Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Američka gospodarska komora u Hrvatskoj već se godinama zalaže za porezno rasterećenje i predvidivost poreznih propisa. Najava uvođenja novog poreza na dodatnu dobit protivna je pozitivnim rezultatima koje je Republika Hrvatska postigla kroz nekoliko krugova porezne reforme, suprotna je naporima koje je Vlada RH do sada uložila za postizanje porezne stabilnosti i predvidivosti i dovodi u pitanje pozicioniranje Hrvatske kao ulagačke destinacije. Razumljiv je kontekst u kojem je Vlada krenula razgovarati oko uvođenja poreza na ekstraprofit koji bi regulirao pitanje špekulativnih cijena energenata, međutim uvođenje poreza na dodatnu dobit za industrije izvan energetskog sektora nije u skladu s preporukama Europske komisije niti je takav prijedlog u praksi usvojen u zemljama EU, izuzev primjer Mađarske. AmCham smatra kako se privatni sektor ove godine već suočio sa šokovima na tržištu koje je donijela rekordna inflacija, rastući troškovi sirovina i energenata, te prilagodba poslovanja na uvođenje eura. Stoga uvođenje novih poreza koji imaju financijski učinak na gospodarstvo na kraju godine za tekuću godinu neće dovesti do pravednosti u podjeli tereta negativnih okolnosti energetske krize, već do ozbiljnih negativnih posljedica za poduzetnike i gospodarstvo. Ovaj porez ograničit će mogućnost potrebnog rasta plaća u privatnom sektoru, što će za posljedicu imati smanjivanje raspoloživog dohotka, a samim time i osobne potrošnje te manju gospodarsku aktivnost. Isto tako AmCham ukazuje kako bi se uvođenje ovakvog poreza, točnije kriteriji za oporezivanje, mogli protumačiti kao neopravdana diskriminacija srednjih i velikih tvrtki, te kažnjavanje uspješnih tvrtki koje uvelike doprinose rastu hrvatskoga BDP-a. Također skrećemo pažnju na činjenicu da Prijedlog Zakona nije u skladu s Ustavom (čl. 90) i praksom Ustavnog suda (U-I-3685/2015 od 4. travnja 2017.) jer omogućuje retroaktivnu primjenu s obzirom da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Sama Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije i u njoj određeni solidarni doprinos odnosi se isključivo na dobit u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Nadalje cilj Uredbe je oporezivanje profitne marže, koja je rezultat nepredvidivih kretanja na energetskim tržištima slijedom agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine (preambula Uredbe toč. 52. i 54.), a ne normalnog poslovanja kao što je slučaj u hrvatskom prijedlogu Zakona. Stoga se AmCham snažno protivi uvođenju ovakvog poreza na dodatnu dobit. Primljeno na znanje Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike. Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
2 ANDRO AMANČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Moli se dopuniti posljedice koje će donošenjem zakona proisteći u odnosu na privlačenje stranih investicija i utjecaja na tržište kapitala, i to upravo za dio zakona kojim se ne provodi Uredba Vijeća (EU) 2022/1854. Predloženi zakon se donosi u začetku nearshoringa u EU, koji se zasigurno neće odvijati u državama istočne Europe koje su blizu ratne zone. U tom kontekstu, umjesto privlačenja novih velikih investicija, predlaže se donošenje ovog zakona koji ima minoran utjecaj na državni proračun, ali koji će zasigurno imati poguban učinak za privlačnost stranih (ali i domaćih) ulaganja u Republiku Hrvatsku, sve s konačnim negativnim učinkom za državni proračun. Predloženim proširenjem primjene Uredbe će se RH brendirati kao porezno najrepresivnija država članica EU u razvoju, a posljedica čega će nažalost biti zaobilaženje velikog dijela nearshoringa, koji bi u redovnim okolnostima morao dovesti do značajnog ekonomskog stimulansa za RH (i povećanja prihoda državnog proračuna u narednom razdoblju). Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti. Nadalje kod propisivanja visine obveze dodatnog poreza na dobit vodilo se računa o načelu razmjernosti propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Svakako je važno napomenuti, da ovakvu situaciju na globalnom tržištu nije bilo moguće predvidjeti. Stoga svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini.
3 ANDRO AMANČIĆ VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 16. (1) Prilikom utvrđivanja porezne osnovice i poreznog obveznika prema ovom Zakonu, Porezna uprava ovlaštena je utvrditi jesu li iznosi u Prijavi poreza na dobit za određeno porezno razdoblje iskazani u skladu s računovodstvenim propisima. (2) Ako Porezna uprava utvrdi da iznosi u Prijavi poreza na dobit nisu iskazani u skladu s računovodstvenim propisima, rješenjem će utvrditi poreznu osnovicu i dodatni porez na dobit u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Dodatni porez na dobit ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit. Nije prihvaćen Prilikom utvrđivanja porezne osnovice moraju se utvrditi sve činjenice od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze. U tom dijelu obveza Porezne uprave je provjeriti jesu li radnje inicirane isključivo s namjerom izbjegavanja nastanka porezne obveze.
4 ANDRO AMANČIĆ VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 16. Standardi financijskog izvještavanja, sukladno Zakonu o računovodstvu, nude mogućnost raznovrsnog prikazivanja istih transakcija, s varijabilnim utjecajem na omjer iskazane dobiti (u trenutnom razdoblju naspram idućih). Ovom odredbom se zapravo derogira Zakon o računovodstvu prilikom primjene ovog zakona jer se čitav niz mogućnosti poreznih obveznika prilikom financijskog izvještavanja zapravo svodi na obvezu primjene načina izvještavanja koji bi rezultirao plaćanjem najvišeg poreza na dodatnu dobit. Smije li porezni obveznik naručiti višak zaliha koji će opteretiti ovogodišnji RDG (u korist budućih razdoblja) ili provesti revalorizaciju imovine? Jasno je kako je poanta ova odredbe da se njome konzervira učinak predloženog retroaktivno primjenjivog poreza, međutim uvođenje ovako paušalne odredbe, otvorene potpunoj arbitrarnosti pri primjeni, odnosno bez ikakvih jasnih kriterija, i to u godini uvođenja eura kao službene valute plaćanja, dovesti će do još veće konfuzije i kaosa u izvještavanju. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće se uzimati u obzir prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, te prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi. Prema izmijenjenom članku 13. Prijedloga zakona neće se uzimati u obzir i prihodi od prodaje te imovine povezanoj osobi ako je prodana do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od stjecanja istih, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma. Također će se moći izuzeti nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti samo jednog dijela financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja. Svi navedeni izuzetci su rezultat izvanrednih događaja ili rezultat primjene računovodstvenih propisa u izvanrednim okolnostima stečajnog ili predstečajnog postupka. Međutim, nije propisano izuzeće vezano uz nerealizirane gubitke zaliha iz razloga što primjenom pravila horizontalnosti nisu istaknute situacije, kada obveznik poreza na dobit ima značajan porast dobiti odnosno porast cijena proizvoda, a istovremeno bude u obvezi iskazati značajno umanjenje vrijednosti zaliha. Za razliku od financijskih instrumenata, zalihe su imovina s kojim u potpunosti raspolaže sam porezni obveznik. Stoga prijedlog nije moguće prihvatiti.
5 ANDRO AMANČIĆ VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Obzirom da se prijedlog zakona navodno temelji na načelu razmjernosti prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, koji je povod za uključivanje poslovnih subjekata u insolvencijskim postupcima u krug adresata ovog zakona? Radi se o subjektima koji ne mogu namiriti postojeće vjerovnike, ali bi po "načelu razmjernosti" trebali plaćati dodatan porez na dobit? Nije prihvaćen S obzirom na propisana izuzeća iz članka 13. Prijedloga zakona, prijedlog se ne prihvaća.
6 ANDRO AMANČIĆ XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. Odredba je protivna članku 90. stavku 3. Ustava RH, kojim je propisano da zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Ukoliko se radi primjeni iznimke iz te odredbe, potrebno je najmanje u obrazloženju istaknuti koji su to navodno osobito opravdani razlozi za ovakvo izvanredno ranije stupanje zakona na snagu. Prihvaćen Ovim Zakonom implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Iz tih razloga predlaže se i da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
7 ANDRO AMANČIĆ III. POREZNA OSNOVICA , Članak 7. Sukladno ovom članku, u slučaju ako je porezni obveznik u svakoj od posljednje četiri godine iskazao gubitak, isti će biti obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit na cjelokupnu ostvarenu dobit u 2022. godini (nakon pokrivanja prenesenog gubitka iz prethodnog razdoblja)? Takvu situaciju, kao i slučaj ukupnog gubitka u referentnom poreznom razdoblju bi trebalo vrednovati na olakšavajući način za porezne obveznike, obzirom da se u tom slučaju očigledno ne radi o dodatnoj dobiti, već o jedinoj/početnoj dobiti unutar petogodišnjeg razdoblja. Predlaže se navedeno učiniti u ovoj odredbi ili u članku 8. Prihvaćen Izmjenom Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit prihvaćeni su prijedlozi da obveznici dodatnog poreza na dobit koji su u sva četiri prethodna razdoblja, ili u svim razdobljima obavljanja djelatnosti za obveznike koji su osnovani u razdoblju od 2018. godine, ostvarili gubitak kao rezultat poslovanja nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Izmijenjenim predloženim odredbama članka 12. stavka 1. točke b) Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit omogućeno je izuzimanje onih poreznih obveznika kojima je 2022. prva godina ostvarivanja pozitivnog poslovnog rezultata od obveze dodatnog poreza na dobit.
8 ANDRO AMANČIĆ III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. U kontekstu Uredbe su utvrđena upravo predmetna porezna razdoblja kao referentna obzirom na relativnu stabilnost poslovanja i cijena sirovina u djelatnostima utvrđenim Poglavljem III Uredbe. Međutim, ista pretpostavka se ne može neselektivno primijeniti na sve djelatnosti, osobito na znatne poremećaje i promjene u poslovanju za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa i zaštitnih mjera. Samim time, vremensko razdoblje propisano ovom odredbom nije i ne može biti referentno za "stabilno poslovanje" u svim djelatnostima pa da bi uopće bilo mjesta utvrđivanju dodatnog poreza na dobit u odnosu na iskrivljenu pretpostavku o redovnom poslovanju. Pored navedenoga, predloženi dodatni porez na dobit se utvrđuje po nominalnim iznosima porasta dobiti, ali koji ne odgovaraju realnom porastu dobiti, odnosno porastu korigiranog za inflaciju. Uzevši u obzir trenutnu godišnju stopu inflacije od 13,2% (po podacima Državnog zavoda za statistiku), u slučaju porasta dobiti poreznog obveznika od 20% u odnosu na prosječnu oporezivu dobit, realan iznos porasta dobiti u odnosu na prošlu godinu iznosi tek 6,8%, dok bi svaki rast preko te (razumne) stope rasta dobiti bio oporeziv sukladno ovoj odredbi. Kako je vidljivo iz točke 50 preambule Uredbe, polazišna osnova za donošenje tog propisa je naglo povećanje dobiti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, ali bez znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja svojih ulaganja. Očigledno se ne radi o polazišnoj osnovi koja se može u neizmijenjenom obliku prenijeti na sve porezne obveznike te je propis u tom dijelu suprotan polazišnim osnovama Uredbe jer isti namjerno obuhvaća i svako povećanje dobiti, uključujući i zbog povećanja ulaganja i zbog znatnih promjena struktura troškova, i to sve s retroaktivnom primjenom. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike. Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedlog Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
9 ANDRO AMANČIĆ I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Sukladno članku 17. stavku 1. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 prihod od solidarnog doprinosa je namjenski prihod i isti se može koristiti isključivo za mjere koje su nabrojane u tom stavku. Nadalje, stavkom 2. je propisano da te mjere moraju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive. Obzirom da se ovim zakonom provodi i Uredba (iako ovaj propis uključuje širi krug adresata), navedene odredbe se moraju poštivati na način da se ili izričito propišu mjere za koje će se koristiti solidarni doprinos (neovisno o tome je li prikupljen od adresata Uredbe) ili se mora uvesti razlikovanje na način da se solidarni doprinos od adresata Uredbe koristi za mjere predviđene Uredbom dok bi prihodi adresata zakona (ali ne i Uredbe) eventualno mogli biti nenamjenski. U protivnome se radi o pogrešnoj provedbi Uredbe, odnosno o nesukladnosti zakona s pravom EU, kako to jasno proizlazi i iz preambule Uredbe (točke 56 do 59). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da je dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirati paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
10 ANDRO AMANČIĆ I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. Nedostaje definicija "uvjeta nepovoljnih gospodarskih okolnosti". U svakom slučaju, iz predmetnog izričaja bi proizlazilo da se ovaj porez ne utvrđuje i ne plaća u uvjetima povoljnih gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju, BDP Republike Hrvatske je po podacima Državnog zavoda za statistiku u drugom tromjesečju 2022. godine veći za 7,7% u odnosu na isto tromjesečje 2021. godine te drugu najvišu stopu rasta BDP-a u Europskoj Uniji. Predlaže se navođenje točnih kriterija za određivanje radi li se o "nepovoljnim gospodarskim okolnostima" u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike čime je izazvan dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi. Stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.
11 ANDRO AMANČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 je izglasana početkom listopada 2022. godine, međutim prije toga je morao biti pripremljen i nacrt te uredbe od strane Europske Komisije. Samim time, predmetni zakon od tek dvadesetak članaka je mogao i trebao biti i ranije pripremljen, na način da se mogu iznijeti primjedbe na prijedlog zakona u punom roku za javno savjetovanje iz članka 11. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te bi se isti trebao donositi u redovnom postupku, obzirom da kašnjenje s pripremom teksta prijedloga ne predstavlja osobito opravdani državni razlog. Pored navedenoga, pitanje plaćanja solidarnog doprinosa, koji bi po procjenama predlagatelja trebao imati minoran utjecaj na ukupan državni proračun, samo po sebi ne može predstavljati razlog za donošenje zakona u hitnom postupku, a koji je postupak predviđen za objektivne (ne subjektivne) hitnoće. Nije prihvaćen Donošenje zakona po hitnom postupku moguće je radi osobito opravdanih državnih razloga. Naime, nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike čime je izazvan dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi. Stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Ovim Zakonom implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Iz tih razloga predlaže se i da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedlog Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja.
12 ANDRO AMANČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Nije navedena ustavna osnova za povratno djelovanje ovog zakona, odnosno u cijelosti je zanemarena činjenica da se radi o zakonu s povratnim djelovanjem (i to iz članka 90. stavka 4. Ustava). Kako je propisano odredbom članka 90. stavka 5. Ustava RH, iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. U ovom slučaju cijeli zakon ima povratno djelovanje obzirom da se primjenjuje na porezno razdoblje koje je započelo 1. siječnja 2022. godine. Samim time, ovaj zakon retroaktivno obuhvaća već poduzete poslove adresata koji nisu mogli predvidjeti ovakve pravne posljedice, a uslijed čega je cijeli zakon neustavan. Ukoliko i postoji razumno opravdanje za primjenu članka 90. stavka 5. Ustava RH, isto bi svakako trebalo adekvatno obrazložiti prilikom javnog savjetovanja, ali i u svrhu vrlo izvjesne ocjene ustavnosti koja će se provesti nad ovim zakonom. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
13 Boxmark Leather d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   Predlaže se novi Stavak 3. u Članku 6. koji glasi: Porezni obveznik ima pravo na korištenje prenesenih poreznih gubitaka iz prethodnih poreznih razdoblja prilikom izračuna obveze dodatnog poreza na dobit. Obrazloženje: Porezni obveznici koji su za prethodno porezno razdoblje od 2018. do 2021. godine kumulativno iskazali prenesene porezne gubitke, trebaju kod obračuna obveze dodatnog poreza na dobit imati pravo korištenja prenesenih poreznih gubitaka iz razloga jer su prethodna porezna razdoblja za tvrtke izvoznice bile sve samo ne razdoblja stabilnog poslovanja. Kao primjer možemo navesti situaciju na tržištu svjetske automobilske industrije i njihove dobavljače. U 2019. godini su se dobavljači borili s krizom u automobilskoj industriji, u 2020. godini s korona krizom i posljedicama lockdowna, a u 2021. godini s poremećajima u dobavnim lancima i nedostatkom poluvodiča. Ukoliko se takvim poreznim obveznicima ne bi priznali preneseni porezni gubici za umanjenje porezne osnovice i oni će za 2022. godinu trebati neplanirano platiti dodatan porez na dobit, to će eliminirati sve naznake oporavka ranije narušenog cash-flowa kao posljedice kumulativnih negativnih rezultata poslovanja u referentnom razdoblju od 2018. do 2021. godine te će oni biti dovedeni u vrlo rizičnu situaciju preživljavanja u narednoj 2023. godini, u kojoj nas očekuje recesija na svjetskom tržištu, a posebno u Europi. Prema svim pokazateljima se u 2023. godini na tržištu automobilske industrije očekuje smanjenje narudžbi od kupaca pa tako i mi očekujemo smanjenje prometa za najmanje 20% u odnosu na 2022. godinu uz već prisutne izrazito nepovoljne makroekonomske pokazatelje rastućih troškova sirovina i energenata, a uz sve to nas očekuje i povećanje troškova plaća kako bi zadržali kvalitetne radnike. Iz tog razloga poreznim obveznicima koji su bili opterećeni teretom krize, a u 2022. godini su se uspjeli oporaviti, treba omogućiti korištenje prenesenih gubitaka kako bi sačuvali svoj cash-flow i mogli preživjeti sljedeću kriznu godinu te zadržati postojeće kapacitete i radna mjesta. S obzirom na znatno umanjenje prenesenih gubitaka je tada izglednije da će takvi porezni obveznici u narednim godinama opet doći u priliku puniti proračun porezom na dobit. Ukoliko se ne omogući korištenje prenesenih gubitaka tvrtkama gubitašima (a koji su kumulativno za razdoblje 2018. – 2021. god. ostvarili negativni porezni rezultat i cash-flow), efekti i smisao tzv. solidarnog doprinosa u potpunosti se gube. Naime, dodatni porez neće plaćati solidarno tvrtke s kontinuirano dobrim poslovanjem i očekivano dobrim cash-flowom, a koje su u 2022. godini ostvarile do 20% veću poreznu dobit u odnosu na prosjek dobiti od 2018. do 2021. godine, već tvrtke koje su ionako u nepovoljnoj financijskoj j situaciji, a koje će se boriti preživjeti 2023. godinu i biti će primorane zaduživati se kod banaka za podmirenje neplaniranog troška ekstra profita uz rastuće kamate, pod uvjetom da takav kredit uopće uspiju pravovremeno ishoditi. Negativne posljedice za buduće održanje konkurentnosti, ulaganja, rasta i razvoja tvrtki te na zaposlenost i rast plaća zaposlenih u tim tvrtkama su neizbježne. Stoga je prijedlog da se Članak 6. u Prijedlogu Zakona o dodatnom porezu na dobit u tom smislu dopuni dodatnim stavkom. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
14 Boxmark Leather d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   (3) Porezni obveznik ima pravo na korištenje prenesenih poreznih gubitaka iz prethodnih poreznih razdoblja prilikom izračuna obveze dodatnog poreza na dobit. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
15 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Smatramo da se uvođenje solidarnog doprinosa ili dodatnog poreza na subjekte izvan Uredbom Vijeća EU 2022/1854 propisanih djelatnosti, bez utvrđenja razloga povećanja dobiti, ne može smatrati ekvivalentnom mjerom solidarnom doprinosu. Članak 14. st.2. Uredbe propisuje da "donesene ekvivalentne nacionalne mjere imaju slične ciljeve i podliježu sličnim pravilima kao privremeni solidarni doprinos na temelju ove Uredbe..." Ista Uredba u točci 14. preambule definira: "solidarni doprinos primjereno je sredstvo za rješavanje pitanja viška dobiti u slučaju nepredviđenih okolnosti. Ta dobit ne odgovara redovnoj dobiti koju bi poduzeća ili stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnost u sektorima....ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredviđenih događaja na energetskim tržištima." Dakle, ukoliko bi se solidarni doprinos i proširio na djelatnosti izvan onih koje Uredba nalaže, u svakom slučaju bi morali voditi računa o okolnostima ostvarenja dobiti, odnosno uobičajenim okolnostima i ne oporezivati dobit niti njezino povećanje do kojeg bi došlo neovisno o okolnostima na tržištu energije. Nadalje, ista točka Uredbe navodi da je uvođenje solidarnog doprinosa "zajednička i koordinirana mjera....uz istodobno osiguravanje jednakih uvjeta u cijeloj Uniji". Uvođenjem predloženog Zakona, subjekti u RH stavljaju se u bitno drugačije uvjete u odnosu na subjekte u drugim zemljama članicama Unije. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
16 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. Donošenjem ovog Zakona, hrvatska brodogradilišta, stavljaju se u nejednak položaj s konkurentima iz Europske Unije, s kojima se natječu za svaki pojedini konkretni projekt. Bilo da je riječ o remontima brodova, većim projektima preuređenja i preinaka brodova ili novogradnji. Ključni kapacitet remontnog brodogradilišta predstavljaju dokovi, bez kojih nije moguće obavljati djelatnost, a takva oprema iziskuje značajna ulaganja. Velika poduzeća iz djelatnosti brodogradnje sustavno se, pravilima EU izuzimaju iz mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava, pa sva ulaganja u održanje kapaciteta, koja znače konkurentnost na tržištu, moraju se osigurati vlastitim sredstvima. Dodatno, zbog specifičnosti poslovanja, brodogradilišta imaju otežan pristup financiranju kreditnim sredstvima. Dodatnim oporezivanjem Brodogradilištu Viktor Lenac d.d. značajno bi se umanjila sredstva koje Društvo planira za neopohodna i za održavanje postojeće zaposlenosti nužna ulaganja. To ga stavlja u nejednak položaj s konkurentima na tržištu, posebno stoga što bi ono bilo jedino brodogradilište u Hrvatskoj i jedino brodogradilište u EU koje bi bilo zahvaćeno ovakvim dodatnim oporezivanjem, slijedom činjenice da niti jedna zemlja članica EU nije brodogradilištima nametnula dodatan porez. Brodogradilište Viktor Lenac svojim stabilnim poslovanjem može održati i zaposlenost niza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, pa se smanjenjem izgleda za potrebna održavanja kapaciteta dovodi u pitanje i održivost poslovanja drugih subjekata u okruženju. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
17 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. Predlaže se dopuna Članka 12. novim stavkom ili dodatni Članak Zakona koji glasi: (3) Obveznici poreza na dobit, koji ne obavljaju djelatnosti definirane Uredbom Vijeća EU 2022/1854, a koji su u poreznim razdobljima iz stavka 1. Članka 4. i stavka 2. Članka 5. ovog Zakona ostvarili prosječni neto izvoz veći od 60% prosječnih prihoda promatranih poreznih razdoblja, nisu obveznici dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona. Obrazloženje: Ovo isključenje predlaže se radi jačanja financijske snage izvoznika i očuvanja njihove konkurentne pozicije na inozemnim tržištima, koji s većim udjelom resursa nabavljenih na domaćem tržištu ostvaruju izvozne prihode i time povoljno doprinose neto izvozu Republike Hrvatske. Isključenje takvih poreznih obveznika opravdano je radi osiguranja jednakog položaja na inozemnom tržištu, pogotovo kada se radi o međusobnoj konkurentnosti subjekata iz zemalja članica EU, a radi osiguranja jednakih uvjeta svima. Oporezivanjem dodatnim porezom na dobit subjekata iz sektora koji nisu definirani Uredbom 2022/1854, prema prijedlogu Zakona, hrvatske tvrtke izvoznici mogu imati značajno narušene uvjete u odnosu na slične tvtke iz drugih zemalja članica. Predloženim kriterijem udjela neto izvoza u prihodima, umjesto ukupnog izvoza u prihodima, štiti se financijska snaga društava, koja koristeći u najvećoj mjeri domaće resurse, prvenstveno rad poreznih rezidenata Republike Hrvatske, ostvaruju većinu prihoda isporukama dobara i pružanjem usluga stranim poreznim obveznicima, a koji nisu krajnji potrošači već strane pravne osobama. Koristeći u većoj mjeri domaće resurse u ostvarenju inozemnih prihoda, takva društva nisu i ne doprinose produbljavanju energetske krize, niti potiču inflatorne pritiske na domaćem tržištu, već suprotno, povoljno utječu na sposobnost domaćeg tržišta i domaćeg stanovništva i njihovoj zaštiti u nepovoljnim okolnostima. Predloženo isključenje posebno je značajno za radno intenzivne djelatnosti, posebno radi osiguranja daljnje financijske stabilnosti i očuvanje radnih mjesta kod takvih poduzetnika. Dodatni razlog ovome prijedlogu leži i u tome što su takva društva, povećanjem svojih aktivnosti koje dolaze od rada, već povoljno djelovala na proračunske prihode u 2022. godini, putem povećanih poreza i doprinosa iz plaća slijedom povećanog angažmana domaćih resursa, hrvatskih poreznih rezidenata. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani i poduzetnici trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit, a slijedom čega su obveznici primjene Zakona o računovodstvu i odgovarajućih računovodstvenih standarda. Porezna osnovica poreza na dobit je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Za potrebe primjene ovoga Prijedloga zakona oporeziva dobit je računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka. Kao i u slučaju utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako se i u slučaju utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit pretpostavlja da porezni obveznik utvrđuje dobit u skladu s računovodstvenim propisima, te je tako utvrđena dobit polazna točka za utvrđivanje obveze poreza na dobit, ali i polazna točka za utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit. Obzirom da Zakon o porezu na dobit ne sadrži posebne izuzetke za izračun porezne osnovice poreza na dobit za određene djelatnosti, potrebno je to pravilo jednakosti primijeniti i na utvrđivanje dodatnog poreza na dobit. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti
18 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Predlaže se dodati novi stavak u članku 13. ili uvesti novi članak Zakona koji bi glasio: Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovog Zakona, neće se uzimati u obzir prihodi i dobit poreznih obveznika koji ne obavljaju djelatnosti iz Uredbe Vijeća EU 2022/1854, a koji su prihodi rezultat jednokratnih projektno orijentiranih ugovora s pojedinačnim krajnjim kupcem poreznim obveznikom i koji u poreznom razdoblju iznose više od 30.000.000 kuna. Obrazloženje: Predloženim isključenjem projektno orijentiranih prihoda isključile bi se veće pojedinačne vrijednosti projekata poduzetnika koji ostvaruju projektne prihode koji imaju karakter pojedinačne proizvodnje ili pojedinačnog pružanja usluga. Jednokratni projekti ukazuju na posebne aktivnosti poduzetnika, podložni su volatilnosti, kako po broju, tako i po vrijednosti pojedinih ugovora, ostvaruju se jednokratno pojedinačnim povremenim ugovorima s pojedinačnim krajnjim kupcima, a to može imati izraziti utjecaj na neusporedivost prihoda u različitim poreznim razdobljima. Predlaže se da prihodovna vrijednost pojedinačnog takvog projekta koju bi porezni obveznik mogao isključiti u poreznom razdoblju iznosi 30 milijuna kuna, odnosno jednu desetinu graničnog prihoda od 300 milijuna kuna, određenog za obuhvat poreznih obveznika u poreznom razdoblju. Za umanjenje osnovice za oporezivanje slijedom jednokratnih projekata, predlaže se primjena relativnog udjela takvih projekata u ostvarenoj ukupnoj dobiti poreznog razdoblja, prema relativnom udjelu prihoda tih projekata u ukupnim prihodima ostvarenim u poreznom razdoblju, što se predlaže razraditi u pravilniku. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit, a slijedom čega su obveznici primjene Zakona o računovodstvu i odgovarajućih računovodstvenih standarda. Porezna osnovica poreza na dobit je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Za potrebe primjene ovoga Prijedloga zakona oporeziva dobit je računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka. Kao i u slučaju utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako se i u slučaju utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit pretpostavlja da porezni obveznik utvrđuje dobit u skladu s računovodstvenim propisima, te je tako utvrđena dobit polazna točka za utvrđivanje obveze poreza na dobit, ali i polazna točka za utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit. Obzirom da Zakon o porezu na dobit ne sadrži posebne izuzetke za izračun porezne osnovice poreza na dobit za određene djelatnosti, potrebno je to pravilo jednakosti primijeniti i na utvrđivanje dodatnog poreza na dobit. Usporedba oporezive dobiti za 2022. godinu u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećana za 20%, uz primjenu načina izračuna oporezive dobiti iz prethodnih poreznih razdoblja prema izmijenjenom članku 8. Prijedloga zakona, kada se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti (članak 8. Iznimno, negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti iz članka 7. ovoga Zakona) na prihvatljiv način odražava gospodarsku snagu poreznog obveznika u 2022. godini. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti posebice iz razloga što nisu izdvojeni niti u Zakonu o porezu na dobit ili drugim posebnim propisom.
19 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. Predlaže se dopuna Članka 12. novim stavkom ili dodatni Članak Zakona koji glasi: (3) Obveznici poreza na dobit, koji ne obavljaju djelatnosti definirane Uredbom Vijeća EU 2022/1854, koji su dobit ostvarenu u poreznim razdobljima 2018., 2019., 2020. i 2021. godine u cijelosti zadržali u kapitalu, nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike. Obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit, a slijedom čega su obveznici primjene Zakona o računovodstvu i odgovarajućih računovodstvenih standarda. Porezna osnovica poreza na dobit je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Obveza poreza na dobit se obračunava i plaća neovisno o tome je došlo do isplate dobiti ili će doći do isplate dobiti. Za potrebe primjene ovoga Prijedloga zakona oporeziva dobit je računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka. Kao i u slučaju utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako se i u slučaju utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit pretpostavlja da porezni obveznik utvrđuje dobit u skladu s računovodstvenim propisima, te je tako utvrđena dobit polazna točka za utvrđivanje obveze poreza na dobit, ali i polazna točka za utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit. Obzirom da Zakon o porezu na dobit ne sadrži posebne izuzetke vezane uz zadržavanje dobit, potrebno je to pravilo jednakosti primijeniti i na utvrđivanje dodatnog poreza na dobit.
20 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. Predlaže se isključenje iz oporezivanja trgovačkih društava, koja ne obavljaju djelatnosti definirane Uredbom 2022/1854, koji u razdoblju 2018-2021 nisu isplaćivali dobit, već su iznose dobiti u svim navedenim poreznim razdobljima prenijeli u zadržanu dobit, pričuve kapitala, povećanje temeljnog kapitala ili je upotrijebili za pokriće gubitaka prethodnih razdoblja Ovo isključenje predlaže se radi osiguranja buduće održivosti, smanjenje rizika, jačanja konkurentnosti i financijske snage na tržištu i planiranih budućih ulaganja društava, zbog čega su dioničari i članovi trgovačkih društava svojim odlukama o neisplati ostvarene dobiti, istu ostavili društvima radi jačanja kapitala i akumulaciju novčanih sredstava potrebnih za planirana ulaganja ili snaženje društava radi njihove održivosti, konkurentnosti ili smanjenja rizika u budućem poslovanju. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Primjenom predloženih kriterija postiže se da su obuhvaćeni samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Izuzimanjem obveznika koji bi bili obveznici dodatnog poreza te predstavljali jedne od najjačih gospodarskih subjekata ne bi se postigao ciljevi ove mjere kao što su pravednost, jednakosti, razmjernost i solidarnosti. Iz navedenih razloga prijedlog mije moguće usvojiti.
21 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Predlaže se dopuna stavka 1. Članka 4. predloženog Zakona, na način da isti glasi: Članak 4. (1) Porezni obveznik dodatnog poreza na dobit je obveznik poreza na dobit utvrđen prema posebnom propisu o oporezivanju dobiti koji je u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza dodatnog poreza na dobit ostvario prihode veće od 300.000.000,00 kuna i koji je za porezna razdoblja 2018., 2019., 2020. i 2021. godine ostvario prosječne godišnje prihode veće od 300.000.000,00 kuna. (2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dodatnog poreza na dobit za porezno razdoblje 2022. godine. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Naime, pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe – građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga je, uz ostale mjere za zaštitu građana obveznicima poreza na dobit koji unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvaruju povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost obavljaju, predložena izvanredna i jednokratna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, ali samo obveznicima s najjačom gospodarskom snagom i to samo onima koji ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna. Prijedlog zakona se zbog toga temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Obzirom da svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini, izbor obveznika poreza na dobit koji ostvaruju prihode iznad 300 milijuna kuna koji su potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit sukladan je toj prilagodbi. Kriterij visine prihoda iznad 300 milijuna kuna daje veliku vjerojatnost da obuhvaća poduzetnike koji u ovom gospodarskom trenutku mogu pokazati solidarnost u obliku dodatne porezne obveze. Naime, izabrani kriterij prihoda je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike. Stoga se, primjenom kriterija visine prihoda uz primjenu kriterija porasta dobiti, ovaj Prijedlog zakona temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima.
22 Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Smatramo da rast dobiti društava koja ostvaruju prihod veći od 300 milijuna kuna, u odnosu na dobit prethodnih poreznih razdoblja, kako je definirano Člankom 5 prijedloga ovog Zakona, bez stavljanja u relaciju dobiti tih razdoblja po istom kriteriju prihoda, odnosno također s graničnim prosječno ostvarenim prihodom od istih 300 milijuna kuna, nije logično uspoređivati. Naime, kao što je slučaj s Brodogradilištem Viktor Lenac d.d., koji svoju djelatnost obavlja ograničenim brojem individualnih projekata, može doći do skoka prihoda u samo jednoj godini ili kraćim razdobljima, kako je to iznimni slučaj bio upravo u 2022. godini, praktički zbog jednog ili nekoliko takvih projektnih individualnih i specifičnih poslova, a što nije rezultat okolnosti na tržištu energenata ili inflatornih pritisaka ili rusko-ukrajinskog sukoba. Prihodi koje Brodogradilište Viktor Lenac ostvaruje na tržištu pokazuju značajne oscilacije, u niti jednoj od prethodne četiri godine nisu premašili iznos od 300 milijuna kuna, a u desetogodišnjem nizu, ta granica bila je probijena u svega tri poslovne godine. Volatilnost prihoda kod društava kao što je naše, može rezultirati padom prihoda u narednim godinama, posebno u svjetlu nadolazeće recesije. Stoga bi društva koja su u razdoblju 2018-2021 imala prosječni godišnji prihod manji od 300 milijuna kuna trebalo izuzeti iz definicije poreznog obveznika po ovom Zakonu. Predložena dopuna članka 4. Zakona odnosila bi se na ona društva koja nisu definirana Uredbom Vijeća EU 2022/1854. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu, odnosno velika je vjerojatnost da obuhvaća poduzetnike koji u ovom gospodarskom trenutku mogu pokazati solidarnost u obliku dodatne porezne obveze. Naime, izabrani kriterij prihoda je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike. Prijedlog da se kao kriterij za utvrđivanje obveznika dodatnog poreza uzme u obzir i prag prihoda od 300milijuna kuna u svim prethodnim poreznim razdobljima utvrđenim u Prijedlogu zakona ne bi uzimao u obzir sve obveznike koji u 2022. imaju najjaču gospodarsku snagu te se stoga navedeni prijedlog ne prihvaća.
23 Deloitte d.o.o. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 23. Predlažemo žurni postupak donošenja Pravilnika o dodatnom porezu na dobit, u roku kraćem od 90 dana. Ako će predmetni Zakon stupiti na snagu u drugoj polovici ili pred kraj prosinca 2022. godine, rok od 90 dana za donošenje pravilnika je u drugoj polovici ili pred kraj ožujka 2023. godine. S obzirom da većina poreznih obveznika za poslovnu godinu ima kalendarsku godinu te da je time obveznik predaje prijave poreza na dobit (a i prijave dodatnog poreza na dobit) do 30. travnja, razdoblje od donošenja Pravilnika o dodatnom porezu na dobit koji će detaljnije propisivati određene stavke i obrazac prijave do roka za predaju prijave dodatnog poreza na dobit je, prema našem stavu, prekratko. Nije prihvaćen U skladu s nomotehničkim odredbama Pravilnik se ne može donijeti prije stupanja na snagu Zakona. Pravilnikom će se propisati samo one odredbe za koje je ovlast propisana Zakonom.
24 Deloitte d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Vezano uz članak 13. stavak 1. Prijedloga Zakona predlažemo dopunu „prihodi koji su rezultat povećanja vrijednosti (dugotrajne materijalne) imovine stečene od strane vjerovnika u stečajnom postupku kao namirenje (inicijalnog) potraživanja prijavljenog u stečajnom postupku“. Naime, u članku 13. stavku 1 predviđeno je izuzeće prihoda koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima i drugi prihodi koje bi dužnici (društva u stečajnom postupku) potencijalno ostvarili radi namirenja vjerovnika, međutim, nisu u obzir uzeti vjerovnici koji stječu pravo nad imovinom (primjerice, dugotrajnom materijalnom imovinom) u zamjenu za inicijalno potraživanje koje je prijavljeno u stečajnom postupku te koji su zbog računovodstvenog standarda dužni iskazati prihod od povećanja vrijednosti stečene imovine (koja pritom nije nužno realna i ostvariva). Konkretno, ako bi stečena imovina bila procijenjena na vrijednost veću od inicijalnog potraživanja, vjerovnik je dužan iskazati prihod u trenutku stjecanja, a realna utrživa vrijednost (odnosno cijena po kojoj će se potencijalno imovina prodati) može značajno odstupati od vrijednosti stjecanja. Uzimajući u obzir da će dodatni porez na dobit prema trenutnom prijedlogu uzimati u obzir samo 2022. godinu, eventualni ostvareni gubitak prilikom otuđenja imovine koji bi mogao nastati u budućim razdobljima (primjerice, da se u 2023. godini imovina proda po nižoj vrijednosti od procijenjene) neće biti obuhvaćen. Samim time društva će biti dužna iskazati povećanu osnovicu dodatnog poreza na dobit na prihod u trenutku stjecanja, bez mogućnosti umanjenja iste za potencijalne gubitke prilikom otuđenja. Prihvaćen Člankom 13. stavkom 1. točkom b) Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predložena odredba da se prilikom utvrđivanja visine prihoda pri utvrđivanju obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja mogu izuzeti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika.
25 Deloitte d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Predlažemo da se u članak 13. stavak 1. Prijedloga Zakona uključe i prihodi od poslovnih transakcija koje se ne bi mogle klasificirati kao uobičajene poslovne transakcije poreznog obveznika, tj. kao standardni poslovni prihodi poreznog obveznika kao što su, primjerice, prihodi od jednokratnih (one-off) transakcija prodaje financijske imovine nepovezanim stranama (npr. udjela u društvu kćeri). Prihvaćen Prihvaćen je prijedlog da se prilikom utvrđivanja visine prihoda pri utvrđivanju obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja izuzmu određeni tzv. „one-off“ prihodi. Tako je članak 13. stavak 1. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se mogu izuzeti slijedeće stavke: prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama prema istim uvjetima kao i za materijalnu i nematerijalnu imovinu.
26 Deloitte d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   Predlažemo da se iz oporezive dobiti iz članka 6. prijedloga Zakona i oporezivih dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz u svrhu izračuna porezne obveze isključe smanjenja vrijednosti zaliha. U 2022. godini zbog utjecaja krize pojedina društva ostvarila su osjetno smanjenje prodaje zalihe koja je nabavljena prema projekcijama rezultata temeljenim na rezultatima prethodnih razdoblja (kada je prodaja bila veća). Isto je rezultiralo značajnijim povećanjem stanja zalihe na kraju godine u odnosu na prethodne godine. Shvaćamo da nabava zalihe ne utječe na račun dobiti i gubitka, međutim, „starija“ zaliha za potrebe izvještavanja može biti procijenjena na nižu vrijednost (kada nastaju vrijednosna usklađenja zaliha, često na zahtjev revizora) i koja će za potrebe poreza na dobit predstavljati porezno nepriznati trošak. Takav porezno nepriznati trošak uvećao bi osnovicu poreza na dobit, pa time i osnovicu dodatnog poreza. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće se uzimati u obzir prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, te prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi. Prema izmijenjenom članku 13. Prijedloga zakona neće se uzimati u obzir i prihodi od prodaje te imovine povezanoj osobi ako je prodana do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od stjecanja istih, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma. Također će se moći izuzeti nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti samo jednog dijela financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja. Svi navedeni izuzetci su rezultat izvanrednih događaja ili rezultat primjene računovodstvenih propisa u izvanrednim okolnostima stečajnog ili predstečajnog postupka. Međutim, nije propisano izuzeće vezano uz nerealizirane gubitke zaliha iz razloga što primjenom pravila horizontalnosti nisu istaknute situacije, kada obveznik poreza na dobit ima značajan porast dobiti odnosno porast cijena proizvoda, a istovremeno bude u obvezi iskazati značajno umanjenje vrijednosti zaliha. Za razliku od financijskih instrumenata, zalihe su imovina s kojim u potpunosti raspolaže sam porezni obveznik. Stoga prijedlog nije moguće prihvatiti.
