Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVAN ZIDAREVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNIM MATICAMA, Članak 3. Pravo na samoodređene osobe spada u korpus neotuđivih ljudskih prava koje, između ostalog, štite Povelja UN-a i Međunarodna konvencija o građanskim i političkim pravima. Ukoliko dolazi do izmena Zakona o državnim maticama neophodno je omogućiti pravo pojedinca da naknadno izmeni podatke o nacionalnosti upisane pri temeljnom upisu. Jedino se tako obezbeđuje sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti koja nužno nije (ne mora da bude) percipirana sa nacionalnosti koju su detetu rođenjem odredili roditelji (u njegovo ime). Još jednom je važno istaći da je promena mišljenja pojedinca njegovo neotuđivo ljudsko pravo i zakonodavac bi to morao da prepozna u izmenama PZ. Primljeno na znanje Upućujete se na odgovor uz komentar pod brojem 2.
2 PGP Sisak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNIM MATICAMA, Članak 3. Udruga PGP Sisak inicirala je izmjenu odredbi čl. 9. Zakona o državnim maticama (NN 96/93 i 76/13) tijekom 2016. godine, 2020. te sredinom svibnja 2022. iz razloga što trenutna zakonska regulativa ne dozvoljava izmjenu jednom izjavljene nacionalne pripadnosti u matici rođenih. Na obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama sredinom srpnja na e savjetovanju dali smo svoj komentar/prijedlog izmjena čl. 9 Zakona o državnim maticama kojeg ponovno citiramo: „Na problematiku ove pravne nemogućnosti legitimnog izražavanja nacionalne pripadnosti upozoravamo već dulji niz godina jer se svakodnevno susrećemo sa činjenicom da trenutnu zakonsku regulativu treba izmijeniti. Osobito je to uočeno kod pripadnika romske nacionalne manjine ako njihovi roditelji kod temeljnog upisa izjave da je djetetova narodnost Hrvat/Hrvatica, a u registru birača se takva osoba vodi kao pripadnik romske nacionalne manjine. S tim u vezi takve osobe će otežano ostvarivati prava koja im pripadaju po osnovu pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini jer se u većini slučajeva za ostvarivanje određenih prava ostvaruje dostavljanjem rodnog lista u kojem stoji dokaz o nacionalnoj pripadnosti. Zapravo dolazi do situacije da jedna osoba ima dvije nacionalnosti istovremeno, a time se kod popisa birača ne može utvrditi stvarni broj pripadnika određene nacionalne manjine.“ Naznačeni komentar/prijedlog primljen je na znanje. Ministarstvo pravosuđa i uprave / u daljnjem tekstu MPU/ u svome odgovoru navodi kako se u maticu rođenih upisuju naknadno podaci koji nisu ili ne mogu biti poznati u vrijeme temeljnog upisa, a utječu na osobni status osobe. Isto tako navodi se kako ne postoji evidencija nacionalnosti, te kako ne postoji posebni propis koji bi utvrđivao postupak promjene nacionalnosti. Projekt građanskih prava Sisak ponovno naglašava važnost/nužnost naknadne izmjene podataka o nacionalnosti koja je upisana pri temeljnom upisu jer njezina promjena u određenom trenutku utječe na osobni status pojedinca, ostvarivanja njegovih statusnih prava, npr. Roma. Naime, ako je podatak o nacionalnosti nebitan kako MPU tvrdi jer se ne vode evidencije o nacionalnosti i pripadnost određenom narodu ne dokazuje isprava, zašto se takav podatak uopće upisuje i koristi kod temeljnog upisa? Kako postoji postupak promjene osobnog imena, državljanstva, spola tako je potrebno regulirati postupak promjene nacionalnosti i donijeti zakonski akt kojim će se to regulirati. Svaki pojedinac u određenom periodu života ako poželi promijeniti osobno ime ili prezime zašto ne bi mogao promijeniti po svojoj osobnoj volji i svoju nacionalnost? Primljeno na znanje Upućujete se na odgovor uz komentar pod brojem 2.
