Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o dodatnom porezu na dobit

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 AURO DOMUS d.o.o. PRILOG 1. Prijedlog navedenog Zakona smatramo izrazito ne fer prema našem društvu, ali isto tako i prema svim ostalim društvima koji se nalaze u sličnom položaju kao i mi. Naime, smatramo da društva koja konstantno ulažu u svoje poslovanje i svake godine imaju značajan CAPEX su ovim porezom kažnjena budući da su naša ulaganja tj. naše investicije proizvele porast prihoda, a samim time i naše dobiti, a ne ekstra profit kako bi se moglo iščitati iz samog Zakona. Isto tako naše investicije financirane su kreditima i ostalim financijskim zaduženjima te nas uvođenje Poreza na dodatni profit stavlja u poziciju da se zbog navedenih investicija dovodimo u položaj dodatnog zaduživanja kako bismo platili porez i uredno podmirili naše kreditne obaveze. Iz toga razloga predlažemo da se u odredbe Zakona uvede dio kojim će se vrijednost investicija u zadnjih četiri godine uzeti u obzir kao faktor koji će uvećati prosječno izračunanu bruto dobit ili da se umanji dobit ove godine za prosječan capex za te četiri godine. Smatramo da se navedeni Capex može ugraditi u Zakon kao što su se u prošlosti implementirale odredbe koje uređuju poticanje ulaganja. Kako isporuka unutar EU čini veliki udio u našoj strukturi prihoda, smatramo da se navedena dobit ne odnosi na dobit ostvarenu u Republici Hrvatskoj te da ista izlazi iz sukusa samog Zakona, odnosno da bi se prihod od isporuka u EU koji se ne odnosi na energente trebao izuzeti od izračuna ukupnih prihoda radi utvrđivanja kriterija obveznika predloženog Zakona o dodatnom porezu na dobit. Isporukama u EU društvo sigurno nije ostvarilo ekstra profite već je cijena diktirana uvjetima na EU tržištu te ovaj Zakonom smatramo i uplitanjem u tržišnu utakmicu. Nije prihvaćen Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe – građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga je, uz ostale mjere za zaštitu građana obveznicima poreza na dobit koji unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvaruju povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost obavljaju, predložena izvanredna i jednokratna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, ali samo obveznicima s najjačom gospodarskom snagom i to samo onima koji ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna. Prijedlog ove mjere se zbog toga temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Obzirom da svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini, izbor obveznika poreza na dobit koji ostvaruju prihode iznad 300 milijuna kuna koji su potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit sukladan je toj prilagodbi. Kriterij visine prihoda iznad 300 milijuna kuna daje veliku vjerojatnost da obuhvaća poduzetnike koji u ovom gospodarskom trenutku mogu pokazati solidarnost u obliku dodatne porezne obveze. Naime, predloženi kriterij prihoda je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike.
2 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka PRILOG 1., 6.PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST) Smatramo da će ovaj propis imati negativnih učinaka na konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU, budući stavlja u neravnopravan položaj subjekte jedne zemlje članice sa subjektima drugih zemalja članica, a koji nastupaju na istim tržištima. Zato bi izvoznici trebali biti izostavljeni iz predložene mjere, posebno neto izvoznici koji većim iskorištenjem domaćih resursa u svojim aktivnostima nastupaju na ino tržištima i ostvaruju veći udio izvoznih prihoda. Nije prihvaćen Prema prijedlogu ove mjere obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Primjenom predloženih kriterija postiže se da su obuhvaćeni samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ove mjere. Izuzimanjem obveznika koji bi bili obveznici dodatnog poreza te predstavljali jedne od najjačih gospodarskih subjekata ne bi se postigao ciljevi ove mjere kao što su pravednost, jednakosti, razmjernost i solidarnosti.