27 Deloitte d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Predlažemo dopunu članka 5. prijedloga Zakona s pojašnjenjem izračuna prosjeka oporezive dobiti u slučajevima kada je u posljednja četiri porezna razdoblja došlo do statusne promjene (spajanje, ili pripajanje). Primjerice, porezni obveznik u 2022. godini može biti obveznik s određenim iznosom oporezive dobiti, međutim, nastao je spajanjem/pripajanjem u 2019. godini s poreznim obveznikom koji više ne postoji. Prijedlog je da se u takvim slučajevima izračun prosjeka oporezive dobiti (u razdobljima kada su spomenuti porezni obveznici poslovali zasebno i odvojeno) razmatra na „konsolidiranoj razini“, tj. zbirno kako bi se došlo do stvarno usporedivih rezultata. Prihvaćen S obzirom da pravni slijednik pri statusnim promjenama preuzima sva prava i obveze pravnog prednika i kod primjene odredbi Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit isto se uzima u obzir. Stoga je člankom 13. stavkom 5. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predložena odredba da se prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uzimaju u obzir provedene statusne promjene kod poreznog obveznika.
28 Deloitte d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   S obzirom na negativni učinak koji bi ovaj Zakon mogao imati na ulaganja, predlažemo dodavanje stavka 3 u članak 6. kako slijedi: Porezni obveznik pri izračunu obveze dodatnog poreza na dobit ima pravo umanjiti poreznu osnovicu za iznos olakšica i poticaja ostvarenih sukladno Zakonu o poticanju ulaganja te za porezne gubitke sukladno prijavi poreza na dobit. Naime, povoljni investicijski uvjeti privlače investicije i strane ulagače zbog, među ostalim, povoljnih poreznih tretmana. Ovim prijedlogom Zakona o dodatnom porezu na dobit u neku ruku se narušava pozitivna investicijska klima i perspektiva. Prihvaćen Prijedlogom zakona o porezu na dodatnu dobit predloženo je da se pri izračunu obveze dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir i dane olakšice sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Tako je člankom 15. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predloženo da obveznik koji je obveznik dodatnog poreza na dobit, a stekao je status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
29 EKO MEĐIMURJE d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Predlaže se izmjena članka 5. točka 2 tako da točka 2 glasi: Članak 5. (2) Prethodna porezna razdoblja iz stavka 1. ovoga članka su porezna razdoblja 2018., 2019. i 2021. godine. Mišljenja smo da je za utvrđivanje porezne osnovice iz prethodnih razdoblja potrebno isključiti 2020. godinu iz razloga što je COVID pandemija prouzročila značajan negativan utjecaj na poslovne rezultate mnogih tvrtki Nije prihvaćen U izračunu porezne osnovice primjenjuje se metodologija propisana Uredbom.
30 EKO MEĐIMURJE d.d. II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Predlaže se dopuna stavka 1. Članka 4. predloženog Zakona, na način da isti glasi: Članak 4. (1) Porezni obveznik dodatnog poreza na dobit je obveznik poreza na dobit utvrđen prema posebnom propisu o oporezivanju dobiti koji je u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza dodatnog poreza na dobit ostvario poslovne prihode veće od 300.000.000,00 kuna (2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dodatnog poreza na dobit za porezno razdoblje 2022. godine. Mišljenja smo da kod utvrđivanja poreznog obveznika moramo uzeti u obzir samo prihode koji su rezultat redovnog poslovanja ( poslovni prihodi). Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog u dijelu da se pri utvrđivanju obveznika dodatnog poreza na dobit ne uzimaju u obzir samo prihodi ostvareni sukladno računovodstvenim propisima. Naime, Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit predloženo je da se u postupku određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit prihodi poreznog obveznika korigiraju za određene stavke. Sukladno predloženom izmijenjenom članku 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit moguće je korigirati iznos prihoda ostvaren u 2022. za iznose prihoda koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihode u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, prihode ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, prihode ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama prema istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu ili nematerijalnu imovinu.
31 Energia naturalis d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. Prema prijedlogu ovog Zakona, trgovačka društva koja su u 2022. godini ostvarili prvu oporezivu dobit, bi prema odredbama prijedloga Zakona trebala biti oporezivana stopom od 33% na puni iznos oporezive dobiti, čime bi u konačnosti efektivno bili oporezivani stopom od 51%. Predlažemo da za trgovačka društva koja spadaju u navedenu kategoriju, a koja su ulagala u razvoj svog poslovanja kroz značajan porast zapošljavanja ili kroz porast investicija u materijalnu imovinu ili investicija u obrtni kapital, stopa dodatnog poreza na dobit od 33% primijeni na obračunati iznos poreza na dobit, a ne na osnovicu za izračun poreza na dobit. Time trgovačka društva ne bi bila izuzeta od oporezivanja, no njihovi novčani tokovi u prvoj poslovnoj godini s pozitivnom dobiti iz poslovanja ne bi bili opterećeni skoro pa trostrukim oporezivanjem. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera pomoći ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obzirom na primjedbe zaprimljene tijekom javnog savjetovanja predložena je izmjena Prijedloga zakona koja bitno utječe na utvrđivanje obveznika dodatnog poreza na dobit. Naime, prema predloženom članku 12. stavku 1. točki b. Prijedloga zakona, obveznik poreza na dobit nije obveznik dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona, ako nije iskazivao oporezivu dobit u pozitivnom iznosu na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit u sva četiri prethodna porezna razdoblja ili svim razdobljima obavljanja djelatnosti koja su kraća od razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona. Slijedom preložene izmjene i načina utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit, nije izvjesna situacija da bi dobit poreznog razdoblja mogla biti oporezovana stopom od 51%. Dodatno ističemo kako slijedom zaprimljenih primjedbi tijekom javnog savjetovanja preložena nadopuna Prijedloga zakona člankom 15., a prema kojemu: Obveznik dodatnog poreza na dobit koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit, utvrđenu prema odredbama ovoga Zakona, umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju. Slijedom navedenoga, polazeći od činjenica kako se dodatni porez na dobit uvodi kao privremena odnosno jednokratna mjera, kako je riječ o mjeri solidarnosti jer će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirat paketi pomoći za socijalno najugroženije građane te obzirom do sada svijet nije bio u sličnoj gospodarskoj situaciji, smatramo da ovaj Prijedlog zakona neće utjecati na razvoj investicija.
32 Energia naturalis d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 8. Predlažemo da se za trgovačka društva koja su u barem jednoj od prethodne 4 godine ostvarile preneseni porezni gubitak, porezna osnovica utvrđuje na temelju prosjeka poslovnih godina u kojima su imale oporezivu dobit. Smatramo kako godine u kojima trgovačka društva nisu ostvarila dobitak ne bi trebale biti dio izračuna porezne osnovice kako se trgovačka društva koja su u prethodnim poreznim razdobljima u kojima su ostvarile gubitak ne bi stavile u nepovoljniji položaj od drugih trgovačkih društava. Djelomično prihvaćen Prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjen na način da se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti. U prijedlogu je navedeno da se ne uzimaju u obzir porezna razdoblja u kojima je ostvaren preneseni porezni gubitak, dok se prihvaćena izmjena odnosi na razdoblje u kojemu je ostvaren gubitak.
33 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   Predlažemo da se prilikom utvrđivanja oporezive dobiti poreznog razdoblja iz članka 6. Zakona uzimaju u obzir i rashodi po osnovi vrijednosnog usklađenja financijske imovine odnosno nerealizirani gubici, koji se sukladno postojećim odredbama o oporezivanju dobiti isključuju iz porezne osnovice odnosno uvećaju poreznu osnovicu na poziciji 22 Prijave poreza na dobit. Naime, prema članku 10. stavak 1. Zakona o porezu na dobit rashodi po osnovi vrijednosnog usklađenja financijske imovine (nerealizirani gubici) porezno se priznaju tek u razdoblju kada je navedena imovina prodana ili na drugi način uporabljena. S druge strane, prema članku 13. Pravilnika o porezu na dobit ako su nerealizirani dobici iskazani u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani, odnosno predmet su oporezivanja. Shodno tome, razvidno je da postoji vremenska neujednačenost poreznog priznavanja nerealiziranih gubitaka odnosno dobitaka, na način da nerealizirani dobici uvećavaju poreznu osnovicu dok se s druge strane nerealizirani gubici isključuju iz porezne osnovice. Navedena neujednačenost se u „normalnim“ okolnostima protekom vremena izjednačava jer se radi o privremenim razlikama, no u slučaju predloženog jednokratnog obračuna dodatnog poreza na dobit, takva vremenska neusklađenost bi kod poduzetnika sa značajnim iznosima financijske imovine kojoj je uslijed velik tržišnih poremećaja u ovoj godini pala tržišna vrijednost, rezultirala neproporcionalnom obvezom dodatnog poreza. U takvim slučajevima bi se porez obračunao i na dobit koje suštinski nema odnosno koja nije ostvarena, jer regulativa o oporezivanju dobiti ne uzima u obzir nerealizirane gubitke po osnovi vrijednosnog usklađenja financijske imovine. Shodno gore navedenom, predlažemo u članku 6. dodati stavak 3 koji glasi: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, oporeziva dobit poreznog razdoblja iskazana na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit može se umanjiti za iznos vrijednosnog usklađenja financijske imovine iskazanog na rednom broju 22. prijave poreza na dobit. Prihvaćen Člankom 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit je predloženo da se pri utvrđivanju oporezive dobiti za 2022. mogu izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja. Također, pri utvrđivanju visine prihoda iz 2022. koja određuje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih razdoblja, sukladno članku 13. stavku1. točki e) navedeni iznosi se mogu korigirati za dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine.
34 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. U članku 13. stavak 1. predlažemo dodati izuzeće i za dobit od prodaje dionica i udjela, te izbaciti uvjet po kojemu imovina nije smjela biti prodana povezanoj osobi. Umjesto navedenog uvjeta predlažemo uvjet da se prodaja navedene imovine trebala realizirati do zaključno 01.09.2022. jer je 8.9.2022. predstavljen Vladin paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, te je tada prvi puta najavljeno uvođenje posebnog poreza na dobit. Naime, dionice i udjeli su također imovina poduzetnika koja može biti predmet prodaje i u takvim slučajevima nerijetko nastaje jednokratna dobit od prodaje takve imovine, koja na isti način kao i kod prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine ima isključivo privremeni karakter i ne odražava nikakve neočekivane dodatne profite poduzetnika kao rezultat kriznih okolnosti u kojima se RH nalazi. Također smatramo bitnim da se umjesto paušalnog isključivanja svih prodaja povezanim osobama, kao kvalitetnije rješenje napravi referenca na datum izvršenja prodaje jer sve prodaje prije prve najave uvođenja posebnog poreza na dobit, bez obzira kome su izvršene, zasigurno nisu bili motivirane smanjenjem porezne osnovice za obračun posebnog poreza, pa nije niti opravdano takve transakcije odnosno ostvarene prihode i dobitke isključiti iz izuzeća navedenih u članku 13. stavak 1. Zakona. Pravila o transakcijama s povezanim osobama detaljno su propisana Zakonom i Pravilnikom o porezu na dobit, a nepridržavanje navedenim odredbama je strogo kažnjivo, tako da ne vidimo nikakvu potrebu da se u ovom Zakonu dodatno propisuje i de facto kažnjava provođenje transakcija s povezanim osobama, kada iste u svakom slučaju moraju biti izvršene prema načelu nepristrane transakcije. Primjerice, ako je društvo koje će u 2022. ostvariti cca 250 milijuna HRK redovnih poslovnih prihoda u proljeće 2022. prodalo udjele koje ima u povezanom društvu X drugom povezanom društvu Y uz knjiženje dobiti od prodaje navedenih udjela u iznosu od 55 milijuna HRK, isto će društvo iznimno imati ukupni prihod u 2022. u iznosu većem od 300 milijuna HRK, te će postati obveznik plaćanja dodatnog poreza isključivo zbog te jedne transakcije prodaje udjela povezanom društvu, iako je ista izvršena prema tržišnoj vrijednosti što je i dokumentirano evaluacijom treće stručne strane. Kako bi se gore opisani problem prevladao i ispravila potencijalna nepravda prema poreznim obveznicima koji su imali takve transakcije prije najave uvođenja dodatnog poreza na dobit, predlažemo izmjenu članka 13. stavak 1. Zakona kako u nastavku navodimo (crveno označene izmjene). Članak 13. (1) Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona, neće se uzimati u obzir prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao i prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika. Također se neće uzimati u obzir prihodi ili dobit od prodaje dionica i udjela, te dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga, pod uvjetom da je prodaja izvršena do 01.09.2022. Prihvaćen Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjena odredba članka 13. te je usvojen prijedlog na način da se pri utvrđivanju praga prihoda za određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti u 2022. i prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja ne uzimaju u obzir prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
35 Eurocable group d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. "Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona, neće se uzimati u obzir prihodi koji su rezultat otpisa obveza za koje je nastupila zastara, otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, otpis obveza za pravne osobe koje se nalaze u postupku izvršenja obveza po predstečajnoj nagodbi, otpis duga, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, prihodi od ukidanja dugoročnih rezerviranja te prihodi od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga te prihodi od ukidanja vrijednosnih usklađenja.” Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Eurocable group d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Budući da su svrha i cilj zakona oporezivanje ekstra profita smatram da bi prilikom utvrđivanja visine prihoda trebalo izuzeti sve prihode koji nisu prihod iz redovnog poslovanja. Nije prihvaćen Obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit, a slijedom čega su obveznici primjene Zakona o računovodstvu i odgovarajućih računovodstvenih standarda. Porezna osnovica poreza na dobit je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Za potrebe primjene ovoga Prijedloga zakona oporeziva dobit je računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka. Kao i u slučaju utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako se i u slučaju utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit pretpostavlja da porezni obveznik utvrđuje dobit u skladu s računovodstvenim propisima, te je tako utvrđena dobit polazna točka za utvrđivanje obveze poreza na dobit, ali i polazna točka za utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit. Obzirom da Zakon o porezu na dobit ne sadrži posebne izuzetke vezane uz isključivanje prihoda koji nisu od redovnog poslovanja, potrebno je to pravilo jednakosti primijeniti i na utvrđivanje dodatnog poreza na dobit.
37 FORTENOVA GRUPA d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 8. Članak 8. - predlaže se dodati stavak 2.: Poreznim razdobljima u kojima je porezni obveznik poslovao smatraju se ona porezna razdoblja u kojima je porezni obveznik ostvarivao prihode od operativne djelatnosti. Porezna razdoblja u kojima porezni obveznik nije ostvario prihode od operativne djelatnosti ne uzimaju se u obzir prilikom izračuna prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja. Obrazloženje Iz predloženog članka 8., a u vezi s člankom 15., proizlazi da u izračun prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja ne treba uključiti ona razdoblja u kojima porezni obveznik nije poslovao. Predložene dopune stoga imaju svrhu isto dodatno pobliže definirati, te se predlaže da se u izračun prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja ne uključuju ona razdoblja u kojima porezni obveznik nije ostvarivao prihode od operativne djelatnosti (npr. u slučajevima kada je društvo osnovano, ali nije još počelo operativno poslovati i ostvarivati prihode od operativne djelatnosti). Djelomično prihvaćen Obzirom da se u poreznom postupku činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, člankom 12. Prijedloga zakona navedeno je kako obveznik poreza na dobit nije obveznik dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona, ako je novoosnovani samostalni poduzetnik koji podnosi Prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje. Također je izmijenjenim prijedlogom članka 12. stavka 2. Prijedloga zakona navedeno kako će se pravilnikom detaljnije razraditi postupak utvrđivanja novoosnovanih poduzetnika, okončavanja poslovanja i utvrđivanja njihove porezne osnovice prema ovom Zakonu. Intencija navedenog Prijedloga zakona je uzeti u obzir samo porezna razdoblja u kojim je porezni obveznik doista počeo obavljati djelatnost za koju je stvarno osnovan i od koje ostvaruje oporezive prihode. Međutim, ta postavka se neće moći primijeniti inercijom već će se sve činjenice utvrditi prema njihovoj gospodarskoj biti. Navedeno ne bi bila iznimka u odnosu na pravila o utvrđivanje obveze plaćanja poreza na dobit, Primjerice Prijavu poreza na dobit ne podnose porezni obveznici registrirani u Sudskom registru trgovačkih sudova koji nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranog prometa na žiro-računu, niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati ili unosu temeljnog kapitala). Prijedlog je prihvaćen na način da se pri izračunu prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja uzimaju u obzir samo godine pozitivnog poslovanja. Tako je članak 8. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti.
38 Gavrilović d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Nastavno na prethodne prijedloge, dostavljamo dodatno dva moguća prijedloga za utvrđivanje porezne osnovice: 1. Predlažemo da se mjera povećane dobiti definira u relativnim terminima, a ne apsolutnim. Naime, povećanje apsolutnog iznosa dobiti može kod dijela obveznika poreza na dobit biti, primjerice, rezultat dovršetka investicijskog ulaganja (npr. povećanja proizvodnih kapaciteta), čime bi dovršetkom investicije takvi porezni obveznici postali (na način kako je predloženo PZ-om) obveznici i dodatnog poreza na dobit pa čak i na cjelokupnu dobit (ako su poslovali s gubicima ili uz minimalnu dobit u ranijim razdobljima). Takva mjera bi u tom slučaju bila penalizirajuća, dok se istovremeno investicije potiču poreznim olakšicama na temelju Zakona o poticanju ulaganja. U takvim slučajevima se ne radi o “viškovima dobiti“ već dobiti koja je rezultat investicije i koja je mnogima od tih ulagača potrebna za vraćanje duga kojim su financirane investicije. 2. Predlažemo da se kao spomenuti pokazatelj relativnog povećanja dobiti koristi odnos dobiti prije poreza i prihoda ostvarenog u razdoblju ("bruto profitna marža"). Na kretanje tog parametra različito utječu različiti uzroci rasta dobiti. Npr: Onim obveznicima poreza na dobit koji su apsolutni rast dobiti ostvarili kao rezultat rasta poslovne aktivnosti usprkos tržišnim okolnostima, pri čemu su zadržali postojeće operativne marže, bruto profitna marža neće značajno rasti. S druge strane, oni obveznici poreza na dobit koji su rast apsolutne dobiti ostvarili kao rezultat disproporcionalnog rasta prihoda i troškova (prihodi su rasli brže nego troškovi) odnosno kroz rast operativne marže, ostvarit će i veći rast bruto profitne maržu. Pri tome će kod onih obveznika poreza na dobit koji su rast dobiti ostvarili kroz rast operativnih marži, a kao rezultat investicijskih aktivnosti, rast bruto marže biti u određenoj mjeri ublažen kroz povećani trošak amortizacije i eventualni trošak kamata, ako se radi o kapitalnim investicijama financiranim dugom. Dakle, predlažemo da se kriterij definira kao određeno povećanje (npr. 20%) bruto profitne marže u 2022. godini u odnosu na prosjek prijašnjih poreznih razdoblja. U svakom slučaju bi kriterij trebao biti određen u mjeri u kojoj neće kreirati obvezu dodatnog poreza na dobit za sve one obveznike poreza na dobit koji su, primjerice, ostvarili određeni rast operative marže kao rezultat optimizacije poslovanja ili one koji su ostvarili rast operativne marže kao rezultat dovršetka investicijskog ciklusa. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Predloženi kriteriji za utvrđivanje obveznika i osnovice dodatnog poreza na dobit u apsolutnim iznosima su stavke koje su porezni obveznici iskazali u svojim financijskim izvješćima ili u prijavama poreza na dobit za određena porezna razdoblja te ne predstavljaju dodatno administrativno opterećenje za porezne obveznike. Uvođenjem kriterija koji nisu obuhvaćeni poreznim ili financijskim izvješćima, dodatno bi se usložnio cijeli proces obračunavanja i izvještavanja vezano za dodatni porez na dobit. Dodatno, sukladno Prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit porezni obveznik će za određene stavke imati mogućnost primijeniti određena izuzeća od oporezivanja i umanjiti obvezu dodatnog poreza na dobit sukladno umanjenju stope poreza na dobit prema Zakona o poticanju ulaganja. Također, propisuje se koji obveznici poreza na dobit neovisno o ostvarenim prihodima ili dobiti neće biti obuhvaćeni ovim porezom.
39 Gavrilović d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Predložena stopa uvećanja od 20% prosječne osnovice za oporezivanja u razdoblju od 2018 – 2021. godine u 2022. godini kada je porosječna stopa inflacije u 2022. godini za prvih 7 mj cca 12,3 % za društva koja su ostala na istoj stopi profitabilnosti u naravi ne predstavlja uvećanje dobiti za 20% nego efektivno uvećanje dobiti za cca 7,7% s obzirom na značajan učinak inflacije u 2022. godini. Kako bi se eliminirali navedeni efekti predlaže se slijedeće da društva koja su u 2022. godini zadržali istu stopu profitabilnosti ili čak možda bilježe i pad navedene stope imaju pravo predloženu stopu od 20% uvećati za iznos prosječne godišnje stope inflacije za 2022. godinu koju će službeno objaviti državni zavod za statistiku. Prijedlog: „Da poduzetnici koji su zadržali istu stopu profitabilnosti ili čak možda bilježe i pad navedene stope u odnous na prethodnu godinu imaju pravo predloženu stopu od 20% uvećati za iznos prosječne godišnje stope inflacije za 2022. godinu koju će službeno objaviti državni zavod za statistiku. Nije prihvaćen Odredbama Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit propisane su i odredbe Uredbe Vijeća EU2022/1854 vezane za metodologiju obračuna solidarnog doprinosa, a koja se odnosi na četverogodišnje razdoblje i prosjek oporezive dobiti kroz to razdoblje uvećane za 20%. Shodno navedenom Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit usklađen je s predloženom metodologijom iz Uredbe.
40 Gavrilović d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Utvrđenje porezne osnovice predložene ovim zakonom čini razlika između oporezivh dobiti poreznog razdoblja i prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uvećanih za 20%. Prethodna porezna razdoblja uključuju porezna razdoblja od 2018. do 2021. godine s obzirom da u navedenim razdobljima poslovanje društava je bilo izloženo različitim rizicima, posebice 2020. godine gdje je značajan utjecaj na poslovanje ostavila pandemija uzrokovana virusom COVID 19, smatramo da je razumno predložiti da poduzetnici imaju mogućnost izbora kod utvrđenja osnovice na način da izaberu da osnovica za uvećanje od 20% može biti prosječna dobit za zadnje 4 godine ili opcija da koristi za uvećanje samo dobit u 2021. godini. Smatramo da bi navedeni prijedlog bio izrazito pravedan za društva koja su u zadnje 4 godine značajno ulagala u proširenje vlastitog poslovanja, uvodili inovacije u svoje poslovne procese što je dovelo do znatnog smanjenja troškova, što je utjecalo na značajno povećanje dobit u odnosu na prosjek zadnje 4 godine. U takvim slučajevima smatramo da je puno pravedenije i realnije koristiti samo dobit ostvarenu u zadnjem poreznom razdoblju jer u protivnom ispada da će se istim društvima dodatno oporezivati dobit koja je nastala kao rezultat novih investicija i zapošljavanja a ne ostvarenog ekstra profita. Prijedlog: „Da poduzetnici imaju mogućnost izbora kod utvrđenja osnovice na način da izaberu da osnovica za uvećanje od 20% može biti prosječna dobiti za zadnje 4 godine ili opcija da se koristi za uvećanje samo dobit ostvarena u 2021. godini. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini, izbor obveznika poreza na dobit koji u 2022. ostvaruju prihode iznad 300 milijuna kuna, a koji su potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit sukladan je toj prilagodbi. Naime, obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera pomoći ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Usporedba oporezive dobiti za 2022. godinu u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećana za 20%, uz primjenu načina izračuna oporezive dobiti iz prethodnih poreznih razdoblja prema izmijenjenom članku 8. Prijedloga zakona, kada se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti (članak 8. Iznimno, negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti iz članka 7. ovoga Zakona) na prihvatljiv način odražava gospodarsku snagu poreznog obveznika u 2022. godini. Kriterij visine prihoda iznad 300 milijuna je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike. Stoga se, primjenom kriterija visine prihoda uz primjenu kriterija porasta dobiti, ovaj Prijedlog zakona temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima i na prihvatljiv način odražava gospodarsku snagu poreznog obveznika u 2022. godini. Stoga nije moguće prihvatiti prijedlog vezan uz promjenu kriterija za izbor obveznika dodatnog proreza na dobit.
41 Gavrilović d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. U članku 1. stavak 2. navedeno je da se dodatni porez na dobit obračunava i plaća usporedno i neovisno od poreza na dobit, što znači da će određeni dio dobiti koji ulazi u osnovicu oporezivanja sukladno predloženom zakonu biti oporeziv sa stopom od 51%, što faktički predstavlja djelomično dvostruko oporezivanje dobiti. Prijedlog: „Predlaže se da dio dobiti koji se oporezuje po zakonu o dodatnom porezu na dobit bude izuzet od oporezivanja sa osnovnom stopom koja je propisana sukladno zakonu o porezu na dobit.“ Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera pomoći ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Uredba za solidarni doprinos koristi izraz eng. surplus profits kao višak dobiti. Solidarni doprinos se plaća na višak dobiti. Uredba u preambuli navodi kako je višak dobit, zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima, to je dobit koja je nastala bez znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja, zbog iznenadnih i nepredvidivih okolnosti rata, smanjene opskrbe energijom i povećane potražnje zbog rekordno visokih temperatura. Uredba općenito pojašnjava što je višak dobit ali tako ne utvrđuje obveznika solidarnog doprinosa. Prema članku 14. Uredbe: Privremeni solidarni doprinos za poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, uključujući one koji su dio konsolidirane skupine isključivo u porezne svrhe, izračunava se na temelju oporezive dobiti, kako je utvrđena nacionalnim poreznim pravilima, u fiskalnoj godini 2022. i/ili fiskalnoj godini 2023. i tijekom njihova cijelog trajanja, koja je za više od 20 % veća od prosjeka oporezive dobiti, kako je utvrđeno nacionalnim poreznim pravilima, u četirima fiskalnim godinama koje su počele 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Ako je prosjek oporezive dobiti u tim četirima fiskalnim godinama negativan, prosječna oporeziva dobit iznosi nula za potrebe izračuna privremenog solidarnog doprinosa Slijedom uredbe, višak dobiti je dobit koja je za 20 % veća od prosjeka oporezive dobiti, kako je utvrđeno nacionalnim poreznim pravilima, u četirima fiskalnim godinama koje su počele 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Stoga je osnovica dodatnog poreza na dobit sukladna Uredbi, a prilagođena gospodarskim uvjetima. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obzirom na primjedbe zaprimljene tijekom javnog savjetovanja predložena je izmjena Prijedloga zakona koja bitno utječe na utvrđivanje obveznika dodatnog poreza na dobit. Naime, prema predloženom članku 12. stavku 1. točki b. Prijedloga zakona, obveznik poreza na dobit nije obveznik dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona, ako nije iskazivao oporezivu dobit u pozitivnom iznosu na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit u sva četiri prethodna porezna razdoblja ili svim razdobljima obavljanja djelatnosti koja su kraća od razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona. Slijedom preložene izmjene i načina utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit, isti iznos oporezive dobiti poreznog razdoblje neće biti oporezovan stopom od 18% i stopom od 33%. Dodatno ističemo kako slijedom zaprimljenih primjedbi tijekom javnog savjetovanja preložena nadopuna Prijedloga zakona člankom 15., a prema kojemu: Obveznik dodatnog poreza na dobit koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit, utvrđenu prema odredbama ovoga Zakona, umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
42 Gavrilović d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. U članku 1. zakonodavac se poziva na načelo jednakosti, pravednosti i razmjernosti dok je u članku 4. zakona navedeno da se isti porez odnosi samo na društva koja su u 2022. godini ostvarili preko 300.000.000 kn prihoda, čime je faktički navedena skupina poduzetnika diskriminirana i stavljena u lošiji poslovni položaj u odnosu na druge poduzetnike koji su isto u 2022. godini ostvarili značajan rast dobiti a ostvarili su manji prihod od propisanog praga. Prijedlog: „Uvažavajući načelo jednakosti i pravednosti predlaže se da navedeni zakon obuhvati sve obveznike poreza na dobit u RH bez obzira na iznos ostvarenih prihoda u 2022. godini pod uvjetom da su imali značajno povećanje dobiti.“ Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Obzirom na načelo razmjernosti prihvaćanje ovoga prijedloga bilo bi suprotno legitimnom cilju donošenja ovoga Zakona i primjeni odredbi ovoga Zakona, stoga se ovaj prijedlog ne može prihvatiti.
43 Gavrilović d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ističe se činjenica povratnog djelovanja zakona na poduzetnike, s obzirom da isti zakon obuhvaća razdoblje oporezivanja koje počinje 01. siječnja 2022. godine, društva su za 2022. godinu još prije godinu dana usvojili svoje poslovne planove i planirani cash flow (novčani tijek) te sada mogućom primjenom ovog zakona društvima iz obuhvata ovog zakona za 2022. godinu utvrđuje se dodatna obveza poreza na dobit koja nije planirana za 2022. godinu, a koja sukladno zakonu dolazi na naplatu za svega 4 mjeseca od planiranog usvajanja zakona i na taj način pojedinim društvima može značajno utjecati na planiranu tekuću likvidnost, što će značajno utjecati na manje investicije i eventualna nova zapošljavanja u 2023. godini. Prijedlog: „Iz navedenog razloga predlaže se zakonodavcu da se navedeni porez kao „solidarni doprinos“ uvede za poslovnu godinu 2023. godinu (razdoblje oporezivanja od 01.01.2023 do 31.12.2023. godine).“ Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na navedeno prijedlog da se dodatni porez na dobit primjeni za 2023. godinu nije moguće prihvatiti, jer se ne bi pravovremeno prikupila sredstva za daljnje pakete pomoći.
44 Goga PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Uredba objašnjava kako se radi o dobiti koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostimada nije došlo do nepredvidivih događa na energetskim tržištima - većina društava koja će u Hrvatskoj biti obuhvaćena ovim porezom nije profitirala zbog rasta cijene energenata nego zbog svojih sposobnosti i nastojanja da ostvare gospodarsku svrhu povećanje prihoda i dobiti kroz razvoj poslovanja. Tim društvima je kao i svim ostalim fizičkim i pravnim osobama u RH porast cijena energenata uzrokovao porast troškova i utjecao na financijske izvještaje. Dakle, upravo suprotno od namjera Uredbe. Smatram da se temeljem svega navedenog ovim prijedlogom gubi smisao Uredbe. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
45 HGK VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Uvažavajući činjenicu da je uvođenje dodatnog poreza na dobit posljedica uvođenja iste vrste poreza na razini EU, odnosno njenim pojedinim članicama, Udruženje leasing društava HGK mišljenja je da se pri izračunu i procjeni elemenata moraju koristiti isti principi kao i kod ostalih članica EU. Prijedlog je Udruženja da se kao pokazatelj visine prihoda koji čine prag za dodatno oporezivanje jasno propiše da isti podrazumijeva revidirani godišnji prihod utvrđen u skladu s MSFI, kako se iskazuje u GFI i javno objavljuje, te na koji način i u kojem iznosu se isti iskazuje u izvještajima za potrebe izvještavanja HANFA-e. Navedeni princip računovodstveno iskazanog prihoda se također koristi i u svim statističkim mjerenjima i iskazivanjima za utvrđivanje veličine poduzetnika. Naime, u određenim slučajevima (financijski leasing) prihod od prodaje leasing predmeta kod početnog priznavanja, kao i kod naknadne prodaje u slučaju raskida i/ili oduzimanja predmeta leasinga, koji se iskazuje u bruto bilanci na bruto principu jedino radi ispravnog iskazivanja porezne osnovice u smislu poreza na dodanu vrijednost, uz istovremeno iskazivanje istovjetnog troška nabave predmeta leasinga, ne predstavlja prihod već prolaznu stavku te se u računovodstvenom smislu i u skladu s MSFI iskazuje po neto principu. Za potrebe utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit, u bruto bilanci iskazani prihodi i rashodi ne stvaraju dodatnu poreznu osnovicu budući da su iskazani u istim iznosima, te u suštini predstavljaju samo promet po određenim kontima. Navedeno oporezivanje računovodstveno iskazanih prihoda i dobiti je konzistentno s preporukom EU o dodatnom oporezivanju te neće dovesti do diskriminatornog određivanja poreznih obveznika uslijed specifičnosti određenih nacionalnih poreznih tretmana, već će osigurati konzistentnost u utvrđivanju poreznih obveznika temeljem ujednačene računovodstvene osnovice kako se utvrđuje i mjeri unutar EU. Stoga Udruženje predlaže da se u članku 13. doda novi stavak 3. koji glasi: „(3) Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, koriste se prihodi iz godišnjih financijskih izvještaja koji se dostavljaju Financijskoj agenciji, utvrđeni na temelju računovodstvenih standarda i pravilnika propisanih od strane regulatora, a temeljem obrazaca financijskih izvještaja objavljenih na stranicama Financijske agencije. Dosadašnji stavak (3) postaje stavak (4).“ Predložene izmjene temelje se i na sljedećem: - Ukoliko je društvo razvrstano kao veliki poduzetnik, temeljem važećeg Zakona o računovodstvu, članak 5. stavak (3), te članak 17. stavak (3), dužno je sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. - Temeljem važećeg Zakona o leasingu članak 73. stavak (1) društvo je dužno primjenjivati propise kojima se uređuje računovodstvo i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, osim ako Agencija ne propiše drugačije pravilnikom. Pravilnici propisuju strukturu i sadržaj financijskih i dodatnih izvještaja prema Agenciji ali ne i izuzeće primjene MSFI-a. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja navode sljedeće: MRS 1: Prijeboj 32. Subjekt imovinu i obveze ili prihode i rashode ne smije prebijati, osim ako prijeboj ne nalaže ili dopušta neki MSFI. 33. Subjekt je dužan i imovinu i obveze, i prihode i rashode iskazati odvojeno. Prijeboj u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti ili financijskom položaju ili odvojenom računu dobiti i gubitka (ako se prezentira), osim kada odražava bit transakcije ili drugog događaja, smanjuje mogućnost korisnika da razumije nastale transakcije, događaje i uvjete, kao i da procijeni buduće novčane tokove subjekta. Mjerenje imovine po neto vrijednosti umanjenoj, primjerice, za ispravak vrijednosti po osnovi zastarjelih zaliha ili sumnjivih i spornih potraživanja, nije prijeboj. 34. IAS 18 »Prihodi« definira pojam prihoda i zahtijeva da se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, uzimajući u obzir iznose trgovačkih popusta i količinskih rabata koje odobrava subjekt. U tijeku svog redovitog poslovanja subjekt poduzima druge transakcije koje ne stvaraju prihode, ali su uzgredne glavnim aktivnostima koje stvaraju prihode. Rezultati takvih transakcija prezentiraju se saldiranjem prihoda i rashoda po istoj transakciji ako takvo prezentiranje odražava bit transakcije ili poslovnoga događaja. Primjerice: (a) dobici i gubici od otuđenja dugotrajne imovine, uključujući ulaganja i poslovnu imovinu, iskazuju se tako da se od iznosa primljenog otuđenjem imovine oduzmu knjigovodstveni iznos imovine i povezani troškovi prodaje; i (b) izdatak koji se odnosi na rezerviranje priznato u skladu s MRS-om 37 »Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina« i koji temeljem ugovora naknađuje treća strana (primjerice, sporazumom o jamstvu dobavljača) može se prebiti s tim izdatkom. 35. Osim toga, subjekt je dužan dobitke i gubitke nastale iz skupine sličnih transakcija iskazati na neto osnovi, primjerice, dobitke i gubitke od tečajnih razlika ili dobitke i gubitke od financijskih instrumenata namijenjenih trgovanju. Međutim, takvi se dobici i gubici iskazuju odvojeno ako su značajni. MRS 17 Najmovi u financijskim izvještajima najmodavaca Financijski najmovi Početno priznavanje 36. Najmodavci trebaju priznati imovinu koju drže pod financijskim najmom u svojoj izvještaju o financijskom položaju i prezentirati je kao potraživanje u iznosu koji je jednak neto ulaganju u najam. 37. Prema financijskom najmu najmodavac prenosi gotovo sve rizike i koristi vezane za vlasništvo te s potraživanjima za najam najmodavac postupa kao s povratom kapitala i financijskim prihodom kako bi najmodavac primio naknadu i nagradu za svoja ulaganja i usluge. 38. Početni izravni troškovi kao što su provizije i naknade za pravne usluge i interni troškovi često nastaju kod najmodavca za vrijeme pregovaranja i dogovaranja najma. Ovdje nisu uključeni opći troškovi koji nastaju kod tima zaduženog za prodaju i marketing. Za financijske najmove, osim onih koji uključuju proizvođače ili posrednike u ulozi najmodavca, početni izravni troškovi dio su početnog mjerenja potraživanja financijskog najma te smanjuju iznos prihoda priznatih tijekom razdoblja najma. Kamatna stopa koja je sadržana u najmu definirana je tako da su početni izravni troškovi uključeni u potraživanje financijskog najma; nema potrebe da se oni zasebno dodaju. Troškovi nastali od strane proizvođača i dilera, a vezani za pregovaranje i dogovaranje najma nisu uključeni u definiciju početnih izravnih troškova. Kao rezultat toga isključeni su iz neto ulaganja u najam te su priznati kao rashod kod priznavanja dobiti od prodaje, a za financijski najam to u pravilu predstavlja početak korištenja najma. Nije prihvaćen U skladu s legitimnim ciljem i svrhom Prijedloga zakona nije moguće prihvatiti izuzeća koja nemaju horizontalnu primjenu.
