Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o provedbi Programa državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 FRANCK d.d. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, Uvjeti prihvatljivosti korisnika Poštovana/i! Kako povećanje cijena energenata nije ograničeno samo na određene djelatnosti prerade poljoprivrednih proizvoda, već se odnosi i na djelatnosti koje nisu navedene, predlažemo da se popis glavnih djelatnosti dopuni sa glavnom djelatnosti prema NKD-u 10.83 Prerada čaja i kave Predlažemo dopunu stavka (3) podstavka e) na sljedeći način: "e) Upisana u Registar subjekata i pripadajućih objekata u poslovanju s hranom iz nadležnosti sanitarne inspekcije Državnog inspektorata te pripadaju u kategoriju objekta koji obavlja djelatnost proizvodnje, prerade i prometa hrane ne-životinjskog podrijetla i mješovite hrane te dodataka prehrani, s naznakom opisa djelatnosti objekta „prerada“ i/ili „proizvodnja“, te kao glavnu djelatnost prema NKD-u imaju na razini razreda jednu od sljedećih djelatnosti: 10.41. Proizvodnja ulja i masti, 10.61. Proizvodnja mlinskih proizvoda, 10.81. Proizvodnja šećera, 10.83 Prerada čaja i kave." Dario Galinec, Direktor lanca opskrbe, Franck d.d. Primljeno na znanje Ministarstvo poljoprivrede nije u mogućnosti Pravilnikom o provedbi Programa dopuniti odredbe Programa koje su donesene Odlukom Vlade Republike Hrvatske i koje su kao takve odobrene od strane Europske komisije.
2 MIROSLAV BOŽIĆ MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani, S pažnjom smo proučili drugi nacrt Pravilnika o provedbi Programa državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda. Hrvatska industrija šećera (HIŠ), snažno podupire ovaj program Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede koji su uočili potrebu pružanja potpore subjektima koji djeluju u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda kako bi se ublažio negativni učinak iznimno velika povećanja cijena energenata koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja. Vezano na prijedlog pravilnika najprije dajemo komentar na članak 3. u kojemu je naveden pojmovnik radi lakšeg snalaženja i razumijevanja od strane podnositelja. Naš je prijedlog da se pojmovnik dopuni novom točkom 5. na sljedeći način: 5. „povezana poduzeća“ su poduzeća, odnosno poslovni subjekti koji se smatraju povezanim poduzećima u smislu definicije iz Poglavlja I, točke 3. članka 3. Dodatka Preporuke Europske komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. godine. Navedena definicija je već u praksi razvrstavanja poduzeća u pogledu veličine i povezanosti poduzeća, te predstavlja jedini relevantan pravni okvir na razini EU koji daje smjernice provedbenim tijelima kod utvrđivanja je li riječ o povezanim poduzećima ili nije. U vezi s tim ukazujemo i na izričaj u članku 8. stavci 4. (b) 4. (c) u kojima je navedeno da podnositelji podnose „...Izjavu o poslovnim subjektima koji su međusobno povezani vlasničkim ili drugim odnosima...“. U tom tekstu riječ „drugim“ je neprecizna jer svi podnositelji zahtjeva imaju brojne poslovne subjekte s kojima su povezani na ovaj ili onaj način, uključivo kao kupci ili dobavljači. Pravilnikom je jasno navedeno kako se limiti potpore odnose na jednog poduzetnika a da zahtjeve može podnositi više povezanih poslovnih subjekata u kojem slučaju zbroj njihove potpore ne može premašiti propisani limit koji se navodi i u Privremenom okviru. Stoga je važno da se u smislu povezanosti poslovnih subjekata navede precizna referenca na EK okvir i tako otklone pogrešne interpretacije. Naši