Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 CERANEO- Centar za razvoj neprofitnih organizacija PRIJEDLOG ZAKONA O MEĐUNARODNOJ RAZVOJNOJ SURADNJI I HUMANITARNOJ POMOĆI Podržavamo donošenje novog zakonskog prijedloga s obzirom na promjenu položaja Hrvatske kao i određene preinake novog prijedloga zakona (uključivanje privatnog sektora, veći broj tijela državne uprave koji mogu pokrenuti prijedlog o pomoći). Međutim, podržavamo komentare kolega iz civilnog sektora i apeliramo na jasnije definiranu i veću ulogu civilnog društva u propisu. U praksi je uloga OCD-a jasno vidljiva (e.g. Crveni križ koji je građanina Ukrajine omogućuje dostupnost osnovnih usluga tijekom trajanja krize) i uvelike zastupljena stoga potičemo i normativno jasnije definiranje iste. Primljeno na znanje U poglavlju Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, u točki 3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, jasno je navedeno kako će Zakon omogućiti bolju suradnju s dionicima koji do sada nisu bili uključeni u provedbene mehanizme aktualnog Zakona, posebno organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom, te se uvode provedbeni instrumenti za ostvarivanje takvih oblika suradnje.
2 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice IV. PROVEDBNA RAZVOJNE SURADNJE, Članak 10. Radi veće transparentnosti, bilo bi dobro informirati o minimalnim postocima raspoloživih sredstava koji će se dodjeljivati na različite načine spomenute u čl. 10. Nije prihvaćen Članak 10., poglavito u korelaciji s člankom 7., dovoljno transparentno govori o sredstvima za ostvarivanje bilateralne razvojne suradnje.
3 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice III. KOORDINACIJA RAZVOJNE SURADNJE, Članak 6. Pozdravljamo što se predviđa planiranje i provedba programa informiranja javnosti i podizanja svijesti o važnosti međunarodne razvojne suradnje. To se svkako može raditi u suradnji s drugim dionicima pa predlažemo da se to doda u tu alineju Pozdravljamo i što je predviđeno poticanje umrežavanja, suradnju i konzultacije sa svim dionicima razvojne suradnje te predlažemo da se definiraju mehanizmi koji bi osigurali kontinuitet takvih procesa Prihvaćen U članak 6., stavak 2., alineja 9., uvrštena je formulacija o planiranju i provedbi programa informiranja javnosti i podizanja svijesti u Republici Hrvatskoj o razvojnoj suradnji, u suradnji sa zainteresiranim dionicima razvojne suradnje.
4 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice Pojmovi, Članak 4. Predlažemo da se u prijedlogu zakona navedu i vrijednosti i načela koja će se poštovati, u skladu s ciljevima održivog razvoja i vrijednostima EU-a. Nije prihvaćen U članku 2. i 3. jasno su navedeni ciljevi i načela kojima će se Republika Hrvatska rukovoditi u pružanju međunarodne razvojne suradnje, a isti se temelje i uključuju načela i vrijednosti ciljeva održivog razvoja i vrijednosti EU.
5 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice Načela provedbe međunarodne razvojne suradnje, Članak 3. Pozdravljamo što se prepoznaje važnost programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj jer ciljevi održivog razvoja obuhvaćaju okolišna, društvena, gospodarska, kulturna i dr. područja te vrijednosti međusektorske suradnje i partnerstva te jačanja institucija. Jedna od vrijednosti je svakako i transparentnost i informiranje te bi bilo poželjno na jednom mjestu imati pregled razvojne i humanitarne pomoći koju pruža RH. Primljeno na znanje U članku 6., stavku 2., alineja 4., navodi se da Ministarstvo nadležno za vanjske poslove, prikuplja podatke od proračunskih korisnika i drugih nositelja provedbe razvojne suradnje, o provedenim projektima, programima i drugim aktivnostima razvojne suradnje, obrađuje podatke u skladu s pravilima Odbora za razvojnu pomoć OECD-a, te pripremu prijedloga Izvješća o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske, kojeg podnosi Vladi Republike Hrvatske jednom godišnje.
