Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izvanparničnom postupku

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Bojan Grahek Povjeravanje predmeta u rad javnom bilježniku, Članak 52. Poštovani, u vezi prijedloga da javni bilježnici postupaju u obiteljskim stvarima podsjećam na obrazloženje koje je Ministarstvo dalo uz nacrt Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova: "Za učinkovito pružanje pravne zaštite na ovom području (obiteljsko pravo, op.) nužno je provesti specijalizaciju sudaca koji rješavaju u sudskim predmetima ove vrste. ... S obzirom na opći društveni interes da se u ovoj sferi osigura djelotvorniji stupanj sudske zaštite najranjivijih društvenih skupina, takvu je specijalizaciju potrebno utvrditi zakonom. Budući da ovakva specijalizacija utječe na kvalitetu pružene sudske zaštite, kao i njezinu učinkovitost u području na koje se odnosi, ali u isto vrijeme umanjuje opću učinkovitost rada sudova jer zahtijeva da suci postupaju samo ili primarno u jednoj vrsti sudskih predmeta neovisno o stvarnom prilivu takvih predmeta, nije je moguće osigurati u svim sudovima. Upravo iz navedenog razloga, osnivanje posebnih obiteljskih sudova u našem pravosudnom sustavu nije racionalno ni odgovarajuće, kao niti osnivanje specijaliziranih obiteljskih odjela u svim općinskim sudovima. Obiteljskopravna zaštita mora biti dostupna građanima pa je s obzirom na sve prethodno navedeno, između zahtjeva za osiguranje dostupnosti i zahtjeva za osiguranje učinkovitosti, kao najuravnoteženije rješenje utvrđeno ono koje obiteljskopravnu zaštitu osigurava na svakom pravosudnom području odnosno području nadležnosti svakog županijskog suda. Iz navedenog se razloga predlaže Zakonom o područjima i sjedištima sudova propisati da su općinski sudovi u sjedištima županijskih sudova nadležni za odlučivanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. " Prije godinu dana Ministarstvo je imalo stav da velik dio sudaca općinskih sudova nema potrebna znanja za postupanje u stvarima po Obiteljskom zakonu, već da u tim stvarima mogu odlučivati samo specijalizirani suci. Sad se predlaže da se predmeti iz područja obiteljskog prava ustupaju javnim bilježnicima. To znači da npr. sudac koji je prije donošenja ZID Zakona o područjima i sjedištima sudova imao 20 godina iskustva u obiteljskim predmetima više nije dovoljno stručan da odlučuje niti o sporazumnom prijedlogu za razvod braka, ali njegov kolega javni bilježnik koji nema nikakvog iskustva u obiteljskim stvarima može o tome odlučivati. Ako je glavni razlog ovakvog prijedloga rasterećenje sudova onda se to može riještiti na način da se ti predmeti rasporede na sudove koji su zbog izmjena zakona ostali bez obiteljskih predmeta i kojima ionako nedostaje predmeta u radu. Također, ovakav prijedlog stavlja javne bilježnike u neravnopravan položaj jer se predmeti raspoređuju bilježnicima sa sjedištem na području nadležnog suda, a to je u obiteljskim stvarima općinski sud u sjedištu županije. To znači da se predmeti raspoređuju samo bilježnicima sa sjedištem na području tog općinskog suda, iako su svi bilježnici na području županije jednako "nespecijalizirani" za rad na obiteljskim predmetima. U vezi prijedloga da bilježnici postupaju po prijedlozima za sporazumno uređenje međe, taj prijedlog mi se čini nepotrebnim. Koliko mi je poznato, ako vlasnici nekretnina žele urediti međe sporazumom oni to mogu uraditi bez sudjelovanja suda, pozivanjem mjernika, potpisivanjem zapisnika te izradom i provedbom odgovarajućeg elaborata u katastru. Budući da je trošak izvansudskog postupka manji, nema logike da se stranke u takvim predmetima obraćaju sudu pa vjerujem da je broj takvih predmeta na razini statističke pogreške (postoji razlika između "prijedloga za sporazumno uređenje međe" i premeta u kojima je sud spornu među uredio "sporazumom" stranaka). Stoga ne vidim ekonomski niti organizacijski smisao u tome da se ti predmeti ustupaju u rad bilježnicima koji nemaju nikakva iskustva s uređenjima međe, a s obzirom na mali broj predmeta neće ga moći niti steći. U vezi prijedloga da bilježnici postupaju po prijedlozima za sporazumno razvrgnuće suvlaništva, i taj prijedlog mi se čini nepotrebnim. Čl. 49. st. 4. Zakona o vlasništvu propisuje da ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, mogu tražiti da o tome odluči sud. Ako su sporazumni, onda