3 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNIM MATICAMA, Članak 3. U više godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice dana je preporuka o potrebi izmjene čl. 9. Zakona o državnim maticama. Tako je u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu Ministarstvu pravosuđa i uprave preporučeno da pripremi izmjene ovog Zakona kojima bi se omogućila naknadna izmjena podatka o nacionalnosti upisanog pri temeljnom upisu, ili kojima bi se ovaj podatak izuzeo od onih koji se upisuju u maticu rođenih. Naime, od 2016. godine zaprimili smo više pritužbi zbog odbijanja zahtjeva za izmjenom podatka o nacionalnosti upisanog u maticu rođenih. Zbog toga smo u više navrata isticali da je sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti osnovno manjinsko pravo, da je pripadnost određenoj naciji subjektivan osjećaj pojedinca i da on ne mora koincidirati s pripadnošću koju su osobi odredili roditelji po rođenju. Ministarstvo pravosuđa i uprave očitovalo se da dopuštanje izmjene nije nužno jer se maticom rođenih dokazuje rođenje, a ne nacionalnost, da nitko ne brani slobodno izjašnjavanje o nacionalnosti bez obzira na onu upisanu u matici, da se pripadnost narodu ne dokazuje ispravama već se o njoj osoba izjašnjava, da upis nacionalnosti u matičnim knjigama ne utječe na osobni status, kao i da, neovisno o tom upisu, osobi nitko ne brani da se za potrebe drugih službenih evidencija, primjerice registra birača, drugačije izjašnjava. Stoga ukazujemo kako omogućavajući ili ne omogućavajući da izvadak iz matice rođenih bude usklađen s subjektivnim osjećajem pripadnosti pojedinca, država utječe i na to kako svi koji dolaze u doticaj s tim izvatkom, doživljavaju tog pojedinca u pogledu nacionalne pripadnosti. Normativno onemogućavanje izmjene podataka o nacionalnosti u matici rođenih može negativno utjecati na slobodno izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti i u drugim situacijama, primjerice pri popisu stanovništva, a može djelovati odvraćujuće i na odluku pojedinca da podatak o nacionalnosti u registru birača uskladi sa svojim subjektivnim osjećajem. U konačnici, to može negativno djelovati i na ostvarivanje (kolektivnih) manjinskih prava. Smatramo da bi trebalo omogućiti njegovu naknadnu izmjenu i uzimajući u obzir kako se svi podaci upisani u matičnu knjigu rođenih pri temeljnom upisu, osim nacionalnosti (djeteta) te zanimanja, prebivališta i adrese stanovanja roditelja u trenutku rođenja djeteta, mogu promijeniti. Tako se, primjerice, mogu promijeniti osobno ime, državljanstvo te spol djeteta, ali ne i nacionalna pripadnost koju su odredili roditelji po rođenju. Naša je institucija još 2016. godine u provedbi projekta PGP-a Sisak, kojemu je cilj bio ohrabriti, poticati i pomoći osobama romskog podrijetla da se deklariraju kao pripadnici romske nacionalne manjine, kako bi mogli ostvariti prava koja im kao pripadaju, informirana da uredi državne uprave, temeljem čl. 9. Zakona o državnim maticama, odbijaju zahtjeve za izmjenom podatka o nacionalnosti upisanog prilikom temeljnog upisa u maticu rođenih. U jednom slučaju nam se tako primjerice obratio hrvatski državljanin, rođen 1978. godine, kojem nije upisana nacionalna pripadnost u matici rođenih, smatrajući da mu se uskraćivanjem naknadnog upisa nacionalnosti temeljem iste odredbe Zakona o državnim maticama, brani da se izjašnjava Hrvatom. Navedeni primjer nalazi se u opsežnoj analizi koji smo objavili na ovu temu 2020. godine, dostupnu na https://www.ombudsman.hr/hr/analiza-nemogucnost-promjene-podatka-o-nacionalnoj-pripadnosti-u-matici-rodenih/. Iako je Nacrtom konačnog prijedloga zakona o državnim maticama obuhvaćena izmjena čl. 9., i dalje se predlaže upis nacionalnosti djeteta pri temeljnom upisu, a izmjena podatka o nacionalnosti i dalje nije navedena među podacima koji se mogu naknadno mijenjati. S obzirom da je u Mišljenju Vlade RH na Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu navedeno da će se u slučaju izmjene Zakona o državnim maticama razmotriti dana preporuka, ovim putem ju sada još jednom ponavljamo. Primljeno na znanje Promjene podataka u državnim maticama, nakon što su u nju upisani temeljni podaci, mogu se izvršiti na temelju dvije pravne osnove: kao ispravak grešaka učinjenih pri temeljnom upisu i kao naknadni upisi. Ispravljanje grešaka u državnim maticama odnosi se na greške koje su učinjene pri temeljnom upisu podataka, tj. kada je neki temeljni podatak pogrešno upisan, odnosno podatak koji nije bio točan ili istinit u vrijeme temeljnog upisa, a naknadno je utvrđena točnost odnosno istinitost tog podatka. Naknadni upisi i bilješke su dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na činjenice koje su nastale ili su postale poznate nakon izvršenog temeljnog upisa. Maticom rođenih dokazuje se činjenica rođenja, ali ne i nacionalna pripadnost. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, broj 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11) svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj ne postoji evidencija o nacionalnosti i iz razloga što se nacionalnost ne dokazuje ispravama već se o njoj osoba izjašnjava. S obzirom da nacionalnost upisana u državnim maticama ne utječe na osobni status osobe, nije ni predviđena promjena tog podatka u državnim maticama. Naime, sva prava koja imaju pripadnici nacionalnih manjina (primjerice ostvarivanje biračkog prava po osnovi nacionalne pripadnosti) ostvaruju se na temelju izjave o nacionalnoj pripadnosti, a ne na temelju podatka koji je upisan u maticu rođenih ili iskazan na izvatku iz matice rođenih. S obzirom da podatak o nacionalnoj pripadnosti upisanoj u registar birača utječe na određena prava, taj se podatak u registru birača može i mijenjati i to u vrlo jednostavnoj proceduri pred nadležnim upravnim tijelom županije ili Grada Zagreba ili putem sustava e-Građani u okviru usluge e-Birači. Nakon podnošenje zahtjeva o promjeni podataka o nacionalnosti putem sustava e-Građani, dobiva se obavijest o promjeni u Korisnički pretinac građana. Da upisana nacionalnost u državnim maticama ne utječe na osobni status osobe ukazuje i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-422/1995 od 24. lipnja 1999. godine. Prema navedenoj odluci, odbijanje dopune podatka o nacionalnosti u matici rođenih ne predstavlja povredu jamstva ravnopravnosti i slobodnog izražavanja nacionalnosti. Stoga na isti način treba postupati i kad se radi o promjeni nacionalnosti, što potvrđuje i dosadašnja sudska praksa. Državne matice sadrže podatak o nacionalnoj pripadnosti i isti se trenutno iskazuje na ispravama iz državnih matica, pod uvjetom da je podatak o nacionalnosti upisan u evidenciju. Radi se o podatku koji se je, ovisno o zakonu koji se primjenjivao u trenutku rođenja osobe, upisivao odnosno nije upisivao u maticu rođenih. Prilikom donošenja novog zakona o državnim maticama ili opsežnije izmjene postojećeg (ove izmjene su ciljane i usmjerene na usklađivanje s promjenama drugih propisa) može se razmotriti rješenje da se predmetni podatak ne iskazuje na ispravama koje se izdaju iz državnih matica.