Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom kurikulumu nastavnoga predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ana Lopac Gros D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje U ishodu PRI OŠ PRI A.6.1. u sadržaju za usvajanje se predlaže "– smještaj najvažnijih organa u ljudskom tijelu" premda je to veću nižim razredima na toj osnovnoj razini pretpostavljeno za usvajanje. U istom ishodu se u preporukama za usvajanje predlaže "– pojavu elektriziranja tijela povezati s promjenom rasporeda čestica i narušavanjem organiziranosti u prirodi" -a do sada nigdje nisu spomenute čestice koje bi to omogućile da se sada u ovom dijelu radi nadogradnja kroz njihov kako se navodi raspored. Predlažem da se ipak učenicima omogući imenovanje osnovnih čestica. Nadalje ukoliko se ne opisuje osnovna građa stanica, o stanicama se samo govori kao osnovnoj organizacijskoj razini živih bića pitanje je po čemu učenicima objasniti da postoje tzv. istovrsne stanice koje grade tkivo? U ishodu PRI OŠ B.6.1 se predlaže "– princip nametničkog načina života povezati s mjerama higijene" -predlažem da se rasprostiranje nametnika poveže s mjerama higijene. PRI OŠ B.6.2 razradi se navodi učinak staklenika, a u preporukama se navodi pojačani učinak staklenika. Predlažem da se to uskladi. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je dorađen vezano za elektricitet i pojačani učinak staklenika.
2 Ana Lopac Gros D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje   Poštovani u preporukama za usvajanje odgojno obrazovnog ishoda PRI OŠ B.5.1. zapisano je : "važnost zraka za život povezati s nemogućnosti života u prostoru bez zraka (vakuumu)" -ovo je djelomično točno, naime vakuum nije pogodan za stanicu zbog niza svojstva koji onemogućuju rad stanice, a ne samo zbog nedostatka zraka. Nadalje grijanje i gorenje su dvije različite reakcije, fizikalna i kemijska pa bi možda i preporuka u ostvarivanju trebala ići u tom smjeru. Gorenje nije uvijek popraćeno plamenom pa to može kod učenika biti temelj za razvoj miskoncepta. Predložila bih da se nastajanje vjetra objašnjava i povezuje s razlikom u tlaku zraka posebno jer se i u vremenskoj prognozi na toj razini opisuje, a i u nastavku kod prirodoznanstvenog pristupa se proučava tlak. U sadržaju ishoda PRI OŠ B.5.2. možda ne naglašavati povezanost promjene temperature s godišnjim dobom obzirom na odstupanja, već u odnosu na temperaturu općenito. Odgojno obrazovni ishod PRI OŠ C.5.1. je u odnosu na prethodne razrede na osnovnoj razini, ne postoji veći pomak u odnosu na prethodnu godinu učenja npr. energija zvuka uopće se ni ne spominje u ovom dijelu. Nadopune se mogu napraviti i na temelju komentara koji su predloženi u ovom dokumentu. Predložila bih da se preporuče i sadržaji o energiji biomase, spomene mjerna jedinica energije, prijenos energije i izolatori. U preporukama za usvajanje ovdje se govori o masnim naslagama, a u prethodnom razredu o potkožnom masnom tkivu. Predlažem da se to ujednači. U dijelu prirodoznanstvenom pristupu možda je u skladu s ishodom pravilnije uputiti da se istražuje prisutnost energetski bogatih tvari, a ne hranjivih tvari. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini u skladu s razvojnom dobi učenika. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire. Predložene detaljne razrade aktivnosti predmet su metodičkog priručnika.
3 Ana Lopac Gros D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Kod odgojno obrazovnog ishoda PRI OŠ A.4.1. u dijelu preporuka navodi se "– ravnotežu tijela povezati s njegovom organiziranosti i građom" i pretpostavljam da je to povezano s "– istraživanja ravnoteže tijela u različitim položajima (npr. izrada skulptura, igra povjerenja)" i sad nisam sigurna kako bih to ja iščitala. Naime ravnoteža tijela, u smislu ravnoteže kada npr, čovjek hoda, lav trči ili žaba skače se postiže djelovanjem više organa tj. sustava organa. Ukoliko se kod prirodoznanstvenog pristupa govori o statici, ravnotežu obzirom na težište tada to treba dvoje tako i razdvojiti. Preporučila bih da se ravnoteža kao osjetilo ne spominje u ovoj dobi. U ishodu PRI OŠ B.4.1., njegovim preporukama "sprečavanja ovisnosti" preporučila bih da se zamijeni pojmom prevencija ovisnosti" U istom odgojno obrazovnom ishodu preporučila bih da se izmijeni preporuka za usvajanje "– nastanak karijesa povezati s nepravilnom higijenom usne šupljine i nastankom kiseline". Naime bakterije uzimaju ostatke šećera u usnoj šupljini, razgrađuju ga i pri tome nastaju kiseline. Možda upravo to napisati i ukazati na važnost pravilnog četkanja zuba pri čemu se uklanjaju bakterije koje razgrađuju šećere i u tom procesu stvaraju kiselinu koja uzrokuje propadanje zuba. U ishodu: PRI OŠ B.4.2. potrebno je izmijeniti isticanje da se živa bića prilagođavaju životnim uvjetima u smjeru lamrkizma. Velika je razlika reći: -živa bića su prilagođena uvjetima u okolišu i -živa bića se prilagođavaju uvjetima u okolišu. U dijelu razrade predložila bih nadopunu. Sila uzgona je učenicima bliska u trenutku kada se nalaze u vodi (bazenu ili moru) pa se sila uzgona može i na tom primjeru usvajati/proučavati. U razradi ishoda PRI OŠ B.4.3. navodi se "– opisuje prednosti različitih načina prehrane životinja". Ovo može dovesti do miskoncepta jer kod prilagodbi se oprezno treba govoriti o prednostima. Mislim da je dovoljno od učenika zatražiti da opisuje različite načine prehrane. U prirodoznanstvenom pristupu navodi se: "– uspoređivanja hranidbenih navika različitih organizama iste skupine". Definicija pojma "navika" prema jezikoslovac.hr govori o ustaljenoj sklonost ili načinu ponašanja kojeg se teško odviknuti u duhu toga naviku može imati čovjek, ali ne i ostala živa bića. U razradi ishoda PRI OŠ B.4.4. stoji "- razlikuje najvažnije onečišćivače vode, zraka i tla" predlažem da se stavi razlikuje najčešće, najveće (što ste već predvidjeli) izvore onečišćenja vode, zraka i tla. U istom duhu u dijelu "– opisuje najčešće onečišćivače prirode i važnost njene zaštite..." riječ onečišćivači ne ukazuje na smisao izvora ili posljedica već npr. čovjek ili krava (metan) pa bih predložila da se ta riječ zamijeni. U preporukama za usvajanje istog ishoda "– sposobnost biljke da upija vodu s otopljenim tvarima iz tla povezati s pohranom štetnih tvari u njoj i ugrožavanjem zdravlja ljudi" predložila bih da se i predloži opisivanje problema nakupljanja metala i mikroplastike (ne nužno upotrebom tih pojmova) u morskim organizmima, ribama koje potom završe na našim tanjurima. U ishodu PRI OŠ C.4.1. predložila bih da se ne razrađuje ishod s "– povezuje razlaganje Sunčeve svjetlosti s bojama koje vidi ljudsko oko", možda da se umjesto glagola povezuje, napiše prepoznaje. U ishodu i u razini usvojenosti na razini dobar piše: " učenik opisuje/prepoznaje načine pohrane te pretvorbu i prijenos energije u PROCESIMA na Zemlji". Procesi koji omogućuju pretvorbu energije u živim bićima su stanično disanje i fotosinteza, a ti se procesi ne spominju u sadržaju, preporukama i prirodoznanstvenom pristupu (da ne bi bilo zabune ni ne predlažem