nemaju pravni interes da o razvrgnuću odlučuje sud/javni bilježnik. Ako su suvlasnici sporazumni, onda se svi načini razvrgnuća suvlasništva mogu provesti bez sudjelovanja suda (dioba isplatom - ugovor, geometrijska dioba - parcelacija, fizička dioba - podjela stvari, civilna dioba - zajednička prodaja/povjeravanje prodaje trećoj osobi). Ne vidim u kojoj bi situaciji postojao pravni interes suvlasnika koji su sporazumni da razvrgnuće ostvaruju pred sudom/javnim bilježnikom. Predlažem izbaciti cijeli članak iz teksta zakona kao nepotreban, odnosno suprotan važećim zakonima i stavu predlagatelja da na predmetima po Obiteljskom zakonu mogu raditi samo specijalizirani suci. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona je propisano da će sud provedbu postupka povjeriti javnom bilježniku čije sjedište se nalazi na području nadležnog suda ako su stranke podnijele prijedlog za sporazumni razvod braka bračnih drugova koji nemaju zajedničko maloljetno dijete ili prijedlog za sporazumni raskid životnog partnerstva ako u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. Riječ je o postupcima u kojima su strane sporazumne kako će urediti svoje odnose i koje će javni bilježnici provoditi samo kada bračni drugovi nemaju zajedničko maloljetno dijete ili kada u životnoj zajednici partnera ne živi maloljetno dijete. Svi ostali obiteljskopravni predmeti i dalje će biti u nadležnosti specijaliziranih odjela sudova radi zaštite djece te drugih osoba u spornim predmetima. Pored navedenog, ovako postupanje će ubrzati rješavanje predmeta kako onih koji dođu kod javnih bilježnika, tako i predmeta na sudu koji će biti manje opterećeni. Činjenica da stranke mogu urediti među ili razvrgnuti suvlasništvo i izvansudski znači da je ovim Nacrtom prijedloga zakona samo dana dodatna opcija da se može međa urediti ili razvrgnuti suvlasništvo sporazumno i uz pomoć javnih bilježnika, odnosno da će stranke moći same izabrati žele li koristiti usluge javnih bilježnika ili će izabrati drugi put. Nadalje, mjesna nadležnost javnih bilježnika ne uređuje se ovim, već drugim zakonima. Način dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa na način da se osigura ravnomjerna raspodjela predmeta uzimajući pri tome u obzir blizinu mjesta prema kojem je zasnovana mjesna nadležnost suda za provođenje postupka i mjesta u kojem javni bilježnik ima sjedište.
2 Financijska agencija V. OBRAZLOŽENJE, Uz članak 113. „Predlažemo u obrazloženje odredbe o učincima poništaja (uz članak 113.) dodati pojašnjenje kojim bi se naglasilo da ishođeno rješenje o poništaju treba sadržavati sve propisane sastojke koji su potrebni za postupanje po poništenoj ispravi, a kako bi osoba koja je ishodila poništaj mogla ostvariti svoja prava prema obvezniku kako je propisano. Primjerice, ako se radi o zadužnici/bjanko zadužnici rješenje kojim je ta isprava poništena trebalo bi sadržavati sve elemente koji su za tu ispravu propisani Ovršnim zakonom, a kako bi bilo podobno za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima.“ Prihvaćen Prihvaća se.
3 GRGA KOSTELAC IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, ZAKON O IZVANPARNIČNOM POSTUPKU Gotovo je prošlo 90 godina od donošenja sličnog zakona koji se primjenjuje u izvanparničnim postupcima, dakle, bilo je dovoljno vremena za izraditi kvalitetniji zakon od ovog prijedloga. Smatram kako bi ovaj prijedlog konceptualno trebalo značajno izmjeniti jer postoje mnogi problematični momenti te nisu obuhvaćeni svi potrebni postupci, dakle potrebna je njegova izmjena u cijelosti. Ovim prijedlogom bi došlo do značajnog povećanja troškova, trajanja i značajnog smanjenja pravne zaštite kod postupaka (osim možda proglašenja osobe umrlom) koje vode javni bilježnici u ulozi povjerenika suda; ta uloga se nije pokazala dobrom niti u ovršnim postupcima, obzirom je došlo do značajnog povećanja troškova, a samim time i dugotrajnih sporova jer su ti troškovi onemogućavali sporazum stranaka pogotovo kod iznosa manjih vrijednosti. Upitna je i stručnost javnih bilježnika u provođenju postupaka koji bi im se povjerili sukladno ovom prijedlogu; uređenje međa, obiteljsko prava, javne dražbe ovršene imovine. Podsjećam kako su gotovi svi poslovi sa strankama zemljišne knjige općinskih sudova povjereni javnim bilježnicima iako dobar dio njih nije poštivao obvezu dostave kupoprodajnih ugovora nekretnina tom tijelu. Ovim prijedlogom upitna je pravna zaštita stranki koje bi morale biti uključene u postupke koje vodi javni bilježnik po ovom prijedlogu, a koje bi bile izostavljene iz bilo kojeg razloga te njihove mogućnost žalbe koje bilježnik po ovom prjedlogu ne mora usvojiti, a može odlučivati i po žalbama stranki koje su sudjelovale u postupku. Postoji i velika opasnost ugroze građanja i njihovih prava postupcima prodaje imovine na način predviđen ovim prijedlogom, čak bih rekao kako se po tom pitanju napravio velik, maliciozan, propust, pogotovo kad je ta problematika uređena mnogim izmjenama i dopunama ovršnog zakona i sustava javne dražbe putem FINA-e pa bih ovim putem posebnu pozornost skrenuo na ovo pitanje, kao i na pitanje povjerenika suda. Proglašenje osobe umrlom na jednostavniji način putem javnog bilježnika bi se moglo rješiti donošenjem novog Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti jer je važeći iz 1974. i treba ga urediti i to čim prije zbog humanih razloga, a ovaj prijedlog ne bi trebao biti donesen, barem ne u ovom opasnom i nepromišljenom obliku. Nije prihvaćen Komentar da bi na temelju ovakvog Nacrta prijedloga zakona došlo do značajnog povećanja troškova, trajanja i značajnog smanjenja pravne zaštite kod postupaka koje vode javni bilježnici u ulozi povjerenika suda (osim postupaka proglašenja nestale osobe umrlom) je neutemeljen i neosnovan. Naime, Nacrtom prijedloga zakona je propisano da će sud provedbu postupka povjeriti javnom bilježniku čije sjedište se nalazi na području nadležnog suda ako su stranke podnijele: 1.prijedlog za sporazumno uređenje međe 2.prijedlog za sporazumno razvrgnuće suvlasništva 3.prijedlog za sporazumni razvod braka bračnih drugova koji nemaju zajedničko maloljetno dijete 4.prijedlog za sporazumni raskid životnog partnerstva ako u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. S obzirom da će javni bilježnik postupati samo po sporazumnim prijedlozima stranaka, pravna zaštita neće biti dovedena u pitanje jer u slučaju bilo kakvih sporova koji se tijekom postupka pojave, javni će bilježnik proslijediti predmet na postupanje sudu. Također, s obzirom na trajanje postupaka na sudovima koji su preopterećeni brojem predmeta nije za očekivati da će postupci kod javnih bilježnika trajati duže nego što bi trajali na sudovima. U odnosu na troškove postupka, ističemo da navedena materija nije predmet uređenja ovog Nacrta prijedloga zakona već će se urediti drugim propisima na način koji neće dovesti do povećanja troškova. Što se tiče upitne stručnosti javnih bilježnika, napominje se da su uvjeti za obavljanje javnobilježničke službe visoko postavljeni te da uključuju položen pravosudni i javnobilježnički ispit, kao i najmanje četiri godine radnog staža na pravnim poslovima, što je dovoljan jamac njihove stručnosti. Nadalje, kako je već rečeno, riječ je o postupcima u kojima postoji sporazumni prijedlog stranaka u izvanparničnom postupku iz čega proizlazi da javni bilježnici neće odlučivati o spornim pitanjima nego će, ako u postupku pred javnim bilježnikom dođe do spora o činjenica, javni bilježnik predmet proslijediti prvostupanjskom sudu na čijem je području njegovo sjedište, odnosno vratiti ga sudu koji mu ga je povjerio. Što se tiče prava na pravni lijek, članak 50. stavak 1. propisuje da će javni bilježnik žalbu koja je podnesena protiv njegovog rješenja dostaviti zajedno sa spisom prvostupanjskom sudu koji mu je povjerio provedbu postupka. Neosnovan je prigovor da postoji opasnost ugroze građana i njihovih prava postupcima prodaje imovine na način predviđen ovim prijedlogom. Naime, članak 71. prijedloga Zakona određuje da ako odredbama ovoga Zakona ili odredbama nekog drugog zakona nije drukčije propisano, procjena i prodaja predmeta iz članka 68. ovoga Zakona provest će se uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona koji uređuje ovrhu o procjeni i unovčenju predmeta ovrhe. Dakle, s obzirom da će sud postupati uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona koji uređuje ovrhu o procjeni i unovčenju predmeta ovrhe, strankama će biti pružena ista zaštita kao u ovršnom postupku. Donošenje novog Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti ne bi bilo jednostavnije od ovog rješenja gdje se odredbe o proglašenju nestale osobe umrlom nalaze u istom zakonu u kojem se nalaze i procesne odredbe koje uređuju tu materiju.
4 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Pokretanje postupka, Članak 83. Pokretanje postupka Članak 83. (1) Prijedlog za osnivanje pologa treba sadržavati: 1. podatke koje treba sadržavati svaki podnesak 2. činjenice koje opravdavaju osnivanje pologa odnosno odluku nadležnog tijela ili osobe kojom je naloženo osnivanje pologa i predložiti dokaze na kojima temelji prijedlog 3. opis predmeta pologa stvari, i to - kod pologa novca novčani iznos i naznaku valute - kod pologa vrijednosnih papira podatke koji određuju njihov sadržaj, po kojima se razlikuju od drugih istovrsnih papira i podatke o pravima koja proizlaze iz njih - kod pologa ostalih isprava njihov sadržaj - kod pologa dragocjenosti vrstu, materijal i ostala obilježja na temelju kojih se može utvrditi njihova istovjetnost i vrijednost -kod ostalih stvari vrstu, materijal i ostala obilježja po kojima se razlikuju od drugih istovrsnih stvari na temelju kojih se može utvrditi njihova istovjetnost i vrijednost 4. podatke o ovlaštenom primatelju i broj njegovog računa. Ako je polog izvršen radi oslobođenja dužnika od obveze, treba navesti podatke o vjerovniku za koga se polog osniva, a ako nije izvjesno tko je vjerovnik, podatke o osobama koje bi mogle biti vjerovnik uz naznaku zašto dužnik svoju obvezu ne može ispuniti bez osnivanja pologa. Ako pravo vjerovnika da primi položene predmete ovisi o ispunjenju protučinidbe ili drugih uvjeta, treba navesti podatke o toj protučinidbi ili uvjetima, način na koji će se protučinidba izvršiti ili drugi uvjeti ispuniti te predložiti dokaze. Kod pologa za nepoznate nasljednike treba navesti ostavitelja, i ako je moguće, dan njegove smrti i posljednjeg prebivališta, uz naznaku suda ili javnog bilježnika pred kojim se ostavinski postupak vodi. (2) Novčane iznose u prijedlogu treba naznačiti brojčano i slovima. (3) Ako je prema mjerodavnim propisima radi ostvarivanja prava osnivanjem pologa potrebno objaviti oglas, prijedlogu treba priložiti dokaz da je oglas objavljen. (4) Ako je osnivanje pologa određeno odlukom nadležnog tijela, prijedlogu treba priložiti odluku u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu. Ako je riječ o odluci suda kod kojega se polog treba osnovati, dovoljno je pozvati se na broj predmeta. (5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka primijenit će se na odgovarajući način i kad je riječ o osnivanju drugih pologa. (6) Postupak za osnivanje sudskog pologa može se pokrenuti i prijedlogom nadležnog tijela ili osobe. OBRAZLOŽENJE: U vezi s čl. 89 prijedloga Zakona predlaže se mogućnost pologa drugih predmeta pored onih navedenih u čl. 83. Prijedloga Zakona (novac, isprave, vrijednosni papiri i dragocjenosti) a radi jasnije definicije te ostvarenja svrhe javnobilježničkog pologa. Nije prihvaćen Ovakav prijedlog članka 83. Nacrta prijedloga zakona je dovoljno jasan te ga nije potrebno dodatno uređivati.
5 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Povjeravanje predmeta u rad javnom bilježniku, Članak 52. Povjeravanje predmeta u rad javnom bilježniku Članak 52. (1) Sud će provedbu postupka povjeriti javnom bilježniku čije sjedište se nalazi na području nadležnog suda ako su stranke podnijele: 1.prijedlog za sporazumno uređenje međe 2.prijedlog za sporazumno razvrgnuće suvlasništva (2) Sud će provedbu postupka povjeriti javnom bilježniku čije sjedište se nalazi na području županijskog suda u sjedištu kojeg se nalazi općinski sud te javnom bilježniku čije sjedište se nalazi na području drugog općinskog suda na području pojedinog županijskog suda, ako su stranke podnijele: 1.prijedlog za sporazumni razvod braka bračnih drugova koji nemaju zajedničko maloljetno dijete 2.prijedlog za sporazumni raskid životnog partnerstva ako u životnoj zajednici ne živi maloljetno dijete. (3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku. OBRAZLOŽENJE: Posljednjim izmjenama i dopunama ZPSS iz 2022.g. u članku 2. stavak 5. normirano kako su u obiteljskim stvarima nadležni općinski sudovi u sjedištima županijskih sudova Općinski sud u Novom Zagrebu (dakle ne i drugi općinski sudovi na području županijskih sudova), sukladno čemu ispada da ne bi ni svi javni bilježnici mogli uopće biti nadležni to se predlaže izmijeniti stavak 2. u članku 52. te dodati stavak 3. Sukladno navedenoj dopuni povjereni javni bilježnik može biti i onaj koji ima svoje službeno sjedište na području drugog općinskog suda koji nije u sjedištu županijskog suda. U odnosu na stavak 3. predloženog članka 52. ističe se kako način dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima se može propisati pravilnikom kao podzakonskim propisom, dok bi okvirma pravila o mjesnoj nadležnosti javnih bilježnika ipak trebala biti dijelom zakona kao višeg pravog akta kojim se osigurava primjena načela zakonitosti i pravne sigurnosti. U ovom slučaju stvarna i mjesna nadležnost je određena zakonom te se predlaže detaljno uređivanje pravila o povjeravanju predmeta u rad javnim bilježnicima urediti pravilnikom. Međutim, pravila o mjesnoj nadležnosti neće obuhvatiti sve javne bilježnike, ako uzmemo u obzir odredbe ZPSS 22 u odnosu na nadležne općinske sudove koji postupaju u obiteljskim stvarima. Upravo iz tog razloga te radi ostvarenja pravozaštitne funkcije javnobilježničke službe, temeljne odredbe o mjesnoj nadležnosti bilo bi potrebno jasno navesti u zakonskom tekstu. U prijedlogu nacrta ovog zakona to je i učinjeno, ali je izostavljena komponenta koja se odnosi na druge općinske sudove na područjima županijskih sudova u Republici Hrvatskoj. Kako bi se navedena okolnost mogla negativno reflektirati na ravnopravan položaj te povjeravanje predmeta u rad javnim bilježnicima sukladno pravilima o službenom sjedištu i području pojedinog javnog bilježnika to se predlaže preciznija formulacija i normiranje mjesne nadležnosti javnih bilježnika. Nije prihvaćen Mjesna nadležnost javnih bilježnika ne uređuje se ovim, već drugim zakonima. Način dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa na način da se osigura ravnomjerna raspodjela predmeta uzimajući pri tome u obzir blizinu mjesta prema kojem je zasnovana mjesna nadležnost suda za provođenje postupka i mjesta u kojem javni bilježnik ima sjedište.
6 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Ovlaštenja javnih bilježnika, Članak 49. Ovlaštenja javnih bilježnika Članak 49. (1) Kad je to izričito određeno ovim ili drugim zakonom, pred javnim bilježnikom će se pokrenuti i provesti izvanparnični postupak te sastaviti javnobilježnička isprava. (2) Kad je to izričito određeno ovim ili drugim zakonom, sud koji je nadležan voditi prvostupanjski izvanparnični postupak povjerit će javnom bilježniku provedbu izvanparničnog postupka, sukladno odredbama o povjeravanju predmeta u rad javnim bilježnicima normiranim u članku 52. ovog zakona. (3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, javni bilježnik radnje u izvanparničnim stvarima provodi u skladu s odredbama ovoga ili drugog zakona po kojima sud provodi taj postupak. (4) Ako u postupku pred javnim bilježnikom dođe do spora o činjenicama, javni bilježnik će predmet proslijediti prvostupanjskom sudu na čijem je području njegovo sjedište, odnosno vratiti ga sudu koji mu ga je povjerio. (5) Ako u postupku pred javnim bilježnikom dođe do spora o pravu o kome treba odlučiti, neovisno o tome jesu li sporne bitne činjenice, javni bilježnik će, ako zakonom nije drukčije određeno, predmet proslijediti prvostupanjskom sudu na čijem je području njegovo sjedište, odnosno vratiti ga sudu koji mu ga je povjerio, osim ako se sve stranke i sudionici u postupku suglase da javni bilježnik sam riješi sporno pravno pitanje na temelju nespornih činjenica. OBRAZLOŽENJE: U članku 49. nacrta zakona stavak 1. odnosi se na izvorne poslove javnih bilježnika, dok su u stavku 2. normirane mogućnosti povjeravanja posla. Stavak 2. određuje određuje da će nadležni sud povjeriti posao javnom bilježniku. Međutim, posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova (NN 67/18, 21/22, u nastavku teksta: ZPSS) iz 2022.g. u članku 2. stavak 5. normirano kako su u obiteljskim stvarima nadležni općinski sudovi u sjedištima županijskih sudova i Općinski sud Novi Zagreb (dakle ne i drugi općinski sudovi na području pojedinog županijskog suda), sukladno čemu ispada da ne bi ni svi javni bilježnici mogli uopće biti nadležni u predloženim obiteljskim postupcima jer Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22, u nastavku teksta: ZJB) u članku 30. normira “službeno područje” javnog bilježnika koje se odnosi na područje zakonom određenog suda na kojem isti ima svoje sjedište. Kako je postojećom formulacijom dio javnih bilježnika stavljen u neravnopravan položaj razmatrajući odredbe ZPSS u odnosu na obiteljske postupke i nadležne specijalizirane obiteljske sudove to se predlaže razmotriti dopunu formulacije u stavku 2. članka 49. te svakako izmjene i dopune u članku 52. koji uređuje povjeravanje u rad javnim bilježnicima. Nije prihvaćen Mjesna nadležnost javnih bilježnika ne uređuje se ovim, već drugim zakonima. Način dodjele predmeta u rad javnim bilježnicima propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa na način da se osigura ravnomjerna raspodjela predmeta uzimajući pri tome u obzir blizinu mjesta prema kojem je zasnovana mjesna nadležnost suda za provođenje postupka i mjesta u kojem javni bilježnik ima sjedište.
7 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Predmet Zakona, Članak 1. Članak 1. (1) Ovim se Zakonom uređuju pravila na temelju kojih sud i, kad je to ovim ili drugim zakonom kojim se uređuje izvanparnični postupak određeno, javni bilježnik, postupa u rješavanju izvanparničnih stvari. (2) Opće odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na sve izvanparnične postupke osim ako odredbama ovoga Zakona koje uređuju posebne postupke ili drugim zakonom nije drukčije određeno. (3) Primjenom općih odredaba ovoga Zakona rješavat će se i građanskopravne stvari iz nadležnosti sudova za koje nije izrijekom određeno da će se rješavati po pravilima nekog drugog postupka ako bi to odgovaralo pravnoj prirodi tih stvari. (4) Izrazi koji se koriste u ovome zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod. OBRAZLOŽENJE: Dodan je stavak 4. u članku 1. jer bi zakonska terminologija trebala implementirati rodnu neutralnost pojmova koji imaju rodno značenja, odnosno izrazi koji se koriste odnosili bi se jednako na muški i ženski spol i imali bi neutralno značenje. Tako na primjer riječ “javni bilježnik” se odnosi jednako i na muški i ženski spol. Rodna neutralnost pojmova uvrštena je u mnoge suvremene zakone kao rezultat napora u umanjenju rodne diskriminacije. Stavak 4. prethodnog članka preuzet je iz Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15). Prihvaćen Prihvaća se. Predloženi stavak će se dodati članku 5. Nacrta.
8 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZVANPARNIČNOM POSTUPKU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Nacionalnim planom oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku 2021-2026, od srpnja 2021. određeno je kako se reforma pravosuđa planira provesti povjeravanjem izvanparničnih nespornih postupaka javnim bilježnicima. Upravo u skladu sa navedenim je nacrt prijedloga Zakona o izvanparničnom postupku. Nacrt zakona je nomotehnički precizno strukturiran te je formalna konstrukcija zakona podijeljena na opći dio i posebni dio. Sadržajna koncepcija zakona koji u odnosu na javne bilježnike razlikuje dualnost postupanja, odnosno izvorne i povjerene poslove u skladu je sa Zakonom o javnom bilježništvu, dugogodišnjom ustaljenom javnobilježničkom praksom te osnovnim postulatima na kojima počivaju temelji javnobilježničke službe. Javni bilježnici su osobe od javnog povjerenja koje obavljaju javnu službu kao samostalni i neovisni nositelji te službe na koje država prenosi dio svojih ovlasti u cilju osiguranja pravne sigurnosti, djelotvornosti određenih radnji i postupaka, rasterećenja sudova te preventivnog pravosuđa. Upravo taj preventivno-pravni kriterij uz pružanje pomoći neukoj stranci i zaštitu pozicije svih strana određenog pravnog odnosa u postupku pred javnim bilježnikom su polaznišne osnove temeljem kojih je predlagatelj ovog zakona odlučio normativno proširiti ovlasti javnih bilježnika u nespornim izvanparničnim postupcima. Navedenim pozitivnim kriterijima svakako treba dodati troškovnu dimenziju koja se u određenim izvanparničnim postupcima pred javnim bilježnicima pokazala izuzetno ekonomičnom (npr. postupci upisa u zemljišne knjige, ovršni povjereni poslovi), zatim dobru ekipiranost javnobilježničkih ureda te zavidni nivo profesionalnosti usluge. U odnosu na predložene postupke sporazumnih rastava brakova pred javnim bilježnicima, komparativno-pravno može se istaknuti kako u Europi javni bilježnici sudjeluju u sporazumnim rastavama brakova u Sloveniji, Estoniji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Latviji, Francuskoj i Luksemburgu. A contrario nekim negativnim komentarima na sudjelovanja javnih bilježnika u postupcima sporazumnih rastava braka je činjenica koju stalno naglašavaju kolege u Sloveniji, kako je kod javnog bilježnika u uredu intimnija i manje stresna okolina, stoga bračni drugovi lakše postignu sporazum. Budući da je razvod braka iznimno stresan i težak za svakog bračnog druga, to je potrebno što je moguće više olakšati taj postupak emocionalno i vremenski. Tim više što se radi o nespornim razvodima gdje su bračni drugovi sve dogovorili i žele što brže završiti to poglavlje života i nastaviti s novim životom. Nema djece nad kojom bi bračni drugovi ostvarivali roditeljsku skrb i postoji dogovor o diobi bračne stečevine. Sumirajući sve više navedeno, smatramo kako nema uporišta da se postupci sporazumnih rastava brakova, ali i ostali nesporni izvanparnični postupci predloženi ovim nacrtom zakona ne bi provodili u javnobilježničkog izvornoj ili povjerenoj jurisdikciji. Primljeno na znanje Komentar je takvog sadržaja da podržava Nacrt prijedloga zakona te ne traži intervenciju u tekst Nacrta prijedloga zakona.
9 IVO BAKALIĆ Donošenje odluke, Članak 30. Ivo Bakalić Trovački sud u Splitu U odnosu na članak 30. prijedloga zakona držim da predloženo rješenje da se odluke donose u obliku rješenja o glavnoj stvri i rješenja o upravljanju postupkom nije dobro te stoga predlažem da se na tragu zakonskih rješenja iz drugih procesnih zakona Republike Hrvatske propiše kako se u izvanpraničnom postupku odluke donose u obliku rješenja i zaključaka. U ostalim procesnim zakonima kao napr. ZPP-u propisano je da se odluke donose u obliku presude i rješenja, a u stečajnim i ovršnim postupcima u obliku rješenja i zaključaka iz čega je lako zaključiti da se u našem pravnom sustavu različite odluke različito i označavaju. Daljnji razlog zbog kojeg držim da je predloženo rješenje bolje je naprosto iz razloga što se već iz samog naziva odluke mora vidjeti je li se radi o odluci o glavnoj stvari ili o odluci o procesnim pitanjima. Iz predloženog rješenja to nije vidljivo. Posljedično ovom prijedlogu predlažem da se i u ostalim zakonskim člancima izvrše potrebne izmjene te da iste budu usmjerene prema rješenjima i zaključcima. Nije prihvaćen I do sada su se u izvanparničnim postupcima donosila rješenja o glavnoj stvari i rješenja o upravljanju postupkom, a navedeno postupanje nije izazivalo probleme te stoga nema potrebe da se navedeno mijenja. Je li riječ o rješenju o glavnoj stvari ili upravljanju postupkom, vidljivo je iz izreke rješenja te je lako i brzo uočiti o kakvom rješenju se radi.