3 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.4.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA Negativne posljedice smanjene likvidnosti, posebno u svjetlu nadolazeće recesije, te posebno kod djelatnosti koje su radno intenzivnog karaktera, može rezultirati dodatnim migracijama radno aktivnog stanovništva u razvijenije zemlje EU. Smanjenje zaposlenosti zbog smanjenja ili neodrživosti proizvodnih kapaciteta, izravno će utjecati i na zapošljavanje drugih, uglavnom malih i srednih poduzetnika, koji svoje usluge pružaju većim kompanijama, čija bi financijska stabilnost mogla biti ugrožena ili unazađena dodatnim oporezivanjem. To će se negativno odraziti i na regiju u cjelini, kao i na prihode državnog proračuna i fondova s osnova plaća koji svoje aktivnosti obavljaju u RH, ukoliko dođe do smanjenja zaposlenosti u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.3.UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA Negativne posljedice smanjene likvidnosti, posebno u svjetlu nadolazeće recesije, te posebno kod djelatnosti koje su radno intenzivnog karaktera, može rezultirati dodatnim migracijama radno aktivnog stanovništva u razvijenije zemlje EU. Smanjenje zaposlenosti zbog smanjenja ili neodrživosti proizvodnih kapaciteta, izravno će utjecati i na zapošljavanje drugih, uglavnom malih i srednih poduzetnika, koji svoje usluge pružaju većim kompanijama, čija bi financijska stabilnost mogla biti ugrožena ili unazađena dodatnim oporezivanjem. To će se negativno odraziti i na regiju u cjelini, kao i na prihode državnog proračuna i fondova s osnova plaća koji svoje aktivnosti obavljaju u RH, ukoliko dođe do smanjenja zaposlenosti u RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.2.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE Smatramo da će predloženim zakonom postojati nepovoljan učinak na brodogradnju (uključivo remont i preinake) koji usluge pružaju uglavnom na ino tržištu, a k tome nisu korisnici državnih potpora niti sredstava EU fondova, a čak se ne mogu uklopiti niti u većoj mjeri u projekte putem NPOO. Brodogradnja, koja svoju djelatnost obavlja na pomorskom dobru, zbog čega nema nepokretnu imovinu, prikladnu za kolaterale za zaduživanje. Investicije u nove kapitalne brodogradilišne kapacitete su iznimno visokih vrijednosti, pa se značajna vlastita sredstva troše u održavanje postojeće imovine, ponekad kao jedinu alternativu zamjeni takve kapitalne opreme novom. To dovodi brodogradilišta u vrlo otežan pristup financiranju kreditnim sredstvima, čak i kada je riječ o državnoj razvojnoj banci. Dodatno, brodogradilišta koja se bave remontom i preinakama brodova, svoje usluge obavljaju na tuđoj imovini, pa za veće projekte, predmet rada ne može poslužiti kao osiguranje za kreditiranje proizvodnje, pa je potrebna vlastita akumulacija za pokretanje proizvodnje. Nepostojanje bespovratnih sredstava kakva su dostupna širokom broju gospodarskih subjekata iz drugih grana, brodogradnju stavljaju u teži položaj. Ovdje nije na odmet spomenuti i činjenicu da je brodogradnja kao djelatnost, iako visokog električnog (energetskog) intenziteta isključena čak i iz uredbe kojom se društvima visokog električnog intenziteta umanjuje naknada za obnovljive izvore energije, što ponovno brodogradnju stavlja u podređenu poziciju. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ove mjere. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit predloženi su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
6 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA Smatramo da uvođenje dodatnog poreza od 33% na porast dobiti ostvaren koji nije ostvaren zbog neočekivanih okolnosti: - utječe na slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala (kako zbog mogućih rizika koje smanjenje likvidnosti neplaniranim odljevima može imati na buduće poslovanje, tako i na raspored (porezima umanjene) dobiti kao kategorije kapitala - utječe na funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, posebno izvoznika, s naglaskom na veće neto izvoznike, odnosno konkuretnost domaćih resursa na inozemnim tržištima; tu prvenstveno mislimo na proizvođače i pružatelje usluga, tj. subjekte koji ostvaruju veći udio neto izvoza u svojim prihodima - utječe na smanjenje financijske snage i likvidnosti, zbog dodatnih odljeva s osnova obveze plaćanja dodatnih poreza na dobit, što umanjuje sredstva koja se trebaju angažirati za provedbu kako projekata na tržištu, tako i vlastitih ulaganja, pri čemu se umanjuju sposobnosti kreditnog zaduživanja i povećavaju rizici, a time i troškovi zaduživanja - nepovoljno utječe na tržišnu kapitalizaciju društava i povjerenje investitora, od kojih većina dolazi iz zemalja članica EU, a koje takve dodatne namete ne predviđaju za svoje porezne rezidente Nije prihvaćen Predloženi dodatni porez na dobit uveo bi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ove mjere. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se predlaže ovaj porez kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost.
7 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Ne smatamo pravednim uvoditi takvu mjeru prema poreznim obveznicima iz svih sektora gospodarstva, budući da sektori imaju drugačije uvjete i okolnosti poslovanja. Primjerice, metaloprerađivačka djelatnost trpila je u posljednjem razdoblju visoke troškove sirovina (čelik, aluminij i drugih materijala), a radno intenzivna poduzeća, koja su vrlo zastupljena u metaloprerađivačkoj djelatnosti suočena su s nedostatnom radnom snagom. Unutar te djelatnosti, brodogradnja primjerice, ima izuzetno oscilativnu zaposlenost, ovisna o volatilnosti pomorskog tržišta, pravilima IMO-a, konkurenciji drugih brodogradilišta zemalja članica EU i Turske i k tome je i projektno orijentirana, pri čemu jedan ili nekolicina projekata mogu dovesti do značajnih oscilacija u prihodima. Istovremeno, iako za provođenje djelatnosti zahtijeva značajnu kapitalnu opremu, a nije korisnik državnih subvencija, potpora, niti fondova ili bespovratnih sredstava EU, jer pripada sektoru čelika i brodogradnje, ulaganja može provoditi samo vlastitim sredstvima, odnosno zadržavajući financijsku stabilnost kako bi bila barem donekle poželjan kreditni dužnik. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ove mjere. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se predlaže ovaj porez kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost.