46 HGK VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. U vezi članka 13., stavka 1. naša članica iz poljoprivrednog sektora predlaže da se uz navedene prihode koji se neće uzimati u obzir dodaju i: 1. Prihodi od EU i državnih potpora koje su namijenjene nadoknadi izgubljene dobiti ili sličnih poremećaja na tržištu primjerice: - Mjere II.10. »Akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša« iz EFPR – Pravilnik članak 6 (1) Potpora podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za sufinanciranje aktivnosti koja su predmet ovoga Pravilnika u obliku godišnje kompenzacije za dodatne troškove i/ili izgubljeni prihod (u daljnjem tekstu: kompenzacija) - Državna potpora za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima – Pravilnik članak 3 (1) Predmet programa državne potpore je dodjela bespovratnih novčanih sredstava za štete i/ili izgubljenu dobit počinjenu od raznih vrsta ptica i drugih životinja na šaranskim ribnjacima (u daljnjem tekstu: potpora). - Mjere II.11. »Zaštita javnog zdravlja – COVID -19« iz EFPR – Pravilnik članak 3 (1) Predmet potpore je kompenzacija uzgajivačima u akvakulturi radi smanjenja vrijednosti prodaje i/ili smanjenja radnog kapitala radi povećanja operativnih troškova do kojih je došlo uslijed izbijanja bolesti COVID-19 - Mjera IV.3. »Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture – kompenzacija« iz EFPR – Pravilnik članak 3 (1) Predmet potpore je naknada za izgubljeni prihod i dodatne troškove do kojih je došlo radi poremećaja tržišta uzrokovanog agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine i njegovim učincima na lanac opskrbe proizvodima ribarstva i akvakulture. - Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u stočarstvu zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19 – točka 3 Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva koji su se uslijed usporavanja ili potpune obustave gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 suočili s dugotrajnim i velikim poslovnim poteškoćama uslijed ukupnih tržnih poremećaja vezanih uz pad potražnje te time vezano pad cijena i konačno padom prodaje. 2. Prihodi od prodaje dugotrajne biološke imovine (bikovi, krave dojilje, junica) koja po svojoj funkciji ima istu ulogu kao i dugotrajna materijalna imovina (npr. poljoprivredna mehanizacija), a to je da kroz korištenje u budućim razdobljima donosi ekonomske koristi u vidu priploda (teladi). Prodaju teladi bi imalo smisla oporezivati, ali krave, bikove, junice, ne. 3. Prihodi od prodaje financijske imovine 4. Naplata šteta temeljem osiguranja (za poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju) – ovom prihodu je svrha nadoknaditi uložena sredstva u poljoprivrednu proizvodnju koja je pretrpjela štetu od vremenskih prilika ( suša, tuča,…), i nije mu svrha stvaranje dobiti ili razlike u cijeni kao što je slučaj sa prihodima od prodaje roba i usluga. Također, naša članica predlaže brisanje dijela stavka koji ograničava prihode od prodaje na nepovezane osobe jer je u suprotnosti sa odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit koji pripisuju da transakcije između povezanih osoba moraju biti jednake kao da se radi o nepovezanima. Djelomično prihvaćen U skladu s legitimnim ciljem i svrhom Prijedloga zakona nije moguće prihvatiti izuzeća koja nemaju horizontalnu primjenu. Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjena odredba članka 13. te je usvojen prijedlog na način da se pri utvrđivanju praga prihoda za određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti u 2022. i prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja ne uzimaju u obzir prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
47 HGK VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. Naša članica iz poljoprivrednog sektora u članku 12. predlaže dodati stavak kojim se propisuje da obveznici poreza na dobit koji prema NKD djelatnosti 2007 djeluju u sektoru poljoprivrede nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Poljoprivreda i akvakultura su strateške, ali osjetljive grane gospodarstva Republike Hrvatske. Naša članica smatra kako oporezivanje poljoprivrede nije u skladu s Uredbom Vijeća 2022/1854 koja za cilj ima rješavanje problema visokih cijena energenata, a ne nametanje dodatnog poreznog tereta poljoprivrednim proizvodima. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
48 HGK II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Rijeka predlaže da ga se izuzme iz solidarnog oporezivanja te da se u tom smislu zakonom predvidi mogućnost pojedinačnih izuzeća iz primjene u svrhu sprječavanja nastanka veće štete, odnosno izuzeća za ulaganja za koja se ocjeni da su od strateškog interesa za RH, iako cijeni razloge i okolnosti koje Vladu RH navode na uvođenje ovakvog fiskalnog opterećenja. U kratkim crtama, brodogradilište navodi razloge zbog kojih predlaže svoje izuzeće: - značajan rast prihoda i dobiti u 2022. godini nije posljedica energetske krize, već planiranih projekata u ranijim godinama (opsežan projekt preuređenja jahte počeo se ugovarati još početkom 2020. godine), a što bi moglo rezultirati prosječnom stopom oporezivanja većom od 40%, što je za djelatnost brodogradnje, inače oscilativnu i podložnu recesiji svjetskog tržišta, dramatično previsoko - potreba da dobit ostvarena u 2022. godini bude u cijelosti usmjerena na ulaganja planirana za 2023. godinu (u iznosu i većem od neto dobiti, čak dijelom iz zadržane dobiti, a dijelom i kredita), a riječ je o neophodno nužnim ulaganjima u osnovni proizvodni kapacitet brodogradilišta (Dok 11) bez kojih nije moguć nastavak poslovanja u dosadašnjem opsegu (poslova i klijenata, broja radnika), što dodatno ugrožava i sve ostale dionike brodogradilišta (prvenstveno lokalnu zajednicu, dobavljače, proračun) - izvozna orijentacija brodogradilišta (90%), zatim siromašenje dodatnim neplaniranim odljevima i nemogućnost ulaganja u zamjenu/obnovu Doka 11 izravno narušavaju njegovu tržišnu poziciju prema konkurentima, a to su brodogradilišta iz drugih zemalja EU i Turske, ali isto tako će dovesti do nekonkurentnosti i nekvalitete brodogradilišta za pružanje usluga strateški najvažnijeg klijenta, a to je 6. flota Američke ratne mornarice - nemogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz fondova EU i domaćih izvora potpora i subvencija, budući da je ovo brodogradilište po definiciji veliki poduzetnik u djelatnosti brodogradnje te je redovito isključeno iz fondova pa tako i iz posljednjeg programa objavljenog temeljem NPOO-a, slijedom čega sva ulaganja brodogradilište mora i može izvršiti isključivo vlastitim sredstvima - upravo u cilju jačanja kapitala i osiguranja dovoljnih sredstava za ulaganje u kapacitet bez kojeg brodogradilište ne može ostati konkurentno, održivo niti imati prihode dovoljne za pokriće svojih fiksnih troškova, vlasnici još od 2017. godine ne isplaćuju dividendu, niti postoje drugi značajni odnosi s povezanim društvima, - planirana ulaganja u gradnju zamjenskih pontona Doka 11 trebaju se povjeriti brodogradilištu 3. maj, a u slučaju izostanka i smanjenih mogućnosti, isto će se negativno odraziti i na susjedni 3. maj. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
49 HGK II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. U nastavku iznosimo mišljenje naše članice koja bi prema ovom Prijedlogu, usprkos tome što ima visoke prenesene gubitke iz prethodnih razdoblja, i to čak prije referentne 2018. godine, trebala platiti dodatni porez na dobit ostvarenu u 2022. godini. Radi se o plaćanju poreza od cca. 2,2 milijuna EUR-a, koje nije bilo predviđeno u poslovnom planu za 2022. godinu, a upitno je je li članica u mogućnosti namaknuti tolika sredstva. Društvo je veliki izvoznik svojih proizvoda kupcima iz svjetske automobilske industrije, s udjelom izvoza u ukupnom prihodu od čak 99% i zapošljava preko 1.500 radnika. Na tržištu automobilske industrije su već nekoliko godina prisutni ogromni poremećaji koji još uvijek snažno negativno utječu na njezino poslovanje. Uvođenje dodatnog poreza na dobit ostvarenu u 2022. godini koji se ne može pokriti s prenesenim gubicima, nakon što se društvo borilo s krizom u automobilskoj industriji, s korona krizom i posljedicama lockdowna u 2020. godini, s poremećajima u dobavnim lancima u 2021. godini te s neslućenim povećanjem cijena svih sirovina i energenata kao posljedicom rata u Ukrajini u 2022. godini, za njezino će poslovanje imati izrazito negativan i opasan učinak s nepovratnim posljedicama. Prema svim pokazateljima u 2023. godini na tržištu automobilske industrije očekuje se kumulativno smanjenje narudžbi od kupaca za najmanje 20% u odnosu na ovu godinu, uz već prisutne izrazito nepovoljne makroekonomske pokazatelje rastućih troškova sirovina i energenata, a uz to i povećanje troškova plaća za otprilike 11% kako bi se zadržalo kvalitetne radnike. Iz tog razloga svaki euro u cash-flowu bitan je kako bi društvo moglo preživjeti narednu godinu te zadržati postojeće kapacitete i radna mjesta. Naša članica izražava neslaganje s oporezivanjem tvrtki koje su u referentnom razdoblju od 2018. do 2021. godine ostvarivale računovodstvene i/ili porezne gubitke, a uz to imaju i znatne iznose prenesenih gubitaka te im tako preneseni gubici neće biti priznati za umanjenje porezne osnovice za oporezivanje novim tzv. solidarnim porezom. Naša članica ističe kako je resorno Ministarstvo upoznato s činjenicom da je predmetno „referentno razdoblje" bilo sve samo ne „razdoblje stabilnog poslovanja" jer su u promatranim godinama upravo izvoznici bili ti koji su najsnažnije osjetili posljedice krize na svjetskom tržištu, a sada će ovaj solidarni porez eliminirati sve naznake oporavka ranije narušenog cash-flowa, dok se istodobno u 2023. godini očekuje recesija na svjetskim tržištima, što će osobito teško pogoditi upravo izvoznike. Nametanje plaćanja solidarnog poreza, osobito u iznosu od gotovo 2,2 milijuna eura za ovo društvo, vratit će društvo i druge izvoznike u recesijskoj 2023. godini u vrtlog zaduživanja po višim kamatnim stopama i s vrlo izglednom nemogućnošću podmirivanja troškova osobnih dohodaka i dugovanja prema dobavljačima, a to će imati direktne i indirektne posljedice na budžet RH, mirovinske i zdravstvene fondove, radnike kod tih poslodavaca te dobavljače, dakle ukupan BDP RH. Naša članica navodi kako nije jasno zašto se kod primjene poreza uzima u obzir porezna dobit, a ne računovodstvena dobit, budući da će tvrtke koje su se odlučile u određenom trenutku uvećati poreznu osnovu na svoju štetu, iz bilo kojeg opravdanog razdoblja, sada u prosjeku vjerojatno imati minimalni pozitivni porezni rezultat u referentnom razdoblju, dok je ukupan zbroj poreznih rezultata svih godina negativan ili čak izrazito negativan. S druge strane, tvrtke koje su u sve četiri prethodne godine ostvarivale dobit u razdoblju kada je k tome bilo osigurano i sufinanciranje od strane države, a u 2022. godini će ostvariti rast dobiti manje od 20% prosjeka prethodne četiri godine, ovime će biti izuzete iz oporezivanja solidarnim porezom. Na konkretnom primjeru, naša članica je u razdoblju od 2018. do 2021. godine imala prosječno 6,5 milijuna eura računovodstvenog gubitka godišnje, dok je porezni rezultat bio porezni gubitak od gotovo 6,0 milijuna eura godišnje, pri čemu je u 2020. godini iskazala računovodstveni gubitak od otprilike 3,9 milijuna eura te pozitivni porezni rezultat od nešto manje od 1,2 milijuna eura. To sumarno razdoblje od 2018. do 2021. godine daje ukupni računovodstveni gubitak od cca. 25,9 milijuna eura i ukupni porezni gubitak od cca. 23,8 milijuna eura. To je ujedno i realna slika stanja u tvrtki. Po prijedlogu zakona o solidarnom porezu, sve godine u kojima se iskazivao porezni gubitak stavile bi se na nulu dok bi se ostvareni porezni dobitak u 2020. godini rasporedio kao prividni dobitak na sve četiri godine pa bi za potrebe nametanja solidarnog poreza iskazivali nerealni i lažni dobitak od otprilike 297.000 eura po godini u razdoblju od 2018. do 2021. godine, iz čega onda proizlazi porezna obveza za potrebe solidarnog poreza od gotovo 2,2 milijuna eura koje društvo ne može kompenzirati s prenesenim gubicima iz prethodnih razdoblja. Gubitašima je potrebno omogućiti da koriste prenesene gubitke i sačuvaju svoj cash-flow za sljedeću kriznu godinu. S obzirom na znatno umanjenje prenesenih gubitaka je tada izglednije da će u narednim godinama opet doći u priliku puniti proračun porezom na dobit. Naša članica je veliki izvoznik, a spletom okolnosti će u ovoj godini ostvariti dobar poslovni rezultat, međutim već sada je poznato da će u sljedećoj kriznoj 2023. godini ostvariti loš rezultat. Nametanje plaćanja ovog poreza će za konkretnu članicu imati snažne negativne posljedice, od smanjenja proizvodnih kapaciteta i otpuštanja zaposlenih, obustave plaćanja prema dobavljačima pa sve do gašenja proizvodnje i zatvaranja pogona. Slijedom svega navedenog, naša članica predlaže da se Prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit nadopuni odredbom kojom će se poreznim obveznicima koji su evidentno u prethodnim godinama imali loše poslovanje i tome posljedično loš cash-flow, omogućiti korištenje prenesenih gubitaka kako bi preživjeli naredno recesijsko razdoblje. Djelomično prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti. Izmjenom Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit prihvaćeni su prijedlozi da obveznici dodatnog poreza na dobit koji su u sva četiri prethodna razdoblja ili u svim razdobljima obavljanja djelatnosti za obveznike koji su osnovani u razdoblju od 2018. godine, ostvarili gubitak kao rezultat poslovanja nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Izmijenjenim predloženim odredbama članka 12. stavka 1. točke b) Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit uzimaju se u obzir poslovne okolnosti poduzetnika kojima je 2022. prva godina ostvarivanja pozitivnog poslovnog rezultata.
50 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA U ovim neizvjesnim vremenima, potrebno je vrlo pažljivo pristupati dodatnim poreznim opterećenjima kako njima ne bi bile nepravedno zahvaćene tvrtke koje ostvarenu dodatnu dobit ne duguju posljedicama krize. HGK je u konačnici, i članica Eurochambersa, gdje prevladava stav da je uvođenje ovog poreza potrebno usmjeriti primarno na energetski sektor. Na tragu tog stava, mislimo da bi široko koncipiran porez na ekstra dobit mogao poljuljati motiviranost poduzeća da ulažu u Hrvatskoj, pogotovo kada bi on, po naravi, nerazmjerno pogodio propulzivne sektore ekonomije, primjerice IT sektor i sve tvrtke koje su provele proces restrukturiranja ili ulagale u razvoj poslovanja ili obnovljive izvore energije. Dodatno moramo istaknuti djelatnost zračnog prometa koja je pretrpjela vezane krize (COVID krizu te znatan porast cijena avio goriva). Navedena djelatnost još uvijek nije dosegla razine prometa iz 2019., a na temelju izoliranog knjigovodstvenog/poreznog rezultata za 2022. godinu bi plaćala dodatni porez na dobit. Također, izvan istaknutih sektora, moramo voditi računa o činjenici da u Hrvatskoj ima mnogo tvrtki koje su iskoristile val uzleta i oduprle se krizi i takvima se ne bi smjela poslati kriva poruka. U kontekstu osjetnog usporavanja gospodarskog rasta, kojeg je Ministarstvo financija jasno ugradilo u projekcije za gospodarstvo i rast prihoda u sastavljanju proračuna za 2023. godinu, naglašavamo da je porez na ekstra dobit retroaktivan u naravi. Naime, poduzeća cijelu godinu plaćaju predujmove poreza na dobit i već su definirale poslovne planove za izazovnu 2023. godinu u trenutku kada je novi porez najavljen. Takva neizvjesnost zasigurno ne pomaže gospodarstvenicima da se uspješno nose s izazovima koje 2023. godina donosi. U trenutku kada ulaskom u euro područje i Schengenski prostor nedvojbeno stvaramo strukturne pretpostavke za daljnji razvoj ekonomije, uvođenje poreza na ekstra dobit ne pridonosi tome. Neizvjesnost koju taj porez generira može dovesti u pitanje dinamiku privatnih investicija, odnosno gospodarsku aktivnost i porezne prihode na dulji rok. Evidentno je da bi aktualni prijedlog poreza na ekstra dobit prouzročio niz negativnih nuspojava za gospodarstvenike, odnosno gospodarski rast u 2023. godini. Posljedično i na dulji rok. Uvažavajući sve argumente Vlade RH, vjerujemo da su u uvjetima u kojima globalno gospodarstvo osjetno usporava, nedvojbeni negativni učinci na percepciju predvidivosti poslovanja u Hrvatskoj. S tim u svezi, posljedični rizici za investicijske planove postojećih i potencijalnih investitora daju snažne argumente protiv aktualnog prijedloga poreza na ekstra dobit. Ukoliko Vlada RH smatra nužnim uvesti jednokratan porez na ekstra dobit, predlažemo da se isti porez, s skladu s velikom većinom zemalja članica EU, usmjeri primarno na energetski sektor, kao i sektore naslonjene na energetski sektor, uz primjenu jasnih kriterija. Dostavljamo primjedbe na pojedine odredbe koje su dostavila udruženja i zajednice pri HGK. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 23. Radi dosljednosti komentara, u skladu s komentarom na članak 14. predlažemo iz stavka 3. ovog članka brisati obvezu donošenja pravilnika iz članka 14. stavka 4. ovog Zakona, s obzirom da donošenje posebnog pravilnika u tom slučaju nije potrebno. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
52 Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum I. TEMELJNE ODREDBE, Usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije Proširenjem primjene Zakona i na poduzetnike koji su u posebnom sustavu oporezivanja porezom po tonaži krši se načelo jednakog postupanja stavljanjem tih poduzetnika u nejednak položaj u odnosu na poduzetnike drugih država članica koje posluju u istim gospodarskim segmentima i čija dobit je u ovom razdoblju usporediva s dobiti hrvatskih poduzetnika. Države članice Europske Unije koje iako imaju daleko snažnije razvijenije brodarstvo nego Republika Hrvatska, kao na primjer Njemačka, Nizozemska, Italija, Finska, Francuska, Grčka, Cipar, Malta, Danska, Španjolska, nisu uvele sličan teret, čime se poduzetnike u Republici Hrvatskoj stavlja u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na druge poduzetnike Europske Unije u posebnom sustavu oporezivanja porezom po tonaži koji je usklađen na razini Europske Unije. Navedeno postupanje je suprotno načelu jednakog postupanja propisanom Ustavom i Ugovorom o funkcioniranju Europske Unije. Nije prihvaćen Prema Pomorskom zakoniku porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda. Porezni obveznik poreza po tonaži broda prema Pomorskom zakoniku je pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili kojoj se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjete propisane Pomorskim zakonikom te izjavi da će umjesto poreza na dobit plaćati porez po tonaži broda, i to u odnosu na dobit, među ostalim ostvarenu iz gospodarske djelatnosti brodovima u svom vlasništvu, brodovima uzetim u zakup ili u brodarski ugovor, pružanjem usluga poslovođe broda pod uvjetom da je poslovođa broda u odnosu na brod i kompanija, od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaži i njihove opreme, prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima, kao i od dividende od udjela ili dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu kojima su većinski vlasnici a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda. Prema Pomorskom zakoniku porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda. Slijedom navedenoga u odnosu na sve druge obveznike poreza na dobit Pomorskim zakonikom je utvrđena mogućnost paušalnog načina plaćanja poreza na ostvarenu dobit (Zakon o porezu na dobit poznaje izuzetak za gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija) i to paušalno prema tonaži broda. Plaćanje poreza po tonaži broda je opcija o kojoj odlučuje sam porezni obveznik ali ako ispunjava druge kriterije propisane Pomorskim zakonikom. Plaćanje poreza po tonaži broda je državna potpora i izračunava se kao razlika između obveze poreza na dobit koja bi se utvrdila primjenom propisa o oporezivanju dobiti i iznosa plaćenog poreza po tonaži broda, pri čemu se za obračun porezne obveze ne podnosi Prijava poreza na dobit nego Prijava poreza po tonaži broda. Prijava poreza na dobit se podnosi samo za djelatnosti koje nisu obuhvaćene porezom po tonaži broda. Prema ovom prijedlogu zakona, dodatni porez na dobit primjenjivat će se neovisno i usporedno s primjenom poreza na dobit, poreza po tonaži broda i drugih javnih davanja. Stoga dodatni porez na dobit plaćaju i obveznici plaćanja posebnog poreza na dobit koji su sukladno posebnom propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba realizirali pravo plaćanja specifičnog paušalno utvrđenog poreza na dobit koji se naziva porez po tonaži broda. Stoga, nije moguće prihvatiti izuzeće od obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit obzirom da je riječ o horizontalnoj mjeri za sve poduzetnike, rezidente u smislu Zakona o porezu na dobit.
53 Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 14. Europska unija zbog važnosti ove gospodarske grane za funkcioniranje tržišta potiče razvoj europskog brodarstva na način da mu omogući slične uvjete poslovanja i poslovno okruženje na razini Europske Unije kakvo postoji u trećim državama. Potpore brodarstvu usmjerene su na smanjenje fiskalnih tereta i nameta kroz izdvajanje brodarstva iz općeg poreznog sustava i primjene posebnog sustava koji ima za cilj poboljšati fiskalnu klimu u zemljama članicama Europske Unije i osigurati predvidivost poreznih obveza koje će brodari plaćati. Uvođenjem posebnog sustava oporezivanja u pravni sustav Republike Hrvatske, koji je započeo s primjenom 1. siječnja 2014. godine, određeno je kako se poseban porez utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit i utvrđuje paušalno bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje porezna obveza. Europska komisija je u postupku procjene usklađenosti sustava poreza po tonaži, kao posebne vrste državne potpore, utvrdila kako je hrvatski sustav poreza po tonaži spojiv s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a te doprinosi ciljevima od zajedničkog interesa za Europsku Uniju, i to: sigurnom, učinkovitom, pouzdanom i ekološki prihvatljivom prometu; potiče se upisivanje u registre država članica ili povratak pod njihovu zastavu; sustavom se pridonosi konsolidaciji pomorskoga sektora u Hrvatskoj, zaštiti i promicanju zapošljavanja pomoraca iz EU-a/EGP-a; te će obveza osposobljavanja pomoraca pomoći u održavanju i poboljšavanju pomorskog znanja. Većina hrvatskih brodara je prijavila sve brodove u svom vlasništvu i vlasništvu svojih stranih ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava u sustav poreza po tonaži u skladu s odredbama Pomorskog zakonika, za njih plaća porez po tonaži umjesto poreza na dobit i to za razdoblje od deset godina koje je započelo teći 01.01.2014. godine. Stoga se uvođenjem ovog poreza dira u stečena prava u odnosu na državnu potporu koja je dodijeljena u skladu s odredbama posebnog zakona i koja se ovim zakonom zapravo oduzima bez da za to postoji ijedan valjani i pravno utemeljeni razlog. Svrha izuzimanja određenih djelatnosti iz sustava poreza na dobit i uvođenje posebnog sustava oporezivanja za dobit ostvarenu iz tih djelatnosti je upravo omogućavanje porezne sigurnosti poduzetnicima koji zbog izrazito cikličke i volatilne naravi djelatnosti u pozitivnim godinama ostvaruju veliku dobit, dok u lošim godinama podnose velike gubitke. Promatrajući duži vremenski interval, godine s “izvanrednom dobiti” (windfall) nisu iznimke već pravilo, a isto je i s ostalim brodarima na razini Europske Unije koji posluju u istim gospodarskim djelatnostima. Dobit iz 2022. godine samo će se uklopiti u ovaj dugoročni obrazac odnosa dobiti i gubitaka, dok izvanredni gubici u pravilu dolaze u sličnim vremenskim intervalima i nisu iznimka već pravilo. Treba uzeti u obzir i kako su neki od hrvatskih brodara koji su u posebnom sustavu oporezivanja imali čitavo prošlo desetljeće velike gubitke, neki su donedavno imali čak i negativan kapital, a neki su tek izašli iz predstečaja, što potvrđuje cikličnost poslovanja za djelatnosti koje su pod posebnim sustavom oporezivanja. Izraženo u brojkama, u razdoblju od 2000. do 2021. godine zabilježeni su iznimno visoki neto konsolidirani dobici i gubici pojedinih poduzetnika u posebnom sustavu oporezivanja. Standardna devijacija konsolidirane neto dobiti kod pojedinih poduzetnika u posebnom sustavu oporezivanja u spomenutom razdoblju iznosi od 94 milijuna HRK do 274 milijuna HRK. Kod pojedinih poduzetnika u posebnom sustavu oporezivanja zabilježeni su maksimalni godišnji konsolidirani gubici u rasponu od 293 milijuna HRK do preko 800 milijuna HRK koji u pojedinim slučajevima gotovo sigurno neće biti nadoknađeni s ostvarenom neto dobiti u narednih 10 poslovnih godina. Kod jednog poduzetnika u posebnom sustavu oporezivanja zabilježen je kumulativni gubitak u razdoblju od 2000. do 2021. godine u iznosu od 504 milijuna HRK te razdoblje od 12 uzastopnih poslovnih godina poslovanja s gubitkom pri čemu dobit akumulirana za vrijeme vrhunca ciklusa nije bila dostatna za pokriće gubitaka. Za pokrivanje ostvarenog gubitka poslovne godine jednog poduzetnika u posebnom sustavu oporezivanja u iznosu od 524 milijuna HRK bila je potrebna konsolidirana neto dobit iz narednih 7 poslovnih godina. Standardna devijacija konsolidiranih ukupnih prihoda u promatranom razdoblju iznosi od 71 milijuna HRK do 376 milijuna HRK ovisno o veličini pojedinog poduzetnika u posebnom sustavu oporezivanja. Najveći zabilježeni pad konsolidiranih ukupnih prihoda u pojedinoj poslovnoj godini u odnosu na prethodnu poslovnu godinu iznosi 56%. S druge strane, najveći zabilježeni rast konsolidiranih ukupnih prihoda u pojedinoj godini u odnosu na prethodnu poslovnu godinu iznosi 113%. Razlika između maksimalno i minimalnog ostvarenog ukupnog prihoda u pojedinim poslovnim godinama kod jednog poduzetnika u posebnom sustavu oporezivanja iznosi 1,4 milijardi HRK. Navedeni pokazatelji potvrđuju da navedeni poduzetnici posluju u izrazito volatilnom okruženju te da su vremena teške krize koja slijedi nakon vrhunca pojedinog ciklusa više pravilo nego iznimka. Produženo razdoblje pogoršanih prognoza svjetske ekonomije zasigurno će smanjiti ukupnu potražnju za uslugama poduzetnika, što će negativno utjecati na poslovne rezultate i novčane tijekove. Pogoršanje tržišta će zasigurno dovesti do nastanka neplaniranih troškova umanjenja vrijednosti imovine. U takvim nepovoljnim okolnostima kao što je prethodno iskazano u brojkama, poduzetnici se mogu osloniti isključivo na vlastitu dobit iz prethodnih razdoblja za pokriće gubitaka. Državna potpora u obliku posebnog sustava oporezivanja po tonaži broda je jedini dopušteni vid potpore za poduzetnike u teškoj krizi koja predstoji, te takvi poduzetnici ne mogu ostvarivati pomoć države u vidu drugih potpora. Oduzimanjem dijela dobiti ovim Zakonom, izravno se onemogućava opstojnost i budućnost poslovanja hrvatskih brodara. Cilj posebnog poreznog režima je bio omogućiti hrvatskim brodarima poslovanje po standardima prema kojima posluju kompanije u ostatku svijeta s kojom konkurencijom se hrvatski poduzetnici moraju natjecati. Vjerujući u najbolje namjere predlagatelja, donošenje Zakona u predloženom obliku nažalost bi imalo za posljedicu ozbiljan financijski teret za hrvatsko brodarstvo i posljedično hrvatsku zastavu kao zastavu pogodnu za upis brodova u međunarodnoj plovidbi. Kako brodari mogu preseliti vođenje poslovanja iz jedne zemlje u drugu zbog njegovog međunarodnog karaktera, svrha državne potpore je kreirati povoljnu klimu kojom bi brodare privukli ili zadržali u Europskoj Uniji, odnosno Republici Hrvatskoj a ne ih privući i onda kazniti zato što su ostali u matičnoj državi gdje njihovi zaposlenici žive i rade te plaćaju porez. Hrvatski brodari su prebacili brodove sa zastava pogodnosti pod hrvatsku zastavu upravo uz jamstvo države iz odredbi Pomorskog zakonika o porezu po tonaži kako će hrvatski propisi po pitanju brodarstva biti izjednačeni sa onim kakvi su u zastavama pogodnosti i drugim članicama Europske Unije. Zapravo se ovim potezom prisiljava brodare da po isteku razdoblja za koje je određeno sudjelovanje u sustavu poreza po tonaži, potraže pogodniji upisnik u državi članici koja neće iskorištavati povjerenje brodara i donositi jednostrane odluke o oduzimanju dijela dobiti brodara. Nadalje, istim potezom se ugrožava ugled hrvatske zastave za koju je nadležno ministarstvo godinama poduzimalo konkretne mjere i napore uključujući rad na restrukturiranju i modernizaciji upisnika brodova te kadroviranje i stručno usavršavanje djelatnika koji rade u upisnicima, kako bi hrvatsku zastavu izjednačili sa zastavama drugih pomorskih država, jer nesigurnost u uređenju poreznog sustava diskvalificira hrvatsku zastavu kao pogodnu za upis brodova. Dugi niz godina brodari su ulagali značajne napore kako bi dokazali inozemnim bankama koje financiraju kupnju brodova kako je hrvatska zastava sigurna te kako u hrvatskoj postoji pogodna poslovna klima za brodare. Čak i kad bi brodari nakon ovog poteza države odlučili ostati pod hrvatskom zastavom, to će biti gotovo nemoguće jer ne postoji respektabilna banka koja se bavi financiranjem brodarstva a kojoj bi bilo prihvatljivo financiranje brodara koji posluje u jurisdikciji koja oduzima stečena prava, retroaktivno oporezuje dobit brodara porezom koji do tog trenutka nije postojao i koji je nespojiv sa sustavom poreza po tonaži, što sve zajedno čini hrvatsku zastavu apsolutno neprihvatljivom u razvijenom poslovnom svijetu. Treba posebno napomenuti kako se pored svih problema brodari susreću i s drugim izazovima koji će utjecati na troškove i ulaganja u sljedećem razdoblju. Kako bi udovoljili europskim i svjetskim ciljevima u pogledu ekologije i planirane dekarbonizacije, potrebno je ulagati značajna vlastita sredstva u smanjenje ugljičnog otiska te istraživanje i razvoj po pitanju alternativnih brodskih pogona. Udar na likvidnost poput planiranog ovim Zakonom značajno bi poremetio mogućnosti usklađenja s nadolazećim ekološkim regulativama. Konačno, s obzirom da je svrha ovog zakona solidarno snošenje tereta krize uvođenjem posebnih mjera koje će biti prilagođene specifičnim gospodarskim uvjetima, ako unatoč svim iznesenim argumentima predlagatelj i dalje smatra kako porezni obveznici koji umjesto poreza na dobit za određene djelatnosti plaćaju porez po tonaži broda ipak trebaju podnijeti dio tereta, predlažemo izmjenu članka 14. radi usklađivanja sa sustavom poreza po tonaži. Na taj način bi se omogućio doprinos takvih poreznih obveznika solidarnom snošenju tereta krize, umjesto oduzimanjem već dodijeljene državne potpore i otvaranjem niza pitanja koja se do sada nisu pojavila u praksi i koja mogu dovesti do ozbiljnih posljedica za hrvatsko brodarstvo i zastavu te u konačnici i usklađenost prijedloga zakona s posebnim propisima i pravnom stečevinom Europske Unije, uvođenjem dodatne porezne obveze koja je kompatibilna s postojećim sustavom oporezivanja brodarske djelatnosti na način da se kao osnovica za utvrđivanje dodatnog poreza na dobit uzme utvrđena godišnja obveza poreza po tonaži broda za 2022. godinu. Predlažemo prva tri stavka u članku 14. izmijeniti na sljedeći način, a stavak 4. brisati s obzirom da donošenje posebnog pravilnika u tom slučaju nije potrebno: „(1) Obveznici dodatnog poreza na dobit su osobe koje su sukladno posebnom propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba obveznici poreza po tonaži broda, ukoliko ispunjavaju uvjet iz članka 4. stavka 1. ovog Zakona. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, osnovica za utvrđivanje dodatnog poreza na dobit je utvrđena godišnja obveza poreza po tonaži broda za 2022. godinu sukladno odredbama posebnog zakona i pravilnika kojim se uređuje sadržaj prijave poreza po tonaži broda. (3) Obveznik dodatnog poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje druge odredbe ovoga Zakona u mjeri u kojoj je primjenjivo sukladno stavku 2. ovog članka.“ Djelomično prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere. Obveznik poreza na dobit je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Prema Pomorskom zakoniku porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda. Slijedom navedenoga u odnosu na sve druge obveznike poreza na dobit Pomorskim zakonikom je utvrđena mogućnost paušalnog načina plaćanja poreza na ostvarenu dobit (Zakon o porezu na dobit poznaje izuzetak za gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija) i to paušalno prema tonaži broda. Plaćanje poreza po tonaži broda je opcija o kojoj odlučuje sam porezni obveznik ali ako ispunjava druge kriterije propisane Pomorskim zakonikom. Plaćanje poreza po tonaži broda je državna potpora i izračunava se kao razlika između obveze poreza na dobit koja bi se utvrdila primjenom propisa o oporezivanju dobiti i iznosa plaćenog poreza po tonaži broda, pri čemu se za obračun porezne obveze ne podnosi Prijava poreza na dobit nego Prijava poreza po tonaži broda. Prijava poreza na dobit se podnosi samo za djelatnosti koje nisu obuhvaćene porezom po tonaži broda. Prema ovom prijedlogu zakona, dodatni porez na dobit primjenjivat će se neovisno i usporedno s primjenom poreza na dobit, poreza po tonaži broda i drugih javnih davanja. Stoga dodatni porez na dobit plaćaju i obveznici plaćanja posebnog poreza na dobit koji su sukladno posebnom propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba realizirali pravo plaćanja specifičnog paušalno utvrđenog poreza na dobit koji se naziva porez po tonaži broda. Međutim, obzirom da je riječ o obveznicima koji ne podnose Prijavu poreza na dobit za dio djelatnosti za koji se plaća porez po tonaži broda već Prijavu poreza po tonaži broda, tim poreznim obveznicima će se za potrebe utvrđivanja obveze dodatnog poreza na dobit podatak o oporezivoj dobiti poreznog razdoblja uzimati iz Računa dobiti i gubitka kao objedinjenog izvještaja. Obzirom da se istima utvrđuje porezna obveza poreza na dobit paušalno prema tonaži broda, djelomično je i prihvaćen prijedlog vezan uz utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit za obveznike plaćanja poreza po tonaži broda te će se obveza dodatnog poreza na dobit utvrditi također u paušalnom iznosu, ali prateći porast dobiti tijekom zadnjeg poreznog razdoblja u odnosu na prethodna četiri porezna razdoblja. Naime izmijenjenim stavkom 3. članka 14. Prijedloga zakona propisano je u slučaju kada se prema stavku 2. ovoga članka, uz primjenu drugih odredbi ovoga Zakona, utvrdi obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, porezna obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se tako da se iznos godišnje obveze poreza po tonaži broda pomnoži koeficijentom porasta dobiti poreznog razdoblja iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona u odnosu na prosječnu dobit prethodnih poreznih razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona. Slijedom navedenoga obzirom da je riječ o obveznicima poreza na dobit za koje je u Pomorskom zakoniku propisana iznimka u odnosu na utvrđivanje obveze poreza na dobit, nije prihvatljivo te obveznike izuzeti od obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit jer je riječ o horizontalnoj mjeri, ali je prihvatljivo propisati i iznimku u načinu utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit za obveznike plaćanja poreza po tonaži broda ali prateći porast dobiti tijekom zadnjeg poreznog razdoblja u odnosu na prethodna četiri porezna razdoblja. Stoga se prijedlog djelomično prihvaća.
54 Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. Posebnim propisom uveden je izdvojeni sustav oporezivanja djelatnosti brodarstva definiran u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske Unije. Na razini Europske Unije prepoznata je specifičnost poslovanja u brodarstvu zbog čega je i uveden poseban sustav oporezivanja izdvajanjem iz redovnog sustava poreza na dobit. Plaćanje paušalnog poreza koji se određuje prema tonaži broda, predstavlja oblik neizravne državne potpore kojom se omogućava brodarima na području Europske Unije opstanak u tržišnoj utakmici na način da se iz vlastitih sredstava pokriju gubitci u godinama teških kriza, jer je to jedini način na koji europski brodari mogu opstati na svjetskom tržištu. Treba voditi računa kako se posebni sustav oporezivanja porezom po tonaži broda primjenjuje neovisno o stvarnoj dobiti, što znači i kad se posluje s gubitkom. Donošenjem ovog Zakona u predloženom obliku, hrvatske brodare koji su u skladu s mogućnosti predviđenom posebnim zakonom izabrali sudjelovati u sustavu poreza po tonaži, stavlja se u nejednak položaj u odnosu na konkurentne brodare Europske Unije. Kako druge državne članice nisu nametnule sličan teret brodarima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonaži u tim državama, ispada kako su hrvatski brodari jedini na području Europske Unije kojima se namjerava nametnuti ovakav porez nespojiv sa sustavom poreza po tonaži. U Republici Hrvatskoj je preostalo svega nekoliko brodara koji sudjeluju u međunarodnoj plovidbi, odnosno koji svoju osnovu djelatnost koja bi bila oporezivana ovim porezom uopće ne obavljaju u Republici Hrvatskoj, te se konkurencija s kojom se natječu nalazi u drugim državama članicama Europske Unije i to osobito u Grčkoj, Malti, Cipru, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. Nijedna od navedenih država nije brodarima nametnula dodatan porez, čime se hrvatski brodari stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na druge brodare Europske unije i krši načelo jednakosti zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i pravnom stečevinom Europske Unije. Osim toga, dugoročno gledano uvođenjem ovog poreza, trajno bi se ugrozila budućnost hrvatskog brodarstva i opstojnost hrvatske zastave kao zastave pogodne za upis brodova u međunarodnoj plovidbi. Nije prihvaćen Obveznik poreza na dobit je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Rezident u smislu Zakona o porezu na dobit je pravna osoba ili trgovačko društvo čije je sjedište upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. Obzirom da se mjesto stvarnog nadzora u uprave trgovačkih društva koja obavljaju pomorsko plovidbene poslove i putem posebnih trgovačkih društava nalazi u Republici Hrvatskoj isti su obveznici poreza na dobit za djelatnost koju obavljaju u tuzemstvu i inozemstvu. Ta društva su i poduzetnici u smislu Zakona o računovodstvu. Prema Pomorskom zakoniku porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda. Porezni obveznik poreza po tonaži broda prema Pomorskom zakoniku je pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili kojoj se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjete propisane Pomorskim zakonikom te izjavi da će umjesto poreza na dobit plaćati porez po tonaži broda, i to u odnosu na dobit, među ostalim ostvarenu iz gospodarske djelatnosti brodovima u svom vlasništvu, brodovima uzetim u zakup ili u brodarski ugovor, pružanjem usluga poslovođe broda pod uvjetom da je poslovođa broda u odnosu na brod i kompanija, od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaži i njihove opreme, prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima, kao i od dividende od udjela ili dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu kojima su većinski vlasnici a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda. Prema Pomorskom zakoniku porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda. Slijedom navedenoga u odnosu na sve druge obveznike poreza na dobit Pomorskim zakonikom je utvrđena mogućnost paušalnog načina plaćanja poreza na ostvarenu dobit (Zakon o porezu na dobit poznaje izuzetak za gospodarsku djelatnost neprofitnih organizacija) i to paušalno prema tonaži broda. Plaćanje poreza po tonaži broda je opcija o kojoj odlučuje sam porezni obveznik ali ako ispunjava druge kriterije propisane Pomorskim zakonikom. Plaćanje poreza po tonaži broda je državna potpora i izračunava se kao razlika između obveze poreza na dobit koja bi se utvrdila primjenom propisa o oporezivanju dobiti i iznosa plaćenog poreza po tonaži broda, pri čemu se za obračun porezne obveze ne podnosi Prijava poreza na dobit nego Prijava poreza po tonaži broda. Prijava poreza na dobit se podnosi samo za djelatnosti koje nisu obuhvaćene porezom po tonaži broda. Prema ovom prijedlogu zakona, dodatni porez na dobit primjenjivat će se neovisno i usporedno s primjenom poreza na dobit, poreza po tonaži broda i drugih javnih davanja. Stoga dodatni porez na dobit plaćaju i obveznici plaćanja posebnog poreza na dobit koji su sukladno posebnom propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba realizirali pravo plaćanja specifičnog paušalno utvrđenog poreza na dobit koji se naziva porez po tonaži broda. Stoga, nije moguće prihvatiti izuzeće od obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit obzirom da je riječ o horizontalnoj mjeri za sve poduzetnike, rezidente u smislu Zakona o porezu na dobit.
55 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću IX. POSTUPOVNE ODREDBE, Članak 20. Predlažu se izmjene čl. 20. tako da se na ovaj zakon primjenjuju i odredbe Zakona o porezu na dobit. Nije prihvaćen Prijedlogom zakona izričito je određeno kada se i u kojim slučajevima primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dobit.
56 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 16. Predlažu se izmjene čl. 16. st. 1 i 2. Predloženim uređenjem se daje ovlast poreznoj upravi da ulazi u poduzetničke, poslovne, odluke poreznih subjekata, te arbitrarno i selektivno utvrđuje - što je izvan ovlasti porezne uprave i u suprotnosti sa Ustavnim poretkom RH i Europskom stečevinom, te se predlaže da stavci glase: (1) Prilikom utvrđivanja porezne osnovice i poreznog obveznika prema ovom Zakonu, Porezna uprava ovlaštena je utvrditi jesu li iznosi u Prijavi poreza na dobit za određeno porezno razdoblje iskazani u skladu s računovodstvenim propisima. (2) Ako Porezna uprava utvrdi da iznosi u Prijavi poreza na dobit nisu iskazani u skladu s računovodstvenim propisima rješenjem će utvrditi poreznu osnovicu i dodatni porez na dobit u skladu s odredbama ovoga Zakona. Nije prihvaćen Prilikom utvrđivanja porezne osnovice moraju se utvrditi sve činjenice od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze. U tom dijelu obveza Porezne uprave je provjeriti jesu li radnje inicirane isključivo s namjerom izbjegavanja nastanka porezne obveze.