10 IVO BAKALIĆ Stranke , Članak 5. Ivo Bakalić Trgovački sud u Splitu U odnosu na članak 5. stavak 1. prijedloga zakona i osobito točku 2. gdje se navodi da je protivna stranka osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku držim da ovakvo zakonsko određenje nije dobro jer se je sam zakon u više članaka odredio da je druga strana jednostavno označena kao "protustranka" kao napr. u članku 12. Zbog toga predlažem da članak 5. stavak 1. točka 2. jednostavno glasi "protustranka", a ne bih imao ništa protiv da se zadrži i postojeće određenje stranaka koje se je ustalilo u praksi na način da se stranke označavaju kao predlagatelj i predloženik. Nije prihvaćen Navedeno određenje pojma „stranka“ je potrebno radi jasnijeg razumijevanja i posljedično postupanja po Zakonu, a s obzirom na prirodu izvanparničnih postupaka koji se međusobno razlikuju te je radi navedenog potrebna sveobuhvatna definicija.
11 Porobija & Špoljarić d.o.o. Sklapanje ugovora o prodaji, Članak 75. Predlaže se unijeti stavak 6 koji glasi: „Ukoliko se u ugovoru iz stavka 1 ovoga članka prodavatelj obveže izdati dozvolu kupcu da se u njegovu korist izvrši upis uknjižbe stjecanja prava vlasništva tek kada kupac u cijelosti plati kupovninu, ovlastit će se javnog bilježnika da temeljem ugovora izvrši upis predbilježbe stjecanja vlasništva u korist kupca, a kada bude kupovnina plaćena da izvrši upis opravdanja predbilježbe u korist kupca. U slučaju da ugovor o prodaji sadrži bezuvjetni pristanak prodavatelja da se u korist kupca izvrši upis uknjižbe stjecanja prava vlasništva, javni bilježnik će bez odgađanja zatražiti upis uknjižbe stjecanja prava vlasništva u korist kupca. Niti kupac niti prodavatelj ne mogu odbiti da javni bilježnik zatraži provedbu upisa u zemljišnoj knjizi.“ Naime, temeljem postojećeg (noveliranog) Zakona o zemljišnim knjigama, javni bilježnik i odvjetnici su jedini ovlaštenici podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, time da su javni bilježnici to obvezni učiniti za isprave koje sastave/solemniziraju/ovjere, osim ukoliko stranke izrijekom zatraže da to ne čine. Propuštanjem unošenja te odredbe neće biti ostvaren cilj konačnog ažuriranja stanja upisa u zemljišnoj knjizi, a što je nažalost propušteno učiniti novelom Zakona o zemljišnim knjigama. Nije prihvaćen Postupanje javnih bilježnika u zemljišnoknjižnim postupcima uređeno je zakonom koji uređuje zemljišnoknjižni postupak te se ne uređuje ovim Nacrtom prijedloga zakona.
12 Porobija & Špoljarić d.o.o. Ovlaštenik za podnošenje prijedloga, Članak 68. Predlaže se unijeti stavke 8 i 9 i 10 koji glase: „ Uz prijedlog iz stavka 1 ovoga članka potrebno je priložiti izvod iz matice vjenčanih. Ukoliko je predlagatelj koji zahtijeva javnu procjenu te izlaganje javnoj prodaji stvari i drugih dijelova imovine u braku ili je brak razveden pravomoćnom presudom, uz prijedlog je potrebno priložiti i izjavu bračnog druga da te stvari i drugi dijelovi imovine nisu bračna stečevina. Ukoliko zahtjev ne sadrži priloge iz stavka 8 i 9 ovoga članka, sud će odbaciti prijedlog za prodaju predmeta, dok će javni bilježnik odbiti provesti prodaju“ Naime svakodnevno smo svjedoci da bračni drug raspolaže imovinom koja je bračna stečevina i čime onemogućava drugog bračnog druga u ostvarenju njegovih stvarnopravnih ovlaštenja, pa ovo može biti još jedan od načina da se unovči imovina koja čini bračnu stečevinu, te se dodatnim propisivanjem ostvaruje zaštita te imovine. Još veći problem je mogućnost da se na taj način „legalizira“ prodaja ukradenih stvari, a obzirom na odredbu čl.118. st.4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da se pokretna stvar koja je ukradena, zametnuta ili je vlasnik istu izgubio može steći ako ju je prodao nevlasnik ukoliko bude prodana na javnoj dražbi, budući da se unovčavanje vrši primjenom pravila o prodaji u ovršnom postupku. Stoga bi bilo primjerenije da se taj institut ne primjenjuje na stvari za koje ne postoje javni upisnici, odnosno primjenjuje za stvari kojih vlansičkopravno stanje moguće provjeriti uvidom u javne upisnike. Nije prihvaćen Navedeni uvjeti za prilaganje izvoda iz matice vjenčanih i izjave bračnog druga nisu nužni kod izvansudske prodaje pravnim poslovima te stoga ne treba propisivati navedene uvjete ni za sudsku prodaju. Naime, navedeno bi opteretilo postupak, a ne bi pružilo zaštitu kod drugih mogućih situacija kad postoji suvlasništvo po drugoj osnovi, a ne kao bračnoj stečevini. S druge strane, osobama koje smatraju da su oštećene prodajom na raspolaganju imaju institute za zaštitu prava propisane zakonom koji uređuje obvezne odnose.
13 Porobija & Špoljarić d.o.o. Povjeravanje predmeta u rad javnom bilježniku, Članak 52. Predlaže se dodati stavak 3: „U postupcima iz stavka 1 točka 1 i 2 sudjelovat će ovlašteni sudski vještak radi utvrđivanja da li je moguće urediti među te razvrgnuti suvlasništvo na način kako sporazumno predlažu stranke te radi izrade potrebne dokumentacije kako bi se sporazum mogao evidentirati u odgovarajućim javnim upisnicima.“ Naime ako bi se radilo o uređenju međe potrebno je utvrditi da li je moguće uređenje međe na način kako to predlagatelji sporazumom predlažu, a takav sporazum za podlogu izrade ima skicu izmjere koju treba i ucrtati u katastarskom planu. Također i u slučaju sporazumnog razvrgnuća suvlasništva, a ako se radi o nekretninama, potrebno je utvrditi da li je moguća geometrijska dioba te dioba uspostavom vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) i ukoliko je moguće, isto tako provesti izvršenu geometrijsku diobu (parcelaciju) evidentiranjem u katastru i u zemljišnoj knjizi, kao i uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine upisom u zemljišnu knjigu. Predlaže se i dodati stavak 4: „Vještaka iz prethodnog stavka ovog članka imenuje javni bilježnik uz pribavu prethodnog očitovanja predlagatelja te ih poziva na solidarno plaćanje predujma potrebnog za rad vještaka. Ukoliko ne bude u cijelosti plaćen predujam smatra se da su predlagatelji odustali od prijedloga iz stavka 1 točka 1 i 2 ovoga članka.“ Nije prihvaćen Sukladno članku 49. stavku 3. Nacrta prijedloga zakona javni bilježnik radnje u izvanparničnim stvarima provodi u skladu s odredbama ovoga ili drugog zakona po kojima sud provodi taj postupak. Dakle, u postupku u kojem bi sud koristio stručni nalaz i mišljenje vještaka, to će učiniti i javni bilježnik.
14 Porobija & Špoljarić d.o.o. Sadržaj rješenja, Članak 31. U stavku 3. nije jasno u kojim stvarima odlučuje vijeće, u kojem slučaju rješenje potpisuje predsjednik vijeća, s obzirom da se ni kroz cijeli zakon nigdje ne navode stvari u kojima bi odlučivalo vijeće, niti pak to jasno proizlazi iz podredne primjene Zakona o parničnom postupku. Nije prihvaćen Nomotehnički je u odnosu na mogućnost postupanja vijeća Nacrt prijedloga zakona usklađen sa Zakonom o parničnom postupku, a u kojem je predviđena mogućnost suđenja u vijeću.
15 Porobija & Špoljarić d.o.o. Odnos izvanparničnog i parničnog postupka, Članak 28. Predlaže se dopuniti stavak 1., s obzirom da isti ne definira na koji način, odnosno na čiji prijedlog i u kojem roku, će se postupak nastaviti po pravilima parničnog postupka. Predlaže se da se postupak nastavi na prijedlog stranke, ili po službenoj dužnosti u predmetima u kojima je izvanparnični postupak iniciran po službenoj dužnosti, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o obustavi izvanparničnog postupka. Nije prihvaćen S obzirom da je člankom 2. Nacrta prijedloga zakona određeno da će se na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući način primjenjivati odredbe zakona koji uređuje parnični postupak, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, i navedeno postupanje vezano uz nastavak postupka je podredno određeno tim zakonom.
16 Tina Jakupak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZVANPARNIČNOM POSTUPKU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA U PZ o izvanparničnom postupku u cijelosti je preskočeno trgovačko sudovanje točnije zanemaren je u cijelosti čl. 40. st.2. Zakona o trgovačkim društvima. Tina Jakupak, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Nije prihvaćen Predloženi Nacrt prijedloga zakona odnosi se na sve izvanparnične postupke pa tako i one predviđene Zakonom o trgovačkim društvima.