6 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice PRIJEDLOG ZAKONA O MEĐUNARODNOJ RAZVOJNOJ SURADNJI I HUMANITARNOJ POMOĆI, OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Iako za samo provođenje zakona ne trebaju možda dodatna sredstva, bilo bi poželjno da se razmotri da se u zakonu spomene potreba odvajanja potrebnih sredstava za razvojnu pomoć kako bi se postigli zacrtani ciljevi RH u tom području. Nije prihvaćen U članku 6., alineja 7., navodi se da Ministarstvo nadležno za vanjske poslove, između ostaloga, osigurava planiranje, koordinaciju i provedbu razvojne suradnje, samostalno ili u suradnji s drugim proračunskim korisnicima i nositeljima provedbe.
7 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI , Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Drago nam je da se ovdje spominju organizacije civilnog društva te se nadamo da će biti uvažen i naš komentar da se OCD-i spomenu i u poglavlju 'Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom'. Primljeno na znanje Vidjeti komentar br. 2.
8 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI , Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Pozdravljamo prijedlog da se većem broju tijela državne uprave omogući pokretanje prijedloga o pružanju pomoći sukladno specifičnim nadležnostima i financijskim planovima, kao i da se omogući uključivanje privatnog sektora u programe i projekte razvojne suradnje. No, svakako se ne bi trebalo zaboraviti na organizacije civilnog društva, koje već godinama surađuju s različitim organizacijama u drugim zemljama, prvenstveno susjednim. To se kasnije u tekstu spominje, no predlažemo da to bude navedeno i u ovom dijelu. Tim više, što takva mogućnost i dobro iskustvo već postoji iz prijašnjih godina te bi relevantnim ministarstvima i drugim TDU trebalo omogućiti suradnju i financiranje organizacija civilnog društva u različitim područjima razvojne suradnje. Područja suradnje mogu biti vezana uz svih 17 ciljeva održivog razvoja UN-a. Kao primjer spominjemo mrežu za održivu urbanu mobilnost CIVINET Slovenija-Hrvatska-JIE, čije je tajništvo ODRAZ-Održivi razvoj zajednice iz Zagreba i koja ove godine obilježava 10 godina uspješnog djelovanja. Pružamo tehničku i drugu pomoć gradovima, ministarstvima, fakultetima, udrugama i drugim dionicima u području održive mobilnosti i omogućavamo prijenos znanja i iskustava u BiH, Crnu Goru, Sj. Makedoniju i Srbiju. Možemo spomenuti i uspješne projekte koji su financirani iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva koja je nekad financirala takve projekte i MVEP-a sa sličnim organizacijama u BiH i Srbiji na temu održivog razvoja, mladih i žena u poticanju održivog razvoja u lokalnim zajednicama i sl. Mogućnosti financiranja takvih projekata razvojne pomoći su dali doprinos promoviranju ciljeva EU-a i boljem razumijevanju i povezivanju s kolegama u drugim, naročito susjednim zemljama. Pogotovo imajući u vidu izraženiju opredjeljenost EU-a za proširenjem i Hrvatske da pruži podršku u tim procesima. Prihvaćen Organizacije civilnog društva uvrštene su u poglavlje Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći, točku 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom.
9 Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske II. NACIONALNI AKTI PLANIRANJA RAZVOJNE SURADNJE, Članak 5. Predlažemo da se navede naziv kratkoročnog akta strateškog planiranja, kao i da se preciznije definiraju uvjeti i pravila njegovog donošenja. Važno je definirati na koje vremensko razdoblje se strateški dokument donosi i u kojim rokovima, posebice kako bi se izbjegla situacija u kojoj se nalazimo danas - prethodna Nacionalna strategija razvojne suradnje Republike Hrvatske prestala je vrijediti završetkom 2021. godine, a do danas u siječnju 2023. godine nemamo novi važeći strateški dokument, budući da novi Nacionalni plan nije izrađen. Takva situacija uzrokuje neizvjesnost i nesigurnost kako kod relevantnih resornih tijela državne uprave, tako i kod drugih dionika u sektoru. Također predlažemo da se navede i obveza donošenja provedbenog dokumenta na temelju strateškog dokumenta, te da se i za njega definiraju razdoblje trajanja i rokovi donošenja kako bi se osigurao kontinuitet u donošenju i provedbi javnih politika u području razvojne suradnje. Primljeno na znanje Članak 5., stavak 2., jasno navodi da se kratkoročni akt strateškog planiranja izrađuje sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje strateškog planiranja i upravljanja razvojem, uključujući vremensko razdoblje na koje se takav strateški dokument donosi.