57 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   Predlažu se izmjene čl 6. na način da porezni obveznik prilikom utvrđivanja oporezive dobiti poreznog razdoblja ima pravo koristiti prenesene porezne gubitke. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
58 Hrvatska udruga priređivača igara na sreću PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Ističemo kako je upravo donošenjem zakona na samom kraju 2022. godine prekršena odredba čl. 90 Ustava RH jer citiramo "Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje." Zakonodavac može iznimno zaključiti kako "Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje", što je isti propustio učiniti odnosno nije valjano obrazložio koji bi to opravdani razlozi bili i za koje pojedine odredbe zakone bi upravo ta obrazloženja bila primjenjiva. Predloženi cenzus prihoda od 300.000.000,00 kuna suprotan je čl. 51. st. 2. Ustava koji propisuje da se porezni sustav mora temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti, dok predloženo rješenje, nije niti pravedno, niti se jednako provodi obzirom da se određena grupa poduzetnika stavlja u nepovoljan položaj prema ostalim pravnim osobama. Sustav snošenja financijskog tereta ne može počivati na selektivnom i arbitrarnom odlučivanju zakonodavaca već na sistemskoj analizi svih dionika sustava i jednakom postupanju prema svima. Nadalje, Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. predviđa kako višak dobiti koji ostvaruju poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima, taksativno navedeno: sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija podliježe obveznom privremenom solidarnom doprinosu, a koji su ostvarili povećanu dobit zbog vanjskih okolnosti. Držimo da je jasna intencija donositelja Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. i postavlja se pitanje kako je došlo do ovakvog apstraktnog tumačenja jasnih normi Uredbe i stanja u kojem je ovakav prijedlog Zakona u značajnoj dihotomiji i nesuglasju sa izvornom Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022., na koju se zakonodavac poziva. Zakonodavac nejasno pronalazi temelj u propisu jasno namijenjenom određenoj skupini pravnih osoba i primjenjuje je na višestruko širi spektar pravnih osoba koje uopće nisu spomenute u izvornom dokumentu, Uredbi, niti taksativno ili izrijekom navedeni za razliku od drugih. Zakonodavac u ovom slučaju, pravno-tehnički, lucidno pogrešno i nevjerodostojno tumači odredbe izvornika te je potrebna temeljita dorada i izmjena predloženog zakonskog teksta. Nije prihvaćen Vezano za komentare uz povratno djelovanje: Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere. Povezano uz komentare o obuhvatu obveznika: Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Obzirom na načelo razmjernosti prihvaćanje ovoga prijedloga bilo bi suprotno legitimnom cilju donošenja ovoga Zakona i primjeni odredbi ovoga Zakona, stoga se ovaj prijedlog ne može prihvatiti. Povezano uz komentare o primjeni Uredbe: Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
59 Hrvatska udruga turizma VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. U članku 13. stavku 1. iza riječi: „namirenja vjerovnika“ dodaje se zarez, a riječi: „te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga“ zamjenjuje se riječima: „prihodi ili dobit od dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine korištene u procesu proizvodnje ili pružanja usluga koji su ostvareni prodajom nepovezanoj osobi i povezanoj osobi ako su ostvareni pod istim uvjetima kao s nepovezanom osobom te prihodi ili dobit od dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata koji su ostvareni prodajom nepovezanoj osobi i povezanoj osobi ako su ostvareni pod istim uvjetima kao s nepovezanom osobom.“. Obrazloženje: Određene računovodstvene prihode opravdano je izostaviti iz prihoda koji po ovom Prijedlogu zakona ulaze u kriterije normiranja pojmova: porezni obveznik i porezna osnovica. To zbog činjenice što takvi prihodi proizlaze iz događaja ili transakcija koji se u bitnome razlikuju od redovnih aktivnosti proizvodno-poslovnog procesa i zbog toga se ne očekuje da će se pojavljivati dovoljno često ili redovito. U svojoj biti to su financijski učinci izvanrednih transakcija ili događaja, najčešće jednokratnog odnosno bez dovoljno ponavljajućeg i učestalog nastajanja. Zbog toga oni ne koreliraju sa svrhom i ciljem postojanja dodatnog oporezivanja dobiti definiranih u temeljnim odredbama ovog Prijedloga zakona niti s načelima razmjernosti i porezne jednakosti. Između ostalih, svakako su to prihodi ili dobici od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine korištene u procesu proizvodnje ili pružanja usluga. Zato su oni sadržani u čl. 13. st. 1. i to potpuno opravdano. Osim toga, tipičan primjer takvih učinaka su i prihodi ili dobici proizašli od prodaje dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata. Dugotrajna financijska imovina u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih (povezanih) subjekata su ulaganja kojima se dugoročno ostvaruje vladajući utjecaj (kontrola) ili značajni utjecaj (sudjelujući interes) na financijsku i operativnu politiku povezanog subjekta radi namjere da se na taj način dugoročno pridonese poslovanju ulagatelja, a ne radi prodaje. Zato je uključivanje prihodi ili dobitaka proizašlih od prodaje dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata u članak 13. stavak 1. opravdano i potrebno iz potpuno istih razloga zbog kojih su uključeni prihodi ili dobici od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. Njihovim uključivanjem ovaj Prijedlog zakona postaje konzistentan, cjelovit, dosljedan i pravedan. Nadalje, s prethodno navedenim prihodima od prodaje nepovezanoj osobi moraju se izjednačiti prihodi od prodaje povezanoj osobi, ali uvjetovano. Uvjet je da su ostvareni jednako kao što bi bili ostvareni u transakciji s nepovezanom osobom. Ovo proizlazi iz odredbi postojećih poreznih propisa. U Općem poreznom zakonu propisano je da će poslovni odnosi između povezanih osoba porezno biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima uspostavile takve poslovne odnose. Prema Zakonu o porezu na dobit poslovni odnosi između povezanih osoba priznat će se samo ako se ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba. Zbog toga izostavljanje transakcija s povezanom osobom po nepristranim kriterijima nije prihvatljivo i odstupa od načela utvrđenih u postojećim poreznim propisima. Osim toga, na razini grupe neisključivanje ovih tržišno iskazanih prihoda ili dobitaka dovodi do nepopravljive štete jer prodavatelju stvara porezni učinak prihoda tj. povećanja osnovice i poreza od 18% i 33%, a kupcu porezni učinak budućeg rashoda tj. smanjenja osnovice i poreza od samo 18%. To je nerazmjerno i diskriminirajuće jer na neprihvatljiv način uzrokuje nejednak tretman unutar iste skupine poreznih obveznika u jednako-pravnoj situaciji. Prihvaćen Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjena odredba članka 13. te je usvojen prijedlog na način da se pri utvrđivanju praga prihoda za određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti u 2022. i prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja mogu izuzeti prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
60 Hrvatska udruga turizma VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. U članku 13. stavku 1. iza riječi: „namirenja vjerovnika“ dodaje se zarez, a riječi: „te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga“ zamjenjuje se riječima: „prihodi ili dobit od dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine korištene u procesu proizvodnje ili pružanja usluga koji su ostvareni prodajom nepovezanoj osobi i povezanoj osobi ako su do 31.10.2022. godine ostvareni pod istim uvjetima kao s nepovezanom osobom te prihodi ili dobit od dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata koji su ostvareni prodajom nepovezanoj osobi i povezanoj osobi ako su do 31.10.2022. godine ostvareni pod istim uvjetima kao s nepovezanom osobom.“. Obrazloženje: Određene računovodstvene prihode opravdano je izostaviti iz prihoda koji po ovom Prijedlogu zakona ulaze u kriterije normiranja pojmova: porezni obveznik i porezna osnovica. To zbog činjenice što takvi prihodi proizlaze iz događaja ili transakcija koji se u bitnome razlikuju od redovnih aktivnosti proizvodno-poslovnog procesa i zbog toga se ne očekuje da će se pojavljivati dovoljno često ili redovito. U svojoj biti to su financijski učinci izvanrednih transakcija ili događaja, najčešće jednokratnog odnosno bez dovoljno ponavljajućeg i učestalog nastajanja. Zbog toga oni ne koreliraju sa svrhom i ciljem postojanja dodatnog oporezivanja dobiti definiranih u temeljnim odredbama ovog Prijedloga zakona niti s načelima razmjernosti i porezne jednakosti. Između ostalih, svakako su to prihodi ili dobici od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine korištene u procesu proizvodnje ili pružanja usluga. Zato su oni sadržani u čl. 13. st. 1. i to potpuno opravdano. Osim toga, tipičan primjer takvih učinaka su i prihodi ili dobici proizašli od prodaje dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata. Dugotrajna financijska imovina u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih (povezanih) subjekata su ulaganja kojima se dugoročno ostvaruje vladajući utjecaj (kontrola) ili značajni utjecaj (sudjelujući interes) na financijsku i operativnu politiku povezanog subjekta radi namjere da se na taj način dugoročno pridonese poslovanju ulagatelja, a ne radi prodaje. Zato je uključivanje prihodi ili dobitaka proizašlih od prodaje dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata u članak 13. stavak 1. opravdano i potrebno iz potpuno istih razloga zbog kojih su uključeni prihodi ili dobici od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. Njihovim uključivanjem ovaj Prijedlog zakona postaje konzistentan, cjelovit, dosljedan i pravedan. Nadalje, s prethodno navedenim prihodima od prodaje nepovezanoj osobi moraju se izjednačiti prihodi od prodaje povezanoj osobi, ali uvjetovano. Prvi uvjet je da su ostvareni jednako kao što bi bili ostvareni u transakciji s nepovezanom osobom. Ovo proizlazi iz odredbi postojećih poreznih propisa. U Općem poreznom zakonu propisano je da će poslovni odnosi između povezanih osoba porezno biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima uspostavile takve poslovne odnose. Prema Zakonu o porezu na dobit poslovni odnosi između povezanih osoba priznat će se samo ako se ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba. Zbog toga izostavljanje transakcija s povezanom osobom po nepristranim kriterijima nije prihvatljivo i odstupa od načela utvrđenih u postojećim poreznim propisima. Drugi uvjet je da je prodaja po nepristranim (tržišnim) kriterijima ostvarena do 31.10.2022. godine kako bi se onemogućilo simuliranje tržišnih uvjeta između povezanih osoba naknadnim promjenama u predmetnim pravnim poslovima radi manipuliranja s ključnim odrednicama dodatnog poreza na dobit. Osim toga, na razini grupe neisključivanje ovih tržišno iskazanih prihoda ili dobitaka dovodi do nepopravljive štete jer prodavatelju stvara porezni učinak prihoda tj. povećanja osnovice i poreza od 18% i 33%, a kupcu porezni učinak budućeg rashoda tj. smanjenja osnovice i poreza od samo 18%. To je nerazmjerno i diskriminirajuće jer na neprihvatljiv način uzrokuje nejednak tretman unutar iste skupine poreznih obveznika u jednako-pravnoj situaciji. Prihvaćen Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjena odredba članka 13. te je usvojen prijedlog na način da se pri utvrđivanju praga prihoda za određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti u 2022. i prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja mogu izuzeti prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
61 Hrvatska udruga turizma III. POREZNA OSNOVICA , Članak 8. riječ: „poslovao“ zamjenjuje se riječima: „iskazao oporezivu dobit“. Obrazloženje: Prema čl. 4. st. 2. obveza dodatnog poreza na dobit odnosi se na porezno razdoblje 2022. godine. Porezna osnovica također se odnosi na porezno razdoblje 2022. godine. Sa stajališta vremenskog obuhvata, u pravilu je porezna obveza godišnja kategorija što implicira da i porezna osnovica mora biti godišnja kategorija. Poreznu osnovicu čini pozitivna razlika između oporezive dobiti poreznog razdoblja i prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uvećane za 20%. Da bi ovako definirana porezna osnovica bila godišnja kategorija, oporeziva dobit poreznog razdoblja i prosječan oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja moraju biti godišnje kategorije. To zapravo znači da prosječna oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja kao vrijednosno iskazana varijabla (podatak, vrijednosni input) u utvrđivanju porezne osnovice treba imati značenje prosječnog godišnjeg iznosa oporezive dobiti. Dijeljenjem zbroja iznosa oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik poslovao ne dobiva se u svakom slučaju ono što je jedino metodološki prihvatljivo – prosječni godišnji iznos oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja. U slučaju da je u svim prethodnim poreznim razdobljima poslovanja ostvarivana oporeziva dobit, dobiveni podatak ima obilježje prosječnog godišnjeg iznosa oporezive dobiti prethodnih razdoblja i metodološki je korektan. Međutim, ako u nekim razdobljima nije ostvarena oporeziva dobiti, za to razdoblje se u zbroju pridružuje nula (0). Dijeljenjem takvog zbroja iznosa oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik poslovao dobiva se podatak koji nema obilježje prosječnog godišnjeg iznosa oporezive dobiti prethodnih razdoblja i zato je metodološki neprihvatljiv. Dobiveni prosjek nije vremenski determiniran na godišnjoj razini. To je ispodgodišnji prosjek. Ovakav podatak je podcijenjen u odnosu na podatak o prosječnoj godišnjoj vrijednosti. To implicira precjenjivanje porezne osnovice. Zato je sadržajno i metodološki kvalitativno gledano takav podatak nedopustivo komparirati s godišnjim varijablama. Primjerice, porezni obveznik ostvario je porezne gubitke za 2018., 2019. i 2020. godinu te oporezivu dobiti za 2021. godini od 8 mln kn. Primjena čl. 8. znači da će prosječna oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja iznositi (0 + 0 + 0 + 8 mln) / 4 = 2 mln kn. Tih 2 mln kn nije prosječna godišnja oporeziva dobit razdoblja 2018-2021. godine. To je oporeziva dobit jedne godine alocirana na četiri godine odnosno to je ¼ godišnje oporezive dobiti što odgovara oporezivoj dobiti za jedan kvartal 2021. godine. Ovaj podatak je besmisleno sučeljavati s oporezivom dobiti 2022. jer nije usporediv zato što u kvalitativnom (ekonomskom), sadržajnom i metodološkom (matematičko-statističkom) smislu nisu istoznačni. U slučajevima kad u svakom od prethodnih poreznih razdoblja nije ostvarena oporeziva dobit ukupni iznos oporezive dobiti treba dijeliti s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik iskazao oporezivu dobit. Tako dobiveni podatak ima obilježje prosječnog godišnjeg iznosa oporezive dobiti prethodnih razdoblja i sadržajno te metodološki je prihvatljiv. U navedenom primjeru, prosječna oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja iznosi (0 + 0 + 0 + 8 mln) / 1 = 8 mln kn. Tih 8 mln kn ima obilježje prosječnog godišnjeg iznosa oporezive dobiti. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen na način da se pri izračunu prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja uzimaju u obzir samo godine pozitivnog poslovanja. Tako je članak 8. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti.
62 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Hrvatski ured za osiguranje (HUO) ovim putem želi skrenuti pozornost na nepovoljan utjecaj prijedloga Zakona, a posebno u svjetlu trenutnog investicijskog rezultata i nerealiziranih gubitaka na financijskoj imovini (s naglaskom na segment financijske imovine gdje osiguranik snosi rizik ulaganja). Naime, temeljem postojećeg Zakona o porezu na dobit (čl. 5., st. 8. i 9.), rashodi od nerealiziranih gubitaka odnosno vrijednosnih usklađenja dionica, udjela i ostale imovine, (priznaju se odmah u troškove poslovanja u razdoblju kada su nastali) povećavaju poreznu osnovicu u 2022. godini kao porezno nepriznati rashod i tako “umjetno” mogu stvoriti potencijalnu poreznu obvezu koja će, sukladno prijedlogu Zakona biti izračunata po novoj dodatnoj stopi od 33%. Dakle, porezni zakon bi trebao biti ujednačen i u ovom dijelu nepriznavanja nerealiziranih gubitaka s osnova ulaganja kao porezno priznati rashod poslovanja, posebice u dijelu osiguranja života kod kojeg ugovaratelj snosi rizik ulaganja. Kako i sam naziv kaže, sav rizik ulaganja (i pozitivne i negativne promjene financijske imovine), snosi ugovaratelj osiguranja te su nerealizirani gubitci dio posebne tehničke pričuve (ova je vrsta životnih osiguranja iz perspektive vrednovanja ulaganja neutralna na računovodstvenu dobit ili gubitak). U skladu s navedenim nepriznavanje nerealiziranih gubitaka, a koji zapravo ne pripadaju društvu za osiguranje već ugovaratelju osiguranja, nepravedno povećavamo poreznu osnovicu, a rezultat ulaganja kao takav ne pripada društvu za osiguranje već ugovaratelju osiguranja. Također, vrijednosnim usklađenjem financijske imovine te nerealiziranim gubitcima koji nastaju kao rezultat fer vrednovanja financijskih ulaganja, porezna osnovica (rezultat) se uvećava, dok se za nerealizirane dobitke ista ne umanjuje. Navedeno predstavlja nejednak tretman suštinski iste računovodstvene transakcije na prihodovnoj i rashodovnoj strani. Nastavno na sve navedeno, smatramo da je računovodstvene efekte vrijednosnog usklađenja financijske imovine koji su iskazani kao nerealizirani gubici (i terete tekuće troškove poslovanja), potrebno tretirati kao jednu od stavka izuzeća u prijedlogu Zakona. Stoga predlažemo, da se u Nacrt prijedloga Zakona, u Članak 13. uključi stavka koja bi glasila: „prilikom utvrđivanja visine prihoda iz Članka 4. ovoga Zakona, u izračun oporezive dobiti (članak 6.) i oporezive dobiti prethodnih razdoblja (članak 7.) ne uzimaju se u obzir iznosi iskazani na poziciji 22. iz Prijave poreza na dobit.“ Prihvaćen Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjena je odredba članka 13. te je usvojen prijedlog na način da je u stavku 3. predloženo da pri utvrđivanju visine oporezive dobiti u 2022. mogu izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja.
63 HS Produkt d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Predloženim kriterijima za utvrđivanje obveznika plaćanja dodatnog poreza na dobit utvrđena je obveza za samo određenu skupina poreznih obveznika, što je suprotno članku 49. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, te da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Obzirom na načelo razmjernosti prihvaćanje ovoga prijedloga bilo bi suprotno legitimnom cilju donošenja ovoga Zakona i primjeni odredbi ovoga Zakona, stoga se ovaj prijedlog ne može prihvatiti.
64 HS Produkt d.o.o. II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Utvrđenim kriterijima za obveznika plaćanja dodatnog poreza na dobit ciljana je samo određena skupina poreznih obveznika, te se istim povrjeđuju obveze države propisane Ustavom RH da svim poduzetnicima osigura jednak pravni položaj na tržištu. Predloženim člankom nije se uvažila činjenica da su pojedini gospodarski subjekti svoje prihode ostvarili upravo povećanjem ulaganja u kapitalne investicije, povećanjem zapošljavanja unatoč pandemiji covida, fizičkim povećanjem rasta proizvodnje i konstantnim održavanjem i ne povećanjem prodajnih cijena. Iz navedenog je jasno da su za takva poduzeća, povećani prihod i dobit u 2022. godini isključivo rezultat svih ovih faktora, a ne rezultat špekulacija na energetskim tržištima ili špekulativnih povećanja cijena krajnjih proizvoda iskorištavanjem monopolskog položaja na tržištu. Dakle, gospodarski subjekti koji su unatoč povećanju cijena sirovina, značajnom povećanju troškova transporta, povećanju cijena radne snage, povećanju ulaznih cijene energenata, te ostalih dodatnih troškova prouzrokovanih covid pandemijom i ratom u Ukrajini, svojim dobrim, odgovornim i umješnim poslovanjem ostvarili prihod, se ovakvim prijedlogom zakona kažnjavaju i dovode u nepovoljniji položaj jer im se propisuje dodatni porez na dobit bez da se pritom utvrdio razlog povećanja prihodovne strane. Predloženim zakonom se suprotno predmetnoj uredbi propisala obveza za sve gospodarske djelatnosti, a ne samo one na koje uredba upućuje te se dovode u nepovoljni položaj gospodarski subjekti koji su većinu prihoda ostvarili u inozemstvu i to svojim vlastitim ulaganjima, znanjima, svojim inovacijama, radom i znanjem. Predloženo uređenje članka nije dobro jer može dovesti do nagrađivanja poduzeća koji su gubitke ostvarili lošim vođenjem poduzeća, a ne objektivnom situacijom na tržištu, te ovakvi potezi Vlade nisu usmjereni povećanju konkurentnosti gospodarstva RH već naprotiv kažnjavanju uspješnih gospodarstvenika. Samom činjenicom da su neki poduzetnici u 2022. godini ostvarili prihode koji su rezultat dugoročnog odgovornog i promišljenog poslovanja, a da time nisu povećavali cijene svojih proizvoda, omogućava povećano punjenje državnog proračuna, kako sa osnove povećane osnovice poreza na dobit, tako i s osnove zapošljavanja novih radnika i povećanjem njihovih materijalnih prava s osnove povećanih prihoda. Dodatni porez dovodi u pitanje mogućnosti povećanja materijalnih prava radnika, povećanja zapošljavanja te ugrožava buduće investicije koje mogu dovesti do daljnjeg rasta i razvoja poduzeća. Sukladno svemu navedenom smatramo da bi se predloženi dodatni porez na dobit trebao utvrditi za gospodarske subjekte koji su povećanu dobit ostvarili špekulacijama i iskorištavanjem prilika na tržištu i to u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija i energetike kako je to predviđeno Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022., a ne na sve gospodarske subjekte kako je to predloženo u prijedlogu zakona o dodatnom porezu na dobit. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
65 HS Produkt d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Člankom 3. prijedloga zakona propisano je da je dodatni porez na dobit prihod državnog proračuna, što nije u skladu sa određenjima citirane uredbe budući da nije utvrđena namjena ovako ostvarenog prihoda države, a što je propisano člankom 17. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da je dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirati paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
66 HS Produkt d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2. Prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit usmjeren je na oporezivanje svih gospodarskih subjekata koji dobro posluju usprkos otežanim uvjetima na tržištu, a ne na sektor koji je mogao ostvariti ekstra profit špekulacijama sa energentima i monopolskim položajem na tržištu energentima, kako je to propisano Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854. Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. propisane su mjere koje se odnose na sektore sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija dok je predmetni zakon predložio uvođenje solidarnog doprinosa u svim dijelovima gospodarstva bez jasnih kriterija ostvarenja prihoda. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti. Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
67 HS Produkt d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U ocjeni stanja prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit zakonodavac je postupio suprotno uređenjima Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. godine kada je propisao da se predmetni zakon odnosi na sve gospodarske grane. Obrazloženje ocjene stanja predloženog zakona je suprotno Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 gdje je navedeno da bi se cilj nacionalne mjere trebao smatrati sličnim općem cilju solidarnog doprinosa utvrđenog istom uredbom ako se njime doprinosi cjenovnoj pristupačnosti energije, te bi se trebalo smatrati da nacionalna mjera podliježe sličnim pravilima kao i solidarni doprinos ako obuhvaća djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerije, određuje osnovicu, predviđa stopu i osigurava da se prihodi od nacionalne mjere upotrebljavaju u svrhe usporedive sa svrhama solidarnog doprinosa. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
68 Ivan Idžojtić VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. U Prijedlogu zakona u članku 13. stavku 1. iza riječi: „namirenja vjerovnika“ dodaje se zarez, a riječi: „te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga“ zamjenjuje se riječima: „prihodi ili dobit od dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine korištene u procesu proizvodnje ili pružanja usluga koji su ostvareni otuđenjem nepovezanoj osobi i povezanoj osobi ako su do 31.10.2022. godine ostvareni pod istim uvjetima kao s nepovezanom osobom te prihodi ili dobit od dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata koji su ostvareni otuđenjem nepovezanoj osobi i povezanoj osobi ako su do 31.10.2022. godine ostvareni pod istim uvjetima kao s nepovezanom osobom.“. Obrazloženje: Financijski učinci nekih poslovnih događaja i transakcija imaju obilježje prihoda ili dobitka, ali njihov nastanak nije redovit i nije izravno povezan s redovnim aktivnostima. U pravilu se radi o neredovitim odnosno izvanrednim aktivnostima a koji imaju značajne financijske učinke računovodstveno klasificirane kao prihode ili dobitke. Njihova obilježja ne koreliraju sa svrhom i ciljem postojanja dodatnog oporezivanja dobiti definiranih u temeljnim odredbama ovog Prijedloga zakona. Zbog toga ih je opravdano izostaviti iz kategorije prihoda koji determiniraju pojam poreznog obveznika i pojam porezne osnovice. Prema pojavnim oblicima tih transakcija, to su svakako prihodi ili dobici od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine korištene u procesu proizvodnje ili pružanja usluga. Oni su navedeni u čl. 13. st. 1. To je potrebno i potpuno opravdano. No, prihodi ili dobici od te iste imovine nastaju prestankom njenog priznavanja. Prestanak priznavanja nije posljedica samo prodaje. Prihodi ili dobici nastaju i nekim drugim oblicima otuđenja. Otuđenje je širi pojam od prodaje. Otuđenje obuhvaća prestanak priznavanja zbog ulaganja, financijskog najma, izuzimanja, povlačenja, itd. Kako je financijski učinak svih navedenih otuđenja isti tj. stvaranje prihoda ili dobitka te kako je on ostvaren od iste dugotrajne imovine, načelo porezne jednakosti nalaže da se jednako tretiraju i u svrhe ovog Prijedloga zakona. Stoga predlažem da se ostvarenje prodajom zamijeni otuđenjem. Prihodi od otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine korištene u procesu proizvodnje ili pružanja usluga nisu jedini primjeri takvih transakcija koje je opravdano izostaviti. Vrste takvih transakcija su različite ne samo u različitim djelatnostima nego i u istim djelatnostima kod različitih poreznih obveznika. Tipičan primjer takvih učinaka su prihodi ili dobici proizašli od otuđenja dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata. Radi se o dugotrajnoj financijskoj imovini koja je klasificirana kao udio kod povezanih poduzetnika ili kao sudjelujući interes. Ta dugotrajna financijska imovina predstavlja ulaganja kojima se dugoročno ostvaruje vladajući utjecaj (kontrola) ili značajni utjecaj (sudjelujući interes) na financijsku i operativnu politiku povezanog subjekta radi namjere da se na taj način dugoročno pridonese poslovanju ulagatelja. Nastanak i stjecanje te imovine nije radi njenog otuđenja. Zato je uključivanje prihodi ili dobitaka proizašlih od otuđenja dugotrajne financijske imovine u obliku udjela u kapitalu ovisnih i pridruženih subjekata u članak 13. stavak 1. opravdano i potrebno iz potpuno istih razloga zbog kojih su uključeni prihodi ili dobici od otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine. Njihovo dodavanje je nužno radi načela cjelovitosti i pravednosti Prijedloga zakona. Prihodi ili dobici od otuđenja nepovezanoj osobi, prema već postojećim poreznim načelima i propisima, izjednačeni su s istim učincima transakcija otuđenja povezanoj osobi ako je otuđenje povezanoj osobi u skladu s načelom nepristrane transakcije. Dakle, s prethodno navedenim prihodima od otuđenja nepovezanoj osobi moraju se izjednačiti prihodi od otuđenja povezanoj osobi, ali uvjetovano ispunjenjem dva kumulativna uvjeta. Prvi uvjet je da su ostvareni jednako kao što bi bili ostvareni u transakciji s nepovezanom osobom. Ovo proizlazi iz odredbi postojećih poreznih propisa. U Općem poreznom zakonu propisano je da će poslovni odnosi između povezanih osoba porezno biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima uspostavile takve poslovne odnose. Prema Zakonu o porezu na dobit poslovni odnosi između povezanih osoba priznat će se samo ako se ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba. Zbog toga je opravdano i potrebno u čl. 13. st. 1. uključiti prihode ili dobitke od otuđenja povezanoj osobi ako i samo ako su ostvareni pod istim uvjetima kao što bi bili ostvareni otuđenjem nepovezanoj osobi. Njihovo neuključivanje u čl. 13. st. 1. na razini grupe dovodi do nepopravljive štete jer otuđitelju stvara porezni učinak prihoda tj. povećanja osnovice i poreza od 18% i 33%, a stjecatelju porezni učinak budućeg rashoda tj. smanjenja osnovice i poreza od samo 18%. To je nerazmjerno i diskriminirajuće jer na neprihvatljiv način uzrokuje nejednak tretman unutar iste skupine poreznih obveznika u jednako-pravnoj situaciji. Drugi uvjet je da je otuđenje po nepristranim (tržišnim) kriterijima ostvareno do 31.10.2022. godine kako bi se onemogućilo simuliranje tržišnih uvjeta između povezanih osoba naknadnim promjenama u predmetnim pravnim poslovima radi manipuliranja s ključnim odrednicama dodatnog poreza na dobit. Prihvaćen Uzimajući u obzir poslovne transakcije pojedinih društava koja su dio grupe povezanih poduzetnika, Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjena odredba članka 13. te je usvojen prijedlog na način da se pri utvrđivanju praga prihoda za određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti u 2022. i prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja ne uzimaju u obzir prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
69 Ivan Idžojtić III. POREZNA OSNOVICA , Članak 8. U Prijedlogu zakona u članku 8. riječ: „poslovao“ zamjenjuje se riječima: „iskazao oporezivu dobit“. Obrazloženje: Porezna obveza je kategorija koja je vremenski determinirana na godišnjoj razini. To načelo ne samo da je presumirano i implicitno uključeno u sadržaj Prijedloga zakona već je i eksplicitno uključeno u čl. 15. kojim je propisano, za slučaj kad porezni obveznik nije poslovalo isti broj mjeseci u tekućem i u prethodnim poreznim razdobljima, da treba obračun prilagoditi „godišnjoj razini.“ To dalje izravno znači da porezna osnovica također mora biti na godišnjoj razini. Drugim riječima, porezna osnovica vremenski mora biti determinirana kao godišnja kategorija. Iz modela utvrđivanja porezne osnovice propisanog u čl. 5. proizlazi da na godišnjoj razini treba biti ne samo oporeziva dobit poreznog razdoblja već i prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja. Dijeljenjem zbroja iznosa oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik poslovao ne dobiva se u svakom slučaju ono što je jedino prihvatljivo – prosječni godišnji iznos oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja. Naime, ako je u nekim razdobljima ostvaren porezni gubitak, tom se razdoblju u zbroju pridružuje nula (0). Dijeljenjem tako utvrđenog podatka kao zbroja iznosa oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik poslovao dobiva se podatak koji nema obilježje prosječnog godišnjeg iznosa oporezive dobiti prethodnih razdoblja. Točnije rečeno, on je manji od prosječnog godišnjeg iznosa i zato je neprihvatljiv. Isti zbrojni iznos treba dijeliti s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik iskazao oporezivu dobit. Dobiveni kvocijent je podatak koji sadržajno ima obilježje prosječnog godišnjeg iznosa oporezive dobiti prethodnih razdoblja i metodološki je prihvatljiv. Prihvaćen Prihvaćen je prijedlog da se pri izračunu prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja uzimaju u obzir samo godine pozitivnog poslovanja. Tako je članak 8. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti.
70 JOŠKO BILIŠKOV PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Po pročitanom prijedlogu Zakona mišljenja smo da je intencija predlagatelja osnovana. Međutim, uočene su određene proturječnosti koje bi mogle dovesti bilo do djelomičnog, bilo do potpunog poništenja Zakona. Tako je čl. 4. predloženog Zakona suprotan odredbi čl. 51., st .2 Ustava koji propisuje da se porezni sustav mora temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti dok predloženo rješenje nije niti pravedno, niti se jednako provodi obzirom da se određena grupa poduzetnika stavlja u nepovoljan položaj prema svim ostalim osobama. Utoliko je i taj članak i cijeli Zakon suprotan odredbi čl. 49. Ustava RH jer su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja RH, jamči se jednak pravni položaj svim poduzetnicima na tržištu, dok se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom ili drugim pravnim aktom. I konačno, poglavlje III Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 06. 10. 2022. g. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, kao i ta Uredba, se očito odnosi na poduzetnike koji se bave djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena, pa se ne može odnositi, a niti se bilo koji propis koji se donosi pozivom na tu Uredbu može primjenjivati na poduzetnike koji se ne bave takvim djelatnostima. Donošenjem Zakona na kraju 2022. g. ujedno je prekršena odredba čl. 90. Ustava RH obzirom da Zakon nužno mora imati povratno djelovanje obzirom da će se odnositi na razdoblje od 01. 01. do 31. 12. te godine, dok predlagatelj nije niti pokušao obrazložiti koje bi to bile posebne opravdane okolnosti zbog kojih bi neke odredbe tog Zakona mogle imati povratno djelovanje. Stoga bi, u ovom dijelu, predloženi Zakon nužno morao biti dorađen. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
71 Kristijan II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. U skladu sa Zakonom o porezu na dobit, povećanja i umanjenja koja se odnose na privremene razlike (npr. vrijednosna usklađenja potraživanja i imovine, rezerviranja i slično) su porezno neutralna uzimajući u obzir više poreznih razdoblja (uvećanje porezne osnovicu u jednom razdoblju, a umanjenje porezne osnovice u drugom razdoblju), dok to neće biti slučaj kod dodatnog poreza na dobit budući da se primjenjuje samo za 2022. godinu. Osobama koje u 2022. godini umanjuju osnovicu poreza na dobit po osnovi privremenih razlika (jer su uvećali poreznu osnovicu u ranijim razdobljima) navedeno će smanjivati osnovicu dodatnog poreza na dobit, dok će osobe koje su u 2022. godini uvećavale osnovicu poreza na dobit po osnovi privremenih razlika morati na navedeno platiti dodatan porez na dobit neovisno o tome što će im navedeni trošak biti porezno priznat i umanjivat osnovicu poreza na dobit u narednom razdoblju. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se pri utvrđivanju obveze dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir određene stavke uvećanja i umanjenja osnovice poreza na dobit koje čine privremene razlike. Tako je u članak 13. Prijedloga Zakona predloženo da se u postupku utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit porezna osnovica iskazana na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit korigira za određene stavke. Sukladno predloženom izmijenjenom članku 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit moguće je istu korigirati za slijedeće stavke: prihod koji je rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihode u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, prihode ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, prihode ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama prema istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu ili nematerijalnu imovinu. Također, moguće je prilikom utvrđivanja oporezive dobiti ostvarene u 2022. mogu se izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja.
72 Kristijan II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Propisivanje prihoda kao jedinog kriterija za oporezivanje dobiti ovim zakonom može rezultirati u značajnoj razlici u poreznom opterećenju poreznog obveznika koji je ostvario prihode od 300.000 tis. kuna i poreznog obveznika koji je ostvario prihode od 300.001 tis. kuna, a nije ostvarivao dobit u prethodne 4 porezne godine. Drugim riječima samo jedan kriterij koji je financijski materijalno zanemariv i samim time podložan računovodstvenim manipulacijama ima izrazite reperkusije u vidu razlike poreznog opterećenja, a potom i posljedično upitne daljnje strategije (npr. mogućnost reinvestiranja dobiti) Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Naime, pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe – građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga je, uz ostale mjere za zaštitu građana obveznicima poreza na dobit koji unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvaruju povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost obavljaju, predložena izvanredna i jednokratna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, ali samo obveznicima s najjačom gospodarskom snagom i to samo onima koji ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna. Prijedlog zakona se zbog toga temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Obzirom da svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini, izbor obveznika poreza na dobit koji ostvaruju prihode iznad 300 milijuna kuna koji su potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit sukladan je toj prilagodbi. Kriterij visine prihoda iznad 300 milijuna kuna daje veliku vjerojatnost da obuhvaća poduzetnike koji u ovom gospodarskom trenutku mogu pokazati solidarnost u obliku dodatne porezne obveze. Naime, izabrani kriterij prihoda je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike. Stoga se, primjenom kriterija visine prihoda uz primjenu kriterija porasta dobiti, ovaj Prijedlog zakona temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima.
73 Kristijan I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. način na koji je trenutno propisano utvrđivanje porezne obveze može rezultirati situacijama zbog kojih ne stoji dio članka 1. u kojem se navodi da se zakon temelji na načelima pravednosti i jednakosti što se može potkrijepiti primjerom društava koja su u prethodnim godinama razvijala poslovanje i u godini u kojoj prvi put ostvaruju dobit ona je oporeziva porezom na dobit po redovitoj (višoj) stopi i dodatnom porezu na dobit na ukupnu ostvarenu dobit. Time su navedena društva dovedena u nepravedan položaj u odnosu na društva koja nisu razvijala poslovanje već su ostvarivala stabilnu razinu profita u pojedinoj godini. Na taj način se „nagrađuju“ društva koja ne potiču razvoj poslovanja koji u budućim razdobljima može donijeti višestruki porast svih ekonomskih pokazatelja (BDP, zaposlenost), a posljedično i poreznih davanja. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Obzirom na načelo razmjernosti prihvaćanje ovoga prijedloga bilo bi suprotno legitimnom cilju donošenja ovoga Zakona i primjeni odredbi ovoga Zakona, stoga se ovaj prijedlog ne može prihvatiti.
74 Lovro Perica PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Nastavno na objavljeni tekst nacrta Zakona o dodatnom porezu na dobit i u svezi s time otvoreno savjetovanje, kao fizička osoba koja preko 20 godina radi u gospodarstvu i obavlja samostalnu djelatnost iz područja prava, navodim sljedeće: Predloženi Zakon smatram jako opasnim i štetnim za hrvatsko gospodarstvo te smatram kako će isti imati dalekosežne negativne posljedice za tvrtke u RH koje njime budu obuhvaćene te da će se te tvrtke ovim zakonom dodatno oslabiti onemogućivši im daljnje investiranje. Direktno će utjecati na njihovu likvidnost, a za posljedicu će imati i otpuštanje većeg broja radnika. Nadalje, smatram kako predloženi zakon nije usklađen s EU Direktivom odnosno Uredbom, a potpuno je neprihvatljivo da prihodi budu jedini kriterij za dodatni porez na dobit. EU Uredba ne nalaže da se porezno optereti subjekte izvan sektora energije, već Uredba više puta naglašava kako je riječ o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koja je ostvarena zahvaljujući nepredviđenim okolnostima, a ne o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koju bi subjekti ostvarili u redovnim uvjetima. Uvođenje solidarnog doprinosa na subjekte izvan Uredbom propisanih djelatnosti, a bez utvrđenja razloga povećanja dobiti, ne može se smatrati ekvivalentnom mjerom solidarnom doprinosu. Taj dio dobiti koji će Država uzeti, a koju su tvrtke planirale uložiti u razvoj i kapacitete svakako će nedostajati i ugroziti će održivost, kao i likvidnost i financijsku stabilnost. To se posebno može negativno odraziti na operativnu i financijsku konkurentnost izvoznika i njihovo stavljanje u neravnopravni položaj odnosno generalno, na slabljenje snage i budućih (planiranih) ulaganja svih poduzetnika. Predlažem individualni pristup svakom od zahvaćenih poduzeća, a sve kako bi se utvrdilo da li je povećanje dobiti posljedica krize ili ne? Ne treba žuriti i treba uzeti dovoljno vremena i resursa da se pravedno utvrde obveznici dodatnog poreza. Dodatno, smatram kako ne postoji potreba donošenja zakona po hitnom postupku jer nitko od velikih poduzetnika na koje bi se ovaj zakon odnosio, a koji su i obveznici revizije, neće imati 01.01.2023. spremnu poreznu bilancu. Niz je troškova koji se tek trebaju obuhvatiti u računovodstvenim sustavima, nakon čega slijedi izrada izvještaja i poreznih bilanci. Na kraju, više je puta naglašavano od strane državnih dužnosnika i političara (npr. Marko Pavić u Otvorenom) kako se neće oporezivati redovno ostvarena povećana dobit. Apeliram da se ovakvi zakoni ne donose na brzinu i bez prethodnog utvrđivanja posljedica za hrvatske tvrtke i hrvatsko gospodarstvo. Nije prihvaćen Donošenje zakona po hitnom postupku moguće je radi osobito opravdanih državnih razloga. Naime, nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike čime je izazvan dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi. Stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa. Ovim Zakonom implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Iz tih razloga predlaže se i da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Prijedlog o individualnom pristupu prema svakom obvezniku ne može se prihvatiti jer se utvrđivanje svakog poreza, pa tako i ovog, mora temeljiti na jasnim pravilima.