ključni prijedlozi se tiču Mjere 1 – Potpora za povećanje troška energenata izuzev prirodnog plina i električne energije koja ima uporište u točki 55. Privremenog kriznog okvira. Obračunsko razdoblje. Naše je razumijevanje da navedeni pravni okvir utvrđen na razini EU u odjeljku 2.1. točka 55. Privremenog kriznog okvira, ne propisuje precizno referentno i/ili prihvatljivo razdoblje za obračun prihvatljivih troškova. Jedina vremenska odrednica koja je precizno utvrđena za možebitne mjere potpore na temelju ove točke je da se potpora dodjeljuje najkasnije do 31. prosinca 2023. Može se razumjeti logika prema kojoj su utvrđena usporediva razdoblja u referentnoj 2021. i prihvatljivoj 2022. godini za obračun prihvatljivih troškova. To je dobro polazište, međutim ne vidimo nikakav razlog da razdoblja iz članka 6. stavak 1. ne budu proširena na cijelu kalendarsku godinu tako da početak referentnog i prihvatljivog razdoblja bude 1. siječnja a ne 1. veljače odnosnih godina. Vjerujemo da kako prerađivačima poljoprivrednih proizvoda, tako i provedbenom tijelu, više odgovara analiza porasta cijena energenata na razini cijelih godina. Naglašavamo da nikakve zapreke od strane Privremenog kriznog okvira EU tu nema jer je isključivo u našoj nacionalnoj ingerenciji da preciznije odredimo referentno i prihvatljivo razdoblje za Mjeru 1. Količina energenta za izračun prihvatljivog troška. Količina pojedinog energenta, izuzev prirodnog plina i električne energije, koja se uzima kao polazište za obračun prihvatljivog troška za Mjeru 1. definirana je člankom 8. stavak 1., odnosno pripadajućom formulom i pojašnjenjem varijabli te formule koje je sasvim dostatno i razumljivo. Međutim, stavak 3. ovog članka je potpuno suvišan i HIŠ, kao uvjerljivo najveći potrošač energije unutar svih prerađivača poljoprivrednih proizvoda, te obveznik EU ETS sustava koji ima peterostruko veće financijske obveze od zbroja obveza ostalih tvrtki hrvatske prehrambene industrije, ne može nikako prihvatiti da ovaj suvišni stavak ostane u tekstu Pravilnika. Nejasno je zašto bi količina pojedinog energenta iz prihvatljivog razdoblja 2022. godine, koja se koristi za izračun prihvatljivog troška, bila limitirana na količinu istog energenta potrošenog u istom razdoblju 2021. godine?! Bez obzira hoće li u konačnici to razdoblje biti od 1. siječnja ili 1. veljače odnosne godine, u slučaju stvarnog porasta potrošnje nekog energenta u prihvatljivom razdoblju, takav bi proizvođač bio uskraćen u mogućnosti ostvarenja prava na potporu koja je predviđena Mjerom 1, što vjerujemo da nije namjera predlagatelja propisa. U slučaju da je pozadina ovog stavka, koji nije bio u prvom nacrtu Pravilnika, želja da se prevenira da možebitne špekulativne kupovine energenata tijekom 2022. g. za neka buduća razdoblja, a koje nisu korištene u proizvodnji u toj 2022. g., budu korištene za obračun prihvatljive potpore, želimo naglasiti da je ta namjera ispravna i da svakako ima smisla da se možebitna zaliha energenata iz 2022. g., a koja nije korištena u proizvodnji tijekom 2022. godine, isključi iz izračuna prihvatljivog troška. Međutim, stavkom 1. članka 6. je već precizno navedeno u definiciji varijabli uz formulu za obračun prihvatljivog troška da se u obzir uzima isključivo kupljena i potrošena količina energenta tijekom prihvatljivog razdoblja. Dakle, izvan je svake sumnje da bi, uz striktnu kontrolu ove odredbe od strane Agencije, moglo doći do situacije da se neke špekulativne zalihe energenata koriste za izračun prihvatljivog troška. Stoga, inzistiramo da se ovaj stavak