10 Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske Načela provedbe međunarodne razvojne suradnje, Članak 3. Smatramo ključnim povećati razinu otvorenosti, transparentnosti i dostupnosti podataka o projektima tijela državne u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Ova preporuka u skladu je i sa Člankom 3. prijedloga Zakona, odnosno načelu transparentnosti i obostrane odgovornosti te načelu usmjerenosti na rezultate i učinkovitosti. Prema sadašnjem modelu, o projektima, njihovim prioritetima, aktivnosti i financijskim implikacijama, tijela državne uprave izvještavaju kroz godišnja Izvješća o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske koja se potom usvajaju u Hrvatskom saboru. Nedostatak takvog modela je vremenski odmak izvještavanja u odnosu na provedbu projekata, odnosno činjenica da Izvješća ulaze u saborske rasprave i bivaju usvojena godinu ili dvije nakon što su projekti već završeni, odnosno i do nekoliko godina nakon početka njihove provedbe. Stoga u svrhu osnaživanja načela transparentnosti i obostrane odgovornosti te načela usmjerenosti na rezultate i učinkovitosti kako su definirani u Članku 3., predlažemo uvođenje online međuresornog mehanizma kojim bi se o provedbi projekata izvještavalo odmah po početku njihove provedbe. Mehanizam se može implementirati u obliku online alata, web stranice, baze podataka i sl., u koju bi se unosile osnovne informacije o nazivu projekta, uključenim tijelima i dionicima, tematskim, sektorskim i geografskim prioritetima, ciljanim skupinama te financijskim aspektima projekta. Takav alat bi se trebao kontinuirano ažurirati te bi u njemu trebali biti vidljivi svi projekti od perioda nastanka alata nadalje. Ovakav model omogućio bi veću razinu transparentnosti kojom bi građani, mediji, organizacije civilnog društva, akademska zajednica, privatni sektor i drugi zainteresirani dionici u realnom vremenu imali uvid u konkretne aspekte provedbe politike razvojne suradnje i humanitarne pomoći RH. Istovremeno, tijelima državne uprave bio bi olakšan, pojednostavljen, ubrzan i centraliziran proces izvještavanja kako na nacionalnoj razini (za potrebe godišnjeg Izvješća koje usvaja Sabor, ali i za interne potrebe pojedinih tijela), tako i na međunarodnoj razini prema tijelima i mehanizmima kao što su primjerice Odbor za razvojnu suradnju OECD-a ili Dobrovoljni nacionalni pregledi o provedbi Ciljeva održivog razvoja. Primljeno na znanje Odredbe članka 3., alineja 2. u vezi načela transparentnosti i obostrane odgovornosti, oslanjanju se na načela učinkovitosti razvojne suradnje definirana okvirom Ujedinjenih naroda za održivi razvoj, smjernicama Europske unije, te načelima učinkovitosti razvojne suradnje definiranima od strane Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Zakonski prijedlog u članku 6., stavku 2., alineji 4., donosi novost vezano uz Izvješće o provedbi međunarodne razvojne suradnje Republike Hrvatske, kojeg se podnosi Vladi Republike Hrvatske jednom godišnje, a ne Hrvatskom saboru kao u postojećem Zakonu.