75 Lovro Perica PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Ako država članica EU nema vlastiti energetski prostor, solidarnost bi se trebala omogućiti među državama, a ne među sektorima unutar države članice. Uredbom se predviđa solidarnost članica EU, a ne dodatno oporezivanje gospodarskih subjekata koji nisu energetske kompanije i kojima dodatni porez može smanjiti mogućnosti za njihovu vlastitu otpornost recesiji i rastu troškova u narednim razdobljima. Naime, točka 57 preambule Uredbe navodi: "Međutim, zbog razlika u kombinaciji izvora energije nisu sve države članice jednako pogođene i nemaju sve jednako velik fiskalni prostor za poduzimanje potrebnih za zaštitu ranjivih kućanstava i pouzeća. U slučaju izostanka mjere Unije kao što je solidarni doprinos, postoji visok rizik od poremećaja i daljnje fragmentacije unutarnjeg tržišta, što bi štetilo svim državama članicama s obzirom na integriranost energetskih tržišta i lanaca vrijednosti. Borba protiv energetskog siromaštva i socijalnih posljedica energetske krize, posebno radi zaštite radnika u izloženim industrijama, također je pitanje solidarnosti među državama članicama. Kako bi se maksimalno povećao njegov učinak, prihod od solidarnog doprinosa trebalo bi upotrebljavati koordinirano i/ili putem financijskih instrumenata Unije u duhu solidarnosti" Nadalje, točka 59. navodi da bi "države članice također mogle odlučiti dio prihoda od solidarnog doprinosa dodijeliti zajedničkom financiranju mjera..... Zajedničko financiranje obuhvaća podjelu troškova među državama članicama na osnovi pojedinačnog projekta i mobiliziranje sredstava putem instrumenata Unije, pri čemu su države članice dobrovoljno dodijelile prihode proračunu Unije u duhu solidarnosti." Dakle, Uredba ne nalaže da se porezno optereti gospodarske subjekte izvan sektora energije, već predviđa solidarnost između zemalja članica Unije po načelu energetske snage i moći zemalja članica, na sličan način na koji to isto predviđa i kod raspodjele viška prihoda, ograničavanja graničnih prihoda i utvrđenja neto trgovinske razmjene pri uvozu i izvozu električne energije, upravo razumijevajući da nemaju sve članice Unije jednake mogućnosti. Nepostojanje namjere Uredbe da se mjere prošire linearno na sve gospodarske grane članica, ogleda se u činjenici da Uredba nigdje u tekstu ne navodi izrijekom proširenje solidarnog doprinosa i na sve druge grane, ali je više puta naglašeno da je riječ o doprinosu u oporezivanju viška dobiti koja je ostvarena zahvaljujući nepredviđenim okolnostima, odnosno da nije riječ o oporezivanju one dobiti koju bi subjekti ostvarili u redovnim uvjetima. I ta formulacija je u kontekstu tvrtki u energetskom sektoru, pa se nikako ne može primijeniti na ostale, čak niti u smislu ekvivalentnih mjera. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
76 Marijana Ivanov III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   Predlaže se odustajanje od donošenja Zakona o dodatnom porezu na dobit, ili da se u oporezivanju dodatnim porezom na dobit ugrade izuzeća, odnosno umanjenja porezne osnovice za poduzetnike čija je veća dobit rezultat rasta prihoda temeljem ranije provedenih investicija i povećanja volumena isporuke/ prodaje roba i usluga (u fizičkom smislu) s obzirom na oživljavanja domaće i inozemne potražnje nakon covid pandemije – u tom slučaju ukupni prihodi trebali bi se moći umanjiti za odgovarajući postotak koji je rezultat ranije provedenih ulaganja odnosno povećanja volumena isporuke/prodaje dobara i usluga, ili bi se alternativno to umanjenje porezne osnovice trebalo priznati na rashodnoj strani kroz veću amortizaciju (u usporedbi s onom koja se priznaje kod poreza na dobit). Također (ili alternativno) se predlaže uvođenje zaštitne kamate koja bi se po stopi 5% visine kapitala poduzeća priznavala kao odbitna stavka u utvrđivanju porezne osnovice, a kako bi se očuvala realna vrijednost kapitala u bilancama poduzeća u uvjetima visoke stope inflacije. Model zaštitne kamate u tom slučaju znači da se 5% ukupne vrijednosti kapitala priznaje kao odbitna stavka za umanjenje porezne osnovice dodatnog poreza na dobit (na koji se odnosi prijedlog ovog Zakona). Pritom se prijedlog uvođenja zaštitne kamate kao odbitne stavke načelno predlaže na osnovni i dodatni porez na dobit ostvarenu u 2022. i 2023. što znači da bi na isti način zaštitna kamata (kao odbitna stavka u utvrđivanju porezne osnovice poreza na dobit) trebala biti priznata svim pravnim osobama obveznicima poreza na dobit (neovisno o visini prihoda) zbog okolnosti vrlo visoke inflacije tijekom 2022., odnosno obuhvatiti i definiranje porezne osnovice za 2023. s obzirom na očekivanja relativno više stope inflacije i u narednoj godini. Međutim, kako se ovaj prijedog Zakona odnosi samo na dodatni porez na dobit o navedenom je potrebna šira javna rasprava vezana uz osnovni porez na dobit. Djelomično prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Prijedloga zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe – građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja, za porezno razdoblje iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Poticanje investicija, s poreznog aspekta, u Republici Hrvatskoj se provodi putem Zakona o poticanju ulaganja, primjenom kojega obveznici poreza na dobit ovisno o visini ulaganja u dugotrajnu materijalnu ili nematerijalnu imovinu imaju mogućnost plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina, prema pravilima o državnim potporama primjenom umanjene porezne stope poreza na dobit za 100%, 75% ili 50%. Izmijenjenim Prijedlogom zakona predloženo je da se pri izračunu obveze dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir i dane olakšice sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Tako je člankom 15. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predloženo da obveznik koji je obveznik dodatnog poreza na dobit, a stekao je status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju. Zbog toga se prijedlog djelomično prihvaća. Nadalje, obzirom da je ovaj Prijedlog zakona jednokratna mjera koja obuhvaća dio dobiti ostvarene u poreznom razdoblju nije moguće prihvatiti prijedlog uvođenja „zaštitne kamate“ na kapital od 5%. Obzirom da je osnovica dodatnog poreza na dobit samo razlika između dobiti utvrđene u poreznom razdoblju 2022. godinu i prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%, cijela dobit poreznog razdoblja nije obuhvaćena oporezivanjem, kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost te se na taj način zapravo postiže efekt zaštitne kamate.
77 Marijana Ivanov III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Korektno postupanje prema poduzetnicima bilo bi jedino u slučaju da se porezna osnovica veže uz dobit poduzetnika ostvarenu u 2023. (koja je za više od 20 % veća od prosječne oporezive dobiti ostvarene u četirima godinama koje su počele 1. siječnja 2019.), iako je zbog niza razloga uvođenje dodatnog poreza na dobit naprimjereno. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na navedeno prijedlog da se dodatni porez na dobit primjeni za 2023. godinu nije moguće prihvatiti, jer se ne bi pravovremeno prikupila sredstva za daljnje pakete pomoći.
78 Marijana Ivanov III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. U ekonomskom smislu kako je predloženo prijedlogom Zakona, dodatni porez na dobit obračunavao bi se neovisno o razlozima povećanja dobiti za više od 20 % u odnosu na prosjek četiri prethodne godine, a veća dobit, odnosno rast prihoda, mogli su proizaći iz ranije poduzetih ulaganja, iz povećanja efikasnosti poslovanja, veće produktivnosti zahvaljujući tehnološkim inovacijama, kao i zbog konačnog otvaranja globalne trgovine robama, većih turističkih migracija i drugih razloga vezanih uz poboljšanje tržišnijh uvjeta poslovanja poduzetnika na domaćem i svjetskom tržištu, ili njihovih napora da uz niže troškove ostvare veće prihode i veću dobit. Miješanje države u takve tržišne odnose nije poželjno niti djeluje stimulativno za daljnja ulaganja i napore poduzetnika da povećaju produktivnost i efikasnost poslovanja, provode investicije, inovacije i tehnološki napredak. Dodatno činjenica da su dodatnim porezom na dobit obuhvaćeni samo veliki poduzetnici protivna je slobodi tržišnog natjecanja i otvoenog tržišnog gospodarstva, bez obzira što se polazi od pretpostavke veće ekonomske snage takvih poduzetnika. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Naime, pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe – građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga je, uz ostale mjere za zaštitu građana obveznicima poreza na dobit koji unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvaruju povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost obavljaju, predložena izvanredna i jednokratna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, ali samo obveznicima s najjačom gospodarskom snagom i to samo onima koji ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna. Prijedlog zakona se zbog toga temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Obzirom da svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini, izbor obveznika poreza na dobit koji ostvaruju prihode iznad 300 milijuna kuna koji su potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit sukladan je toj prilagodbi. Kriterij visine prihoda iznad 300 milijuna kuna daje veliku vjerojatnost da obuhvaća poduzetnike koji u ovom gospodarskom trenutku mogu pokazati solidarnost u obliku dodatne porezne obveze. Naime, izabrani kriterij prihoda je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike. Stoga se, primjenom kriterija visine prihoda uz primjenu kriterija porasta dobiti, ovaj Prijedlog zakona temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima.
79 Marijana Ivanov II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. S obzirom da se dodatni porez na dobit uvodi pri kraju 2022. godine, minimum korektnosti države bilo bi da se stavak (2) odnosi na porezno razdoblje 2023. godine. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na navedeno prijedlog da se dodatni porez na dobit primjeni za 2023. godinu nije moguće prihvatiti, jer se ne bi pravovremeno prikupila sredstva za daljnje pakete pomoći.
80 Marijana Ivanov I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Namjenska upotreba poreznih prihoda državnog proračuna ostvarena dodatnim porezom na dobit izričito ne spominje u prijedlogu teksta Zakona o dodatnom porezu na dobit, a kako su porezi po definiciji nenamjenska davanja potrebno je odgovarajućom regulativom osigurati namjensko korištenje tako pribavljenih prihoda državnog proračuna, ili navedeno jasno nazvati pojmom doprinosa kao namjenskog oblika prihoda proračuna. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da je dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirati paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
81 Marijana Ivanov I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2. Neopravdano je po hitnom postupku uvoditi dodatni porez na dobit za sve sektore u Hrvatskoj koji posluju u svim djelatnostima neovisno što ne obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, odnosno nisu mogli ostvariti korist u situaciji rasta cijena energenata, niti su ostvarili „višak prihoda” kako navodi Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022.u terminima pozitivne razlike između tržišnih prihoda proizvođača po MWh električne energije i gornje granice tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh električne energije. Upravo suprotno, poduzetnici na koje se Zakon o dodatnom porezu na dobit odnosi na isti su način kao i drugi poduzetnici pogođeni rastom troškova energenata i s njima povezanim rizicima. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
82 Marijana Ivanov I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. „Veliki poduzetnici" u Hrvatskoj su već postojećim porezom na dobit oporezivani višom stopom, što usporedno s uvođenjem dodatnog poreza (neovisno o njegovom privremenom karakteru) znači višestruko veći porezni teret i porezno kažnjavanje velikih poduzeća - od kojih su mnoga „perjanice“ hrvatske ekonomije jer zapošljavaju velik broj radnika, nositelji su značajnih investicija i značajni izvoznici hrvatske prerađivačke industrije, a na svjetskom tržištu konkuriraju poduzećima iz drugih članica EU i ostatka svijeta koje dodatnim poreznom na dobit neće kažnjavati svoju prerađivačku industriju i izvoznike, kao niti investitore koji ulažu u takva poduzeća. Tim više što veća dobit poduzetnika korespondira s većim stopama rasta BDP-a, boljim izvoznim rezultatima, većim kapacitetima za nova ulaganja, zapošljavanje, inovacije, ali s i učincima ranije provedenih ulaganja i inovacija. Visoka stopa rasta BDP-a i bruto dodane vrijednosti koju Hrvatska ostvaruje ove 2022. godine itekeko ima veze s boljim poslovnim rezultatima, većim prihodima i većom efikasnošću poduzetnika, a veća ostvarena dobit rezultat je takvih kretanja i svih naprora poduzetnika u konkurentnom okruženju poslovanja na domaćem i inozemnim tržištima. Zbog toga je neprimjereno govoriti o "ekstra profitu", barem kod većine poduzetnika koji bi s obzirom na visinu prihoda bili obuhvaćeni ovim dodatnim poreznim teretom. Pritom protiv uvođenja dodatnog poreza na dobit nisu samo poduzetnici koji visinom prihoda i ostvarenom dobiti ulaze pod teret dodatnog poreza na dobit, nego i znatno manja poduzeća koja njime neće biti obuhvaćena, jer se stvara okruženje porezne nesigurnosti i nepredvidivosti. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti. Nadalje kod propisivanja visine obveze dodatnog poreza na dobit vodilo se računa o načelu razmjernosti propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Svakako je važno napomenuti, da ovakvu situaciju na globalnom tržištu nije bilo moguće predvidjeti. Stoga svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane i poduzetnike u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini.
83 Marijana Ivanov PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Predlaže se odustajanje od donošenja Zakona o dodatnom porezu na dobit, a posebno po hitnom postupku kojim bi se zadnjih nekoliko tjedana poslovne godine uvela nova pravila oporezivanja dobiti ostvarene u toj istoj 2022. godini. Eventualno korektno postupanje prema poduzetnicima bilo bi u slučaju da se porezna osnovica veže uz dobit poduzetnika ostvarenu u 2023. (koja je za više od 20 % veća od prosječne oporezive dobiti ostvarene u četirima fiskalnim godinama koje su počele 1. siječnja 2019.), iako je zbog niza razloga uvođenje dodatnog poreza na dobit naprimjereno s obzirom na nizak stupanj razvoja hrvatske ekonomije, što znači da bi država trebala podupirati nove investicije u tehnološki razvoj, u obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju ukupne ekonomije i to upravo iz zadržane dobiti poduzetnika (vlastitog kapitala), a ne porezom to onemogućavati. Tim više što se nalazimo pred razdobljem u kojem će se brojna poduzeća sve više suočavati s problemima likvidnosti, a kod mnogih oni već danas dolaze do izražaja kroz potrebu dodatnog zaduživanja (što znači i pogoršanje strukture pasive bilanca i izvora financiranja te izvjesno skuplje uvjete zaduživanja u narednom razdoblju). Pritom će dodatni porez na dobit imati dodatne nepovoljne učinke na likvidnost poduzeća. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na navedeno prijedlog da se dodatni porez na dobit primjeni za 2023. godinu nije moguće prihvatiti, jer se ne bi pravovremeno prikupila sredstva za daljnje pakete pomoći. Isto tako, ovim Prijedlogom zakona implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Iz tih razloga predlaže se i da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
84 Marijana Ivanov PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Usporedbom prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit i teksta Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije vidljivo je jedino da su oba teksta u funkciji osiguranja dodatnih prihoda (viškova prihoda) državnog proračuna uz obrazloženje da će se na taj način osigurati sredstva za provođenje mjera pomoći kućanstvima, institucijama i gospodarstvu pogođenom visokom cijenom energenata. Pritom se navedena namjenska upotreba poreznih prihoda države izričito ne spominje u prijedlogu teksta Zakona o dodatnom porezu na dobit, a kako su porezi po definiciji nenamjenska davanja potrebno je odgovarajućom regulativom osigurati namjensko korištenje tako pribavljenih prihoda državnog proračuna, ili navedeno jasno nazvati pojmom doprinosa kao namjenskog oblika prihoda proračuna. U tom smislu, ali u drugim aspektima, dodatni porez na dobit koji se predlaže u Hrvatskoj suštinski nije identičan namjeri iz Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. koja ima za cilj uvođenje solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, te od te aktivnosti ostvaruju minimalno 75%. Jedini presjek skupa oba teksta je stopa 33% (kao najniža moguća stopa) te riječ „dobit“ koja se prema izvornom tekstu Uredbe odnosi na dobit ostvarenu u 2022. i/ili 2023. koja je za više od 20 % veća od prosječne oporezive dobiti ostvarene u četirima fiskalnim godinama koje su počele 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma“. Pritom se Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. jasno sektorski odnosi na poduzetnike koji obavljaju aktivnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, a koji od te aktivnosti ostvaruju minimalno 75% prihoda prihoda – u usporedbi s hrvatskim prijedlogom dodatnog poreza na dobit koji bi zahvatio sve sektore, djelatnosti i aktivnosti „velikih“ poduzetnika – što zasigurno nije bila namjera donošenja Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirat će se paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
85 Marijana Ivanov PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Predlaže se odustajanje od daljnje procedure i donošenja Zakona o dodatnom porezu na dobit. Porezni prihod u visini 2 milijarde kuna nije vrijedan niza nepovoljnih učinaka na negativnu percepciju Hrvatske u očima postojećih i budućih ulagača. Opet dokazujemo da smo zemlja nepredvidivih poreznih propisa i loše klime za jačanje poduzetništva. Dodatni porez na dobit uvodi se krajem 2022. godine, a odnosi se na porezno razdoblje 2022. godine što znači nekorektno postupanje prema poreznim obveznicima, te je u suprotnosti s uobičajenom praksom i načelom da se pri oporezivanju primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje. Činjenica na kojoj bi se temeljilo oporezivanje dodatnim porezom na dobit su poslovni rezultati i dobit ostvarena tijekom cijele 2022. godine što znači da poduzetnicima nije dana prilika da se tome prilagode. Stoga je presedan u poreznim propisima u Hrvatskoj i protivan svim dosadašnjim naporima da se poreznom politikom i fiskalnim (kao i parafiskalnim) rasterećenjem pridonese gospodarskom rastu i razvoju. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedlog Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
86 Mazars Cinotti Tax Consulting d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. Komentar na članak 12. Problematika oporezivanja relativno novoosnovanih društava čije su prve godine poslovanja završene s gubitcima zbog uspostavljanja svojeg poslovanja Člankom 12. prijedloga Zakona propisana su izuzeća od obveze plaćanja dodatnog poreza za novoosnovane samostalne poduzetnike koji podnose prvu poreznu prijavu. Dakle, ako su započeli s radom tijekom 2022. godine neće biti obveznici plaćanja dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu. Vjerujemo da je primarni razlog za izuzimanje novoosnovanih poduzetnika od dodatnog poreza u činjenici da ne postoji usporediv podatak za poslovanje ranijih poreznih razdoblja te da radi toga nije moguće izračunati višak dobiti. S time u vezi, ovim putem željeli bi uputiti porezno tijelo na problem zanemarivanja relativno novoosnovanih društava koji su započeli s poslovanjem prije dvije, tri godine što je kao za posljedicu imalo poslovanje s gubicima u početnim godinama zbog uspostave samog poslovanja, ulaska na novo tržište koje samo po sebi znači visoke početne troškove uz nižu razinu prihoda. Prema tome, trenutni prijedlog Zakona bi doveo do toga da će kod relativno novoosnovanih društava (npr. osnovanih u 2019. godini, 2020. godini, 2021. godini) osnovica za obračun dodatnog poreza, koja se računa kao pozitivna razlika između oporezive dobiti razdoblja i prosječne oporezive dobiti četiri prethodna porezna razdoblja uvećane za 20%, biti ista kao oporeziva dobit 2022. godine s obzirom da takva društva u pravilu prve godine posluju s gubitcima zbog visokih početnih troškova pokretanja poslovanja i planova za prodor na tržište. Nadalje, u skladu s trenutnim prijedlogom Zakona o dodatnom porezu na dobit takva društva će platiti dodatni porez na dobit neovisno o tome što imaju značajne prenesene porezne gubitke te što nisu pokrili ranije ostvarene gubitke. Shodno navedenom, smatramo da je izvjesno da će u ovakvim situacijama doći do narušavanja načela pravednosti, jednakosti i razmjernosti jer će kod relativno novoosnovanih društava doći do oporezivanja dobiti koja bi se koristila za pokriće gubitaka, a ne dodatne dobiti. Imajući u vidu navedeno jasno je da se u ovom slučaju ne radi o višku dobiti kako je definirano Uredbi (višak dobiti je zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima), nego se radi o dobiti koja nastaje uslijed uobičajenog ciklusa poslovanja gdje pozitivni poslovni rezultati dolaze tek nakon par godina poslovanja. Također, intencija samog Zakona je da se obveznicima ovoga dodatnog poreza na dobit i dalje dio profitne marže može iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje svoje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize što se sasvim izvjesno ugrožava u slučaju novoosnovanih poduzetnika koji prema trenutno postavljenim kriterijima moraju platiti dodatni porez na dobit iako nisu pokrili ostvarene gubitke u ranijim periodima. Štoviše, smatramo da će se u tom dijelu pojaviti diskriminacija takvih društava u odnosu na sve druge s obzirom na to da njihovi podaci u tekućem razdoblju neće biti usporedivi s prethodnim razdobljima zbog toga što se prethodna razdoblja odnose na periode uspostave poslovanja koja su u pravilu rezultira gubitcima. Slijedom navedenog, predlažemo nadopuniti prijedlog Zakona sljedećom odredbom (dodani prijedlog u stavku 2 ispod): Članak 12. (1) Novoosnovani samostalni poduzetnici obveznici poreza na dobit koji podnose Prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje nisu obveznici dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona. (2) Samostalni poduzetnici obveznici poreza na dobit koji nisu poslovali cjelokupni period iz stavka 5. članka 2. ovog Zakona nisu obveznici dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona. (3) Obveznici poreza na dobit koji okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike i podnose zadnju Prijavu poreza na dobit, nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. (4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s utvrđivanjem novoosnovanih poduzetnika i prestanka poslovanja. Prihvaćen Izmjenom Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit prihvaćeni su prijedlozi da obveznici dodatnog poreza na dobit koji su u svim razdobljima obavljanja djelatnosti od osnivanja za obveznike koji su osnovani u razdoblju od 2018. godine, odnosno u sva četiri prethodna razdoblja, ostvarili gubitak kao rezultat poslovanja nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Izmijenjenim predloženim odredbama članka 12. stavka 1. točke b) Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit omogućeno je izuzimanje onih poreznih obveznika kojima je 2022. prva godina ostvarivanja pozitivnog poslovnog rezultata od obveze dodatnog poreza na dobit.
87 Mazars Cinotti Tax Consulting d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. Komentar na članak 12. Problematika oporezivanja pojedinih društva efektivnom poreznom stopom od 51% prema trenutno postavljenim kriterijima Zakona o dodatnom porezu na dobit – komentari i prijedlozi Ovim putem želimo ukazati na ozbiljan problem mogućeg oporezivanja dodatnim porezom pojedinih društava čiji poslovanje u skladu s relevantnim računovodstvenim standardima iziskuje priznavanje prihoda i rashoda u trenutku realizacije isporuke proizvoda. Naime, u slučaju ako se isporuka proizvoda izvršava u višegodišnjem periodu zbog dugoročnog proizvodnog procesa kod pojedinih društava će se dogoditi situacija da se prihodi i rashodi tj. pripadajuća dobit priznaju u tekućem razdoblju zbog zahtjeva relevantnog računovodstvenog standarda, a ista se u principu odnosi na dovršetak višegodišnjeg procesa proizvodnje i rezultate poslovanja cijelog tog razdoblja, a ne na stvarno ostvarene poslovne rezultate u tekućoj godini. Samim time, iskazana dobit za 2022. godinu, kao i sami iznos iskaznih prihoda u 2022. godini, ne može biti pokazatelj eventualnog „ostvarenja boljih poslovnih rezultata u 2022. godini u odnosu na prethodno višegodišnje razdoblje unatoč negativnim okolnostima“, a što prema pojašnjenjima predlagatelja ovog zakona predstavlja glavnu osnovu tj. pojašnjenje oporezivanja poslovnih subjekata koje se želi obuhvatiti ovim dodatnim porezom. Naime, kod pojedinih društava relevantni računovodstveni standardi zahtijevaju da se primitci i izdaci u tijeku proizvodnje ne iskazuju kao prihodi i rashodi u trenutku njihovog stvarnog nastanka, već se kapitaliziraju kao zalihe u bilanci takvih društva te se prikazuju kao prihod i rashod, odnosno eventualna dobit, tek u godini dovršetka proizvoda. Također, tijekom cijelog višegodišnjeg trajanja proizvodnje na svaku eventualnu uplatu od kupaca se plaća se PDV, ali se zbog relevantnog računovodstvenog standarda te uplate ne evidentiraju kao prihod sve do trenutka realizacije isporuke, već se tretiraju kao predujam. U tom vidu, kada se tako iskazanim prihodima u zadnjoj godini dodaju i svi pripadajući rashodi kao da su nastali u tekućoj godini, iskazuje se nerealna dobit samo u tekućoj godini te nevjerojatan postotni porast prihoda u odnosu na sve prethodne godine trajanja projekta (prihod ranijih godina je u pravilu nematerijalan u odnosu na godinu realizacije projekta). S obzirom na navedeno, smatramo da će se kod takvih društava pojaviti problem nerealne slike poslovanja isključivo zbog primjene relevantnih računovodstvenih standarda. Praktično, dogodit će se situacija gdje će se zbog zahtjeva relevantnog računovodstvenog standarda cjelokupna dobit za računovodstvene svrhe priznati u godini dovršetka isporuke iako se u ista suštini odnosi na višegodišnje razdoblje trajanja proizvodnog procesa. U tom vidu, trenutni prijedlog Zakona bi doveo do toga da će kod pojedinih društava, čiji proizvodni proces traje dulje od jedne godine, osnovica za obračun dodatnog poreza, koja se računa kao pozitivna razlika između oporezive dobiti razdoblja i prosječne oporezive dobiti četiri prethodna porezna razdoblja uvećane za 20%, biti gotovo ista (ili minimalno manja) kao cjelokupna oporeziva dobit 2022. godine s obzirom da su takva društva imala negativnu ili minimalnu dobit u ranijim poreznim razdobljima, i to isključivo zbog primjene relevantnih računovodstvenih standarda po kojima je dobit priznata samo u tekućoj godini kada je dovršena isporuka proizvoda iako se ista odnosi na višegodišnje razdoblje. Shodno tome, pojedina društava će biti oporezivana s redovnim porezom na dobit od 18%, ali i s 33% dodatnog poreza na cjelokupno iskazanu dobit u 2022. godini, što će u konačnici dovesti do toga da je njihovo ukupno efektivno porezno opterećenje čak 51%. U tom vidu, radi boljeg razumijevanja predmetne problematike u nastavku prikazujemo ilustrativni primjer: Primjer: Društvo XY je u 2018. godini započelo s velikim projektom čiji proizvodni proces traje 4 godine. Projekt je završen u 2022. godini kada je obavljena isporuka proizvoda te su samim time ukupni prihodi i rashodi od projekta priznati u 2022. godini u skladu s relevantnim računovodstvenim standardima. Skraćeni prikaz financijske situacije je kako slijedi: Godina 2018 2019 2020 2021 2022 Prihod 15.000.000 2.000.000 7.000.000 5.000.000 350.000.000 Oporeziva dobit -150.000 -250.000 150.000 200.000 40.000.000 S time u vezi, sukladno trenutnim prijedlogom Zakona Društvo XY će platiti u 2022. godini porez na dobit kako slijedi: a) Izračun prosječne dobiti Godina 2018 2019 2020 2021 Prosjek Oporeziva dobit -150.000 -250.000 150.000 200.000 - Dobit za izračun prosjeka 0 0 150.000 200.000 87.500 Uvećano za 20% 105.000 b) Izračun poreza na dobit u 2022. godini Stavke Iznos Oporeziva dobit 40.000.000 Stopa poreza na dobit (18%) 7.200.000 Osnovica za dodatni porez* 39.895.000 Dodatni porez (33%) 13.165.350 Ukupno porez 20.365.350 Efektivno porezno opterećenje 51% *osnovica izračunata kao pozitivna razlika između oporezive dobiti u 2022. godini (40 milijuna) i prosječene dobiti prethodnih 4 godine uvećane za 20% (105 tisuća). Shodno navedenom, smatramo da je izvjesno da će u ovakvim situacijama doći do narušavanja načela pravednosti, jednakosti i razmjernosti jer će kod ovakvih društava zbog zakonske primjene relevantnih računovodstvenih standarda doći do dodatnog oporezivanja cijele dobiti razdoblja (tj. dobiti 2022. godine), a ne dodatne dobiti kako je predviđeno samim Zakonom prema trenutno postavljenim kriterijima. Imajući u vidu prirodu poslovanja ovakvih društava jasno je da se u ovom slučaju ne radi o višku dobiti kako je definirano u Uredbi (višak dobiti je zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima), nego da se radi o uobičajenoj dobiti koja društva ovog profila ostvaruju. U gore prikazanom primjeru bi proizašlo da je višak dobiti cjelokupna ostvarena dobit društva, i to iskazana na ovaj način isključivo zbog primjene relevantnih računovodstvenih standarda za razliku od ostalih društava kod kojih je priroda poslovanja i samim time primjene računovodstvenih standarda drugačija, a sasvim sigurno nije točno da je cjelokupna dobit u ovom slučaju rezultat „ostvarenja boljih poslovnih rezultata u 2022. godini u odnosu na prethodno višegodišnje razdoblje unatoč negativnim okolnostima“. Smatramo da će se u tom dijelu pojaviti diskriminacija takvih društava u odnosu na sve druge s obzirom na to da njihovi podaci u tekućem razdoblju neće biti usporedivi s prethodnim razdobljima zbog zahtjeva relevantnih računovodstvenih standarda što će se izravno očitovati u iznosu ukupnog efektivnog poreznog opterećenja koji će se javiti kod ovakvih društava. Dodatno, smatramo da s obzirom na predmetne okolnosti gdje ovakva društva nemaju realnog usporedivog parametra tj. gdje prihodi/dobit prethodnih razdoblja nisu usporedivi s prihodima/dobiti tekućeg razdoblja, ista treba izjednačiti s novoosnovanim poduzetnicima za koja je s obzirom na specifičnost poslovanja, te nemogućnost izračuna rasta u odnosu na ranija razdoblja, propisano izuzeće od obveze dodatnog poreza na dobit. Također, intencija samog Zakona je da se obveznicima dodatnog poreza na dobit i dalje dio profitne marže može iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize što se sasvim izvjesno ugrožava prema trenutno postavljenim kriterijima gdje efektivno oporezivanje u ovakvim slučajevima prelazi 50% ostvarene dobiti. Prijedlog izmjene/dopune članka Zakonodavac je prepoznao da postoje specifični slučajevi za koje su potrebna posebna pravila, odnosno izuzeća od dodatnog poreza na dobit te ih inkorporirao u tekst Prijedloga Zakona kroz Članak 12. Slijedom navedenog, predlažemo nadopuniti prijedlog Zakona sljedećom odredbom (dodani prijedlog ispod u stavku 3.): Članak 12. (1) Novoosnovani samostalni poduzetnici obveznici poreza na dobit koji podnose Prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje nisu obveznici dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona. (2) Obveznici poreza na dobit koji okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike i podnose zadnju Prijavu poreza na dobit, nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. (3) Obveznici poreza na dobit kojima su prihodi nastali od prodaje proizvoda čije proizvodni proces obuhvaća razdoblje dulje od jedne godine i ako prihodi poreznog razdoblja iznose više od 60% zbroja ukupnih prihoda ostvarenih u poreznom razdoblju i prethodnim razdobljima iz stavka 2. članka 3. ovog Zakona nisu obveznici dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona. (4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s utvrđivanjem novoosnovanih poduzetnika i prestanka poslovanja. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit, a slijedom čega su obveznici primjene Zakona o računovodstvu i odgovarajućih računovodstvenih standarda. Porezna osnovica poreza na dobit je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Za potrebe primjene ovoga Prijedloga zakona oporeziva dobit je računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka. Kao i u slučaju utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako se i u slučaju utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit pretpostavlja da porezni obveznik utvrđuje dobit u skladu s računovodstvenim propisima, te je tako utvrđena dobit polazna točka za utvrđivanje obveze poreza na dobit, ali i polazna točka za utvrđivanje obveze dodatnog poreza na dobit. Obzirom da Zakon o porezu na dobit ne sadrži posebne izuzetke za izračun porezne osnovice poreza na dobit za određene djelatnosti, potrebno je to pravilo jednakosti primijeniti i na utvrđivanje dodatnog poreza na dobit. Usporedba oporezive dobiti za 2022. godinu u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećana za 20%, uz primjenu načina izračuna oporezive dobiti iz prethodnih poreznih razdoblja prema izmijenjenom članku 8. Prijedloga zakona, kada se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti (članak 8. Iznimno, negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti iz članka 7. ovoga Zakona) na prihvatljiv način odražava gospodarsku snagu poreznog obveznika u 2022. godini. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti posebice iz razloga što nisu izdvojeni niti u Zakonu o porezu na dobit ili drugim posebnim propisom. Slijedom preložene izmjene i načina utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit, isti iznos oporezive dobiti poreznog razdoblje neće biti oporezovan stopom od 18% i stopom od 33%. Dodatno ističemo kako slijedom zaprimljenih primjedbi tijekom javnog savjetovanja preložena nadopuna Prijedloga zakona člankom 15., a prema kojemu: Obveznik dodatnog poreza na dobit koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit, utvrđenu prema odredbama ovoga Zakona, umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
88 Mazars Cinotti Tax Consulting d.o.o. IV. POREZNA STOPA, Članak 9. Komentar i prijedlozi na članak 9 – Problematika efektivnog poreznog opterećenja od 51% kod pojedinih društava Ovim putem želimo ukazati na ozbiljan problem mogućeg oporezivanja pojedinih društava s efektivnim poreznom stopom od 51% što vjerujemo da nije intencija samog Zakona o dodatnom porezu na dobit niti Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (nadalje: „Uredba“). Naime, u Uredbi se pojašnjava kako je višak dobiti zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima. Prema Uredbi riječ je o višku dobiti koja je nastala, bez znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja, zbog iznenadnih i nepredvidivih okolnosti rata, smanjene opskrbe energijom i povećane potražnje zbog rekordno visokih temperatura. Dodatno, u Uredbi se napominje da se primjenom utvrđene osnovice solidarnog doprinosa i dalje osigurava da se dio profitne marže, koja nije rezultat nepredvidivih kretanja na energetskim tržištima može iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize. Također, intencija samog Zakona o dodatnom porezu na dobit je da se obveznicima dodatnog poreza na dobit i dalje dio profitne marže može iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize. U tom vidu, smatramo da je izvjesno da će se u slučaju poreznih obveznika čije će efektivno porezno opterećenje u 2022. godini biti 51% doći do narušavanja načela pravednosti, jednakosti i razmjernosti jer se neće raditi o oporezivanju viška dobiti kako je definirano u Uredbi (višak dobiti je zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima), nego će se raditi o oporezivanju cjelokupne dobiti ostvarene u 2022. godini. Štoviše, može se dogoditi da društva koja imaju prihod od 290 milijuna kuna i bruto dobit od 29 milijuna kuna, imaju znatno veću dobit nego društva koja imaju prihod od 310 milijuna kuna i dobit od 31 milijuna, pogotovo ako bi društva od 310 milijuna kuna imala efektivnu poreznu stopu od 51% radi dodatnog poreza na dobit. Shodno tome, naš prijedlog je da se u okviru Zakona o dodatnom porezu na dobit ograniči ukupna efektivna porezna stopa koja će proizaći iz redovnog oporezivanja porezom na dobit po 18% te posebnog oporezivanja dodatnim porezom na dobit po stopi od 33%. Slijedom navedenog, predlažemo nadopuniti prijedlog Zakona sljedećom odredbom (dodani prijedlog ispod u stavku 2): Prijedlog izmjene/dopune članka Članak 9. (1) Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 33%. (2) U slučaju kada će efektivno porezno opterećenje, mjereno kao odnos između porezne obveze utvrđene u skladu s propisima o oporezivanju dobiti uvećano za poreznu obvezu utvrđenu u skladu s ovim Zakonom te oporezive dobit iz članka 6. stavka 1 ovog Zakona, iznositi više od 33% tada će se porezni obveznik oporezivati dodatnim porezom na dobit najviše do iznosa koji zajedno s iznosom poreza na dobit utvrđenom u skladu s propisom o oporezivanju dobiti dovodi do efektivnog poreznog opterećenja od 33%. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera pomoći ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Uredba za solidarni doprinos koristi izraz eng. surplus profits kao višak dobiti. Solidarni doprinos se plaća na višak dobiti. Uredba u preambuli navodi kako je višak dobit, zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima, to je dobit koja je nastala bez znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja, zbog iznenadnih i nepredvidivih okolnosti rata, smanjene opskrbe energijom i povećane potražnje zbog rekordno visokih temperatura. Uredba općenito pojašnjava što je višak dobit ali tako ne utvrđuje obveznika solidarnog doprinosa. Prema članku 14. Uredbe: Privremeni solidarni doprinos za poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, uključujući one koji su dio konsolidirane skupine isključivo u porezne svrhe, izračunava se na temelju oporezive dobiti, kako je utvrđena nacionalnim poreznim pravilima, u fiskalnoj godini 2022. i/ili fiskalnoj godini 2023. i tijekom njihova cijelog trajanja, koja je za više od 20 % veća od prosjeka oporezive dobiti, kako je utvrđeno nacionalnim poreznim pravilima, u četirima fiskalnim godinama koje su počele 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Ako je prosjek oporezive dobiti u tim četirima fiskalnim godinama negativan, prosječna oporeziva dobit iznosi nula za potrebe izračuna privremenog solidarnog doprinosa Slijedom uredbe, višak dobiti je dobit koja je za 20 % veća od prosjeka oporezive dobiti, kako je utvrđeno nacionalnim poreznim pravilima, u četirima fiskalnim godinama koje su počele 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Stoga je osnovica dodatnog poreza na dobit sukladna Uredbi, a prilagođena gospodarskim uvjetima. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obzirom na primjedbe zaprimljene tijekom javnog savjetovanja predložena je izmjena Prijedloga zakona koja bitno utječe na utvrđivanje obveznika dodatnog poreza na dobit. Naime, prema predloženom članku 12. stavku 1. točki b. Prijedloga zakona, obveznik poreza na dobit nije obveznik dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona, ako nije iskazivao oporezivu dobit u pozitivnom iznosu na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit u sva četiri prethodna porezna razdoblja ili svim razdobljima obavljanja djelatnosti koja su kraća od razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona. Slijedom preložene izmjene i načina utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit, isti iznos oporezive dobiti poreznog razdoblje neće biti oporezovan stopom od 18% i stopom od 33%. Dodatno ističemo kako slijedom zaprimljenih primjedbi tijekom javnog savjetovanja preložena nadopuna Prijedloga zakona člankom 15., a prema kojemu: Obveznik dodatnog poreza na dobit koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit, utvrđenu prema odredbama ovoga Zakona, umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
89 Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Zračne luke su nedvojbeno pretrpjele najveće gubitke, kako tijekom krize uzrokovane COVID-19 pandemijom, tako i tijekom trenutne energetske krize pa stoga doista ne vidimo svrhu oporezivati iste dodatnim porezom kojem je isključiva namjena oporezivati ekstra profit nastao rastom cijene energenata pa stoga ljubazno molimo da u odnosu na djelatnosti koje su bile iznimno pogođene pandemijom i energetskom krizom kao što je i naša (NKD 5223 – Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom), odredite iznimku te iste isključite iz primjene zakona o ekstra profitu. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
90 Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 7. Društva koja su u prethodnim godinama imala gubitke (npr. zbog investicija ili COVIDa …) sada će imati situaciju, ako ove godine imaju dobit i preneseni gubitak, da ipak moraju platiti dodatni porez po 33%. Stoga predlažemo uvesti kriterij da su sva društva koja su registrirala gubitak u 2018-2021 izuzeta od oporezivanja porezom na ekstra profit – jer se ne može tvrditi da postoji ekstra profit nakon gubitka od 4 uzastopne godine (ili više). Ta se društva napokon oporavljaju, što dodatno oporezivanje može zaustaviti/ugroziti. Prihvaćen Izmjenom Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit prihvaćeni su prijedlozi da obveznici dodatnog poreza na dobit koji su u sva četiri prethodna razdoblja, ili u svim razdobljima obavljanja djelatnosti za obveznike koji su osnovani u razdoblju od 2018. godine, ostvarili gubitak kao rezultat poslovanja nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Izmijenjenim predloženim odredbama članka 12. stavka 1. točke b) Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit omogućeno je izuzimanje onih poreznih obveznika kojima je 2022. prva godina ostvarivanja pozitivnog poslovnog rezultata od obveze dodatnog poreza na dobit.
91 Međunarodna zračna luka Zagreb d.d. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Također smatramo da bi od dodatnog oporezivanja trebali biti izuzeti i prihodi od prodaje financijske imovine, kao i financijski prihodi (npr. prihod od tečajnih razlika) te svi prihodi od državnih potpora (posebno nelogično je oporezivati takve prihode koji su nastali državnom pomoći). Nadalje, smatramo da bi također trebalo izuzeti sve ostale „one off“ prihode koji nisu vezani uz redovno poslovanje - npr prihodi od prodaje povezanih poduzeća, imovine i slično (odnosno da kriterij bude samo osnovni redovni – poslovni prihodi). Generalno smatramo da bi sva društva koja se po ključnim pokazateljima (npr. broj putnika, broj vozila, broj hektolitara, broj noćenja, broj gostiju, itd.) poslovanja industrije nisu vratili na razinu 2019. godine trebalo izuzeti iz primjene ovog zakona. Djelomično prihvaćen Djelomično je prihvaćen prijedlog da se prilikom utvrđivanja visine prihoda pri utvrđivanju obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja izuzmu određeni tzv. „one-off“ prihodi. Tako je članak 13. stavak 1. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se mogu izuzeti slijedeće stavke: prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama prema istim uvjetima kao i za materijalnu i nematerijalnu imovinu.
