Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA, Članak 4. Predlažemo da se ovim člankom, koji intervenira u članak 11. važećeg Zakona, osim oslobođenja potrošača od plaćanja sudskih pristojbi za pokretanje postupaka na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa, predvidi i oslobođenje od naplate sudske pristojbe u izvanparničnim postupcima koji se vode temeljem odredbe članka 101. Obiteljskog zakona radi zaštite prava i interesa djece. Nije prihvaćen U sudskim postupcima na temelju članka 101. Obiteljskog zakona nije predviđeno oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe. Sama činjenica da se navedeni postupci vode radi zaštite prava i interesa malodobne djece o kojima sud vodi posebnu skrb nije razlog za uvođenje predmetnog oslobođenja s obzirom da u ovim postupcima postoji imovina odnosno imovinska prava veće vrijednosti te ne postoji konkretna opasnost za uzdržavanje.
2 Pravobranitelj za djecu RH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA Praćenjem stanja prava djece u okviru djelokruga kojeg regulira Zakon o pravobranitelju za djecu, saznajemo za različito postupanje sudova pri naplati sudske pristojbe u izvanparničnim postupcima koji se vode temeljem odredbe članka 101. Obiteljskog zakona. Radi se o sudskim postupcima koje temeljem Obiteljskog zakona mogu pokrenuti roditelji ili dijete radi ishođenja odobrenja suda za zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom odnosno imovinskim pravima. Saznajemo da neki sudovi u ovakvim postupcima pristojbu naplaćuju (jer takvo oslobođenje nije izričito navedeno u odredbi članka 11. Zakona o sudskim pristojbama), dok neki sudovi pristojbe u ovakvim postupcima ne naplaćuju, jer smatraju da je riječ o postupcima koji se vode radi zaštite prava i interesa malodobne djece o kojima sud vodi posebnu skrb te se na taj način izbjegava naplata pristojbi roditeljima koji žive s djetetom, odnosno iz sredstava koja se koriste za uzdržavanje djeteta. Stav potonjih sudova držimo ispravnim i u interesu djece te se i ovom prilikom, kao i u dosadašnjim aktivnostima, zalažemo za ujednačavanje sudske prakse kroz dopunu propisa. Stoga i ovim putem predlažemo dopunu odredbi Zakona o sudskim pristojbama, konkretno čl.11. važećeg Zakona, na način da se za postupke koji se vode temeljem članka 101. Obiteljskog zakona osigura oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi. U praksi se, naime, ovi postupci često vode i radi donošenja odluka o budućim imovinskim interesima djeteta, primjerice, prihvaćanja darova s teretom ili odbijanja ponuđenih darova, sklapanja ugovora između djeteta i fizičkih ili pravnih osoba kojima je predmet raspolaganje budućim imovinskim pravima djeteta u vezi s njegovim sportskim, umjetničkim ili sličnim aktivnostima, kao i radi raspolaganja nasljedstvom (najčešće u slučajevima kada postoji sumnja u dugove ostavitelja koji bi potencijalno mogli opteretili i dijete i obiteljski budžet namijenjen uzdržavanju djeteta). Oslobađanjem od plaćanja sudskih pristojbi roditelji bi se lakše odlučili na pokretanje ovih postupaka, kao posebnog mehanizma za pravnu zaštitu imovinskih interesa djece. Nije prihvaćen U sudskim postupcima na temelju članka 101. Obiteljskog zakona nije predviđeno oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe. Sama činjenica da se navedeni postupci vode radi zaštite prava i interesa malodobne djece o kojima sud vodi posebnu skrb nije razlog za uvođenje predmetnog oslobođenja s obzirom da u ovim postupcima postoji imovina odnosno imovinska prava veće vrijednosti te ne postoji konkretna opasnost za uzdržavanje.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA Člankom 11. st. 1. t. 5. važećeg Zakona o sudskim pristojbama, oslobođeni su plaćanja sudskih pristojbi i osobe s invaliditetom. Spomenuta odredba definira da se status osobe s invaliditetom dokazuje valjanom ispravom Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje u tekstu Zavod). Primjena ove odredbe u praksi izaziva dvojbe i nejasnoće. Naime, Zavod izdaje nalaz i mišljenje tijelu koje vodi upravni postupak za priznavanje određenih prava, u kojemu nalaz i mišljenje predstavlja jedan od dokaza. S obzirom da se postupci vještačenja vode za potrebe različitih sustava i različitih prava te da sam nalaz i mišljenje uglavnom predstavlja obiman dokument sa nizom podataka osobne prirode, a kojega često sama osoba ne posjeduje, smatramo potrebnim precizirati na drugačiji način isprave kojima se dokazuje invaliditet – to može biti potvrda o statusu osobe s invaliditetom koju bi Zavod izdavao temeljem nalaza i mišljenja, ili važeće rješenje o utvrđenom postotku oštećenja organizma, ili rješenje o ostvarivanju naknada osnovom invaliditeta (poput rješenja o pravu na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu). Smatramo da bi se jasnijim definiranjem dokaza invaliditeta, izbjegle dvojbe oko ostvarivanja ove povlastice. Također, nije dovoljno jasno prema kojim se kriterijima sada odlučuje tko sve od osoba s invaliditetom (kojeg stupnja/težine invaliditeta) ostvaruje pravo na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Nije prihvaćen U dosadašnjoj praksi nisu utvrđeni problemi s dokazivanjem statusa invaliditeta, a trenutna zakonska formulacija ne obvezuje na podnošenje točno određene isprave, već svake kojom se navedeni status može dokazivati. Zakonska odredba ne razlikuje stupnjeve odnosno težinu invaliditeta, već obuhvaća sve osobe s invaliditetom.