11 Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O MEĐUNARODNOJ RAZVOJNOJ SURADNJI I HUMANITARNOJ POMOĆI, OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Smatramo da je potrebno veće odvajanje proračunskih sredstava u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Iako nije nužno odvojiti dodatna sredstva za samo donošenje Zakona, postojat će potreba za većim financijskim izdvajanjima kako bi se ostvarili ciljevi i prioriteti definirani Zakonom, a kasnije i Nacionalnim planom razvojne suradnje i humanitarne pomoći RH. Stoga, iako ovaj tekst Zakona možda nije mjesto za to, te bi ovaj komentar bilo primjereno uputiti u kontekstu izrade Nacionalnog plana, navest ćemo razloge zbog kojih povećanje financijskih izdvajanja za međunarodnu razvojnu suradnju smatramo neophodnim u srednjem i duljem roku. 1. Osnaživanje kapaciteta tijela državne uprave, posebice Ministarstva vanjskih i europskih poslova, odnosno Sektora za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć kroz dodatno zapošljavanje i osnaživanje operativnog tima. Republika Hrvatska će u budućnosti sve više jačati svoj položaj i utjecaj kao pružateljica razvojne pomoći prema partnerskim zemljama, te će joj za to trebati veći ljudski kapaciteti nego što su trenutni. Jednako tako, s vremenom će se očekivati i intenzivniji angažman tijela RH u međunarodnim tijelima i organizacijama, što će također zahtijevati dodatne ljudske i stručne kapacitete. 2. Ostvarivanje cilja RH o doniranju 0,33% BDP-a za razvojnu suradnju i pomoć do 2030. godine, a dugoročno cilja od 0,7% BDP-a koji imaju države članice Odbora za razvojnu pomoć OECD-a. Prema zadnjim dostupnim podacima za 2021. godinu, Hrvatska trenutno odvaja 0,15% BDP-a za razvojnu suradnju, stoga je razvidno da se za ispunjavanje ciljeva moraju povećati proračunska izdvajanja. 3. Povećanje otvorenosti, transparentnosti, pravovremenosti i dostupnosti podataka o provedbi projekata razvojne suradnje i humanitarne pomoći od strane tijela državne uprave. Smatramo da je potrebno uspostaviti centralizirani mehanizam za online izvještavanje koji bi bio dostupan javnosti i redovito ažuriran. Za uspostavu i održavanje mehanizma bit će potrebna određena financijska sredstva. Primljeno na znanje U kontekstu značajno promijenjenih geopolitičkih prilika, Republika Hrvatska je potpuno svjesna potrebe jačanja prisutnosti na planu međunarodne razvojne suradnje. Intencija zakonskog prijedloga je, između ostalog, stvoriti okvir koji će omogućiti većem broju tijela državne uprave pokretanje prijedloga o pružanju pomoći, u skladu s nadležnostima i financijskim planovima.
12 Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske Ciljevi međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći, Članak 2. Preporučamo uz humanitarne krize, ovdje uključiti i klimatske krize kao specifičnu vrstu kriza koja će u budućnosti biti sve raširenija. Prihvaćen Klimatske krize uvrštene su u članak 2., stavak (2).
13 Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI , Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom Podržavamo namjeru za uspostavom efikasnijeg sustava koji bi omogućio većem broju tijela državne uprave pokretanje prijedloga o pomoći u okviru razvojne suradnje, kao i uključivanje privatnog sektora. Uz navedeno, smatramo da je ključno predvidjeti snažnije i strukturiranije kontinuirano partnerstvo tijela državne uprave sa sektorom civilnog društva, koji je u kontekstu međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći jedan od ključnih aktera na globalnoj razini, kako u smislu izravnog djelovanja na terenu, tako i u procesu donošenja javnih politika na nacionalnim razinama kroz javno zagovaranje i dijalog s relevantnim institucijama. Suradnja s civilnim društvom može se osnažiti kroz kontinuirani strateški dijalog, kao i kroz snažnije i sveobuhvatnije financiranje projekata organizacija civilnog društva u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Primljeno na znanje U članku 6., alineja 10., navedeno je da Ministarstvo nadležno za vanjske poslove koordinira razvojnom suradnjom Republike Hrvatske, te osigurava poticanje umrežavanja, suradnju i konzultacije sa svim dionicima razvojne suradnje. Nadalje, u istom članku, alineja 1. navedeno je da Ministarstvo predsjeda Međuresornim povjerenstvom za međunarodnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć inozemstvu, a u čijem radu sudjeluju i predstavnici organizacija civilnog društva.