92 Mick d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažemo sljedeće: 1. Ako se zakon mora donijeti, neka se isti donosi za 2023. godinu, a nikako retroaktivno. Mi kao poduzetnici nismo u ovoj godini mogli predvidjeti ovakav izdatak, a kompletnim poslovanjem upravljali smo prema važećim zakonskim regulativama RH. 2. Kako je prijedlog odredbe EU baziran na tvrtke u energetskom sektoru ali i na tvrtke čiji se značajniji rast rezultata ne bazira na ulaganjima, smatramo da u oba slučaja značajno odstupamo od prijedloga. Predlažemo da se iz zakona barem izuzmu tvrtke koje su koristile Zakon o poticanju ulaganja. 3. Kako su kriteriji za odabir društava koja obuhvaća ovaj zakon ostvarena dobit i prihod preko 300.000.000,00 kuna, predlažemo da se oba kriterija gledaju istovjetno. Prosjek ostvarene dobiti ali i prosjek ostvarenih prihoda protekle 4 godine. Djelomično prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na navedeno prijedlog da se dodatni porez na dobit primjeni za 2023. godinu nije moguće prihvatiti, jer se ne bi pravovremeno prikupila sredstva za daljnje pakete pomoći. Prijedlog se prihvaća u dijelu da se pri obračunu dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir dane porezne olakšice sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Tako je člankom 15. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predloženo da obveznik dodatnog poreza na dobit, a koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Prijedlog da se „oba kriterija uzimaju istovjetno“ nije moguće primijeniti s obzirom da kriterij povećane dobiti nije jasan u kontekstu prethodnih poreznih razdoblja.
93 MIHAELA KOREN ŠOLA VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 14. KPMG Croatia: Prema trenutnom prijedlogu Zakona, propisano je da Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi utvrđivanja porezne osnovice kod obveznika poreza po tonaži broda. Iako je pravilnik je po svojoj prirodi podzakonski propis koji pojašnjava provedbu Zakona, smatramo da je metodologija utvrđivanja porezne osnovice od iznimne važnosti za svrhu ovog Zakona te predlažemo da se ista propiše u sklopu Zakona, a ne pravilnika. Prihvaćen Člankom 14. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predložen je postupak i način utvrđivanja obveze dodatnog poreza na dobit za obveznike poreza po tonaži broda. Tak je propisano da obveznik poreza po tonaži broda, uz primjenu drugih odredbi toga Zakona, utvrdi obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit, porezna obveza dodatnog poreza na dobit utvrdit će se tako da se iznos godišnje obveze poreza po tonaži broda pomnoži koeficijentom porasta dobiti poreznog razdoblja iz 2022. u odnosu na prosječnu dobit prethodnih poreznih razdoblja. Kako obveznici poreza po tonaži broda ne podnose Prijavu poreza na dobit, već Obrazac poreza po tonaži broda, istima se pri izračunu visine prihodi za utvrđivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, oporeziva dobit iz 2022. i oporeziva dobit prethodnih poreznih uzima dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza, a koja je iskazana u Računu dobiti i gubitka u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza dodatnog poreza na dobit te u prethodnim poreznim razdobljima.
94 MIHAELA KOREN ŠOLA VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. KPMG Croatia: Predlažemo da se u članak 13. Zakona doda novi stavak koji glasi: „U oporezivu dobit poreznog razdoblja ne uključuju se korekcije osnovice poreza na dobit za 2022. godinu definirane člancima 9, 10, 11 i 12 Zakona o porezu na dobit, a koje se odnose na uvećanja porezne osnovice za rashode po osnovi kojih se, sukladno primjenjivom računovodstvenom standardu, priznaje odgođena porezna imovina.“ Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće se uzimati u obzir prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, te prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi. Prema izmijenjenom članku 13. Prijedloga zakona neće se uzimati u obzir i prihodi od prodaje te imovine povezanoj osobi ako je prodana do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od stjecanja istih, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma. Također će se moći izuzeti nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti samo jednog dijela financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja. Svi navedeni izuzetci su rezultat izvanrednih događaja ili rezultat primjene računovodstvenih propisa u izvanrednim okolnostima stečajnog ili predstečajnog postupka. Međutim, nije propisano izuzeće vezano uz nerealizirane gubitke zaliha iz razloga što primjenom pravila horizontalnosti nisu istaknute situacije, kada obveznik poreza na dobit ima značajan porast dobiti odnosno porast cijena proizvoda, a istovremeno bude u obvezi iskazati značajno umanjenje vrijednosti zaliha. Za razliku od financijskih instrumenata, zalihe su imovina s kojim u potpunosti raspolaže sam porezni obveznik. Stoga prijedlog nije moguće prihvatiti.
95 MIHAELA KOREN ŠOLA VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. KPMG Croatia: Prema trenutnom prijedlogu Zakona, za utvrđivanje osnovice dodatnog poreza na dobit, iz porezne osnovice isključuju se samo određene vrste prihoda. Međutim, u ovom kontekstu potrebno je promotriti i troškove koji su za porezne obveznike privremeno porezno nepriznati (odnosno ne uključuju se u poreznu osnovicu) i za koje će se uvjeti za priznavanje steći tek u budućim poreznim razdobljima. Primjer takvih troškova su troškovi rezerviranja, vrijednosna usklađenja zaliha i financijske imovine, vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te vrijednosna usklađenja i otpisi potraživanja na temelju kojih se u pravilu priznaje odgođena porezna imovina. Naime, trenutni prijedlog Zakona predviđa da se gore navedeni troškovi jednokratno isključuju iz porezne osnovice u 2022. godini kada će efektivna porezna stopa zbog dodatnog poreza na dobit biti znatno veća, a u poreznu osnovicu se uključuju u narednim poreznim razdobljima, kada se steknu uvjeti za priznavanje navedenih troškova, a kada će efektivna porezna stopa biti znatno niža. Navedenim pristupom porezne obveznike dovodi se u nepovoljan položaj iz razloga što porezni učinci privremenih razlika kroz vremenska razdoblja nisu neutralni. Dodatno, iako se po osnovi gore navedenih troškova uvećava porezna osnovica, isti i dalje umanjuju računovodstvenu dobit poreznih obveznika, a samim time i neto dobit razdoblja. Prema trenutnom prijedlogu Zakona, porezni obveznici koji imaju značajne iznose vrijednosnih usklađenja iskazat će značajno niže iznose računovodstvene dobiti (a potencijalno i gubitak), dok će istovremeno biti opterećeni značajnim iznosom dodatnog poreza na dobit. Sukladno navedenome, predlažemo da se u članak 13. Zakona doda novi stavak koji glasi: „U oporezivu dobit poreznog razdoblja ne uključuju se korekcije osnovice poreza na dobit za 2022. godinu definirane člancima 9, 10, 11 i 12 Zakona o porezu na dobit, a koje se odnose na uvećanja porezne osnovice za rashode po osnovi kojih se, sukladno primjenjivom računovodstvenom standardu, priznaje odgođena porezna imovine“ Dodatno, prema trenutnom prijedlogu Zakona, propisane su samo neke vrste izvanrednih prihoda koje ne podliježu oporezivanju dodatnim porezom na dobit (prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga). Međutim, postoje i brojne dodatne vrste izvanrednih prihoda koji bi trebali biti izuzeti od oporezivanja dodatnim porezom na dobit iz razloga što isti nisu nastali kao rezultat povećanja cijena energije i sl., već su nastali kao rezultat izvanrednih poslovnih okolnosti (npr. prihod od otuđenja imovine gdje je porezni obveznik izvršio otuđenje iz razloga što mu je ta obveza nametnuta propisom) ili specifičnog poreznog položaja (npr. porezni obveznici koji ostvaruju prihode od državnih poticaja, gdje dodatno oporezivanje takvih prihoda efektivno anulira učinke državnih poticaja). Slijedom navedenoga, predlažemo proširenje obuhvata prihoda koji ne podliježe oporezivanju dodatnim porezom na dobit da uključuje sve izvanredne stavke prihoda. S obzirom na to da je referentno razdoblje za izračun osnovice dodatnog poreza na dobit razdoblje 2018.-2021. godine, za svrhe izračuna prosjeka oporezive dobiti za to razdoblje potrebno je uvećati dobit tog razdoblja za iznos svih troškova koji su bili isključeni iz porezne osnovice (i time uvećali poreznu osnovicu) u 2017. i ranijim razdobljima, a koji su uključeni u poreznu osnovicu (i time umanjili poreznu osnovicu) u razdoblju 2018.-2021. godine. Ukoliko se to ne učini, oporeziva dobit za razdoblje 2018.-2021. godine efektivno se umanjuje za trošak koji pripada u 2017. godinu ili ranije, što iskrivljuje stvarnu sliku poslovnog rezultata poreznog obveznika. Potreba za navedenom izmjenom osobito se može ilustrirati sljedećim praktičnim primjerom. Kao rezultat nesolventnosti društva Agrokor d.d. i pojedinih povezanih društava (Agrokor Grupa), u 2017. godini značajan broj poreznih obveznika iskazao je trošak vrijednosnih usklađenja potraživanja prema društvima Agrokor Grupe, pri čemu su takvi troškovi bili nepriznati za svrhe poreza na dobit (isključeni iz porezne osnovice). 2018. godine, nakon izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit i po osnovi postupka izvanredne uprave Agrokor Grupe, prethodno porezno nepriznati troškovi vrijednosnih usklađenja su postali porezno priznati te su uključeni u poreznu osnovicu, čime je oporeziva dobit za 2018. godinu efektivno umanjena za trošak koji pripada u 2017. godinu (a koji je u velikom broju slučajeva bio vrlo značajan). Djelomično prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Porezna osnovica poreza na dobit je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Za potrebe primjene ovoga Prijedloga zakona oporeziva dobit je računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka. Dakle, osnovica za utvrđivanje dodatnog poreza na dobit nije računovodstvena dobit (razlika prihoda i rashoda), time je zadržana obveza uvećanja porezne osnovice za privremene ili trajne porezno nepriznate rashode, ali je poreznim obveznicima ostavljena mogućnost umanjenja porezne osnovice za dividende, određene državne potpore, ta za ispravke prethodno nepriznatih rashoda. Međutim, prihvaćeni su opravdani izuzeci vezani uz priznavanje prihoda ili rashoda. Tako da se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće uzimati u obzir prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, te prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi. Prema izmijenjenom članku 13. Prijedloga zakona neće se uzimati u obzir i prihodi od prodaje te imovine povezanoj osobi, ako je prodana do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih nakon dvije godine od stjecanja istih, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istoga datuma. Također će se moći izuzeti nerealizirani gubici poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti samo jednog dijela financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja. Svi navedeni izuzeci su rezultat izvanrednih događaja ili rezultat primjene računovodstvenih propisa u izvanrednim okolnostima stečajnog ili predstečajnog postupka. Međutim, nije propisano izuzeće vezano uz nerealizirane gubitke zaliha iz razloga što primjenom pravila horizontalnosti nisu istaknute situacije, kada obveznik poreza na dobit ima značajan porast dobiti odnosno porast cijena proizvoda, a istovremeno bude u obvezi iskazati značajno umanjenje vrijednosti zaliha. Za razliku od financijskih instrumenata za koje se u poreznom razdoblju priznaju nerealizirani gubici, zalihe su imovina s kojom u potpunosti raspolaže sam porezni obveznik. Također nije predviđeno izuzeće vezano uz troškove rezerviranja za rizike ili usklađenje vrijednosti potraživanja jer se prema Zakonu o porezu na dobit, već smatraju porezno priznatim rashodima određena rezerviranja, ali i određeni troškovi vrijednosnog usklađenja potraživanja i dugotrajne imovine. Također su prepoznate situacije kada za određene troškove vrijednosnog usklađenja potraživanja nije potrebno pokrenuti radnje za naplatu potraživanja pažnjom dobrog gospodarstvenika kako bi ta usklađenja bila porezno priznata. Prihodima poreznog razdoblja sukladno računovodstvenim standardima smatraju se i primljene državne potpore obzirom da su u pravilu odobrene za pokriće određenih troškova, odnosno u pravilu su neutralne na osnovicu poreza na dobit, dok se potpore koje su vezane uz covid mjere mogu isključiti iz osnovice poreza na dobit, što je zapravo dodatni porezni poticaj. Stoga, nije moguće prihvatiti prijedlog vezan uz promjenu načina utvrđivanja porezne osnovice dodatnog poreza na dobit na predloženi način.
96 MIHAELA KOREN ŠOLA III. POREZNA OSNOVICA , Članak 7. KPMG Croatia: Članak 7. (1) Oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja utvrđuje se u skladu s računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja je uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobiti te koja je, nakon uzimanja u obzir prenesenih poreznih gubitaka, u pozitivnom iznosu iskazana na rednom broju 42. Prijave poreza na dobit, u svakom od četiri prethodna porezna razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Ako porezni obveznik u nekom prethodnom poreznom razdoblju nije iskazao oporezivu dobit na rednom broj 42. Prijave poreza na dobit, za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit smatrat će se da je oporeziva dobit tog poreznog razdoblja nula. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
97 MIHAELA KOREN ŠOLA III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   KPMG Croatia: Članak 6. (1) Oporeziva dobit poreznog razdoblja iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se u skladu s računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja je uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobiti te koja je, nakon uzimanja u obzir prenesenih poreznih gubitaka, u pozitivnom iznosu iskazana na rednom broju 42. Prijave poreza na dobit. (2) Porezni obveznik nije obvezan obračunati dodatni porez na dobit kada je na rednom broju 42 Prijave poreza na dobit u poreznom razdoblju iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona, iskazan iznos jednak nuli ili negativan iznos. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
98 MIHAELA KOREN ŠOLA III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   KPMG Croatia: Prema trenutnom prijedlogu Zakona, porezna osnovica za svrhe dodatnog poreza na dobit ne uzima u obzir porezne gubitke koje su porezni obveznici ostvarili u prethodnim poreznim razdobljima. Sukladno tome, porezni obveznici koji su u razdoblju 2018.-2021. redovito ostvarivali porezne gubitke, imat će prosjek oporezive dobiti u tim razdobljima jednak nuli, čime će sav iznos oporezive dobiti (prije uzimanja u obzir poreznih gubitaka) u 2022. godini biti oporeziv dodatnim porezom na dobit. Takvim pristupom neki porezni obveznici s jedne strane neće imati obvezu poreza na dobit (jer će biti uzeti u obzir i porezni gubici), a s druge strane imat će obvezu dodatnog poreza na dobit. S obzirom na navedeno, predlažemo da se članak 6. i 7. Zakona izmijene na način da glase: Članak 6. (1) Oporeziva dobit poreznog razdoblja iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se u skladu s računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja je uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobiti te koja je, nakon uzimanja u obzir prenesenih poreznih gubitaka, u pozitivnom iznosu iskazana na rednom broju 42. Prijave poreza na dobit. (2) Porezni obveznik nije obvezan obračunati dodatni porez na dobit kada je na rednom broju 42 Prijave poreza na dobit u poreznom razdoblju iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona, iskazan iznos jednak nuli ili negativan iznos. Članak 7. (1) Oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja utvrđuje se u skladu s računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja je uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobiti te koja je, nakon uzimanja u obzir prenesenih poreznih gubitaka, u pozitivnom iznosu iskazana na rednom broju 42. Prijave poreza na dobit, u svakom od četiri prethodna porezna razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Ako porezni obveznik u nekom prethodnom poreznom razdoblju nije iskazao oporezivu dobit na rednom broj 42. Prijave poreza na dobit, za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit smatrat će se da je oporeziva dobit tog poreznog razdoblja nula. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
99 MIHAELA KOREN ŠOLA III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. KPMG Croatia: Porezna osnovica iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se uzimajući u obzir i oporezivu dobit svih poreznih prednika poreznog obveznika. Prihvaćen S obzirom da pravni slijednik pri statusnim promjenama preuzima sva prava i obveze pravnog prednika, isto se uzima u obzir i sa stajališta Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit. Stoga je člankom 13. stavkom 5. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predložena odredba da se prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uzimaju u obzir provedene statusne promjene kod poreznog obveznika.
100 MIHAELA KOREN ŠOLA III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. KPMG Croatia: Prema trenutnom prijedlogu Zakona, za utvrđivanje prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja (2018. – 2021. godine) uzima se u obzir isključivo dobit ostvarena od strane poreznog obveznika. Međutim, pri tome se ne uzima u obzir da su mnogi porezni obveznici u razdoblju od 2018. – 2022. godine sudjelovali u statusnim promjenama pri čemu su postali porezni sljednici poreznih obveznika koji su poslovali u tim razdobljima, a koji više ne postoje. Sukladno tome, a zbog činjenice da je integracijom poreznih prednika kroz statusne promjene uvećana profitabilnost poreznih obveznika, smatramo da je nužno da se prilikom izračuna prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uzme u obzir i oporeziva dobit ostvarena od strane svih poreznih prednika poreznog obveznika u razdoblju od 2018. – 2021. godine. Drugim riječima, za svrhe izračuna prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja, smatramo da poreznog obveznika i sve njegove porezne prednike u razdoblju 2018.-2021. godine treba promatrati kao jednu cjelinu. Navedeno je u skladu i s preambulom Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854, stavak 55., gdje je propisano da bi države članice trebale poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale potpunu primjenu solidarnog doprinosa predviđenog u Uredbi i trebale bi dogovoriti potrebne prilagodbe nacionalnog prava, osobito kako bi se osigurala pravodobna naplata solidarnog doprinosa, među ostalim na temelju neto prihoda s kojima se solidarni doprinos može prebiti, kako bi se obuhvatila mogućnost odbitka ili nemogućnost odbitka solidarnog doprinosa ili kako bi se obuhvatili tretman gubitaka u prethodnim fiskalnim godinama, dosljedno tretiranje skraćenih fiskalnih godina za poduzeća osnovana 2022. i/ili 2023. ili restrukturiranje ili spajanja poduzeća u svrhu izračuna solidarnog doprinosa. Sukladno navedenome, predlažemo da se u članak 5. Zakona doda novi stavak koji glasi: Porezna osnovica iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se uzimajući u obzir i oporezivu dobit svih poreznih prednika poreznog obveznika. Dodatno, prema trenutnom prijedlogu Zakona, propisano je da Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u svezi postupka utvrđivanja porezne osnovice. Iako je pravilnik je po svojoj prirodi podzakonski propis koji pojašnjava provedbu Zakona, smatramo da je metodologija utvrđivanja porezne osnovice od iznimne važnosti za svrhu ovog Zakona te predlažemo da se ista propiše u sklopu Zakona, a ne pravilnika. Prihvaćen S obzirom da pravni slijednik pri statusnim promjenama preuzima sva prava i obveze pravnog prednika te se i kod primjene odredbi Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit isto uzima u obzir. Stoga je člankom 13. stavkom 5. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predložena odredba da se prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uzimaju u obzir provedene statusne promjene kod poreznog obveznika.
101 MURAPLAST d.o.o. IV. POREZNA STOPA, Članak 9. Predlažem izmjenu u: Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 20%. ili Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 25%. Razlog: Manja stopa poreza biti će prihvatljivija kod svih strana. Nije prihvaćen Odredbama Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit propisane su i odredbe Uredbe Vijeća EU2022/1854 za obveznike solidarnog doprinosa tako i stopa u iznosu najmanje 33%. Shodno navedenom predložena stopa dodatnog poreza na dobit je usklađena s predloženom stopom iz Uredbe.
102 MURAPLAST d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažem da se, kako ne bi došlo do dodatno oporezivanja poduzeća koja znatno investiraju (vidi dio teksta koji govori o znatnim promjenama vlastite strukture troškova i povećanju ulaganja), uključi sustav potpora za ulaganje i pravodobno ostvarenje ulagačkih aktivnosti, s ciljem uspješnog i vremenski usklađenog ostvarenja održivih i tehnološki naprednih projekta ulaganja visoke dodane vrijednosti na području RH. Konkretno predlažem da se poduzeća koja koriste Zakon o poticaju ulaganja budu izuzeta od dodatnog oporezivanja ili alternativno da se traženi iznos dodatnog poreza oporezuje kao normalni porez na dobit koji se može umanjiti u određenim iznosom putem Zakona o poticaju ulaganja. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog u dijelu da se pri obračunu dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir dane olakšice sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Tako je člankom 15. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predloženo da obveznik dodatnog poreza na dobit, a koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
103 MURAPLAST d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažem provjeru poduzeća da li dodatni porez na dobit, neće dobiti poduzeća, kod kojih je do povećanja dobiti došlo zbog "znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja". Kao kriterij predlažemo korištenje stavke investicije (stavke AOP 289 do 292) kao dodatnu provjeru da ne bi predložena mjera uzorkovala dodatno oporezivanje poduzeća koja znatno investiraju. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti. Nadalje kod propisivanja visine obveze dodatnog poreza na dobit vodilo se računa o načelu razmjernosti propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Svakako je važno napomenuti, da ovakvu situaciju na globalnom tržištu nije bilo moguće predvidjeti. Stoga svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane i poduzetnike u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini.
104 MURAPLAST d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Predlažemo da se, kao računanje dodatnog poreza na dobit, ne uzimanju godine u kojima je zbog covid krize došlo do značajnog pada dobiti tj. da se kao kriterij uzima samo rast dobiti u 2022. u odnosu na 2021. bez prethodnog razdoblja. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini, izbor obveznika poreza na dobit koji u 2022. ostvaruju prihode iznad 300 milijuna kuna, a koji su potencijalni obveznici dodatnog poreza na dobit sukladan je toj prilagodbi. Naime, obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera pomoći ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Usporedba oporezive dobiti za 2022. godinu u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećana za 20%, uz primjenu načina izračuna oporezive dobiti iz prethodnih poreznih razdoblja prema izmijenjenom članku 8. Prijedloga zakona, kada se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti (članak 8. Iznimno, negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće se uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti iz članka 7. ovoga Zakona) na prihvatljiv način odražava gospodarsku snagu poreznog obveznika u 2022. godini. Kriterij visine prihoda iznad 300 milijuna je i jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike. Stoga se, primjenom kriterija visine prihoda uz primjenu kriterija porasta dobiti, ovaj Prijedlog zakona temelji na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima i na prihvatljiv način odražava gospodarsku snagu poreznog obveznika u 2022. godini. Stoga nije moguće prihvatiti prijedlog vezan uz promjenu kriterija za izbor obveznika dodatnog proreza na dobit.
105 MURAPLAST d.o.o. II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Predlažemo definiciju velikog poduzeća prema Prilogu I. Uredbe Komisije (EU) 651/2014 umjesto kriterija veći od 300 milijuna kuna prihod. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
106 MURAPLAST d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Kako bi se izbjeglo dodatno oporezivanja energetski intenzivnih poduzeća, koje su zbog svoje sposobnosti ili izvozne orijentacije uspjele ostvariti dobit u 2022. predlažemo izuzetak "poduzetnika s visokim električnim intenzitetom i potrošnjom električne energije". Kao navedena definicija takvih poduzetnika predlažem preuzimanje definicije takvih poduzetnika iz "Prijedloga uredbe o kriterijima za plaćanje umanjene naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju". Takva definicija je u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. te bi time zaštitile energetsko intenzivna poduzeća koja su ujedno i veliki potrošači električne energije. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
107 Oktal Pharma d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Vezano za članak 13.1. predlažemo sljedeće: 1. Osnovicu za oporezivanje umanjiti za iznos stope inflacije (bez dodatnog profita sav trošak i rizik inflacije je na poduzetniku) 2. Osnovicu za oporezivanje umanjiti za investicijska ulaganja (time se ne bi produžavao očekivani vijek povrata investicije ili akvizicije i pitanje je da li bi poduzetnik ušao u investiciju, a time i otvaranje novih radnih mjesta, da je znao kako će mu dobit od investicije biti rigorozno oporezovana, a time povrat znatno produžen. Osim toga pitanje je da li bi i banke pratile takvu investiciju koja ima znatno duži rok povrata od onog u investicijskom elaboratu o opravdanosti ulaganja). 3. Zakon kaže da poduzetnik ima pravo na: Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. Zato predlažem da se svim poduzetnicima kojima se država javlja kao opisani dužnik omogući smanjenje osnovice za porez na dobit za 2022. godinu i to za razliku takvog potraživanja prethodne i tekuće godine, pa neka država snosi odgovornost i financijsku štetu koju si je sama prouzročila. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive obiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Postotak uvećanja od 20% je prihvaćen iz Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije kojim se utvrđuje obveza plaćanja solidarnog doprinosa. Taj iznos uvećanja nije smanjivan, a niti uvećavan prilikom izrade Prijedloga zakona jer smatra do u dovoljnoj mjeri sadrži efket inflacije. Nadalje Zakonom o porezu na dobit je propisano kako se priznaju rashodi i vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno pažnjom dobrog gospodarstvenika. Slijedom navedenoga nije moguće prihvatiti prijedlog za izmjenom načina utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ili poreza na dobit, prema dostavljenom prijedlogu. Dodatno ističemo kako slijedom zaprimljenih primjedbi tijekom javnog savjetovanja preložena nadopuna Prijedloga zakona člankom 15., a prema kojemu: Obveznik dodatnog poreza na dobit koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit, utvrđenu prema odredbama ovoga Zakona, umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
108 OSATINA GRUPA d.o.o. II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Intencija je Uredbe Vijeća (EU)2022/1854 od 06. listopada 2022. godine oporezivanje viška dobiti, odnosno dobiti koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima. Nadalje, Predlagatelj Zakona pozivajući se na specifičnu strukturu gospodarstva RH određuje izvanrednu i jednokratnu obvezu plaćanja dodatnog poreza na dobit i to obveznicima poreza na dobit koji unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvaruju povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost obavljaju. Dakle, intencija je dodatno oporezovati povećanu dobit u 2022. godini kao godini u kojoj su nastupile višestruke izvanredne okolnosti koje su izazvale stalni rast troškova poslovanja. S obzirom na navedeno, smatramo da kao dodatni kriterij za biti obvetnikom dodatnog poreza za dobit treba dodati i uvjet porasta realizirane dobiti u 2022. u odnosu na prethodno razdoblje 2021. godine. Prema trenutno predloženim kritrijima, poduzeća koja su u periodu od 2018. do 2021. ostvarivala značajan porast dobiti temeljen na investicijama, povećanju kapaciteta, optimiziranju troškova te povećanju produktivnosti, mogu doći u obvezu plaćanja dodatnog poreza na dobit, iako će u 2022. u odnosu na prethodno razdoblje realizirati znatno manju dobit i poslovati manje profitabilno pod utjecajem bržeg rasta troškova, izazvanog izvanrednim okolnostima, u odnosu na rast prihoda. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Prijedlog uvođenja dodatnog uvjeta pri utvrđivanju obveznika dodatnog poreza i to kao porast realizirane dobiti u 2022. u odnosu na 2021. se već održava u uvjetu da se oporezuje samo razlika dobiti ostvarene u 2022. u odnosu na prosjek oporezive dobiti četiri prethodna razdoblja uvećane za 20%. Iz navedenog razloga prijedlog nije moguće prihvatiti.
109 OSATINA GRUPA d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovakav Prijedlog zakona smatramo vrlo pojednostavljenom mjerom izvučenom iz konteksta Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 06. listopada 2022. godine. Troškovni udar na poduzetnike čije je poslovanje zahvaćeno dodatnim porezom na dobit bit će vidljiv tek u nadolazećem periodu (kraj 2022. i 2023. godina). Iz tog razloga, pravi efekti krize koja je već nastupila neće biti vidljivi u obračunskom razdoblju koje je je zahvaćeno porezom na dobit, niti će ono postići očekivati učinak na proračunske prihode. Obveza plaćanja tog istog poreza biti će dospjeti će također u trenutku kada poduzetnici budu duboko pod pritiskom pada ekonomske aktivnosti. Ovaj porez ima obilježje kratkoročnog financiranja državnog proračuna koje će doprinijeti produbljenju nadolazeće ekonomske krize zbog činjenice da će akumulacija dobiti biti umanjena dodatnim poreznim troškom, a neto akumulacija neće biti dovoljna za pokriće troškovnog udara koji će doći u nadolazećoj godini. Na taj način država riskira poteškoće u poslovanju najvećih poduzetnika u tijeku krize, što će imati za posljedicu smanjenje proračunskih prihoda, smanjenje zapošljavanja, usporavanje investicija i općenito lošije financijeske performanse najvećih poduzetnika. Isto će produbiti lošu gospodarsku sliku i proizvesti negativan učinak na oporavak gospodarstva kojemu će trebati duži vremenski rok za oporavak u usporedbi sa drugim gospodarstvima u EU čije poslovanje nije opterećeno ovakvim poreznim troškovima. Hrvatski poduzetnici dolaze u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurente iz EU, s obzirom da u ostalim državama članicama najčešće nije proširen obuhvat poreznih obveznika dodatnog poreza u odnosu na Uredbu. Iako se napravio odmak od Uredbe u dijelu obuhvata obveznika dodatnog poreza, za druge kriterije poput obuhvata razdoblja koje ulazi u izračun prosjeka ostvarene dobiti i same stope dodatnog poreza se argument pronalazi u Uredbi, što ukazuje na vrlo pojednostavljen pristup problemu i “lako” ubiranje dodatnih poreznih prihoda na teret uskkg kruga uspješnih poduzetnika. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
110 OTP Banka Hrvatska d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   Predlažemo u članak 6. dodati stavak 3 koji glasi: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, oporeziva dobit poreznog razdoblja iskazana na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit može se umanjiti za iznos privremenih razlika po osnovi vrijednosnog usklađenja financijske imovine iskazanih na rednom broju 22 i rednom broju 30 prijave poreza na dobit. Obrazloženje: Prema članku 10. stavak 1. Zakona o porezu na dobit rashodi po osnovi vrijednosnog usklađenja financijske imovine (nerealizirani gubici) porezno se priznaju tek u razdoblju kada je navedena imovina prodana ili na drugi način uporabljena. S druge strane, prema članku 13. Pravilnika o porezu na dobit ako su nerealizirani dobici iskazani u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani, odnosno predmet su oporezivanja. Shodno tome, razvidno je da postoji vremenska neujednačenost poreznog priznavanja nerealiziranih gubitaka odnosno dobitaka, na način da nerealizirani dobici uvećavaju poreznu osnovicu dok se s druge strane nerealizirani gubici isključuju iz porezne osnovice. Navedena neujednačenost se u „normalnim“ okolnostima protekom vremena izjednačava jer se radi o privremenim razlikama, no u slučaju predloženog jednokratnog obračuna dodatnog poreza na dobit, takva vremenska neusklađenost bi kod poduzetnika sa značajnim iznosima financijske imovine kojoj je uslijed velik tržišnih poremećaja u ovoj godini pala tržišna vrijednost, rezultirala neproporcionalnom obvezom dodatnog poreza. U takvim slučajevima bi se porez obračunao i na dobit koje suštinski nema odnosno koja nije ostvarena, jer regulativa o oporezivanju dobiti ne uzima u obzir nerealizirane gubitke po osnovi vrijednosnog usklađenja financijske imovine. Djelomično prihvaćen Člankom 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit je predloženo da se pri utvrđivanju oporezive dobiti za 2022. mogu izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja. Također, pri utvrđivanju visine prihoda iz 2022. koja određuje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih razdoblja, sukladno članku 13. stavku1. točki e) navedeni iznosi se mogu korigirati za dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine.
111 OTP Banka Hrvatska d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Predlažemo u članak 5, dodati stavak 5 koji glasi: Društva, obveznici poreza na dobit koji su u poreznom razdoblju iz stavka 2. ovog članka proveli transakcije spajanja ili pripajanja drugog društva obveznika poreza na dobit, u prosječnu oporezivu dobit prethodnih poreznih razdoblja uključuju i dobit spojenog odnosno pripojenog društva do trenutka spajanja ili pripajanja drugog društva. Obrazloženje: U slučaju kada je društvo, u godinama koje ulaze u prosjek prema Članku 5, stavak 2, pripojilo drugo društvo koje je imalo dobit, neuključivanje dobiti pripojenog društva bi dovelo do neusporedivosti dobiti iz tekućeg i prethodnih perioda. Naime, pripojeno društvo je u godini pripajanja do trenutka pripajanja samostalno podnijelo prijavu poreza na dobit te obračunalo i platilo porez na dobit za cijeli period prije pripajanja. U skladu s MSFI, dobit društva koje se je pripojilo, u godini pripajanja nije iskazana u tekućoj dobiti društva pravnog slijednika već je takva dobit u skladu s MSFI iskazana u kapitalu društva pravnog slijednika. Prihvaćen S obzirom da pravni slijednik pri statusnim promjenama preuzima sva prava i obveze pravnog prednika i kod primjene odredbi Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit isto se uzima u obzir. Stoga je člankom 13. stavkom 5. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predložena odredba da se prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uzimaju u obzir provedene statusne promjene kod poreznog obveznika.
112 PLIVA Hrvatska d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Zakonom o porezu na dobit, odjeljak 5. Zakona, članak 13. – 16., propisano je da se poslovanje između povezanih osoba ima provoditi u skladu sa međunarodno propisanim Metodama o transfernim cijenama, odnosno da cijene ugovorene između povezanih osoba imaju biti takve kakve bi se ugovorile između nepovezanih osoba. Izdvajanjem isključivo i samo „dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi“ kako stoji u predloženom članku 13. ovog Zakona, predlagatelj Zakona jasno upućuje na pogodovanje i ponovno probiranje poduzetnika čija poslovanje je predmetom ovog oporezivanja. Ako Predlagatelj smatra da je potrebno isključiti transakcije sa povezanim društvima, onda je iste potrebno u cijelosti isključiti iz utvrđivanja porezne osnovice odnosno dobiti ili prihoda. Dakle cjelokupni prihodi i rashodi proizašli iz poslovanja sa povezanim osobama trebaju biti isključeni od oporezivanja ovim dodatnim porezom. Nadalje, Zbog velikih poremećaja na financijskom tržištu, a uzimajući u obzir dobro poznatu činjenicu da je hrvatsko gospodarstvo vezano uz EUR, brojni hrvatski izvoznici realizirali su financijske prihode od tečajnih razlika. Takvi prihodi se također imaju isključiti iz oporezive dobiti jer ne predstavljaju rezultat poslovanja. Djelomično prihvaćen Uzimajući u obzir poslovne transakcije pojedinih društava koja su dio grupe povezanih poduzetnika, Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjena odredba članka 13. te je djelomično usvojen prijedlog na način da se pri utvrđivanju praga prihoda za određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti u 2022. i prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja ne uzimaju u obzir prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
113 PLIVA Hrvatska d.o.o. IV. POREZNA STOPA, Članak 9. Uvođenjem novog poreza po predloženom principu efektivna kamatna stopa poduzetnika na cjelokupnu dobit penje se na vrtoglavih 25%, a porezna stopa na dobit oporezovanu ovim novim zakonom na nevjerojatnih 51%. Takvim oporezivanjem Republika Hrvatska svrstava se u zemlje sa najvišom stopom poreza na dobit u EU, pa je jasno da će ulagačka i investitorska linija biti preusmjerena na zemlje sa puno boljom poduzetničkom klimom Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Međutim, radi očuvanja ravnoteže između poticaja poduzetnicima i koristi samih poduzetnika u odnosu na društvo predloženo je uvođenje dodatnog poreza na dobit. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon više paketa mjera pomoći ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Uredba za solidarni doprinos koristi izraz eng. surplus profits kao višak dobiti. Solidarni doprinos se plaća na višak dobiti. Uredba u preambuli navodi kako je višak dobit, zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima, to je dobit koja je nastala bez znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja, zbog iznenadnih i nepredvidivih okolnosti rata, smanjene opskrbe energijom i povećane potražnje zbog rekordno visokih temperatura. Uredba općenito pojašnjava što je višak dobit ali tako ne utvrđuje obveznika solidarnog doprinosa. Prema članku 14. Uredbe: Privremeni solidarni doprinos za poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, uključujući one koji su dio konsolidirane skupine isključivo u porezne svrhe, izračunava se na temelju oporezive dobiti, kako je utvrđena nacionalnim poreznim pravilima, u fiskalnoj godini 2022. i/ili fiskalnoj godini 2023. i tijekom njihova cijelog trajanja, koja je za više od 20 % veća od prosjeka oporezive dobiti, kako je utvrđeno nacionalnim poreznim pravilima, u četirima fiskalnim godinama koje su počele 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Ako je prosjek oporezive dobiti u tim četirima fiskalnim godinama negativan, prosječna oporeziva dobit iznosi nula za potrebe izračuna privremenog solidarnog doprinosa Slijedom Uredbe, višak dobiti je dobit koja je za 20 % veća od prosjeka oporezive dobiti, kako je utvrđeno nacionalnim poreznim pravilima, u četiri fiskalne godine koje su počele 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Stoga je osnovica dodatnog poreza na dobit sukladna Uredbi, a prilagođena gospodarskim uvjetima. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%.
114 PLIVA Hrvatska d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 7. Cijeli Prijedlog zakona temelji se Prijavi poreza na dobit što nije u skladu sa shvaćanjem Uredbe Vijeća. Novi porez trebao bi se jasno odnositi na onu dobit (razliku prihoda i rashoda) koju je poduzetnik ostvario iz redovnog poslovanja, ali je zbog poremećaja na tržištu energenata ostvario ekstra profit. Jedini način da se jasno utvrdi i usporedi razlika u redovnom poslovanju je putem financijskog izvještaja Računa dobiti i gubitka koji svaki poduzetnik obvezno mora dostaviti FINI. Pregledom i usporedbom povećanja AOP128 i AOP129 jasno se može utvrditi da je poduzetnik imao povećanje prihoda iz redovnog poslovanja uslijed poremećaja na tržištu (povećanja cijene usluge ili dobra koje prodaje). Gledajući isključivo dobit, koja je razlika prihoda i rashoda ovim Zakonom predlagatelj može dodatno opteretiti onog poduzetnika kojem je dobit rezultat štednje odnosno smanjenja troškova a ne nužno povećanja prihoda. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Obzirom na načelo razmjernosti prihvaćanje ovoga prijedloga bilo bi suprotno legitimnom cilju donošenja ovoga Zakona i primjeni odredbi ovoga Zakona, stoga se ovaj prijedlog ne može prihvatiti.
115 PLIVA Hrvatska d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. U ocjeni stanja i osnovnim pitanjima predlagatelj ovog Zakona navodi citiram: „Uredbi se pojašnjava kako je višak dobiti zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima“ Ovim predloženim člankom Zakona predlagatelj predlaže da porezna osnovica bude razlika između oporezive dobiti poreznog razdoblja i prosječne dobiti prethodnih razdoblja. Dobit se sukladno članku 5. Zakona o porezu na dobit utvrđuje sukladno računovodstvenim načelima kao razlika između prihoda i rashoda. Svaki poduzetnik ima obvezu voditi poslovanje društva pažnjom dobrog gospodarstvenika što u suštini znači da u okolnostima u kojima posluje nastoji ostvariti što veće prihode, što manje rashode, zaduživanje prema visini kapitala i likvidnosti i slično. Višak dobiti na koju se poziva Uredba Vijeća govori o višku koji je nastao u IZVANREDNIM okolnostima, a ne o dobiti koja je nastala iz redovnog poslovanja, a kako je predlagatelj Zakona definirao predloženim člankom 5. Predlagatelj Zakona treba pronaći način kako da dodatni porez utvrđuje CILJANO na onaj višak dobiti odnosno prihoda koje je poduzetnik ostvario upravo iz redovnog poslovanja a koje je uslijed nastalih poremećaja na tržištu rezultiralo znatnim povećanjem CIJENA pružanja usluga ili dobara samog poduzetnika, što je u konačnici dovelo do znatnog povećanja dobiti poduzetnika. Drugim riječima, ostali prihodi, financijski prihodi, jednokratni prihodi vezani isključivo za predmetnu poreznu godinu se trebaju isključiti. Svaki poduzetnik je dužan dostaviti FINI financijske izvještaje iz kojih se vrlo jednostavno može utvrditi povećanje prihoda iz redovnog poslovanja. Konkretno, u obzir bi trebalo uzeti povećanje na AOP 128 i AOP 129 u odnosu na prethodne godine kao relevantne kategorije i lako dokazive kategorije da je poduzetniku zaista došlo do povećanja dobiti zbog povećanja cijene pružene usluge odnosno isporučene robe. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog da se pri utvrđivanju obveze dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir određene stavke prihoda koje nisu rezultata uobičajenih poslovnih aktivnosti. Tako je u članak 13. Prijedloga Zakona predloženo da se u postupku utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit porezna osnovica iskazana na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit korigira za određene stavke. Sukladno predloženom izmijenjenom članku 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit oporezivu dobit je moguće korigirati za slijedeće stavke: prihod koji je rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihode u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, prihode ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, prihode ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama prema istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu ili nematerijalnu imovinu. Također, moguće je prilikom utvrđivanja oporezive dobiti ostvarene u 2022. izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja.