8 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE Smatramo da je ekvivalentna mjera treba imati isti smisao i usmjerenje kakvo je predviđeno solidarnim doprinosom kakvog uređuje Uredba Vijeća EU 2022/1854. Za određenje solidarnog doprinosa u točci 51 preambule Uredbe navodi se "privremeni solidarni doprinos trebao bi djelovati kao mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da dotična poduzeća koja su ostvarila višak dobiti zbog neočekivanih okolnosi proporcionalno doprinose ublažavanju energetske krize na unutarnjem tržištu." Smatramo da uvođenje solidarnog doprinosa ili dodatnih poreza na tvrtke izvan Uredbom propisanih djelatnosti, bez utvrđenja razloga povećanja dobiti, ne može biti cilj niti se smatrati ekvivalentnom mjerom solidarnom doprinosu. Članak 14. st.2. Uredbe propisuje da "donesene ekvivalentne nacionalne mjere imaju slične ciljeve i podliježu sličnim pravilima kao privremeni solidarni doprinos na temelju ove Uredbe..." Stoga vjerujemo da namjera predlagatelja Zakona nije bila oporezivanje povećane dobiti poduzetnika koji su vlastitim poslovnim odlukama ostvarili bolje rezultate, a koje nisu posljedica inflatornih pritisaka niti pritisaka energetskog tržišta. To je potrebno sagledati s pozicije subjekata čiji su prihodi inače izraženi volatilnosti, posebno na inozemnom tržištu, pri čemu tek nekolicina individualnih projekata ili poslova, mogu značajno povećati ili smanjiti rezultate pojedinih poreznih razdoblja, zbog čega prihodi poreznih razdoblja u biti niti ne mogu biti usporedivi. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike. Potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imat će i najveću gospodarsku snagu, odnosno velika je vjerojatnost da obuhvaća poduzetnike koji u ovom gospodarskom trenutku mogu pokazati solidarnost u obliku dodatne porezne obveze. Naime, izabrani kriterij prihoda je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike.
9 Lovro Perica PRILOG 1. Ako država članica EU nema vlastiti energetski prostor, solidarnost bi se trebala omogućiti među državama, a ne među sektorima unutar države članice. Uredbom se predviđa solidarnost članica EU, a ne dodatno oporezivanje gospodarskih subjekata koji nisu energetske kompanije i kojima dodatni porez može smanjiti mogućnosti za njihovu vlastitu otpornost recesiji i rastu troškova u narednim razdobljima. Naime, točka 57 preambule Uredbe navodi: "Međutim, zbog razlika u kombinaciji izvora energije nisu sve države članice jednako pogođene i nemaju sve jednako velik fiskalni prostor za poduzimanje potrebnih za zaštitu ranjivih kućanstava i pouzeća. U slučaju izostanka mjere Unije kao što je solidarni doprinos, postoji visok rizik od poremećaja i daljnje fragmentacije unutarnjeg tržišta, što bi štetilo svim državama članicama s obzirom na integriranost energetskih tržišta i lanaca vrijednosti. Borba protiv energetskog siromaštva i socijalnih posljedica energetske krize, posebno radi zaštite radnika u izloženim industrijama, također je pitanje solidarnosti među državama članicama. Kako bi se maksimalno povećao njegov učinak, prihod od solidarnog doprinosa trebalo bi upotrebljavati koordinirano i/ili putem financijskih instrumenata Unije u duhu solidarnosti" Nadalje, točka 59. navodi da bi "države članice također mogle odlučiti dio prihoda od solidarnog doprinosa dodijeliti zajedničkom financiranju mjera..... Zajedničko financiranje obuhvaća podjelu troškova među državama članicama na osnovi pojedinačnog projekta i mobiliziranje sredstava putem instrumenata Unije, pri čemu su države članice dobrovoljno dodijelile prihode proračunu Unije u duhu solidarnosti." Dakle, Uredba ne nalaže da se porezno optereti gospodarske subjekte izvan sektora energije, već predviđa solidarnost između zemalja članica Unije po načelu energetske snage i moći zemalja članica, na sličan način na koji to isto predviđa i kod raspodjele viška prihoda, ograničavanja graničnih prihoda i utvrđenja neto trgovinske razmjene pri uvozu i izvozu električne energije, upravo razumijevajući da nemaju sve članice Unije jednake mogućnosti. Nepostojanje namjere Uredbe da se mjere prošire linearno na sve gospodarske grane članica, ogleda se u činjenici da Uredba nigdje u tekstu ne navodi izrijekom proširenje solidarnog doprinosa i na sve druge grane, ali je više puta naglašeno da je riječ o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koja je ostvarena zahvaljujući nepredviđenim okolnostima, odnosno da nije riječ o oporezivanju one dobiti koju bi subjekti ostvarili u redovnim uvjetima. I ta formulacija je u kontekstu tvrtki u energetskom sektoru, pa se nikako ne može primijeniti na ostale, čak niti u smislu ekvivalentnih mjera. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima i umirovljenicima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