briše. Dodatno u vezi s ovom našom osnovnom primjedbom, ističemo da HIŠ koristi paletu energenata: mazut, koks, plin i električnu energiju kao najvažnije sastavnice energetskog miksa. Nažalost, zbog enormnog porasta cijene plina koji je sve do 2021. bio glavni energent u našoj tvornici u Županji, morali smo, uz znatna dodatna ulaganja, osigurati mazut kao alternativni energent. Naime, usprkos većem dodatnom trošku zbog većeg emisijskog faktora, nastavak korištenja plina u 2022. g. zahtijevao bi dodatnih 274 milijuna kuna što bi automatski dovelo do obustave rada tvornice, jer ne bismo mogli podmirivati svoje obaveze, prije svega prema proizvođačima repe na što otpada više od polovice ukupnih troškova u proizvodnji šećera. No, čak i ušteda koja je ostvarena zbog prijelaza na mazut, nije mogla spriječiti eksploziju porasta troškova energije, kako u apsolutnim brojkama tako i u relativnim pokazateljima. Još prije dvije godine je trošak energije u dva pogona HIŠ-a iznosio nešto više od 5 milijuna kuna, da bi u prošloj 2022. bio utrostručen, na u ovom trenutku procijenjenih skoro 158 milijuna kuna i to u samo jednom preostalom pogonu za preradu repe u RH, od čega je trošak emisija CO2, polazeći od cijena na dan pisanja ovog komentara procijenjen na približno 40 milijuna kuna. Kumuliranje potpore. Naše je razumijevanje da se izričaj iz stavka 6. članka 7. Pravilnika u kojem se navodi da se Potpore iz ovog Programa „... mogu zbrajati s potporama odobrenim na temelju Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013...“, odnosi na one potpore koje su po svojoj svrsi i namjeni, ublažavanje troškova energije, iste ili slične namjeni potpora iz ovog Pravilnika, te da se neće uvrštavati u limite potpore po poduzetniku za Mjeru 1. i Mjeru 2. Jednako tako je naše razumijevanje da se možebitne „de minimis“ potpore koje nisu dodijeljene na temelju Privremenog kriznog okvira, neće uvrštavati u raspoložive limite po ovom Programu. U protivnome, vjerujemo da bi u Pravilniku stajao izričaj da se „moraju“ zbrajati sve druge potpore a ne izričaj „mogu“. Vjerujemo da bi bilo korisno da stručne službe koje će pripremati obrasce na kojima će podnositelji zahtjeva davati izjave o primljenim potporama (članak 8. stavak 4. (d) pobliže preciziraju na što se odnose te potpore kako podnositelji ne bi nenamjerno dostavili neprecizne informacije. Vjerojatno bi bilo uputno na odgovarajući način takvo pojašnjenje ugraditi i u ovaj Pravilnik, kako bi svi podnositelji mogli pravilno izračunati moguću potporu, što se od njih očekuje na temelju članka 8. stavak 8. (a). Zaključno bismo još jednom naglasili kako je važno da se u ovom Pravilniku precizira način utvrđivanja povezanih poslovnih subjekata, u skladu s Preporukom Europske komisije 2003/361/EC od 6. svibnja 2003. godine. Ovo posebno stoga što je člankom 9. stavak 8., na vrlo restriktivan način navedeno da će uslijed eventualno „netočnih informacija“, utvrđenih u kontroli kod samo jednog podnositelja, „svi podneseni Zahtjevi povezanih subjekata podnositelja bit će odbijeni, a podnositelji isključeni iz ostvarivanja prava na potporu iz Programa“. Razumljivo je stajalište predlagatelja da treba sankcionirati neistinitost informacija podnositelja ali u pogledu „netočnosti“, moguće je da nejasan izričaj iz samog Pravilnika, odnosno obrazaca koje tek treba prirediti provedbeno tijelo i koji u ovom trenutku nisu poznati, dovede do nenamjernih netočnosti, što bi trebalo izbjeći, pogotovo bi trebalo preispitati odredbu da mogu biti sankcionirani i poslovni subjekti koji su potpuno ispravno popunili zahtjev. S poštovanjem u ime HIŠ-a, mr. sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave Djelomično prihvaćen Po pitanju povezanosti poduzeća, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u okviru provedbe ovoga Programa državne potpore kako je to učinjeno i za programe potpore iz Privremenog COVID okvira pripremila je Izjavu o poslovnim subjektima koji su međusobno povezani vlasničkim ili drugim odnosima. Sastavni dio obrasca Izjave sukladno relevantnim pravnim okvirima su i pojašnjenja definicija povezanih poduzeća i partnerskih poduzeća. U samom obrascu navedene su definicije kako bi se otklonila mogućnost pogrešne interpretacije i kako bi se podnositeljima Zahtjeva olakšao i precizirao postupak ispunjavanja Izjave. Po pitanju prihvatljivog razdoblja za potporu, prihvatljivo razdoblje i referentno razdoblje u Mjeri 1. definirano je istom logičkom matricom kao i u Mjeri 2. Kao referentno razdoblje definira se cijela 2021. godina, dok prihvatljivo razdoblje može započeti 1. veljače 2022. godine. Početak prihvatljivog razdoblja povezuje se s početkom poremećaja na tržištu, odnosno početkom ruske agresije na Ukrajinu. Sukladno Privremenom kriznom okviru podnositelji zahtjeva za potporu dužni su potvrditi uzročno-posljedičnu povezanost povećanja troškova s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Slijedom navedenog, Ministarstvo poljoprivrede nije u mogućnosti uvažiti predloženu izmjenu prihvatljivog razdoblja za potporu. Po pitanju odredbe kako količine energenata prihvatljive u Mjeri 1. ne mogu biti veće od onih iz referentnog razdoblja, odredba je definirana sukladno komunikaciji s Europskom komisijom u procesu odobrenja predmetnog Programa. Ministarstvo poljoprivrede otvoriti će dodatnu komunikaciju s Europskom komisijom po pitanju prihvatljivih količina energenata za potporu u Mjeri 1. Programa. Odredbe Pravilnika vezane uz provedbu Mjere 2. biti će pretočene u zaseban Pravilnik i kao takve objavljene u Narodnim novinama. Po pitanju drugih potpora, stručne službe pripremile su kako je i predloženo obrazac Izjave o primljenim potporama. Potpora male vrijednosti, koja će biti sastavni dio Izjave o primljenim potporama jest potpora temeljem javnog poziva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sukladno Odluci o subvencioniranju dijela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo te krajnje kupce koji nisu kućanstvo s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh (Klasa:022-03/22-04/84; Urbroj: 50301-05/27-22-2) od 9. ožujka 2022. godine. Također sastavni dio Izjave su i potpore dodijeljene prema odjeljcima Privremenog kriznog okvira.
3 SILVANO GLIGORA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, Način i rokovi podnošenja zahtjeva Poštovani, Dosta malih sirana koje su otvorena po posebnim uvjetima nalaze se u sklopu obiteljskih kuća i nemaju svoje obračunsko mjerno mjesto .Oni koriste OMM od kućanstva.Moj prijedlog je da se prihvati OBM koje se nalazi na istoj adresi na kojem je i objek za preradu bez obzira na koga glasi OMM.Mi mali sirari imamo također povećanje troškova energenata jer koristimo energiju za preradu i čuvanje sira kroz cjelu godinu. S poštovanjem Primljeno na znanje Podnositelji Zahtjeva za potporu prilažu uz isti preslike računa i dokaze o plaćanju za opskrbu energenta koji koriste za prihvatljivu djelatnost u objektima u kojima se vrši prihvatljiva djelatnost. Ukoliko se radi o obiteljskoj kući tijekom administrativne kontrole nije moguće razlučiti troškove nastale u preradi i troškove nastale za potrebe kućanstva.