116 PLIVA Hrvatska d.o.o. II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Komentar uz stavak 1. članka 4.: Predlagatelj Zakona uzima u obzir samo jedan kriterij od 3 iz Zakona o računovodstvu te kao dodatni kriterij činjenicu da je obveznik predmetom oporezivanja sukladno Zakonu o porezu na dobit. Ovim probranim kriterijima stavljaju se tako probrani poduzetnici u nepovoljan položaj u odnosu na ostale obveznike poreza na dobit kao i u odnosu na ostale poduzetnike pa čak i velike poduzetnike koji možda ispunjavaju ostala 2 kriterija iz Zakona o računovodstvu, čime se radi evidentna i ničim utemeljena diskriminacija među poduzetnicima, a što direktno utječe i nja njihovu konkurentnost i slobodu tržišnog natjecanja. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona.
117 PLIVA Hrvatska d.o.o. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. Sukladno članku 90. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Shodno tome, stupanje na snagu ovoga Zakona prvog dana od dana objave u Narodnim novinama ni na koji način nije obrazloženo opravdanim razlozima te je samim time protivno Ustavu Republike Hrvatske. U vezi navedene mogućnosti skraćivanja roka stupanja na snagu na 1 dan očitovao se Ustavni sud Republike Hrvatske koji u svojoj Odluci od 23. siječnja 2013. godine, posl. br. U-I/3845/2006 navodi: „U postupku izvršenja ove odluke zakonodavac je također dužan urediti obvezu zakonom ovlaštenih donositelja drugih propisa, određenih u članku 18. ZoSDU/11, da na jasan i dostupan način obrazlože "osobito važne razloge" zbog kojih je potrebno da određeni pravilnik, naredba ili naputak iznimno stupi na snagu prvi dan od dana objave u "Narodnim novinama". Ta je obveza inherentna ovlastima donositelja drugih propisa da po vlastitoj ocjeni određuju kraće vakacijsko razdoblje od onog propisanog zakonom. Nepostojanje bilo kakvog dokumenta ili akta koji bi sadržavao obrazloženje "osobito važnih razloga" za korištenje tom iznimnom zakonskom mogućnošću po prirodi bi stvari moralo biti ocijenjeno kao arbitrarno postupanje donositelja drugih propisa.“ Nije prihvaćen Donošenje zakona po hitnom postupku moguće je radi osobito opravdanih državnih razloga. Naime, nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike čime je izazvan dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi. Stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa. Ovim Zakonom implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Iz tih razloga predlaže se i da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
118 PLIVA Hrvatska d.o.o. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 23. Uzimajući u obzir da se zakon donosi po hitnoj proceduri te da će primjena zakona imati značajan utjecaj na poslovanje poduzetnika, neprihvatljivo je održavanje daljnje pravne nesigurnosti u vidu naknadnih donošenja pravilnika kojima će se poduzetnicima nametnuti dodatna ograničenja i obveze, i to tek 3 mjeseca nakon završetka godine za koju će se poduzetnici porezno teretiti. Nije prihvaćen U skladu s nomotehničkim odredbama Pravilnik se ne može donijeti prije stupanja na snagu Zakona. Pravilnikom će se propisati samo one odredbe za koje je ovlast propisana Zakonom.
119 PLIVA Hrvatska d.o.o. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 23. Ukoliko predlagatelj, usprkos svim iznesenim argumentima o nedvojbenoj neustavnosti Prijedloga zakona bude ustrajao na njegovom donošenju, predlažemo u tekstu Prijedloga zakona jasno definirati da se Zakon primjenjuje isključivo na jedno porezno razdoblje i to za 2023. godinu, upravo iz ranije iznesenih argumenata o nedopustivosti retroaktivne primjene zakona. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na navedeno prijedlog da se dodatni porez na dobit primjeni za 2023. godinu nije moguće prihvatiti, jer se ne bi pravovremeno prikupila sredstva za daljnje pakete pomoći.
120 PLIVA Hrvatska d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 18. Uzimajući u obzir da se zakon donosi po hitnoj proceduri te da će primjena zakona imati značajan utjecaj na poslovanje poduzetnika, neprihvatljivo je održavanje daljnje pravne nesigurnosti u vidu naknadnog donošenja pravilnika kojim će se poduzetnicima nametnuti dodatna ograničenja i obveze. Nije prihvaćen U skladu s nomotehničkim odredbama Pravilnik se ne može donijeti prije stupanja na snagu Zakona. Pravilnikom će se propisati samo one odredbe za koje je ovlast propisana Zakonom.
121 PLIVA Hrvatska d.o.o. VI. RAZDOBLJE OBRAČUNA, Članak 11. Prijedlog zakona protivan je članku 90. stavcima 4. i 5. Ustava RH u pogledu retroaktivnosti njegove primjene. Naime, člankom 90. stavkom 4. Ustava propisano je da zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje, dok stavak 5. propisuje da iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. S druge strane, budući se kao osnovica za oporezivanje sukladno Prijedlogu zakona uzima prosjek dobiti u razdoblju od 2018. do 2021. godine, jasno je da je Prijedlogom zakona predviđena njegova retroaktivna primjena u pogledu svih odredaba Zakona, a što nedvojbeno dovodi do povrede Ustavnog ograničenja retroaktivnosti zakona. U prilog tome govori i Odluka Ustavnog suda RH od 18. studenog 1994., posl. br. U-I-362/1992 u kojoj Ustavni sud navodi "(...) Ovakvim određivanjem utvrđeno je povratno djelovanje cijelog navedenog Zakona, a što je u nesuglasju s navedenom odredbom članka 90. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, ali i s načelnom odredbom članka 3. Ustava o vladavini prava kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Valja, naime, reći da Ustav ne poznaje izuzetke od zabrane propisivanja povratnog djelovanja čitavog zakona. Ustav samo dopušta da se zakonom može, zbog osobito opravdanih razloga, i drukčije odrediti u pogledu pojedinih odredbi." Međutim, čak i u slučaju da Predlagatelj smatra da samo pojedine odredbe Prijedloga zakona imaju retroaktivno djelovanje, ističemo da njihova retroaktivna primjena nije valjano obrazložena opravdanim razlozima u vidu članka 90. stavka 5 Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, člankom 49. Ustava RH jamči se poduzetnička i tržišna sloboda kao temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, svim poduzetnicima se osigurava jednak položaj na tržištu, a država je obvezna poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana te brinuti o gospodarskom razvitku svih svojih krajeva. Predmetnim Prijedlogom zakona uvelike se ograničavaju upravo navedena ustavna jamstva budući da isti grubo ograničava razvoj i investicije poduzetnika, budući da će "višak sredstava" biti uplaćen upravo državi. Navedeno svakako dolazi do izražaja promatra li se ustavno jamstvo poduzetničke i tržišne slobode u vezi s člankom 14. Ustava Republike Hrvatske kojim se ističe da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Predmetnim Prijedlogom zakona nedvojbeno se radi razlika između prava i sloboda upravo sukladno imovini poduzetnika. Primljeno na znanje Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
122 PLIVA Hrvatska d.o.o. II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Komentar uz stavak 2. članka 4.: Prijedlog zakona protivan je članku 90. stavcima 4. i 5. Ustava RH u pogledu retroaktivnosti njegove primjene. Naime, člankom 90. stavkom 4. Ustava propisano je da zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje, dok stavak 5. propisuje da iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. S druge strane, budući se kao osnovica za oporezivanje sukladno Prijedlogu zakona uzima prosjek dobiti u razdoblju od 2018. do 2021. godine, jasno je da je Prijedlogom zakona predviđena njegova retroaktivna primjena u pogledu svih odredaba Zakona, a što nedvojbeno dovodi do povrede Ustavnog ograničenja retroaktivnosti zakona. U prilog tome govori i Odluka Ustavnog suda RH od 18. studenog 1994., posl. br. U-I-362/1992 u kojoj Ustavni sud navodi "(...) Ovakvim određivanjem utvrđeno je povratno djelovanje cijelog navedenog Zakona, a što je u nesuglasju s navedenom odredbom članka 90. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, ali i s načelnom odredbom članka 3. Ustava o vladavini prava kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Valja, naime, reći da Ustav ne poznaje izuzetke od zabrane propisivanja povratnog djelovanja čitavog zakona. Ustav samo dopušta da se zakonom može, zbog osobito opravdanih razloga, i drukčije odrediti u pogledu pojedinih odredbi." Međutim, čak i u slučaju da Predlagatelj smatra da samo pojedine odredbe Prijedloga zakona imaju retroaktivno djelovanje, ističemo da njihova retroaktivna primjena nije valjano obrazložena opravdanim razlozima u vidu članka 90. stavka 5 Ustava Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
123 PLIVA Hrvatska d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Uzimajući u obzir obvezu Predlagatelja da obrazloži opravdanost donošenja zakona i to kako u pogledu donošenja po hitnoj proceduri i skraćenog roka za savjetovanje s javnošću, tako i u pogledu njegove retroaktivne primjene, smatramo da je obveza Predlagatelja i jasno navođenje načina korištenja sredstava prikupljenih primjenom predloženog poreza, što je u ovom prijedlogu u potpunosti izostalo. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da je dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirati paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
124 PLIVA Hrvatska d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2. Pozivanje Predlagatelja na odredbe Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 bespredmetno je kada se u obzir uzme područje primjene navedene Uredbe i ovog Prijedloga zakona. Naime, člankom 1. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 propisano je da je predmet primjene Uredbe, između ostaloga, i "utvrditi pravila za obvezni privremeni solidarni doprinos poduzeća i stalnih poslovnih jedinica iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se doprinijelo cjenovnoj pristupačnosti energije za kućanstva i poduzeća." Ujedno, točkom 13. Preambule Uredbe propisano je: "U trenutačnoj situaciji čini se primjerenim poduzeti mjere na razini Unije uvođenjem solidarnog doprinosa za poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se ublažili izravni gospodarski učinci naglog porasta cijena energije na proračune javnih tijela, krajnje kupce i poduzeća u cijeloj Uniji. Takav solidarni doprinos trebao bi biti izvanredan i strogo privremen." Shodno tome, Prijedlogom Zakona koji svoju primjenu proširuje na čitavo gospodarstvo, neovisno o djelatnosti koju poduzetnik obavlja, uvelike se izlazi izvan opsega i cilja Uredbe koja je usmjerena isključivo na gore propisane djelatnosti. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
125 PLIVA Hrvatska d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. Člankom 14. Ustava Republike Hrvatske propisano je da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Predmetnim Prijedlogom zakona nedvojbeno se radi razlika između prava i sloboda građana, i to ponajviše poduzetničke i tržišne slobode, upravo po kriteriju njihove imovine, a čime se krši navedena ustavna odredba o zabrani diskriminacije. U tom smislu, bespredmetno je pozivanje Predlagatelja na načela pravednosti, jednakosti i razmjernosti. Isto tako, paradoksalno je Predlagateljevo navođenje da je "SVATKO dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova" kada iz uvoda Prijedloga zakona jasno proizlazi da se isti primjenjuje na nekolicinu poduzetnika. Nadalje, uzimajući u obzir obvezu Predlagatelja da obrazloži opravdanost donošenja zakona i to kako u pogledu donošenja po hitnoj proceduri i skraćenog roka za savjetovanje s javnošću, tako i u pogledu njegove retroaktivne primjene, smatramo da je obveza Predlagatelja i jasno navođenje načina korištenja sredstava prikupljenih primjenom predloženog poreza, što nije sadržano u Prijedlogu zakona. Djelomično prihvaćen Donošenje zakona po hitnom postupku moguće je radi osobito opravdanih državnih razloga. Naime, nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike čime je izazvan dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi. Stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa. Ovim Zakonom implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Iz tih razloga predlaže se i da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirat će se paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
126 PLIVA Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU U skladu s člankom 204. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, zakon se iznimno može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito bitni razlozi, a koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Obrazloženje Predlagatelja u kojem napominje da je hitno donošenje zakona opravdano stupanjem na snagu Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 i rokom prijave poreza na dobit nije valjano obrazloženje te je isto u suprotnosti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Smjernicama za provedbu članka 11. Zakona - Savjetovanja s javnošću od 21. prosinca 2016. godine. Naime, člankom 11. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. Nadalje, Smjernicama za provedbu članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je: ''Savjetovanje s javnošću, onako kako je to propisano Zakonom o pravu na pristup informacija, traje u pravilu 30 dana. Savjetovanje može trajati kraće samo onda kad su nastupili izvanredni uvjeti radi kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku i u tom slučaju je razloge za skraćeno trajanje savjetovanja nužno jasno obrazložiti u obrazloženju uz dokument koji se stavlja na savjetovanje. Izvanredne okolnosti mogu biti primjerice potreba ispunjavanja uvjeta za korištenje EU fondova ili drugih obveza po međunarodnim ugovorima, elementarna nepogoda ili neki drugi opravdani razlog. Puko kašnjenje u izradi nacrta ne može se smatrati opravdanim razlogom za skraćivanje vremena trajanja savjetovanja. Drugim riječima, skraćeno trajanje savjetovanja nije prihvatljivo ako se ono događa uslijed nekvalitetnog planiranja rada u tijelu." Uzimajući u obzir činjenicu da je Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 donesena još početkom listopada, a da je rok za prijavu poreza na dobit nesporan, kašnjenje Predlagatelja s pripremom teksta Prijedloga zakona nije opravdan razlog za donošenje zakona po hitnoj proceduri i sa skraćenim rokom za savjetovanje s javnošću. Nije prihvaćen Donošenje zakona po hitnom postupku moguće je radi osobito opravdanih državnih razloga. Ovim Zakonom implementira se provedba Poglavlja III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te donosi mjera preraspodjele, kojom bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana, a budući da se utvrđivanje dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa odnosi na porezno razdoblje 2022. godine, za koje se Prijave poreza na dobit podnose od 1. siječnja 2023. godine, potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine. Iz tih razloga predlaže se i da ovaj Zakon stupi na snagu prvog dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedlog Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja.
127 PLIVA Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Prije svega, pozivanje Predlagatelja na odredbe Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 bespredmetno je kada se u obzir uzme područje primjene navedene Uredbe i ovog Prijedloga zakona. Naime, člankom 1. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 propisano je da je predmet primjene Uredbe, između ostaloga, i "utvrditi pravila za obvezni privremeni solidarni doprinos poduzeća i stalnih poslovnih jedinica iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se doprinijelo cjenovnoj pristupačnosti energije za kućanstva i poduzeća." Ujedno, točkom 13. Preambule Uredbe propisano je: "U trenutačnoj situaciji čini se primjerenim poduzeti mjere na razini Unije uvođenjem solidarnog doprinosa za poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se ublažili izravni gospodarski učinci naglog porasta cijena energije na proračune javnih tijela, krajnje kupce i poduzeća u cijeloj Uniji. Takav solidarni doprinos trebao bi biti izvanredan i strogo privremen." Shodno tome, Prijedlogom Zakona koji svoju primjenu proširuje na čitavo gospodarstvo, neovisno o djelatnosti koju poduzetnik obavlja, uvelike se izlazi izvan opsega i cilja Uredbe koja je usmjerena isključivo na gore propisane djelatnosti. Nadalje, postavlja se pitanje sukladnosti Prijedloga zakona s odredbama Ustava Republike Hrvatske. Prije svega, ističemo da je Prijedlog zakona protivan članku 90. stavcima 4. i 5. Ustava RH u pogledu retroaktivnosti njegove primjene. Naime, člankom 90. stavkom 4. Ustava propisano je da zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje, dok stavak 5. propisuje da iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. S druge strane, budući se kao osnovica za oporezivanje sukladno Prijedlogu zakona uzima prosjek dobiti u razdoblju od 2018. do 2021. godine, jasno je da je Prijedlogom zakona predviđena njegova retroaktivna primjena u pogledu svih odredaba Zakona, a što nedvojbeno dovodi do povrede Ustavnog ograničenja retroaktivnosti zakona. U prilog tome govori i Odluka Ustavnog suda RH od 18. studenog 1994., posl. br. U-I-362/1992 u kojoj Ustavni sud navodi "Odredbom članka 2. Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o utvrđivanju plaće i drugih primanja dužnosnika koji ukupno sadrži samo dva članka određeno je povratno djelovanje članka 1. tog Zakona. Ovakvim određivanjem utvrđeno je povratno djelovanje cijelog navedenog Zakona, a što je u nesuglasju s navedenom odredbom članka 90. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, ali i s načelnom odredbom članka 3. Ustava o vladavini prava kao najvišoj vrednoti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Valja, naime, reći da Ustav ne poznaje izuzetke od zabrane propisivanja povratnog djelovanja čitavog zakona. Ustav samo dopušta da se zakonom može, zbog osobito opravdanih razloga, i drukčije odrediti u pogledu pojedinih odredbi." Međutim, čak i u slučaju da Predlagatelj smatra da samo pojedine odredbe Prijedloga zakona imaju retroaktivno djelovanje, ističemo da njihova retroaktivna primjena nije valjano obrazložena opravdanim razlozima u vidu članka 90. stavka 5 Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, člankom 49. Ustava RH jamči se poduzetnička i tržišna sloboda kao temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, svim poduzetnicima se osigurava jednak položaj na tržištu, a država je obvezna poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana te brinuti o gospodarskom razvitku svih svojih krajeva. Predmetnim Prijedlogom zakona uvelike se ograničavaju upravo navedena ustavna jamstva budući da isti grubo ograničava razvoj i investicije poduzetnika, budući da će "višak sredstava" biti uplaćen upravo državi. Navedeno svakako dolazi do izražaja promatra li se ustavno jamstvo poduzetničke i tržišne slobode u vezi s člankom 14. Ustava Republike Hrvatske kojim se ističe da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Predmetnim Prijedlogom zakona nedvojbeno se radi razlika između prava i sloboda građana upravo po kriteriju njihove imovine, a čime se krši navedena ustavna odredba o zabrani diskriminacije. Nije prihvaćen Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Obzirom na načelo razmjernosti prihvaćanje ovoga prijedloga bilo bi suprotno legitimnom cilju donošenja ovoga Zakona i primjeni odredbi ovoga Zakona, stoga se ovaj prijedlog ne može prihvatiti.
128 Porezni obveznik PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Prijedlog zakona je protivan članku 90. stavak 4. Ustava koji zabranjuje retroaktivnu primjenu propisa. Stavkom 5. istog članka Ustava navedena je ustavna osnova za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona, a ne cijelog novog zakona kojim se nameće dodatno porezno opterećenje. Zakon je također protivan i članku 5. Općeg poreznog zakona koji propisuje zabranu retroaktivnosti poreznih propisa kao opće načelo oporezivanja što je prepoznato u praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji u obrazloženju Odluke i Rješenja U-I-4763/2012 i U-I-1342/2013 od 18. rujna 2013. godine ističe sljedeće pravo poreznog subjekta: „Ustavni sud u tom smislu naglašava da je pravo svakog pravnog subjekta da u trenutku donošenja poslovnih odluka zna kojim će se poreznim zahvatima javna vlast umiješati u njegov ostvareni dohodak, odnosno koja je i kakva mu je zakonom utvrđena porezna obveza.“ Retroaktivnom primjenom zakona krše se prava zajamčena Ustavom i zakonom, što je protivno vladavini prava te s načelima pravne sigurnosti i pravne izvjesnosti objektivnog pravnog poretka. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
129 Porezni Obveznik 2 VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 14. Obuhvačanje ovim porezom obveznika poreza po tonaži broda treba uzesti u obzir da je dobar dio brodara zadnje desetlječe prolazio jednu od najgorih kriza u brodarstvu te da im je trenutni oporavak, kako izgleda kratke prirode s obzirom na stanje trenutnih vozarina na trzištu za pojedine vrste brodova te da im je ovaj oporavak za sada bio prva prilika nakon dugo godina u kojoj su uspjeli u određenoj mjeri popraviti likvidnost i smanjiti dugove koje su do sada konstantno morali reprogramirati na međunarodnom tržištu po visokim kamatnim stopama za razliku od jeftinih kredita koji su bili dostupni drugim poslovnim subjektima u eri jeftinog novca, na isti način ti lošiji uvjeti financiranja su se nastavili i dalje jer u največoj mjeri ovise o kretanju Libor kamatne stope koja je samo od početka godina narasla od 0,3% do trenutnih 4,7%, pa je brodarstvo već jedno od prvih grana koji osječaju utjecaj poskupljenja novca na međunarodnom trzištu, a koji ce se osjetiti tek u nadolazečem razdoblju, te bi ovaj dodatan porez bio samo jos jedan u nizu dodatnih troškova. Uz to treba uzesti u obzir da je osnovna imovina s kojom brodari ostvaruju prihod brod koji je potrebno relativno brzo mijenjati za noviju generaciju ekonomičnijih i ekološkijih brodova s obzirom na sve zahtijeve država da bi ostali konkurentni na međunarodnom tržištu, te da u konačnici i cijena brodova korelira s porastom cijene brodskih vozarina, zarade i inflacije, pa i veča zarada brodara ne treba značiti u istoj mjeri i jako dobru zaradu ukoliko je i sama cijena nabave novijih brodova značajno veča, jer i cijene brodova imaju jako veliku volatilnost i preko 100%, te je za izračun prave zarade koja bi ostala vlasnicima kapitala potrebno ipak pristupiti kompliciranijim pristupom, a iz tog razloga je i način plačanja poreza i pristupljeno na drugačiji način od klasičnog. Dovoljno je pogledati zadnjih 20 godina koliko su brodarska društva vratili svojim vlasnicima kroz dividendu da se zaključi koliko vlasnici imaju koristi, a država u zadnjem desetljeću nije pokazala solidarnost za skupe kredite več su ih morali potražiti na vanjskom tržistu da bi opstali, uz to treba napomenuti i da planiranje, nabava i izgradnja novog broda traje i do dvije godine te je jako nezgodno planirati novčani tok i ulaganja s poreznim sustavom koji nije unaprijed poznat, a pogotovo ako taj porezni sustav još djeluje i retroaktivno, bojim se da niti jedan ozbiljan brodar koji posluje na međunarodnom tržištu u takvom sustavu ne može opstat dugoročno jer u takvom sustavu se ne moze planirat ulaganja, niti je konkurentan s porezne strane u odnosu na brodare iz drugih zemalja. Vrlo lako s ovim porezom moglo bi se dogodit da zbog vec ugovorenih kupnji brodova odredjeni brodari se nađu vrlo brzo u teškoj situaciji ako se krivo pristupi, a primorani su nastavit ulagat u nove brodove za koje su vec dali predujam, a neki i u iznosima vrijednosti kao i cijelogodišnja ostvarena dobit u 2022, da bi se za njih smatralo da su vlasnici imali koristi od veče dobiti u ovoj godini, zato je potrebno jako dobro razmisliti o utjecaju ovoga poreza na cijelu jednu skupinu poduzetnika koji posluju na međunarodnom tržištu i koje je jako konkurentno i izazovno, a posebno i na buduće reperkusije koje jedan ovakav retroaktivni porez može negativno utjecat na razvoj brodarstva, a trošak ulaganja ukoliko se nastavi s ovakvim prijedlogom bi trebalo obavezno uzesti u obzir za umanjenje porezne osnovice zbog mogučih negativnih posljedica na planirani novčani tok društava koji su ušli u investicije. Nije prihvaćen Obveznik poreza na dobit je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi. Prema Pomorskom zakoniku porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda. Prema ovom prijedlogu zakona, dodatni porez na dobit primjenjivat će se neovisno i usporedno s primjenom poreza na dobit, poreza po tonaži broda i drugih javnih davanja. Stoga dodatni porez na dobit plaćaju i obveznici plaćanja posebnog poreza na dobit koji su sukladno posebnom propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba realizirali pravo plaćanja specifičnog paušalno utvrđenog poreza na dobit koji se naziva porez po tonaži broda. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
130 Raiffeisenbank Austria d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   U Nacrtu prijedloga Zakona, u Članak 6. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, oporeziva dobit poreznog razdoblja iskazana na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit može se umanjiti za iznos privremenih razlika u vrijednosnom usklađenju financijske imovine iskazanih na rednom broju 22. te u poziciji 30. prijave poreza na dobit. Obrazloženje: Smatramo da se navedenim prijedlog umanjuje neujednačenost uključivanja usklađenja financijske imovine u Prijavu poreza na dobit koja se u normalnim, uobičajenim uvjetima ujednačava sa protokom vremena, jer se radi o privremenim razlikama koje u slučaju jednokratnog obračuna novog poreza rezultiraju neproporcionalnom obvezom. Znači prema članku 10. stavak 1. Zakona o porezu na dobit rashodi po osnovi vrijednosnog usklađenja financijske imovine (nerealizirani gubici) porezno se priznaju tek u razdoblju kada je navedena imovina prodana ili na drugi način uporabljena. Dok prema članku 13. Pravilnika o porezu na dobit ako su nerealizirani dobici iskazani u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani, odnosno predmet su oporezivanja. Stoga postoji vremenska neujednačenost poreznog priznavanja nerealiziranih gubitaka odnosno dobitaka, na način da nerealizirani dobici uvećavaju poreznu osnovicu dok se s druge strane nerealizirani gubici isključuju iz porezne osnovice. Prihvaćen Člankom 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit je predloženo da se pri utvrđivanju oporezive dobiti za 2022. mogu izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja. Također, pri utvrđivanju visine prihoda iz 2022. koja određuje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih razdoblja, sukladno članku 13. stavku1. točki e) navedeni iznosi se mogu korigirati za dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine.
131 Span d.d. OBRAZLOŽENJE  , Uz članak 5. Prijedlog zakona u suprotnosti je s člankom 90. stavkom 4. Ustava RH s obzirom na to da isti ima povratno djelovanje, a što predstavlja kršenje vladavine prava te načela pravne sigurnosti i pravne izvjesnosti pravnog poretka. Prema članku 90. stavku 5. Ustava RH, iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Međutim, predlagatelj zakona nije obrazložio zašto pojedine odredbe Prijedloga zakona imaju povratno djelovanje, a što je bio dužan učiniti. Prijedlogom zakona porezni obveznici dovedeni su u situaciju da su obvezni platiti porez na dobit koji, između ostalog, ovisi o prosjeku oporezive dobiti u posljednja četiri porezna razdoblja i to od 2018. do 2021. Dakle, jedan od kriterija za oporezivanje predstavljaju činjenice koje su nastale prije nego što je Prijedlog zakona uopće objavljen. Dodatno, intencija zakonodavca je da Prijedlog zakona stupi na snagu najkasnije 31. prosinca 2022., a počne se primjenjivati u 2023. godini iz čega proizlazi kako će se porezni obveznici, za prethodno porezno razdoblje, oporezivati na temelju zakona koji je donesen naknadno. Navedeno predstavlja jasan primjer povratnog djelovanja zakona što je u suprotnosti s prethodno navedenim ustavnim odredbama. U prilog stajalištu da je Prijedlog zakona u suprotnosti s ustavnim odredbama, govori i praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: „USRH“) koja je najbolje izražena u činjenično sličnom predmetu posl. br. U-I-5294/2013 od 18. lipnja 2014. U predmetnom je slučaju USRH ocjenjivao suglasnost Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je predviđao povratno oporezivanje poreznih obveznika za vrijeme kad su bili zakonski oslobođeni plaćanja poreza na dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu. USRH tako u čl. 10.1. i 11. iznosi svoja načelna pravna stajališta pa navodi: „10.1. Uz porezne obveze u pravilu se vezuje načelo zabrane povratnog (retroaktivnog) djelovanja zakonskih i drugih propisa, budući da porezne obveze u pravilu ne mogu djelovati retroaktivno, to jest "ne mogu se oporezivati određene činjenice koje su nastupile prije nego što je uvedena porezna obveza, odnosno ne može se naknadno donesenim propisima pogoršati položaj poreznog obveznika. Od zabrane djelovanja poreznih propisa unatrag odstupa se onda kada se tim novim propisima poboljšava položaj poreznog obveznika" (Jelčić, Božidar: Rječnik javnih financija i financijskog prava, Informator, Zagreb, 1981.). 11. Poštovanje i primjena izloženih načela pri zakonskoj regulaciji oporezivanja izraz su načina na koji se u demokratskom društvu osiguravaju vladavina prava i pravna sigurnosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske u području porezne politike.“ Ističemo kako je USRH citiranom odlukom ukinuo sporne članke Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Stoga, navedeni Prijedlog zakona predstavlja povredu zabrane povratnog djelovanja zakona iz članka 90. Ustava RH te kao takav narušava pravnu sigurnost te izvjesnost pravnog poretka. Nadalje, Republika Hrvatska, kao i druge države članice Europske Unije, prihvatila je model tzv. "kvotnih poreza", poreza kod kojih porezni obveznik točno zna koliki iznos treba platiti da bi podmirio svoj porezni dug. Radi se o modelu koji polazi od postavke da poreznom obvezniku moraju biti poznati unaprijed, prije nastanka porezne obveze, svi temeljni elementi relevantni za njezino određivanje, kao što su: porezna osnovica, porezna stopa, porezno razdoblje, vrijeme nastanka porezne obveze, oslobođenja i olakšice, itd. Razvidno je kako navedeni Prijedlog zakona ne zadovoljava uvjete prethodno opisanog modela. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedlog Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
132 Span d.d. OBRAZLOŽENJE  , Uz članak 4. Nadalje, smatramo da je donošenje ovog Zakona u suprotnosti s ciljevima Zakona o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima kojima je u hrvatsko zakonodavstvo implementirana Uredba (EU) br.651/ 2014, a kojima su poduzetnici koji su ispunili zakonske kriterije dobili pravo na umanjenje propisane stope poreza na dobit u budućim poreznim razdobljima. Cilj odnosno svrha Zakona o poticanju ulaganja je da se, kroz poticanje ulaganja, potakne gospodarski rast Republike Hrvatske te izgradnja međunarodno konkurentnog, transparentnog i atraktivnog sustava potpora za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj, a što je u suprotnosti s očekivanim učincima prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit koji takva ulaganja u suštini destimulira. Naime, s jedne strane ranije doneseni Zakon o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovi prethodnici koji kroz različite vrste potpore (uključujući i porezne potpore) nastoje potaknuti ulaganja, a s druge strane, prijedlogom Zakona o dodatnom porezu na dobit planira se uvesti dodatno porezno opterećenje za poduzetnike koji su, zbog izvršenih ulaganja, ostvarili umanjenja porezne stope za naredna porezna razdoblja. Dakle, poduzetnici koji su ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te prethodnim zakonima o poticanju ulaganja zbog poticanja gospodarskog rasta, sada se suočavaju s donošenjem Zakona o dodatnom porezu na dobit koji pobija sve pozitivne učinke i svrhu ranije donesenih zakona o poticanju ulaganja. Predlažemo da poduzetnici koji su ostvarili pravo na umanjenje stope poreza na dobit prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima budu izuzeti od plaćanja dodatnog poreza na dobit ili da im barem stopa dodatnog poreza na dobit bude umanjena u skladu s postotkom umanjenja propisane stope poreza na dobit koji su ostvarili temeljem Zakona o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima. Dakle, poduzetnici koji su ostvarili pravo na stopostotno, sedamdesetpetpostotno ili pedesetpostotno umanjenje stope poreza na dobit, bili bi izuzeti od primjene ili bi imali pravo na umanjenje stope dodatnog poreza na dobit sukladno ostvarenom pravu na umanjenje stope poreza na dobit prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
133 Span d.d. OBRAZLOŽENJE  , Uz članak 3. Člankom 17. Uredbe izričito su propisane svrhe u koje države članice upotrebljavaju prihode od privremenog solidarnog doprinosa tako da se ostvari dovoljno pravodoban učinak i mjere financijske potpore za ostvarenje pojedine svrhe. Stavkom 2. istog članka propisano je da navedene mjere iz stavka 1. moraju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive. Dakle, Uredba strogo propisuje da države članice moraju jasno označiti u koju svrhu će se upotrijebiti prihodi od privremenog solidarnog doprinosa i ekvivalentnih nacionalnih mjera, odnosno koje će se od taksativno navedenih mjera iz Uredbe provoditi. U Prijedlogu zakona nigdje nisu navedene mjere koje će Vlada Republike Hrvatske provoditi, odnosno način na koji će upotrebljavati prihode od privremenog solidarnog doprinosa i ekvivalentnih nacionalnih mjera te se točkom II. stavak 11. uvodnog dijela Prijedloga zakona navodi da bi se solidarni doprinos „trebao iskoristiti primjerice za:…“, čime se krši članak 17. Uredbe koji izričito navodi da taksativno navedene mjere moraju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirat će se paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
134 Span d.d. OBRAZLOŽENJE  , Uz članak 2. Članak 1. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (u daljnjem tekstu: „Uredba“) koji objašnjava predmet i područje primjene Uredbe na koju se ovaj Prijedlog poziva, određuje kako se Uredbom uspostavlja hitna intervencija za ublažavanje učinaka visokih cijena energije putem izvanrednih, ciljanih i vremenski ograničenih mjera. Cilj je tih mjera, među ostalim, utvrditi pravila za obvezni privremeni solidarni doprinos poduzeća i stalnih poslovnih jedinica iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se doprinijelo cjenovnoj pristupačnosti energije za kućanstva i poduzeća. U članku 2. točki 19. Uredbe definira se solidarni doprinos kao privremena mjera namijenjena rješavanju pitanja viška dobiti poduzeća i stalnih poslovnih jedinica iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se ublažila izvanredna kretanja cijena na energetskim tržištima za države članice, potrošače i poduzeća. Sama Preambula Uredbe u nizu točaka izrijekom spominje da se solidarni doprinos odnosi upravo na poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Dakle, iz gore navedenog jasno proizlazi da je cilj uvođenja solidarnog doprinosa ublažiti izvanredna kretanja cijena na energetskim tržištima za države članice, potrošače i poduzeća kroz preraspodjelu viška dobiti koju su, zbog iznenadnih i nepredvidivih okolnosti, ostvarila poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koje obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Nadalje, nazivanje dodatnog poreza na dobit „ekvivalentnom nacionalnom mjerom“ u suprotnosti je sa člankom 14. Uredbe iz čijeg je stavka 1. vidljivo da se ekvivalentne mjere trebaju odnositi upravo na višak dobiti koji ostvaruju poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija koji inače podliježe solidarnom doprinosu. Također, potrebno je istaknuti da se nigdje u Uredbi ne spominje mogućnost da bi se solidarni doprinos i ekvivalentne nacionale mjere odnosile na bilo koja druga poduzeća. Uvođenje dodatnog poreza na dobit za poduzeća koja ne obavljaju djelatnost u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija ne predstavlja ekvivalentnu nacionalnu mjeru te je u potpunosti suprotno svrsi Uredbe. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
135 Span d.d. II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Smatramo da je donošenje ovog Zakona u suprotnosti s ciljevima Zakona o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima kojima je u hrvatsko zakonodavstvo implementirana Uredba (EU) br.651/ 2014, a kojima su poduzetnici koji su ispunili zakonske kriterije dobili pravo na umanjenje propisane stope poreza na dobit u budućim poreznim razdobljima. Cilj odnosno svrha Zakona o poticanju ulaganja je da se, kroz poticanje ulaganja, potakne gospodarski rast Republike Hrvatske te izgradnja međunarodno konkurentnog, transparentnog i atraktivnog sustava potpora za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj, a što je u suprotnosti s očekivanim učincima prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit koji takva ulaganja u suštini destimulira. Naime, s jedne strane ranije doneseni Zakon o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovi prethodnici koji kroz različite vrste potpore (uključujući i porezne potpore) nastoje potaknuti ulaganja, a s druge strane, prijedlogom Zakona o dodatnom porezu na dobit planira se uvesti dodatno porezno opterećenje za poduzetnike koji su, zbog izvršenih ulaganja, ostvarili umanjenja porezne stope za naredna porezna razdoblja. Dakle, poduzetnici koji su ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te prethodnim zakonima o poticanju ulaganja zbog poticanja gospodarskog rasta, sada se suočavaju s donošenjem Zakona o dodatnom porezu na dobit koji pobija sve pozitivne učinke i svrhu ranije donesenih zakona o poticanju ulaganja. Predlažemo da poduzetnici koji su ostvarili pravo na umanjenje stope poreza na dobit prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima budu izuzeti od plaćanja dodatnog poreza na dobit ili da im barem stopa dodatnog poreza na dobit bude umanjena u skladu s postotkom umanjenja propisane stope poreza na dobit koji su ostvarili temeljem Zakona o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima. Dakle, poduzetnici koji su ostvarili pravo na stopostotno, sedamdesetpetpostotno ili pedesetpostotno umanjenje stope poreza na dobit, bili bi izuzeti od primjene ili bi imali pravo na umanjenje stope dodatnog poreza na dobit sukladno ostvarenom pravu na umanjenje stope poreza na dobit prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima. Prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se pri izračunu obveze dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir i dane olakšice sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Tako je Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit, člankom 15., predloženo da obveznik koji je obveznik dodatnog poreza na dobit, a stekao je status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju. Navedeni prijedlog odredbe odnosi se na obveznike dodatnog poreza na dobit koji su ostvarili pravo korištenja porezne olakšice za ulaganje u poreznom razdoblju 2022. bez obzira je li olakšica ostvarena sukladno Zakonu o poticanju ulaganja ili Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja.
136 Span d.d. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Člankom 17. Uredbe izričito su propisane svrhe u koje države članice upotrebljavaju prihode od privremenog solidarnog doprinosa tako da se ostvari dovoljno pravodoban učinak i mjere financijske potpore za ostvarenje pojedine svrhe. Stavkom 2. istog članka propisano je da navedene mjere iz stavka 1. moraju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive. Dakle, Uredba strogo propisuje da države članice moraju jasno označiti u koju svrhu će se upotrijebiti prihodi od privremenog solidarnog doprinosa i ekvivalentnih nacionalnih mjera, odnosno koje će se od taksativno navedenih mjera iz Uredbe provoditi. U Prijedlogu zakona nigdje nisu navedene mjere koje će Vlada Republike Hrvatske provoditi, odnosno način na koji će upotrebljavati prihode od privremenog solidarnog doprinosa i ekvivalentnih nacionalnih mjera te se točkom II. stavak 11. uvodnog dijela Prijedloga zakona navodi da bi se solidarni doprinos „trebao iskoristiti primjerice za:…“, čime se krši članak 17. Uredbe koji izričito navodi da taksativno navedene mjere moraju biti jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen te je sada izmijenjen članka 3. Prijedlog zakona na način da je dodan stavka 2. u kojemu je navedeno kako će se u visini prikupljenih prihoda od dodatnog poreza na dobit formirati paketi pomoći za socijalno najugroženije građane. Naime, u visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit u 2023. godini, izradit će se novi paket mjera kao nastavak do sada donesenim mjerama koje su bile u značajnim iznosima usmjerene na prevladavanje energetske krize tijekom zimskog perioda 2022. i 2023. godine. Prikupljena sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit i ima element solidarnog doprinosa.
