kada umirovljenik ostvaruje dodatnih 12 mjeseci staža i dodatnih 12 mjeseci života i što je najvažnije uplaćuje nove doprinose za mirovinski i to u ne malim iznosima za ostvariti 12 mjeseci radnog staža / primjerice u mome slučaju ja sam uplatio cca 13.780,00 kn doprinosa za mirovinsko osiguranje u 2021.g./? Nema nikakvog smisla i mome mišljenju protivno je Ustavnom načelu jednakosti građana pred zakonom da „startna“ penalizacija utvrđena rješenjem o određivanju prijevremene starosne mirovine korisnicima ostaje doživotno neovisno o budućem ostvarenju radnog staža po osnovi radnog odnosa ili drugog dohotka, te godina života? ALTERNATIVA JE UKINUTI PLAĆANJE DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE SVIM UMIROVLJENICIMA PO SVIM OSNOVAMA. Unaprijed zahvaljujem uz srdačan pozdrav iz Šibenika! Željko Deković. PS Poseban problem je nadalje što penalizacija u drugom stupu nije tako vidljiva, ali itekako postoji iz razloga što je dob odlaska u mirovinu važan faktor aktuarskih izračuna koje koristi drugi stup tako da će za istu svotu štednje mirovina 65-godišnje muškarca biti veća od mirovine 60-godišnjaka. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer nije predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona. Međutim, ističemo kako je način određivanja prijevremene starosne mirovine na temelju naknadno navršenog staža osiguranja u pogledu smanjenja, odnosno tzv. penalizacije vezan isključivo uz opredjeljenje destimuliranja prijevremenog umirovljenja. Stoga je i predviđeno isto smanjenje kod ponovnog određivanja u slučaju da je mirovina bila u isplati. U slučaju da je korisniku za vrijeme zaposlenja bila obustavljena ranije priznata prijevremena starosna mirovina, može mu se smanjiti i tzv. penalizacija ovisno o razdoblju obustave mirovine.