10 Lovro Perica PRILOG 1. Nastavno na objavljeni tekst nacrta Zakona o dodatnom porezu na dobit i u svezi s time otvoreno savjetovanje, kao fizička osoba koja preko 20 godina radi u gospodarstvu i obavlja samostalnu djelatnost iz područja prava, navodim sljedeće: Predloženi Zakon smatram jako opasnim i štetnim za hrvatsko gospodarstvo te smatram kako će isti imati dalekosežne negativne posljedice za tvrtke u RH koje njime budu obuhvaćene te da će se te tvrtke ovim zakonom dodatno oslabiti onemogućivši im daljnje investiranje. Direktno će utjecati na njihovu likvidnost, a za posljedicu će imati i otpuštanje većeg broja radnika. Nadalje, smatram kako predloženi zakon nije usklađen s EU Direktivom odnosno Uredbom, a potpuno je neprihvatljivo da prihodi budu jedini kriterij za dodatni porez na dobit. EU Uredba ne nalaže da se porezno optereti subjekte izvan sektora energije, već Uredba više puta naglašava kako je riječ o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koja je ostvarena zahvaljujući nepredviđenim okolnostima, a ne o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koju bi subjekti ostvarili u redovnim uvjetima. Uvođenje solidarnog doprinosa na subjekte izvan Uredbom propisanih djelatnosti, a bez utvrđenja razloga povećanja dobiti, ne može se smatrati ekvivalentnom mjerom solidarnom doprinosu. Taj dio dobiti koji će Država uzeti, a koju su tvrtke planirale uložiti u razvoj i kapacitete svakako će nedostajati i ugroziti će održivost, kao i likvidnost i financijsku stabilnost. To se posebno može negativno odraziti na operativnu i financijsku konkurentnost izvoznika i njihovo stavljanje u neravnopravni položaj odnosno generalno, na slabljenje snage i budućih (planiranih) ulaganja svih poduzetnika. Predlažem individualni pristup svakom od zahvaćenih poduzeća, a sve kako bi se utvrdilo da li je povećanje dobiti posljedica krize ili ne? Ne treba žuriti i treba uzeti dovoljno vremena i resursa da se pravedno utvrde obveznici dodatnog poreza. Dodatno, smatram kako ne postoji potreba donošenja zakona po hitnom postupku jer nitko od velikih poduzetnika na koje bi se ovaj zakon odnosio, a koji su i obveznici revizije, neće imati 01.01.2023. spremnu poreznu bilancu. Niz je troškova koji se tek trebaju obuhvatiti u računovodstvenim sustavima, nakon čega slijedi izrada izvještaja i poreznih bilanci. Na kraju, više je puta naglašavano od strane državnih dužnosnika i političara (npr. Marko Pavić u Otvorenom) kako se neće oporezivati redovno ostvarena povećana dobit. Apeliram da se ovakvi zakoni ne donose na brzinu i bez prethodnog utvrđivanja posljedica za hrvatske tvrtke i hrvatsko gospodarstvo. Nije prihvaćen Donošenje zakona po hitnom postupku moguće je radi osobito opravdanih državnih razloga. Naime, nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike čime je izazvan dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi. Stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa. Ovim Zakonom implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ove mjere prije toga datuma. Stoga je važno donošenje Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Prijedlog o individualnom pristupu prema svakom obvezniku ne može se prihvatiti jer se utvrđivanje svakog poreza, pa tako i ovog, mora temeljiti na jasnim pravilima.
11 Lovro Perica PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE Nastavno na objavljeni tekst nacrta Zakona o dodatnom porezu na dobit i u svezi s time otvoreno savjetovanje, kao fizička osoba koja preko 20 godina radi u gospodarstvu i obavlja samostalnu djelatnost iz područja prava, navodim sljedeće: Predloženi Zakon smatram jako opasnim i štetnim za hrvatsko gospodarstvo te smatram kako će isti imati dalekosežne negativne posljedice za tvrtke u RH koje njime budu obuhvaćene te da će se te tvrtke ovim zakonom dodatno oslabiti onemogućivši im daljnje investiranje. Direktno će utjecati na njihovu likvidnost, a za posljedicu će imati i otpuštanje većeg broja radnika. Nadalje, smatram kako predloženi zakon nije usklađen s EU Direktivom odnosno Uredbom, a potpuno je neprihvatljivo da prihodi budu jedini kriterij za dodatni porez na dobit. EU Uredba ne nalaže da se porezno optereti subjekte izvan sektora energije, već Uredba više puta naglašava kako je riječ o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koja je ostvarena zahvaljujući nepredviđenim okolnostima, a ne o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koju bi subjekti ostvarili u redovnim uvjetima. Uvođenje solidarnog doprinosa na subjekte izvan Uredbom propisanih djelatnosti, a bez utvrđenja razloga povećanja dobiti, ne može se smatrati ekvivalentnom mjerom solidarnom doprinosu. Taj dio dobiti koji će Država uzeti, a koju su tvrtke planirale uložiti u razvoj i kapacitete svakako će nedostajati i ugroziti će održivost, kao i likvidnost i financijsku stabilnost. To se posebno može negativno odraziti na operativnu i financijsku konkurentnost izvoznika i njihovo stavljanje u neravnopravni položaj odnosno generalno, na slabljenje snage i budućih (planiranih) ulaganja svih poduzetnika. Predlažem individualni pristup svakom od zahvaćenih poduzeća, a sve kako bi se utvrdilo da li je povećanje dobiti posljedica krize ili ne? Ne treba žuriti i treba uzeti dovoljno vremena i resursa da se pravedno utvrde obveznici dodatnog poreza. Dodatno, smatram kako ne postoji potreba donošenja zakona po hitnom postupku jer nitko od velikih poduzetnika na koje bi se ovaj zakon odnosio, a koji su i obveznici revizije, neće imati 01.01.2023. spremnu poreznu bilancu. Niz je troškova koji se tek trebaju obuhvatiti u računovodstvenim sustavima, nakon čega slijedi izrada izvještaja i poreznih bilanci. Na kraju, više je puta naglašavano od strane državnih dužnosnika i političara (npr. Marko Pavić u Otvorenom) kako se neće oporezivati redovno ostvarena povećana dobit. Apeliram da se ovakvi zakoni ne donose na brzinu i bez prethodnog utvrđivanja posljedica za hrvatske tvrtke i hrvatsko gospodarstvo. Nije prihvaćen Donošenje zakona po hitnom postupku moguće je radi osobito opravdanih državnih razloga. Naime, nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike čime je izazvan dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi. Stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa. Planiranim Zakonom donosi se mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu planiranog Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje planiranog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Prijedlog o individualnom pristupu prema svakom obvezniku ne može se prihvatiti jer se utvrđivanje svakog poreza, pa tako i ovog, mora temeljiti na jasnim pravilima.
12 Marijana Ivanov 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.2.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE U ekonomskom smislu kako je predloženo prijedlogom Zakona, dodatni porez na dobit obračunavao bi se neovisno o razlozima povećanja dobiti za više od 20 % u odnosu na prosjek četiri prethodne fiskalne godine, a veća dobit, odnosno rast prihoda, mogli su proizaći iz ranije poduzetih ulaganja, iz povećanja efikasnosti poslovanja, veće produktivnosti zahvaljujući tehnološkim inovacijama, kao i zbog konačnog otvaranja globalne trgovine robama, većih turističkih migracija i drugih razloga vezanih uz poboljšanje tržišnijh uvjeta poslovanja poduzetnika na domaćem i svjetskom tržištu, ili njihovih napora da uz niže troškove ostvare veće prihode i veću dobit. Miješanje države u takve tržišne odnose nije poželjno niti djeluje stimulativno za daljnja ulaganja i napore poduzetnika da povećaju produktivnost i efikasnost poslovanja, provode investicije, inovacije i tehnološki napredak. Dodatno činjenica da su dodatnim porezom na dobit obuhvaćeni samo veliki poduzetnici protivna je slobodi tržišnog natjecanja i otvoenog tržišnog gospodarstva, bez obzira što se polazi od pretpostavke veće ekonomske snage takvih poduzetnika. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Naime, pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe – građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga je, uz ostale mjere za zaštitu građana obveznicima poreza na dobit koji unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvaruju povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost obavljaju, predložena izvanredna i jednokratna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, ali samo obveznicima s najjačom gospodarskom snagom i to samo onima koji ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna. Obzirom da svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini, izbor obveznika poreza na dobit koji ostvaruju prihode iznad 300 milijuna kuna koji su potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit sukladan je toj prilagodbi. Kriterij visine prihoda iznad 300 milijuna kuna daje veliku vjerojatnost da obuhvaća poduzetnike koji u ovom gospodarskom trenutku mogu pokazati solidarnost u obliku dodatne porezne obveze. Naime, izabrani kriterij prihoda je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike.
13 Marijana Ivanov 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA Dodatni porez na dobit uvodi se krajem 2022. godine, a odnosi se na porezno razdoblje 2022. godine što znači nekorektno postupanje prema poreznim obveznicima, te je u suprotnosti s uobičajenom praksom i načelom da se pri oporezivanju primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje. Činjenica na kojoj bi se temeljilo oporezivanje dodatnim porezom na dobit su poslovni rezultati i dobit ostvarena tijekom cijele 2022. godine što znači da poduzetnicima nije dana prilika da se tome prilagode. Stoga je presedan u poreznim propisima. Nije prihvaćen Ovom mjerom predlaže se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodit će se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Prijedlog je da se dodatni porez na dobit uvodi kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak.
14 Marijana Ivanov 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA Neopravdano je po hitnom postupku uvoditi dodatni porez na dobit za sve sektore u Hrvatskoj koji posluju u svim djelatnostima neovisno što ne obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, odnosno nisu mogli ostvariti korist u situaciji rasta cijena energenata, niti su ostvarili „višak prihoda” kako navodi Uredba u terminima pozitivne razlike između tržišnih prihoda proizvođača po MWh električne energije i gornje granice tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh električne energije. Upravo suprotno, poduzetnici na koje se Zakon o dodatnom porezu na dobit odnosi na isti su način kao i drugi poduzetnici pogođeni rastom troškova energenata i s njima povezanim rizicima. U ekonomskom smislu kako je predloženo prijedlogom Zakona, dodatni porez na dobit obračunavao bi se neovisno o razlozima povećanja dobiti za više od 20 % u odnosu na prosjek četiri prethodne fiskalne godine, a veća dobit, odnosno rast prihoda, mogli su proizaći iz ranije poduzetih ulaganja, iz povećanja efikasnosti poslovanja, veće produktivnosti zahvaljujući tehnološkim inovacijama, kao i zbog konačnog otvaranja globalne trgovine robama, većih turističkih migracija i drugih razloga vezanih uz poboljšanje tržišnijh uvjeta poslovanja poduzetnika na domaćem i svjetskom tržištu, ili njihovih napora da uz niže troškove ostvare veće prihode i veću dobit. Predlaže se stoga da se u oporezivanju dodatnim porezom na dobit ugrade izuzeća, odnosno umanjenja porezne osnovice za poduzetnike čija je veća dobit rezultat rasta prihoda temeljem ranije provedenih investicija i povećanja volumena isporuke/ prodaje roba i usluga (u fizičkom smislu) s obzirom na oživljavanja domaće i inozemne potražnje nakon covid pandemije – u tom slučaju ukupni prihodi trebali bi se moći umanjiti za odgovarajući postotak koji je rezultat ranije provedenih ulaganja odnosno povećanja volumena isporuke/prodaje dobara i usluga, ili bi se alternativno to umanjenje porezne osnovice trebalo priznati na rashodnoj strani kroz veću amortizaciju (u usporedbi s onom koja se priznaje kod poreza na dobit). Također (ili alternativno) se predlaže uvođenje zaštitne kamate koja bi se po stopi 5% visine kapitala poduzeća priznavala kao odbitna stavka u utvrđivanju porezne osnovice kako bi se očuvala realna vrijednost kapitala u bilancama poduzeća u uvjetima visoke stope inflacije. Model zaštitne kamate u tom slučaju znači da se 5% ukupne vrijednosti kapitala priznaje kao odbitna stavka za umanjenje porezne osnovice. Pritom iako se zaštitna kamata predlaže kod utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit (na koji se predloženi Zakon odnosi) potrebna je javna rasprava o njenom priznavanju i kod osnovnog poreza na dobit ostvarenu u 2022. i 2023. što znači njeno priznavanje svim pravnim osobama obveznicima poreza na dobit, a s obzirom na nepovoljne učinke inflacije na realnu vrijednost kapitala, ali i s obzirom na okolnosti poremećaja likvidnosti s kojima se mnoga poduzeća već susreću te rastuću potrebu za zaduživanjem (uz izvjesno pogoršanje uvjeta financiranja i rastuće kamatne stope u budućem razdoblju). Pritom će dodatni porez na dobit također imati nepovoljne učinke na likvidnost poduzeća u okolnostima kada je izvjesno da će i zbog niza drugih faktora ekonomskog okruženja biti vidljivi poremećaji likvidnosti poduzeća u narednom razdoblju (čak i bez uvođenja dodatnog poreza na dobit). Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ove mjere. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe – građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit bi bili obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja, za porezno razdoblje iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Poticanje investicija, s poreznog aspekta, u Republici Hrvatskoj se provodi putem Zakona o poticanju ulaganja, primjenom kojega obveznici poreza na dobit ovisno o visini ulaganja u dugotrajnu materijalnu ili nematerijalnu imovinu imaju mogućnost plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina, prema pravilima o državnim potporama primjenom umanjene porezne stope poreza na dobit za 100%, 75%, 65% ili 50%. Prijedlog da se obveznicima poreza na dobit koji imaju status korisnika olakšica temeljem propisa o poticanju ulaganja primljen je na znanje. Nadalje, obzirom da je ova mjera jednokratna te koja obuhvaća dio dobiti ostvarene u poreznom razdoblju nije moguće prihvatiti prijedlog uvođenja „zaštitne kamate“ na kapital od 5%. Obzirom da je prijedlog osnovice dodatnog poreza na dobit samo razlika između dobiti utvrđene u poreznom razdoblju 2022. godinu i prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%, cijela dobit poreznog razdoblja nije obuhvaćena oporezivanjem, kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost te se na taj način zapravo postiže efekt zaštitne kamate.
15 Marijana Ivanov PRILOG 1. Usporedbom prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit i teksta Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije vidljivo je jedino da su oba teksta u funkciji osiguranja dodatnih prihoda (viškova prihoda) državnog proračuna uz obrazloženje da će se na taj način osigurati sredstva za provođenje mjera pomoći kućanstvima, institucijama i gospodarstvu pogođenom visokom cijenom energenata. Pritom se navedena namjenska upotreba poreznih prihoda države izričito ne spominje u prijedlogu teksta Zakona o dodatnom porezu na dobit, a kako su porezi po definiciji nenamjenska davanja potrebno je odgovarajućom regulativom osigurati namjensko korištenje tako pribavljenih prihoda državnog proračuna, ili navedeno jasno nazvati pojmom doprinosa kao namjenskog oblika prihoda proračuna. U tom smislu, ali u drugim aspektima, dodatni porez na dobit koji se predlaže u Hrvatskoj suštinski nije identičan namjeri iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. koja ima za cilj uvođenje solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, te od te aktivnosti ostvaruju minimalno 75%. S druge strane, hrvatski prijedlog dodatnog poreza na dobit bi zahvatio sve sektore, djelatnosti i aktivnosti „velikih“ poduzetnika – što zasigurno nije bila namjera donošenja Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. Primljeno na znanje Sredstva prikupljena od dodatnog porez na dobit su prihod državnog proračuna, ali će se iz sredstava prikupljenih u visini prihoda od dodatnog poreza na dobit formirati paketi pomoći za socijalno najugroženije građane i umirovljenike. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
16 MURAPLAST d.o.o. PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE Kako bi se izbjeglo dodatno oporezivanja energetski intenzivnih poduzeća, koje su zbog svoje sposobnosti ili izvozne orijentacije uspjele ostvariti dobit u 2022. predlažemo izuzetak "poduzetnika s visokim električnim intenzitetom i potrošnjom električne energije". Kao navedena definicija takvih poduzetnika predlažem preuzimanje definicije takvih poduzetnika iz "Prijedloga uredbe o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju". Takva definicija je u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. te bi time zaštitile energetsko intenzivna poduzeća koja su ujedno i veliki potrošači električne energije. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ove mjere. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost.
17 MURAPLAST d.o.o. PRILOG 1., 6.PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST) Predlažemo definiciju velikog poduzeća prema Prilogu I. Uredbe Komisije (EU) 651/2014 umjesto kriterija 300 milijuna kuna promet. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
18 MURAPLAST d.o.o. 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA Predlažem provjeru poduzeća da li dodatni porez na dobit, neće dobiti poduzeća, kod kojih je do povećanja dobiti došlo zbog "znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja". Kao kriterij predlažemo korištenje stavke investicije (stavke AOP 289 do 292) kao dodatnu provjeru da ne bi predložena mjera uzorkovala dodatno oporezivanje poduzeća koja znatno investiraju. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. Nadalje kod propisivanja visine obveze dodatnog poreza na dobit vodilo se računa o načelu razmjernosti propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Svakako je važno napomenuti, da ovakvu situaciju na globalnom tržištu nije bilo moguće predvidjeti. Stoga svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane i poduzetnike u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini.
19 MURAPLAST d.o.o. 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA Predlažem da se, kako ne bi došlo do dodatno oporezivanja poduzeća koja znatno investiraju (vidi dio teksta koji govori o znatnim promjenama vlastite strukture troškova i povećanju ulaganja), uključi sustav potpora za ulaganje i pravodobno ostvarenje ulagačkih aktivnosti, s ciljem uspješnog i vremenski usklađenog ostvarenja održivih i tehnološki naprednih projekta ulaganja visoke dodane vrijednosti na području RH. Konkretno predlažem da se poduzeća koja koriste Zakon o poticaju ulaganja budu izuzeta od dodatnog oporezivanja ili alternativno da se traženi iznos dodatnog poreza oporezuje kao normalni porez na dobit koji se može umanjiti u određenim iznosom putem Zakona o poticaju ulaganja. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje te će biti razmotren pri donošenju Nacrta prijedloga zakona i to u dijelu da se pri obračunu dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir dane olakšice sukladno Zakonu o poticanju ulaganja.
20 Udruga Glas poduzetnika PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE Prijedlogom ovoga zakona postoje višestruki ozbiljni problemi koji dovede u pitanje ustavnost zakona, usklađenost sa Europskom stečevinom, kao i svrsishodnost samog donošenja zakona tako: Predloženi cenzus prihoda od 300.000.000,00 kuna suprotan je čl. 51. st. 2. Ustava koji propisuje da se porezni sustav mora temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti, dok predloženo rješenje, nije niti pravedno, niti se jednako provodi obzirom da se određena grupa poduzetnika stavlja u nepovoljan položaj prema ostalim osobama. Posebno je opasno što se u nepovoljan položaj stavlja grupa poduzetnika koja je generator inovacija i investicija u proizvodnju, nove tehnologije i općenito generator razvoja svake države, pa se ovim zakonom izravno šteti budućem razvoju Republike Hrvatske, te nije ne moguće da se za koju godinu pokaže da će ovaj zakon prouzročiti daleko više štete od 2 milijarde kuna prihod. Poglavlje III Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2022/1854) predviđa da višak dobiti koji ostvaruju poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija podliježe obveznom privremenom solidarnom doprinosu, te se odredbe ovog prijedloga nikako ne mogu podvesti pod predloženo u Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854, dok je predlagatelj propustio postupiti po obvezi i ovlasti iz čl. 14.st. 2. uredbe koja ga ovlašću na donošenje ekvivalentnih nacionalne mjere koje imaju slične ciljeve i podliježu sličnim pravilima kao privremeni solidarni doprinos na temelju ove Uredbe te da se njima ostvaruju prihodi koji su usporedivi ili viši u odnosu na procijenjene prihode od solidarnog doprinosa. Iz predloženog je jasno vidljivo da cilj je cilj prijedloga zakona u suprotnosti sa ciljem Uredbe, te se ne primjenjuju slična pravila i kriteriji za solidarni doprinos, zbog čega je ovaj prijedlog u suprotnosti sa maksimumom koje propisuje Europska pravna stečevina. Kada se pogledaju polazišne osnove za donošenje Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854) jasno proizlazi da je povod za donošenje solidarnog poreza bio taj da se preraspodijeli ekstra dobit poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji ostvaruju najmanje 75 % prometa djelatnostima u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija a koja su zabilježile naglo povećanje dobiti zbog iznenadnih i nepredvidivih vanjskih okolnosti (rat Rusije protiv Ukrajine, smanjene opskrbe energijom i povećane potražnje zbog rekordno visokih temperatura) a ne iz razloga što je povećanje dobiti došlo kao rezultat povećanja učinkovitosti ulagali u nove tehnologije, povećanje proizvodnih kapaciteta i slično. Vlada se ne drži tog kriterija već diskriminatorno oporezuje jednu grupu poduzetnika i to većinom one koji su i sami u nepovoljnom položaju zbog izvanrednih okolnosti. Svi oni poduzetnici koji su bili kažnjavani ograničavanjem poslovanja i zatvaranjem poslovnica u 2020 i 2021 godini sada će opet biti kažnjavani u 2022 godini uvođenjem ovog novog poreza. Naime, poduzetnici koju su koliko toliko normalno poslovali kroz pandemiju neće imati toliko velik skok u dobiti za 2022 godinu, tako da vjerojatno neće doći na udar ovog zakona, ili će taj učinak biti umanjen, dok će oni poduzetnici koju su zatvarani 2020 i 2021 nužno imati „skok“ u dobiti jer će sa 2018 i 2019 godinom (koje nisu bile „obične poslovne godine“ kako Vlada RH predstavlja) imati jako loš prosječan rezultat. Među našim članovima ima poduzetnika koji su prije pandemije u 2018 i 2019 godini imali velika ulaganja za koje su očekivali da će u budućnosti donijeti rezultate, da bi u 2020 i 2021 godine bili zatvarani zbog pandemije, pa možemo reći da praktički i nemaju dobiti u te 4 godine, a po nekom redovnom stanju stvari bilo bi normalno očekivati minimalno 10% dobiti godišnje, dok se ovim zakonom propisuje još dodatno oporezivanje dobiti, pa će stopa iznositi cca 50% ukupno. Treba napomenuti da je prosječno porezno opterećenje poduzetnika već jako visoko te iznosi više od 40% od prihoda, dok se ovim prijedlogom to opterećenje podiže na čak 50%. Ovim zakonom postavljamo pitanje kako bi se uvođenje ekstra profita, tj. dodatnih izdataka odrazilo na određene dugoročne financijske i organizacijske planove, kao i planove zapošljavanja. Dodatni porez na dobit koji se predlaže u Hrvatskoj suštinski nije identičan namjeri iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. koji ima za cilj uvođenje solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, te od te aktivnosti ostvaruju minimalno 75%. S druge strane, hrvatski prijedlog dodatnog poreza na dobit zahvatio bi sve sektore, djelatnosti i aktivnosti “velikih” poduzetnika - što zasigurno nije bila namjera donošenja Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. Ovim prijedlogom zakona nikako ne umanjuju posljedice povećanja cijene električne energije za poduzetnike, što je cilj uredbe (EU) 2022/1854 dok će HEP, iako je državni monopolist i ostvaruje ekstra profite zbog povećanja cijene električne energije, najvjerojatnije izbjeći plaćanje ovog poreza, dok će se svi poduzetnici koji su predloženi obveznici ovog zakona morati boriti sa višestrukim povećanjem cijena energenata, uključujući i električnu energiju. Tako je zbog ovih poremećaja cijena električne energije skočila za više od 320% po kilovat satu, dok je cijena plina skočila za nevjerojatnih 600%, a cijena benzinskih i dizelskih goriva „samo“ 40%, na koji način su poduzetnici opet kažnjeni. Postavlja se pitanje, hoće li i tvrtke koje će zbog svojih sposobnosti morati platiti veći porez ostati poslovati u Hrvatskoj ili ćemo nastaviti trend odlijeva intelektualnog kapitala Predlaže se da predlagatelj ovoga zakona još jednom razmisli i odustane od namjere donošenja predloženog zakona. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. Potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit su poduzetnici, obveznici poreza na dobit koji gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna imaju i najveću gospodarsku snagu. Izabrani kriterij prihoda je jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike. Prema Zakonu o računovodstvu srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od tri uvjeta: ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna, prihod 300.000.000,00 kuna, prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika. Veliki poduzetnici su poduzetnici koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od navedena tri uvjeta. Naime, uvođenjem dodatnog poreza na dobit postiže se p pravedan raspored tereta gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi , a temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Potencijalni obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom bit će obuhvaćeni samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog mjere. Nadalje, prema Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.