137 Span d.d. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2. Članak 1. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (u daljnjem tekstu: „Uredba“) koji objašnjava predmet i područje primjene Uredbe na koju se ovaj Prijedlog poziva, određuje kako se Uredbom uspostavlja hitna intervencija za ublažavanje učinaka visokih cijena energije putem izvanrednih, ciljanih i vremenski ograničenih mjera. Cilj je tih mjera, među ostalim, utvrditi pravila za obvezni privremeni solidarni doprinos poduzeća i stalnih poslovnih jedinica iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se doprinijelo cjenovnoj pristupačnosti energije za kućanstva i poduzeća. U članku 2. točki 19. Uredbe definira se solidarni doprinos kao privremena mjera namijenjena rješavanju pitanja viška dobiti poduzeća i stalnih poslovnih jedinica iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija kako bi se ublažila izvanredna kretanja cijena na energetskim tržištima za države članice, potrošače i poduzeća. Sama Preambula Uredbe u nizu točaka izrijekom spominje da se solidarni doprinos odnosi upravo na poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Dakle, iz gore navedenog jasno proizlazi da je cilj uvođenja solidarnog doprinosa ublažiti izvanredna kretanja cijena na energetskim tržištima za države članice, potrošače i poduzeća kroz preraspodjelu viška dobiti koju su, zbog iznenadnih i nepredvidivih okolnosti, ostvarila poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koje obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Nadalje, nazivanje dodatnog poreza na dobit „ekvivalentnom mjerom“ u suprotnosti je sa člankom 14. Uredbe iz čijeg je stavka 1. vidljivo da se ekvivalentne mjere trebaju odnositi upravo na višak dobiti koji ostvaruju poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija koji inače podliježe solidarnom doprinosu. Također, potrebno je istaknuti da se nigdje u Uredbi ne spominje mogućnost da bi se solidarni doprinos i ekvivalentne nacionale mjere odnosile na bilo koja druga poduzeća. Uvođenje dodatnog poreza na dobit za poduzeća koja ne obavljaju djelatnost u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija ne predstavlja ekvivalentnu nacionalnu mjeru te je u potpunosti suprotno svrsi Uredbe. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
138 Span d.d. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Prijedlog zakona u suprotnosti je s člankom 90. stavkom 4. Ustava RH s obzirom na to da isti ima povratno djelovanje, a što predstavlja kršenje vladavine prava te načela pravne sigurnosti i pravne izvjesnosti pravnog poretka. Prema članku 90. stavku 5. Ustava RH, iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Međutim, predlagatelj zakona nije obrazložio zašto pojedine odredbe Prijedloga zakona imaju povratno djelovanje, a što je bio dužan učiniti. Prijedlogom zakona porezni obveznici dovedeni su u situaciju da su obvezni platiti porez na dobit koji, između ostalog, ovisi o prosjeku oporezive dobiti u posljednja četiri porezna razdoblja i to od 2018. do 2021. Dakle, jedan od kriterija za oporezivanje predstavljaju činjenice koje su nastale prije nego što je Prijedlog zakona uopće objavljen. Dodatno, intencija zakonodavca je da Prijedlog zakona stupi na snagu najkasnije 31. prosinca 2022., a počne se primjenjivati u 2023. godini iz čega proizlazi kako će se porezni obveznici, za prethodno porezno razdoblje, oporezivati na temelju zakona koji je donesen naknadno. Navedeno predstavlja jasan primjer povratnog djelovanja zakona što je u suprotnosti s prethodno navedenim ustavnim odredbama. U prilog stajalištu da je Prijedlog zakona u suprotnosti s ustavnim odredbama, govori i praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu: „USRH“) koja je najbolje izražena u činjenično sličnom predmetu posl. br. U-I-5294/2013 od 18. lipnja 2014. U predmetnom je slučaju USRH ocjenjivao suglasnost Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je predviđao povratno oporezivanje poreznih obveznika za vrijeme kad su bili zakonski oslobođeni plaćanja poreza na dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu. USRH tako u čl. 10.1. i 11. iznosi svoja načelna pravna stajališta pa navodi: „10.1. Uz porezne obveze u pravilu se vezuje načelo zabrane povratnog (retroaktivnog) djelovanja zakonskih i drugih propisa, budući da porezne obveze u pravilu ne mogu djelovati retroaktivno, to jest "ne mogu se oporezivati određene činjenice koje su nastupile prije nego što je uvedena porezna obveza, odnosno ne može se naknadno donesenim propisima pogoršati položaj poreznog obveznika. Od zabrane djelovanja poreznih propisa unatrag odstupa se onda kada se tim novim propisima poboljšava položaj poreznog obveznika" (Jelčić, Božidar: Rječnik javnih financija i financijskog prava, Informator, Zagreb, 1981.). 11. Poštovanje i primjena izloženih načela pri zakonskoj regulaciji oporezivanja izraz su načina na koji se u demokratskom društvu osiguravaju vladavina prava i pravna sigurnosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske u području porezne politike.“ Ističemo kako je USRH citiranom odlukom ukinuo sporne članke Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Stoga, navedeni Prijedlog zakona predstavlja povredu zabrane povratnog djelovanja zakona iz članka 90. Ustava RH te kao takav narušava pravnu sigurnost te izvjesnost pravnog poretka. Nadalje, Republika Hrvatska, kao i druge države članice Europske Unije, prihvatila je model tzv. "kvotnih poreza", poreza kod kojih porezni obveznik točno zna koliki iznos treba platiti da bi podmirio svoj porezni dug. Radi se o modelu koji polazi od postavke da poreznom obvezniku moraju biti poznati unaprijed, prije nastanka porezne obveze, svi temeljni elementi relevantni za njezino određivanje, kao što su: porezna osnovica, porezna stopa, porezno razdoblje, vrijeme nastanka porezne obveze, oslobođenja i olakšice, itd. Razvidno je kako navedeni Prijedlog zakona ne zadovoljava uvjete prethodno opisanog modela. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom zakona uvodi se dodatni porez na dobit kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Prikupljenim sredstvima kroz dodatni porez na dobit, u visini tako prikupljenih sredstava s jedne strane omogućit će se dodatni prihod koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, jer će se kroz pakete osigurati pomoć onima kojima je ista potrebna u skladu s ostvarivanjem načela socijalne pravde. S druge strane propisivanjem obveze dodatnog poreza na dobit vodi se briga o pojedinačnim interesima poreznih obveznika obuhvaćajući samo najjače obveznike pri čemu ostaje dio dobiti kako bi poduzetnici zaštitili svoja ulaganja i financijsku stabilnost, u skladu s ostvarivanjem načela razmjernosti. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera kojom se provodi oporezivanje u 2023. godini za porezno razdoblje 2022. godine, na isti način kako se u poreznom sustavu Republike Hrvatske utvrđuju porezne obveze i za ostale godišnje poreze – porez na dobit i porez na dohodak. Za prijedloga Zakona, radi upoznavanja javnosti i poreznih obveznika proveden je postupak javnog savjetovanja u razdoblju od 17. studenog do 1. prosinca 2022. Istovremeno prijedlog Zakona komentiran je i na nizu stručnih skupova. Na taj način porezni obveznici su za vrijeme trajanja poreznog razdoblja 2022. godine, za koje se prema prijedlogu Zakona provodi oporezivanje dodatnim porezom na dobit, upoznati s predmetom i pravilima oporezivanja. Pri tome valja dodatno naglasiti pravila oporezivanja poreznog sustava Republike Hrvatske, prema kojima se porez utvrđuje za unaprijed definirano porezno razdoblje te se u tom dijelu ne razlikuje niti oporezivanje dodatnim porezom na dobit u odnosu na druge porezne oblike. Mjerom uvođenja dodatnog poreza na dobit na ovako predloženi način ostvaruje se legitimni cilj prijedloga zakona, koji je limitiran primjenom načela razmjernosti i ograničenim trajanjem ove mjere.
139 Span d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Privatni sektor, koji bi bio obuhvaćen dodatnim poreznim opterećenjem širenjem opsega Uredbe, se već ove godine suočio sa šokovima na tržištu koje je nosila rekordna inflacija, visoki troškovi energenata i drugi vanjski faktori. Uvođenje dodatnog poreznog opterećenja, koje ima financijski učinak na gospodarstvo na samom kraju tekuće godine, ne dovodi do pravednosti u raspodjeli tereta ranije spomenutih negativnih okolnosti, već dovodi do ozbiljnih negativnih posljedica ne samo za poduzetnike, nego za gospodarstvo u cijelosti. Ovaj namet definitivno će ograničiti mogućnost korekcija plaća u privatnom sektoru, što će za posljedicu imati i smanjivanje raspoloživog dohotka te buduće manje punjenje državnog proračuna iz segmenta poreza na dohodak. Učinak je višestruk jer će se ujedno smanjivati osobna potrošnja i gospodarska aktivnost. Uvođenje ovakvog poreza, točnije uvedene kriterije za oporezivanje, smatramo neopravdanom diskriminacijom srednjih i velikih poduzetnika te kažnjavanje uspješnih poduzetnika koji uvelike doprinose rastu hrvatskog BDP-a. Cilj Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (u daljnjem tekstu: „Uredba“) je oporezivanje profitne marže koja je rezultat nepredvidivih kretanja na energetskim tržištima, a ne redovnog poslovanja i/ ili organskog rasta kao što je slučaj u hrvatskom prijedlogu Zakona o dodatnom porezu na dobit. Nadalje, smatramo da je donošenje ovog Zakona u suprotnosti s ciljevima Zakona o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovim prethodnicima kojima je u hrvatsko zakonodavstvo implementirana Uredba (EU) br.651/ 2014, a kojima su poduzetnici koji su ispunili zakonske kriterije dobili pravo na umanjenje propisane stope poreza na dobit u budućim poreznim razdobljima. Cilj odnosno svrha Zakona o poticanju ulaganja je da se, kroz poticanje ulaganja, potakne gospodarski rast Republike Hrvatske te izgradnja međunarodno konkurentnog, transparentnog i atraktivnog sustava potpora za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj, a što je u suprotnosti s očekivanim učincima prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit koji takva ulaganja u suštini destimulira. Naime, s jedne strane ranije doneseni Zakon o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te njegovi prethodnici koji kroz različite vrste potpore (uključujući i porezne potpore) nastoje potaknuti ulaganja, a s druge strane, prijedlogom Zakona o dodatnom porezu na dobit planira se uvesti dodatno porezno opterećenje za poduzetnike koji su, zbog izvršenih ulaganja, ostvarili umanjenja porezne stope za naredna porezna razdoblja. Dakle, poduzetnici koji su ostvarili pravo na umanjenje porezne obveze prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 63/2022) te prethodnim zakonima o poticanju ulaganja zbog poticanja gospodarskog rasta, sada se suočavaju s donošenjem Zakona o dodatnom porezu na dobit koji pobija sve pozitivne učinke i svrhu ranije donesenih zakona o poticanju ulaganja. Djelomično prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, a koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Shodno navedenim kriterijima visine prihoda i porasta dobiti ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima. Prema tome porezni obveznici s višim prihodima i povećanom dobiti trebali bi razmjerno više i pridonositi. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica između ostaloga i energetske krize, a istodobno dio dobiti ostaje poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost. Obveznici ovoga poreza, gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna, imaju i najveću gospodarsku snagu. Primjenjujući načelo razmjernosti, ovom mjerom obuhvaćeni su samo obveznici poreza na dobit s najjačom gospodarskom snagom prema kriteriju visine ostvarenih prihoda kako bi se osigurala sredstva kojima bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj donošenja ovog Zakona. Obzirom na načelo razmjernosti prihvaćanje ovoga prijedloga bilo bi suprotno legitimnom cilju donošenja ovoga Zakona i primjeni odredbi ovoga Zakona, stoga se ovaj prijedlog ne može prihvatiti. Prijedlog o uzimanju u obzir poticaja sukladno Zakonu o poticanju ulaganja djelomično je prihvaćen. Naime, predloženo je da se pri izračunu obveze dodatnog poreza na dobit uzmu u obzir i dane olakšice sukladno Zakonu o poticanju ulaganja. Tako je Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit, člankom 15., predloženo da obveznik dodatnog poreza na dobit, a koji je stekao status korisnika poticajnih mjera u skladu s propisom o poticanju ulaganja, obvezu dodatnog poreza na dobit umanjuje primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.
140 Tamara Žanetić IX. POSTUPOVNE ODREDBE, Članak 20. Predlaže se promjena teksta ovog članka tako da isti glasi: Glede utvrđivanja, naplate i povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe zakona i podzakonskih propisa kojim je uređen opći porezni postupak, porez na dobit i zakona kojim se uređuje prekršajni postupak. Nije prihvaćen Prijedlogom zakona izričito je određeno kada se i u kojim slučajevima primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dobit.
141 Tamara Žanetić VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 16. Predlažemo se stavci 1 i 2 glase: (1) Prilikom utvrđivanja porezne osnovice i poreznog obveznika prema ovom Zakonu, Porezna uprava ovlaštena je utvrditi jesu li iznosi u Prijavi poreza na dobit za određeno porezno razdoblje iskazani u skladu s računovodstvenim propisima. (2) Ako Porezna uprava utvrdi da iznosi u Prijavi poreza na dobit nisu iskazani u skladu s računovodstvenim propisima rješenjem će utvrditi poreznu osnovicu i dodatni porez na dobit u skladu s odredbama ovoga Zakona. Nije prihvaćen Prilikom utvrđivanja porezne osnovice moraju se utvrditi sve činjenice od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze. U tom dijelu obveza Porezne uprave je provjeriti jesu li radnje inicirane isključivo s namjerom izbjegavanja nastanka porezne obveze.
142 Tamara Žanetić III. POREZNA OSNOVICA , Članak 6.   Predlažemo da porezni obveznik prilikom utvrđivanja oporezive dobiti poreznog razdoblja ima pravo koristiti prenesene porezne gubitke. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
143 Tamara Žanetić II. POREZNI OBVEZNIK , Članak 4. Predlaže da se stavak (1) dopuni na način da se ukine limit od 300.000.000,00 kuna prihoda, te na postojeći tekst doda: „a koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija“. Na predloženi način će se osigurati zakonito provođenje Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854) u skladu sa njezinom svrhom. Predlaže se dodavanje stavka (3) kojim će se iz izuzeti svi oni porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti čiji je rad bio obustavljen ili ograničen temeljem Odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske za vrijeme trajanja proglašenja epidemije bolesti COVID-19. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike. Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
144 Tamara Žanetić PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT Predlaže se da predlagatelj još jednom razmisli i odustane od namjere donošenja predloženog zakona. Sa prijedlogom zakona postoje višestruki ozbiljni problemi koji dovede u pitanje ustavnost zakona, usklađenost sa Europskom stečevinom, kao i svrsishodnost samog donošenja zakona tako. Također, ovim prijedlogom zakona svi oni poduzetnici koji su bili kažnjavani ograničavanjem poslovanja i zatvaranjem poslovnica u 2020 i 2021 godini sada će opet biti kažnjavani u 2022 godini uvođenjem ovog novog poreza. Naime, svi poduzetnici koju su koliko toliko normalno poslovali kroz pandemiju neće imati toliko velik skok u dobiti za 2022 godinu, tako da vjerojatno neće doći na udar ovog zakona, ili će taj učinak biti umanjen, dok će oni poduzetnici koju su zatvarani 2020 i 2021 nužno imati „skok“ u dobiti jer će sa 2018 i 2019 godinom (koje nisu bile „obične poslovne godine“ kako Vlada RH predstavlja) imati jako loš prosječan rezultat. Kao primjer mogu uzeti društvo u kojem radim, mi smo u 2018 i 2019 godini imali velika ulaganja u nove tehnologije za koje smo očekivali da će u budućnosti donijeti rezultate, dok smo 2020 i 2021 godine bili zatvarani zbog pandemije, tako nam prosječna dobit u 4 godine iznosi što je manje od 0,5% prihoda. Prosječna dobit od 0,5% u razdoblju od 4 godine nikako ne predstavlja valjan rezultat koji bi opravdao poslovanje, ako se uzme da bi bilo normalno očekivati minimalno 10% dobiti godišnje, društvo je za prethodni periodatno oporezivanje dobiti po stopi od cca 50% ukupno. Treba napomenuti da je prosječno porezno opterećenje poduzetnika veće od 40% od prihoda, dok se ovim prijedlogom to opterećenje povisuje na cca 50%. Na kraju generalnog osvrta, ovim sed prijedlogom zakona nikako ne umanjuju posljedice povećanja cijene električne energije za poduzetnike, što je cilj uredbe (EU) 2022/1854 te će svi poduzetnici koji su predloženi obveznici ovog zakona morati boriti sa višestrukim povećanja cijena energenata, uključujući i električnu energiju. Tako je zbog ovih poremećaja cijena električne struje skočila za više od 320% po kilovat satu, dok je cijena plina skočila za nevjerojatnih 600%, a cijena benzinskih i dizelskih goriva „samo“ 40%, na koji način su poduzetnici opet kažnjeni. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas doneseno je više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti.
145 TDR d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Iz suštine ovog prijedloga nije jasno zašto se kao osnovica dodatnog poreza na dobit uzima porezni rezultat sa r.br. 36 ili 39, a pri kojem se ne uzima u obzir preneseni porezni gubitak poreznog obveznika? Smatramo nepravednim i neopravdanim situaciju gdje porezni obveznik koji zbog prenesenih poreznih gubitaka u skladu sa Zakonom o porezu na dobit ne plaća „regularni“ porez na dobit po stopi od 18%, a koji će sada biti u situaciji da mora platiti dodatni porez na dobit po stopi od 33%. Nije prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti.
146 TDR d.o.o. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. čl. 13.1 Mišljenja smo da bi kod izračuna porezne osnovice za 2022. godinu trebalo izuzeti sve „one-off“ prihode poreznog obveznika, tj. one koji nisu vezani za (redovne) poslovne prihode poreznog obveznika, uključujući i prodaju materijalne imovine (npr. strojeva) koji su prodani i povezanim društvima. Naime, suština ovog prijedloga Zakona je oporezivanje dodatnim porezom na dobit profita kojeg je ostvario porezni obveznik koji je „unatoč negativnim okolnostima poslovao znatno bolje u 2022. godini u odnosu na razdoblje 2018.-2021.“ One-off prihodi nisu rezultat „boljeg poslovanja“ na kojeg se odnosi svrha donošenja ovog Zakona te bi kao takvi trebali biti izuzeti iz izračuna. Prihvaćen Prihvaćen je prijedlog da se prilikom utvrđivanja visine prihoda pri utvrđivanju obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja izuzmu određeni tzv. „one-off“ prihodi. Tako je članak 13. stavak 1. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se mogu izuzeti slijedeće stavke: prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika, prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama prema istim uvjetima kao i za materijalnu i nematerijalnu imovinu.
147 TDR d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 8. čl. 8 Budući se kao polazišna točka kod izračuna prosjeka iz čl. 7. prijedloga Zakona dodatnog poreza na dobit efektivno uzimaju samo pozitivni rezultati društva sa r.br. 36 ili 39 (negativni se izražavaju kao 0,00), predlažemo da se prosjek koji se uvećava za 20% ne uzima po broju godina poslovanja društva iz čl. 8 prijedloga Zakona, nego po broju godina pozitivnog rezultata. Naime, smatramo nepravednim da se godine u kojima je porezni obveznik imao porezni gubitak u tekućoj godini na r.br. 39 uzimaju uopće u obzir kao godina koja ulazi u izračun prosjeka, jer navedeno neopravdano umanjuje prosjek za potrebe dodatnog poreza na dobit. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen na način da se pri izračunu prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja uzimaju u obzir samo godine pozitivnog poslovanja. Tako je članak 8. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti.
148 TDR d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Iz suštine ovog prijedloga nije jasno zašto se kao osnovica dodatnog poreza na dobit uzima porezni rezultat sa r.br. 36 ili 39, a pri kojem se ne uzima u obzir preneseni porezni gubitak poreznog obveznika? Smatramo nepravednim i neopravdanim situaciju gdje porezni obveznik koji zbog prenesenih poreznih gubitaka u skladu sa Zakonom o porezu na dobit ne plaća „regularni“ porez na dobit po stopi od 18%, a koji će sada biti u situaciji da mora platiti dodatni porez na dobit po stopi od 33%. čl. 8 Budući se kao polazišna točka kod izračuna prosjeka iz čl. 7. prijedloga Zakona dodatnog poreza na dobit efektivno uzimaju samo pozitivni rezultati društva sa r.br. 36 ili 39 (negativni se izražavaju kao 0,00), predlažemo da se prosjek koji se uvećava za 20% ne uzima po broju godina poslovanja društva iz čl. 8 prijedloga Zakona, nego po broju godina pozitivnog rezultata. Naime, smatramo nepravednim da se godine u kojima je porezni obveznik imao porezni gubitak u tekućoj godini na r.br. 39 uzimaju uopće u obzir kao godina koja ulazi u izračun prosjeka, jer navedeno neopravdano umanjuje prosjek za potrebe dodatnog poreza na dobit. čl. 13.1 Mišljenja smo da bi kod izračuna porezne osnovice za 2022. godinu trebalo izuzeti sve „one-off“ prihode poreznog obveznika, tj. one koji nisu vezani za (redovne) poslovne prihode poreznog obveznika, uključujući i prodaju materijalne imovine (npr. strojeva) koji su prodani i povezanim društvima. Naime, suština ovog prijedloga Zakona je oporezivanje dodatnim porezom na dobit profita kojeg je ostvario porezni obveznik koji je „unatoč negativnim okolnostima poslovao znatno bolje u 2022. godini u odnosu na razdoblje 2018.-2021.“ One-off prihodi nisu rezultat „boljeg poslovanja“ na kojeg se odnosi svrha donošenja ovog Zakona te bi kao takvi trebali biti izuzeti iz izračuna. Djelomično prihvaćen Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. godine koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. godine PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe - građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300 milijuna kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja uvećanog za 20%. Obveza dodatnog poreza na dobit uvodi se kao jednokratna, izvanredna i privremena mjera koja će se za 2022. godinu utvrditi u 2023. godini. Ta mjera u ovim gospodarskim uvjetima nakon dodjele više paketa mjera ima svoj legitimni cilj i svrhu, a to je prikupiti sredstva za pomoć građanima. Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se prema ostvarenom rezultatu poslovanja u 2022. godini, odnosno prema poreznom razdoblju započetom u 2022. godini. Pravo na prijenos poreznog gubitka propisano je Zakonom o porezu na dobit i to je svojevrsna porezna olakšica koja se primjenjuje prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit, te se prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit za 2022. godinu to pravo zadržava. Pravo na prijenos poreznog gubitka je rezultat negativnog poslovanja iz prošlosti, možda i prije pet poreznih razdoblja. Stoga korištenjem prenesenih poreznih gubitka odnosno rezultata negativnog poslovanja iz prošlosti, prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit ne bi dobro odrazilo gospodarsku snagu poreznog obveznika u ovom gospodarskom trenutku. Zbog navedenog prijedlog nije moguće prihvatiti. Prihvaćen je prijedlog da se pri izračunu prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja uzimaju u obzir samo godine pozitivnog poslovanja. Tako je članak 8. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se negativni iznos ili nula iskazana na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit kao i broj razdoblja u kojima je utvrđen takav iznos neće uzeti u obzir kod izračuna prosječne oporezive dobiti. Nadalje, prihvaćen je i prijedlog da se pri izračunu osnovice poreza na dodatnu dobit izuzmu određeni tzv. „one-off“ prihodi. Tako je članak 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit izmijenjen na način da se stavkom 1. točkama c) i d) propisuje moguće izuzeće slijedećih stavaka: c) prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, d) prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. godine.
149 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Predlažem da se izuzme tvrtke koje su u prethodnom poreznom razdoblju, definiranom u članku 5. stavku 2. prijedloga, u razvoj poslovanja reinvestirale više od 50% dobiti. Na ovaj način bi se zaštitile tvrtke koje svoju ostvarenu dobit reinvestiraju u daljnji razvoj poslovanja, novo zapošljavanje i izgradnju novih kapaciteta čime doprinose daljnjem gospodarskom razvoju Republike Hrvatske. Također, implementacijom ove iznimke bi se izbjeglo oporezivanje investicija. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
150 Tomislav Vidović VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. Stavka 1. ovog prijedloga Zakona, ne uzima se u obzir utjecaj poslovnih spajanja ili akvizicija gospodarskih društava. Naime, trenutna definicija poreznog obveznika (svi obveznici poreza na dobit koji su ostvarili prihode veće od 300.000.000,00 kuna su obveznici dodatnog poreza na dobit) ne uzima u obzir da je povećanje porezne osnovice nekih poslovnih subjekata zapravo rezultat poslovnih spajanja ili akvizicija. Smatram da se ovo treba uzeti u obzir pri utvrđivanju visine prihoda. Ti poslovni subjekti prelaze prag od 300,000,000.00 kuna prihoda kao rezultat poslovnih spajanja ili akvizicija. Nisu ostvarili višak dobiti zbog nepredvidivih događaja na energetskim tržištima. Predlažem da se uzme u obzir utjecaj poslovnih spajanja i akvizicija pri utvrđivanju visine prihoda te da se one prihode koji su stečeni na taj način izuzme kod utvrđivanja ukupne visine prihoda. Djelomično prihvaćen S obzirom da pravni slijednik pri statusnim promjenama preuzima sva prava i obveze pravnog prednika i kod primjene odredbi Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit isto se uzima u obzir. Stoga je člankom 13. stavkom 5. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit predložena odredba da se prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz 2022. i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uzimaju u obzir provedene statusne promjene kod poreznog obveznika.
151 Tomislav Vidović I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 2. Poglavlje III Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, koje se djelomično implementira ovim prijedlogom, se odnosi isključivo na višak dobiti koji ostvaruju poduzeća koja obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Stoga se dovodi u pitanje opravdanost ovog prijedloga da svaku dobit smatra neočekivanim viškom dobiti koja je rezultat nepredvidivih događaja na energetskim tržištima. Zanemaruje se mogućnost poslovnih subjekata da ostvare dobit temeljem vlastitih poslovnih odluka ili normalnog poslovanja. Nije prihvaćen Prema Uredbi, obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena na obveznike poreza na dobit, koji obavljaju djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, Uredba obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno postoje li porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe da budu obveznici solidarnog doprinosa u Republici Hrvatskoj. Prema navedenom primjenom odredbi iz Uredbe, zbog strukture gospodarstva u Republici Hrvatskoj ne bi se mogla ostvariti svrha – pružanje paketa pomoći potrebitim građanima, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se u cilju postizanja opće solidarnosti predlaže mjera preraspodjele poreznog tereta, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, putem obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit kao horizontalne mjere prema svim djelatnostima za najjače porezne obveznike.
152 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Smatram da je potrebno ovaj prijedlog promatrati u kontekstu nadolazeće regulacije rada nedjeljom kroz izmjene i dopune Zakona o trgovini te izmjene i dopune Zakona o radu. Ovaj prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit učiniti će sektor trgovine najafektiranijom gospodarskom djelatnošću u ovoj krizi. Trgovcima će se potencijalnim ograničavanjem rada nedjeljom ili definiranjem obavezne više nadnice za rad nedjeljom dodatno opteretiti poslovanje, zbog čega je dodatan porez na dobit neprihvatljiv. Predlažem da se izuzme sektor trgovine iz ovog prijedloga u kontekstu nadolazeće ograničavajuće regulative (izmjene i dopune Zakona o radu, izmjene i dopune Zakona o trgovini) obzirom da će u tom slučaju sektor trgovine biti najpogođenija gospodarska djelatnost u Republici Hrvatskoj. To je suprotno i ciljevima Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije koji se odnose eksplicitno na sektor sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, u kontekstu solidarnog doprinosa. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
153 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Vlada je 8. rujna 2022. usvojila Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda kojom trgovci već sada daju svoj doprinos solidarnosti i podnose svoj dio tereta u trenutnoj krizi. Također, trgovcima nije osiguran nikakav oblik kompenzacije za implementiranje ove Odluke, zbog čega smatram da je nepravedno i neopravdano uvoditi im dodatan porez i zahtjevati dodatni doprinos solidarnosti. Predlažem da se uzme u obzir da se hrvatski sektor trgovine time već solidarizirao i da daje znatan doprinos društvu u ovoj krizi, te da ga se izuzme od provedbe Zakona o dodatnom porezu na dobit. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani, trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
154 Ured za podršku VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Predlažemo brisanje dijela stavka koji ograničava prihode od prodaje na nepovezane osobe jer je u suprotnosti sa odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit koji propisuju da transakcije između povezanih osoba moraju biti jednake kao da se radi o nepovezanim osobama. Ovakva odredba djeluje diskriminatorno i nije pravno utemeljena. Prihvaćen Prijedlogom zakona o dodatnom porezu na dobit je izmijenjena odredba članka 13. te je usvojen prijedlog na način da se pri utvrđivanju praga prihoda za određivanje obveznika dodatnog poreza na dobit, visine oporezive dobiti u 2022. i prosječne oporezive dobiti prethodnih razdoblja mogu izuzeti prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga povezanoj osobi pod uvjetom da je prodaja ili drugi način otuđenja proveden do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje ili drugog načina otuđenja dionica i udjela ovisnih društava, prodanih ili otuđenih nakon dvije godine od stjecanja, a u slučaju prodaje ili drugog načina otuđenja povezanim osobama pod istim uvjetima kao i za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu.
155 Ured za podršku VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. U Članku 13., stavak 1. predlažemo da se uz navedene prihode koji se neće uzimati u obzir dodaju i: - Prihodi od EU i državnih potpora koje su namijenjene nadoknadi izgubljene dobiti ili sličnih poremećaja na tržištu primjerice: • Mjere II.10. »Akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša« iz EFPR – Pravilnik članak 6 (1) Potpora podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za sufinanciranje aktivnosti koja su predmet ovoga Pravilnika u obliku godišnje kompenzacije za dodatne troškove i/ili izgubljeni prihod (u daljnjem tekstu: kompenzacija).• Državna potpora za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima – Pravilnik članak 3 (1) Predmet programa državne potpore je dodjela bespovratnih novčanih sredstava za štete i/ili izgubljenu dobit počinjenu od raznih vrsta ptica i drugih životinja na šaranskim ribnjacima (u daljnjem tekstu: potpora). • Mjere II.11. »Zaštita javnog zdravlja – COVID -19« iz EFPR – Pravilnik članak 3 (1) Predmet potpore je kompenzacija uzgajivačima u akvakulturi radi smanjenja vrijednosti prodaje i/ili smanjenja radnog kapitala radi povećanja operativnih troškova do kojih je došlo uslijed izbijanja bolesti COVID-19. • Mjera IV.3. »Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture – kompenzacija« iz EFPR – Pravilnik članak 3 (1) Predmet potpore je naknada za izgubljeni prihod i dodatne troškove do kojih je došlo radi poremećaja tržišta uzrokovanog agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine i njegovim učincima na lanac opskrbe proizvodima ribarstva i akvakulture. • Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u stočarstvu zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19 – točka 3 Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva koji su se uslijed usporavanja ili potpune obustave gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 suočili s dugotrajnim i velikim poslovnim poteškoćama uslijed ukupnih tržnih poremećaja vezanih uz pad potražnje te time vezano pad cijena i konačno padom prodaje. - Prihodi od prodaje dugotrajne biološke imovine (bikovi, krave dojilje, junica i sl.) koja po svojoj funkciji ima istu ulogu kao i dugotrajna materijalna imovina (npr. poljoprivredna mehanizacija), a to je da kroz korištenje u budućim razdobljima donosi ekonomske koristi u vidu priploda (teladi). Prodaju teladi bi imalo smisla oporezivati, ali krave, bikove, junice, ne. - Prihodi od prodaje financijske imovine - Naplata šteta temeljem osiguranja (za poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju) – ovom prihodu je svrha nadoknaditi uložena sredstva u poljoprivrednu proizvodnju koja je pretrpjela štetu od vremenskih prilika (npr. suša, tuča i sl.), i nije mu svrha stvaranje dobiti ili razlike u cijeni kao što je slučaj sa prihodima od prodaje roba i usluga. Nije prihvaćen U skladu s legitimnim ciljem i svrhom Prijedloga zakona nije moguće prihvatiti izuzeća koja nemaju horizontalnu primjenu.
156 Ured za podršku VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 12. U Članku 12. predlažemo dodatni stavak kojim se propisuje da obveznici poreza na dobit koji prema NKD djelatnosti 2007 djeluju u sektoru A- Poljoprivrede, nisu obveznici dodatnog poreza na dobit. Poljoprivreda i akvakultura su strateške, ali osjetljive grane gospodarstva Republike Hrvatske. Oporezivanje poljoprivrede nije u skladu s Uredbom Vijeća 2022/1854 koja za cilj ima rješavanje problema visokih cijena energenata, a ne nametanje dodatnog poreznog tereta poljoprivrednim proizvodima. Nije prihvaćen Dodatni porez na dobit uvodi se kao privremena odnosno jednokratna mjera preraspodjele poreznog tereta u duhu opće solidarnosti kako bi se povećala mogućnost države u kreiranju novih mjera pomoći građanima u potrebi, a što predstavlja legitimni cilj za donošenje ovog Zakona. Pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti. Stoga se ovaj porez uvodi kao privremena i izvanredna mjera dodatnog poreza na dobit u 2022. godini, koji će se utvrđivati i plaćati u 2023. godini, horizontalno prema svim djelatnostima vodeći računa s jedne strane o potrebnoj razini dodatnog prihoda koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize kroz pakete pomoći onima kojima je ista potrebna po načelu socijalne pravde te s druge strane propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima po načelu razmjernosti pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Iz navedenih razloga kriteriji za obveznike dodatnog poreza na dobit određeni su horizontalno te nije moguće izdvajati pojedine djelatnosti.
157 Vlahović Grupa d.o.o. III. POREZNA OSNOVICA , Članak 5. Prijedlog Zakona ne uzima u obzir utjecaj COVID pandemije pri određivanju porezne osnovice dodatnog poreza na dobit. Smatramo da je kriza uzrokovana COVID pandemijom prouzročila značajan negativan utjecaj na poslovne rezultate raznih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Uspoređivanje poslovnih rezultata u 2022. godini s tim razdobljem će stvoriti privid ostvarivanja viška ili „ekstra dobiti“, iako su gospodarski subjekti i dalje u fazi oporavka. Naročito kada se uzme u obzir trenutna definicija poreznog obveznika ovog poreza. Smatramo da je neopravdano i nepravedno oporezivati dobit tvrtkama čiji se poslovni rezultati još nisu vratili na razine prije COVID krize. Predlaže se Vladi da odustane od ovog prijedloga kako ne bi dodatno opteretila tvrtke koje se i dalje oporavljaju od COVID krize, naročito u kontekstu nadolazeće nove ekonomske krize. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas doneseno je više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti.
158 Vlahović Grupa d.o.o. I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. Ovaj prijedlog je u suprotnosti s načelima pravednosti, jednakosti i proporcionalnosti. Ovakav prijedlog zahvatit će i tvrtke koje su ostvarile dobre poslovne rezultate temeljem vlastitih poslovnih odluka, povećanih ulaganja i promjene strukture vlastitih troškova, što je suprotno Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. Uredba, na koju se ovaj prijedlog poziva, višak dobiti pojašnjava kao "dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije bilo nepredvidivih događaja na energetskim tržištima". Stoga trenutni prijedlog zanemaruje učinak energetske krize i umjesto toga pretpostavlja da je svaka ostvarena dobit rezultat nepredvidivih događaja na energetskim tržištima ili iznenadnih i nepredvidivih okolnosti rata. Smatramo da je to izrazito problematično jer većina tvrtki koje će biti zahvaćene prijedlogom zapravo već sada osjećaju negativne učinke navedenih događaja kroz veće troškove poslovanja. Predlaže se Vladi da odustane od ovog prijedloga iz razloga što je protivan načelima pravičnosti, jednakosti i razmjernosti. Ovime će se dodatno i neopravdano opteretiti tvrtke koje već sada plaćaju cijenu energetske krize, pod neutemeljenom pretpostavkom da ostvaruju višak dobiti kao rezultat isključivo vanjskih utjecaja. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas doneseno je više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti.
159 Vlahović Grupa d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Prijedlog Zakona ne uzima u obzir utjecaj COVID pandemije pri određivanju porezne osnovice dodatnog poreza na dobit. Kriza uzrokovana COVID pandemijom prouzročila je značajan negativan utjecaj na poslovne rezultate raznih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Uspoređivanje poslovnih rezultata u 2022. godini s tim razdobljem će stvoriti privid ostvarivanja viška ili „ekstra dobiti“, iako su gospodarski subjekti i dalje u fazi oporavka. Naročito kada se uzme u obzir trenutna definicija poreznog obveznika ovog poreza. Smatramo da je neopravdano i nepravedno oporezivati dobit tvrtkama čiji se poslovni rezultati još nisu vratili na razine prije COVID krize. Predlaže se Vladi da odustane od ovog prijedloga kako ne bi dodatno opteretila tvrtke koje se i dalje oporavljaju od COVID krize, naročito u kontekstu nadolazeće nove ekonomske krize. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas doneseno je više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti.
160 Vlahović Grupa d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Predlažemo da predlagatelj odustane od ovog prijedloga kako se ne bi dodatno narušilo povjerenje stranih investitora u stabilnost i predvidljivost hrvatskog poreznog sustava. Strane investicije su nužne za gospodarski razvoj i izlazak iz trenutne krize, a ovaj prijedlog Zakona će imati negativan utjecaj na povjerenje stranih investitora u stabilnost i predvidljivost hrvatskog poreznog sustava. Usvajanje ovog prijedloga u trenutnom obliku će se u budućnosti negativno odraziti na mogućnost Republike Hrvatske da privlači nove strane investicije. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas je doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti. Nadalje kod propisivanja visine obveze dodatnog poreza na dobit vodilo se računa o načelu razmjernosti propisivanjem obveze samo najjačim obveznicima pri čemu ostaje dio dobiti kako bi se time poduzetnicima zaštitila njihova ulaganja i osigurala financijska stabilnost. Svakako je važno napomenuti, da ovakvu situaciju na globalnom tržištu nije bilo moguće predvidjeti. Stoga svaka država prilagođava nacionalne mjere, ovisno o svojoj gospodarskoj situaciji, razmjerno štiteći građane u potrebi i istovremeno vodeći računa o zaštiti investicija, gospodarstva i ekonomije u cjelini.
161 Vlahović Grupa d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog je u suprotnosti s načelima pravednosti, jednakosti i proporcionalnosti. Ovakav prijedlog zahvatit će dodatnim porezom na dobit i tvrtke koje su ostvarile dobre poslovne rezultate temeljem vlastitih poslovnih odluka, povećanih ulaganja i promjene strukture vlastitih troškova, što je suprotno Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. Uredba, na koju se ovaj prijedlog poziva, višak dobiti pojašnjava kao "dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati uobičajenim okolnostima da nije bilo nepredvidivih događaja na energetskim tržištima". Stoga trenutni prijedlog zanemaruje učinak energetske krize i umjesto toga pretpostavlja da je svaka ostvarena dobit rezultat nepredvidivih događaja na energetskim tržištima ili iznenadnih i nepredvidivih okolnosti rata. Smatramo da je to izrazito problematično jer većina tvrtki koje će biti zahvaćene prijedlogom zapravo već sada osjećaju negativne učinke navedenih događaja kroz veće troškove poslovanja. Predlaže se Vladi da odustane od ovog prijedloga iz razloga što je protivan načelima pravičnosti, jednakosti i razmjernosti. Ovime će se dodatno i neopravdano opteretiti tvrtke koje već sada plaćaju cijenu energetske krize, pod neutemeljenom pretpostavkom da ostvaruju višak dobiti kao rezultat isključivo vanjskih utjecaja. Nije prihvaćen Kako bi se ublažile posljedice nastalih poremećaja, Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Provedeno je i pet krugova poreznog rasterećenja u iznosu od 10 milijardi kuna koja su bila usmjerena građanima i poduzetnicima. Od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas doneseno je više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada. Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna. Kako bi se i nadalje osigurala pomoć potrebitima građanima, nužno je pravovremeno osigurati prihode od dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu koji će se utvrđivati i prikupiti u 2023. godini. U visini prikupljenih sredstava od dodatnog poreza na dobit kreirat će se pravovremeno novi paketi pomoći. S obzirom na naprijed navedeno, prijedlog da se odustane od uvođenja ovog poreza, nije moguće prihvatiti.
162 Zagrebačka banka d.d. VII. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. Prijedlog: U oporezivu dobit poreznog razdoblja za 2022. godinu te u oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja potrebno je uključiti i pozitivne i negativne učinke fer vrednovanja financijskih instrumenata. U Nacrt prijedloga Zakona, u Članak 13. predlaže se dodati novi stavak 4 koji glasi: (4) Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, u izračunu oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona, porezni obveznik ne uzima u obzir iznose iskazane na poziciji 22. Prijava poreza na dobit. Obrazloženje: Porezni obveznici imaju značajne pozicije derivativnih i financijskih instrumenata. Nacrtom Zakona, predložena oporeziva osnovica dodatnog poreza na dobit jednokratno uključuje samo prihode od fer vrednovanja (vrijednosnih usklađenja), dok se nerealizirani rashodi usklađenja ne uključuju u poreznu osnovicu. Jednokratnošću primjene dodatnog poreza, nerealizirani rashodi se trajno ne priznaju i ne mogu se odgoditi i realizirati u budućim razdobljima kao što je to slučaj s redovnim porezom na dobit. Nema porezne neutralnosti i mogućnosti formiranja odgođene porezne imovine (kao što je to slučaj pri redovnom porezu na dobit koji je sve prethodno već obuhvatio stopom od 18%). Nelogično, dodatni porez „na dobit“ bi tako jednokratno i značajno zahvatio samo prihode, a ne neto dobit. Ovakvim pristupom porezni učinci privremenih razlika kroz vremenska razdoblja neće biti neutralni, što je osnovno načelo oporezivanja dobiti. Stoga je prijedlog da se u nacrt Zakona, u pojam „oporeziva dobit poreznog razdoblja“ uključe ne samo pozitivni učinci, nego i negativni učinci svih nerealiziranih privremenih negativnih razlika financijske imovine iskazani na rednom broju 22. PD prijava. Prihvaćen Člankom 13. Prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit je predloženo da se pri utvrđivanju oporezive dobiti za 2022. mogu izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja.