Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog uredbe o sustavu jamstva podrijetla energije

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Eko Reciklažni Park d.o.o. UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 3. U skladu s prijedlogom da se u proizvodna postrojenja, za koja korisnik registra može poslati zahtjev za registraciju, uključi i energija proizvedena iz otpada (veza komentar na članak 6.), predlaže se dopuna točke i. stavka 2. na način da neto proizvedena električna energija uključuje i električnu energiju proizvedenu iz otpada: neto proizvedena električna energija – bruto proizvedena električna energija, umanjena za vlastitu potrošnju proizvodnih jedinica proizvodnog postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili otpad ili iz visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja i opću potrošnju postrojenja Primljeno na znanje Status povlaštenog proizvođača može se steći održivim korištenjem otpada u proizvodnim postrojenjima o čemu odlučuje HERA pa je isto obuhvaćeno uredbom.
2 Eko Reciklažni Park d.o.o. UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 7. U skladu s prijedlogom da se u proizvodna postrojenja, za koja korisnik registra može poslati zahtjev za registraciju, uključi i energija proizvedena iz otpada (veza komentar na članak 6.), predlaže se dopuna stavaka 5. i 6. na način da se u odredbe prijedloga Uredbe o sustavu jamstva podrijetla energije također uključe i proizvodna postrojenja proizvođača električne i/ili toplinske energije iz otpada. Nije prihvaćen Odgovoreno pod 23 (u članku 6.).
3 Eko Reciklažni Park d.o.o. UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 6. Predlaže se dopuna stavka 2. na način da se u navedena postrojenja za koja korisnik registra može poslati zahtjev za registraciju uključi i energija proizvedena iz otpada na slijedeći način: Korisnik registra može podnijeti zahtjev za registraciju sljedećih proizvodnih postrojenja: - proizvodno postrojenje sa statusom povlaštenog proizvođača električne energije, - proizvodno postrojenje sa statusom proizvođača plina iz obnovljivih izvora energije, - proizvodno postrojenje sa statusom proizvođača toplinske energije iz obnovljivih izvora energije, - proizvodno postrojenje sa statusom proizvođača električne i/ili toplinske energije iz otpada Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (NN br. 138/21) definira i mogućnost proizvodnje električne i toplinske energije korištenjem otpada kao sirovine u proizvodnom postrojenju uslijed čega je, uz proizvodnju električne i toplinske energiju na visokoučinkovit način te obnovljive izvore energije, u prijedlog Uredbe o sustavu jamstva podrijetla energije također potrebno uključiti i električnu i/ili toplinsku energiju proizvedenu iz otpada. Primljeno na znanje Status povlaštenog proizvođača može se steći održivim korištenjem otpada u proizvodnim postrojenjima o čemu odlučuje HERA pa je isto obuhvaćeno uredbom.
4 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 18. S obzirom da ne mora biti samo distribucijski sustav već i transportni sustav, predlažemo umjesto „nadležnom operatoru distribucijskog sustava“ pisati „nadležnom operatoru plinskog sustava“. Nije prihvaćen U članku 18. jasno je napisano kome se dostavlja uzorak plina.
5 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 18. Predlažemo promijeniti rok obveze za dostavu uzoraka plina nadležnom operatoru plinskog sustava, tj. raditi uzorkovanje barem jednom mjesečno s obzirom da se i obračunska količina utvrđuje za mjesečno obračunsko razdoblje Nije prihvaćen Za sada će proizvođačima plina ostati obaveza da jednom godišnje dostavlja uzorak plina nadležnom operatoru plinskog sustava, a sa ciljem da izbjegnu dodatna administrativna opterećenja za proizvođače.
6 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 15. Stavak 4. Potrebno je prepoznati, odnosno dodati i mogući zatvoreni distribucijski sustav u elektroenergetici. Prihvaćen Prihvaća se.
7 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 15. Stavak 3. Umjesto propisane obveze da „Opskrbljivač toplinske energije“ dostavlja podatke s OMM proizvodnog postrojenja, logično bi bilo da iste dostavlja nadležan subjekt za mjerenje na sučelju proizvodnjom postrojenja s toplinskom mrežom, a to je „distributer toplinske energije“, ne „opskrbljivač“. Prihvaćen Prihvaća se.
8 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 15. Stavak 1. Umjesto „podrijetla energije“ predlažemo pisati podrijetla električne energije“, jer se na kraju stavka navodi „elektroenergetska mreža“. Prihvaćen Prihvaća se.
9 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 15. Postavlja se pitanje što je s jamstvima podrijetla izdanim za npr. zeleni vodik koji nije priključen na transportni ili distribucijski sustav već se primjerice s mjesta proizvodnje odvozi kamionima? Primljeno na znanje Uredba se putem registra bavi sustavom jamstva isporučenim u umreženi sustav, a sve sukladno zahtjevima direktive o mogućnosti proizvodnje nisko ugljične energije u jednoj državi i prepoznavanje / korištenje iste u bilo kojoj drugoj državi EU.
10 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 12. Nije u potpunosti prenesen čl. 19. RED II, u kojemu, između ostalog stoji i ovo: „Države članice osiguravaju da sva jamstva o podrijetlu koja nisu poništena isteknu najkasnije 18 mjeseci od proizvodnje odgovarajuće jedinice energije. Države članice uključuju istekla jamstva o podrijetlu u izračun svoje preostale kombinacije izvora energije.“ Vezano uz energetsku statistiku i izračun udjela OIE u konačnoj nacionalnoj bruto potrošnji u RED II je definiran pojam “preostale kombinacije izvora energije”. Prihvaćen Prihvaćeno u članku 12.
11 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 11. Stavak 6. Nepotrebno je propisivati dostavu podataka vezano uz količine emisijskih jedinica CO2 i uštede emisija samo za VUK. Predlažemo isto brisati, odnosno zadržati strukturu stavka iz prijašnje Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o uspostavi sustava jamstva podrijetla …NN 55/2019. Nije prihvaćen Potrebno je ostaviti iz razloga certificiranja sukladno AIB EECS pravilima.
12 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 11. tavak 4. Nije u potpunosti prenesen čl. 19. RED II, u kojemu, između ostalog stoji: „U jamstvima o podrijetlu postrojenja od manje od 50 kW mogu biti navedene pojednostavnjene informacije.“ Prihvaćen Prihvaća se.
13 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 11. Stavak 3. Predlaže se pisati „grijanje i/ili hlađenje“. Prihvaćen Prihvaća se.
14 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 10. Potrebno je precizirati da li se godišnja naknada plaća po pojedinom registriranom postrojenju u sustavu jamstva podrijetla ili jedinstveno za sva registrirana postrojenja, neovisno o broju proizvodnih postrojenja. Primljeno na znanje Članak 10. Za sva postrojenja se plaća godišnja članarina.
15 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 7. U čl. 7. stoji: „(8)Republika Hrvatska osigurava da je jamstvo podrijetla energije proizvedeno iz visokoučinkovite kogeneracije usklađeno sa zahtjevima određenim u stavku 7. ovog članka i da sadrže najmanje podatke iz članka 11. stavaka 4. i 5. ove Uredbe.“ Izvadak iz RED II: Ako su države članice uspostavile mehanizme jamstava o podrijetlu za druge vrste energije, opskrbljivači u svrhu obavješćivanja upotrebljavaju ista jamstva o podrijetlu za onu vrstu energije koju su dostavili. Isto tako, jamstva o podrijetlu izdana na temelju članka 14. stavka 10. Direktive 2012/27/EU mogu se upotrebljavati kao potkrepa bilo kojeg zahtjeva da se dokaže količina električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije. Za potrebe stavka 2. ovog članka, ako je električna energija proizvedena iz visokoučinkovite kogeneracije uporabom obnovljivih izvora energije, može se izdati samo jedno jamstvo o podrijetlu u kojemu se navode obje značajke. Prihvaćen Prihvaća se.
16 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 6. Stavak 2. Potrebno je ujednačiti statuse postrojenja, jer nigdje u zakonodavstvu RH nije definiran status proizvođača plina iz OIE, niti status proizvođača toplinske energije, a status povlaštenog proizvođača definiran je samo za električnu energiju, što isti stavlja u diskriminirajući položaj u odnosu na ostale. Nije prihvaćen Status povlaštenog proizvođača definiran je za proizvodna postrojenja te se isto prepoznaje koja proizvode iz OIE i VUK i u tom smislu ne postoji zapreka da ih regulativa prepozna.
17 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 6. Stavak 2. Iz ovoga je stavka također vidljivo da se Uredba odnosi samo na energiju iz OIE te je, kako je komentirano u prethodnim komentarima, potrebno prilagoditi članak 1. Ništa ne priječi države članice da izdaju jamstva podrijetla i za druge oblike energije (VUK, nuklearnu energiju,…). Nije prihvaćen Izdavanje JP-a na području RH biti će omogućeno samo za proizvodna postrojenja koja koriste OIE i VUK. Dodatno, biti će omogućen uvoz JP-a iz drugih oblika energije (npr. nuklearna) za potrebe dokazivanja krajnjim kupcima udjela u opskrbi niskougljičnom energijom u koju spadaju osim OIE i VUK na plin i nuklearna.
18 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 6. Stavak 1. Prema ovoj Uredbi jamstva podrijetla se izdaju isključivo proizvođaču, dok RED II (čl. 19) omogućuje da se jamstva o podrijetlu ne moraju izdavati samo izravno proizvođaču, nego opskrbljivaču ili potrošaču koji kupuje energiju iz obnovljivih izvora ili u konkurentnom okruženju ili u okviru dugoročnog ugovora o kupnji obnovljive energije. Nije prihvaćen Jamstva se uvijek izdaju na račun proizvođača, a tek nakon toga se mogu transferirati na kupce.
19 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 5. Članci 4. i 5. Smatramo da nije ispravno formulirati navedene članke na taj način, odnosno da su sustav poticaja, sustav jamstva podrijetla i nacionalni ciljevi vezani za udio energije iz OIE u konačnoj nacionalnoj bruto potrošnji itekako povezani. Nije prihvaćen Izvještavanje kupaca o jamstvu podrijetla energije nije povezano s nacionalnim ciljevima.
20 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 4. Stavak 3. Predlažemo da se umjesto izraza „toplinske energije“ piše samo „energije“ ili pojedinačno navode obje energije: „električne energije“ i „toplinske energije“. Prihvaćen Prihvaća se.
21 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 4. Stavak 3. Predlažemo da se nakon izraza „količini energije“ doda i „i plina“, u prvom dijelu rečenice. Nije prihvaćen Nije potrebno dodavati i „plina“.
22 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 4. Vidjeti načelnu primjedbi vezano uz proizvodnju na domicilnom teritoriju RH. Nije prihvaćen Pojašnjeno.
23 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 3. Stavak 2., točka 13. Ukoliko se ovo navodi znači da se Uredba odnosi samo na OIE? Što je npr. sa sivim ili plavim vodikom? Odnosi li se samo na zeleni vodik? U tom smislu potrebno je napraviti prilagodbu u čl.1 – vidjeti komentar uz članak 1. Prihvaćen Uz vodik dobiven iz OIE, omogućeno je izdavanje JP-a i za nisko-ugljični vodik kao i ostali oblici nisko ugljične energije.
24 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 3. Stavak 2., točka 1. Zašto se govori samo o dražbama jamstva podrijetla električne energije? Što ako se ustroji takav sustav poticanja da i neki proizvođač toplinske energije dobije poticaj, pa bi i njegovim jamstvima podrijetla trebala trgovati država. Ili se to ne spominje zato što se toplina troši lokalno unutar granica RH, a jamstvima podrijetla se trguje međunarodno? Primljeno na znanje Energija proizvedena u sustavu poticaja je u smislu pripadanja jamstva porijekla na raspolaganju tijelu koje daje poticaje odnosno HROTE.
25 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 3. Stavak 2. Potrebno je definirati izraz „izravan uvoz ili izvoz energije“ s obzirom da se isti koristi u čl. 7. st. (2). Nije prihvaćen Izravan uvoz i izvoz podrazumijeva uvoz/izvoz el.en. međukonekcijskim vodom između te dvije države (bez transfera kroz neku treću državu).
26 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 3. Stavak 2. Važno je da se uvaži načelna primjedba izražavanja proizvedenog i isporučenog u „kWh“, tj. koristiti mjernu vrijednost temeljem verificiranih obračunskih podataka od strane operatora sustava (elektroenergetski, toplinski, plinski sustav). Prihvaćen Prihvaća se.
27 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 3. Stavak 2. Predlažemo da se zasebno definira pojam „bruto proizvedena električna energija“ s obzirom da se kod definiranja izraza „9. neto proizvedena električna energija“ koristi izraz „bruto proizvedena električna energija“. Napomena: Predmetno „bruto proizvodnja“ u ovom kontekstu je nužno razlikovati od definicije „bruto potrošnja električne energije “iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 5. listopada 2022. godine. Alternativno (umjesto gornjeg prijedloga) primijeniti isti izričaj kao kod toplinske energije i plina, odnosno definirati neto proizvedenu električnu energiju – „električna energija proizvedena u proizvodnom postrojenju, odnosno proizvodnoj jedinici isporučena u elektroenergetski sustav izražena u kWh“ – sličnost definiciji za: „neto proizvedenu toplinsku energiju“. Primljeno na znanje Pogledati odgovor na točki 8.
28 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 3. Stavak 2. Predlažemo da se doda definicija pojma „jamstvo podrijetla“. Nije prihvaćen Pojam o jamstvo o podrijetlu je definiran u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (”Narodne novine”, broj 138/21).
29 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 1. Stavak 1. Predlaže se ispraviti izraz „u Republici Hrvatskoj“. Prihvaćen Prihvaća se.
30 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE, Članak 1. Stavak 1. Umjesto izraza “energije” predlaže se pisati „električne energije“, s obzirom da se dalje u rečenici navodi i „toplinska energija“. Što se tiče OIE, RED II razlikuje slijedeće pojmove: „energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija”, „energija iz okoliša” te „geotermalna energija”. Sukladno čl. 19. RED II države članice mogu odlučiti da se jamstva o podrijetlu izdaju i za energiju iz neobnovljivih izvora. Primljeno na znanje U cijelom Članku 1. definira se opće odredbe za energiju općenito.
31 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Sustav poticanja OIE i sustav jamstva podrijetla su vrlo povezani. Prema RED II proizvođači energije koji odbiju državne poticaje ne raspolažu jamstvima podrijetla, već država (HROTE) organizira dražbe s ciljem prikupljanja namjenskih sredstava za razvoj novih OIE, te konačnim ciljem da se naknada za OIE koju plaćaju krajnji potrošači drži na nekom razumnom nivou. Republika Hrvatska si je zadala ciljeve vezano za udio energije iz OIE u KONAČNOJ NACIONALNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE. U tom kontekstu imalo bi smisla da se električna energija proizvedena uz poticaje iz nacionalne blagajne i troši u Republici Hrvatskoj, no pitanje je može li se to na taj način regulirati Uredbom. Ukoliko se dražbe organiziraju na način da su internacionalne, odnosno da se može javiti svatko zainteresiran za kupnju jamstava podrijetla i njihovo korištenje na teritoriju neke druge zemlje članice EU (kako se ne bi uzrokovale distorzije na unutarnjem tržištu) onda bi dražbe trebale osigurati da se jamstvima podrijetla prikupi više novca nego što je izdano putem sustava poticanja. U suprotnom bi to bio „izvoz poticaja“ i pomaganje doprinosu ciljevima drugih zemalja članica za postizanje njihovih ciljeva za udio energije iz OIE u KONAČNOJ NACIONALNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE. S obzirom da je cilj za OIE u KONAČNOJ NACIONALNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE za razdoblje do 2030. zajednički cilj Europske unije (za razliku od razdoblja do 2020. kada su postavljani ciljevi na nacionalnoj razini) potrebno je vrlo oprezno voditi politiku vezanu uz sustav poticanja proizvodnje iz OIE. Ako se kroz dražbe može uprihoditi više nego što je isplaćeno poticaja onda je moguće biti izvoznikom zelene energije (uz preduvjet dovoljno proizvodnih kapaciteta…), ali tek nakon što zadovoljimo vlastite potrebe i ciljeve kako cijene energije ne bi postale "nepriuštive" za građane. Prijedlogom ove Uredbe RH se prilagođava zahtjevima RED II, a u postupku je njezina revizija/adaptacija što će rezultirati donošenjem RED III čiji prijedlog je već izrađen i prošao je konzultacije sa zainteresiranom javnosti. Prijedlog RED III donosi nova pravila, a posebno su interesantna ona vezana uz: a) Izdavanje jamstava podrijetla b) Vodik (posebice zeleni vodik proizveden elektrolizom vode uz korištenje električne energije iz OIE pokrivene jamstvima podrijetla) Prijedlog RED III ide u smjeru da se svakom proizvođaču (uključujući i onima iz sustava poticanja) mora omogućiti da raspolaže jamstvima podrijetla. U tom slučaju pristup takvom sustavu treba biti drugačiji da se ne bi izvozili poticaji. Primljeno na znanje Opći komentar koji ne traži odgovor.
32 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Rok, odnosno periodičnost dostave uzoraka plina prema operatoru, treba uskladiti s obračunskim razdobljima, a to je kalendarski mjesec. Jednom-godišnje uzorkovanje plina može uzrokovati značajne pogreške, shodno tome predlažemo barem mjesečno dostavljanje uzorka plina. Nije prihvaćen Periodičnost je preuzeta temeljem iskustva dobre prakse u drugim EU državama.
33 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Potrebno je definirati pravo na zahtjev, registraciju/korištenje i kojih količina jamstava podrijetla energije iz proizvodnih postrojenja koja tijekom godine sporazumno s HROTE-om, ranije nego što je ugovoreno izađu iz sustava poticanja. Nije prihvaćen Takva postrojenja mogu ući u sustav jamstva podrijetla ukoliko imaju status povlaštenog proizvođača. Članak 6. Stavak 2.
34 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Predlažemo se da se ujednači redoslijed navođenja kroz cijeli tekst uredbe: električna energija, toplinska energija i plin, s obzirom da je sada neujednačen redoslijed navođenja. Prihvaćen Prihvaća se.
35 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Potrebno je jasno definirati, vezano uz članak 4., da li „U svrhu izdavanja jamstva podrijetla proizvedene energije u proizvodnim postrojenjima, odnosno proizvodnim jedinicama u Republici Hrvatskoj“, da se sva proizvedena električna energija iz OIE upisuje u hrvatski registar jamstva podrijetla, neovisno što je npr. AG B HE Dubrovnik izravno priključen na sustav BIH, a izgrađen je na teritoriju RH. Nije prihvaćen U članku 4 jasno se navodi da se certificira ukupno proizvedena el.en. u HR postrojenjima. Nebitno je, kamo energija tj. kojim vodom ide. Npr. ista je situacija s NE Krško gdje se sve izdaje na korisnički račun vlasnika u Sloveniji, koji se prihvaća u RH kao nisko ugljična energija.
36 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Kod trgovanja jamstvima može se primjenjivati zaokruživanje na cjelobrojnu vrijednost „MWh“, a preostali iznos kWh pridružiti (zbrojiti) s količinom proizvedene električne energije u slijedećem mjesečnom obračunskom razdoblju (namijenjenoj za trženje u sustavu jamstva podrijetla). Nije prihvaćen Sukladno AIB EECS pravilima, nije moguće zaokruživanje, nego certificiranje samo cjelobrojnog iznosa u MWh, dok se decimalni dio prenosi u sljedeće obračunsko razdoblje.
37 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Kod iskazivanja neto proizvedene električne i toplinske energije te plina trebalo bi primjenjivati regulativom propisane mjerne jedinice, tj. umjesto „MWh“ treba pisati „kWh“. Nije prihvaćen Jamstvo podrijetla se izdaje za jedinicu od 1 MWh.
38 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Predlažemo da se ujednači izričaj kod definiranja „neto isporučene energije“, neovisno radi li se o električnoj energiji, toplinskoj energiji ili plinu. Nije prihvaćen Ostaju odvojene definicije.
39 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo UREDBU O SUSTAVU JAMSTVA PODRIJETLA ENERGIJE Prijedlogom Uredbe o sustavu jamstva podrijetla energije (dalje u tekstu: Prijedlog Uredbe), transponira se Direktiva (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. EU je kroz europsko zakonodavstvo uključujući i navedenu direktivu, primarno definirala pojam jamstva podrijetla električne energije kako bi se omogućila trgovina energijom proizvedenom iz OIE i kupcima zajamčila razvidnost u kupovini takve energije. Upravo jamstvo podrijetla dalo je električnoj energiji „zeleno“ obilježje, tj. značilo da je proizvođač proizveo određeni iznos električne energije upravo iz OIE. No institut „jamstvo podrijetla“ je elektronička isprava sa svrhom dokazivanja podrijetla energije kupcu na način da je određeni udio električne energije koju koristi za svoju potrošnju proizveden iz određenog primarnog izvora energije i standardizirane je veličine od 1 MWh. Nadalje u članku 19., stavku 2. predmetne Direktive izrijekom je navedeno da se jamstva o podrijetlu mogu izdati i za energiju iz neobnovljivih izvora, te se ostavlja državama članicama da kao opciju mogu izdavati i jamstva podrijetla za konvencionalne izvore. S obzirom na navedeno izvjestan broj država članica, primjerice Slovenija, ali i države poput Švicarske, Nizozemske i Švedske regulirale su institut i za neobnovljive izvore. Tako je Slovenija zakonski osigurala izdavanje jamstava podrijetla za cjelokupno proizvedenu energiju iz NE Krško. Kako i HEP u svom proizvodnom portfelju ima nuklearnu energiju (50% proizvodnje NE Krško), reguliranjem instituta za tu energiju otvorila bi mu se mogućnost razvoja novih tržišnih modela koje bi mogao ponuditi na tržištu RH, te ga time obogatiti za nove proizvode, dok bi se kupcima dao veći izbor kupnje električne energije iz različitih vrsta izvora. Shodno tome, predlažemo da se predmetna uredba izmijeni u smislu omogućavanja dobivanja jamstava podrijetla za dio nuklearne energije iz NE Krško koja pripada RH, kako bi i HEP d.d. i njegova ovisna društva bili u mogućnosti ostvarivati benefite koji bi im time bili dani, kao što je to omogućeno slovenskim partnerima. Također smatramo da bi trebalo osigurati i za sve ostale izvore energije posebice vodik sustav osiguranja jamstva podrijetla. Navedena promjena omogućila bi tzv. sustav "punog otkrivanja", što znači da se korištenjem jamstava podrijetla osigurava potpuna informacija o točnom izvoru energije za svaki proizvedeni MWh. To će opskrbljivačima omogućiti uvođenje novih tržišnih proizvoda, a kupcima će dati dodatne mogućnosti izbora opskrbljivača ili novih proizvoda, ovisno o njihovim preferencijama prema pojedinom izvoru energije. Što se tiče zakonske osnove, ona postoji te se na nju poziva i u preambuli samog prijedloga Uredbe. Naime člankom 10. Zakona o energiji (lex generalis), u odnosun a ZOIEVUK (lex specialis) propisano je da: „(1) Za potrebe dokazivanja udjela energije proizvedene iz pojedinih izvora energije krajnjim kupcima, uvodi se sustav jamstva podrijetla energije. (2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom će se detaljno urediti sustav jamstva podrijetla energije iz stavka 1. ovoga članka.“ Posebno u ovim iznimno teškim energetskim prilikama, bitno je definirati regulatorni okvir koji će omogućiti energetsku sigurnost i dostatnost energije, a energetskim kompanijama da u takvim trenucima i dalje posluju pozitivno i stabilno. Primljeno na znanje Jamstvo podrijetla energije priznaje se i za jamstava podrijetla za dio nuklearne energije iz NE Krško koja pripada RH.