da se to uvodi u ovom dijelu poučavanja). Upravo zbog toga predlažem da se ishod revidira u skladu s očekivanim. U istom ishodu u sadržaju se spominje pojam: "potkožno masno tkivo" predložila bih da se izbaci jer se stanica spominje u petom razredu, a u prethodnim (i ovom) razredu se spominju organi i sustavi organa. Samim time učeniku , na ovom nivou je nejasno što je tkivo. U istom ishodu u sadržaju je potrebno dodati "drugih" između planeta i nebeskih tijela (jer i planet je nebesko tijelo) -znači: "...dolazi do planeta i drugih nebeskih tijela." U ovom ishodu ujednačiti terminologiju (što se događa s energijom) i ne pisati "koristiti" umjesto "omogućiti" ("energija se koristi za kretanje" jer energija omogućuje kretanje). Predlažem da se riječ "motritelja" zamijeni s "promatračem". Ukoliko se u dokumentu koristi pojam "energijske vrijednosti" onda to ujednačiti i s ostatkom dokumenta u cijeloj vertikali. U biologiji veliki miskoncept se stvara s izjavom: "biljka sama stvara hranu". Predložila bih da se kaže kako biljka stvara tvari bogate energijom. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum je dorađen vezano za ravnotežu, pojam promatrača, potkožno masno tkivo, druga nebeska tijela i različite načine prehrane životinja.
4 Ana Lopac Gros D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Predložila bih da se u kurikulumu Prirodoslovlja ne uvodi lamarkizam. Kod ishoda u četvrtom razredu posebno ću izdvojiti dijelove koji to potiču. U trećem razredu u preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda PRI OŠ B.3.3. navodi se: " prilagođavanje životinja za život u zraku, vodi i tlu..." dalje stoji i "-prilagođavanje biljaka prvenstveno se temelji na njihovoj potrebi za dostupnom svjetlosti" -ovo zadnje nije točno čak ni u smjeru lamarkizma. Biljke i životinje se ne prilagođavaju okolišu! (Kao što je Lamarck tvrdio da žirafa ima duge prednje noge i vrat zbog posljedica neprekidne upotrebe mišići vrata pa u svakoj sljedećoj generaciji su ti dijelovi postajali jači, razvijeniji...) Kod odgojno obrazovnog ishoda PRI OŠ B.3.4. u preporuci za usvajanje koristi se termin mlada biljka i odrasla biljka. Obzirom da životni ciklus biljke i ponavljanje tog ciklusa predlažem da se ti termini ne koriste kako se ne bi stvarao miskoncept o životu biljke. U preporukama za isti ishod predlaže se "istraživanja prilagodbi živih bića za život u određenom mediju" -predložila bih da se pojam medij zamijeni s pojmovima zrak, voda i tlo kako bi se postigla jezična ujednačenost. Potrebno je pojmovno ujednačiti ishod, sadržaj i preporuke odgojno - obrazovnog ishoda PRI OŠ C.3.1.. U ishodu se koriste pojmovi pretvorba, skladištenje, prijenos energije, a u dijelu razradi istog ishoda navodi se korištenje, iskorištavanje energije, a u preporukama za ostvarivanje još i distribucija. Ukoliko se kod učenika uvode ti pojmovi (korištenje, iskorištavanje) razvijaju se i miskoncept kako se energija može potrošiti. Predložila bih da se lom svjetlosti i odbijanje svjetlosti ipak ostavi za više razrede osnovne škole (fiziku) premda i učenici te dobi imaju problem shvatiti zašto zašto je nešto crne boje ili bijele boje. Bilo bi dobro da predložite kako učenicima ukazati na razliku između topline i temperature -jer bi učitelji mogli ulaziti u brzinu gibanja čestica što u ovom dobu nije primjereno. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Dio kurikuluma koji se odnosi na prilagođavanje živih bića okolišu temeljen je na varijabilnosti i prirodnoj selekciji, dok je dio kurikuluma koji se bavi energijom napisan u skladu sa zakonom očuvanja energije Odgojno-obrazovni ishodi definirani su u skladu s razvojnom dobi učenika te su u trećem razredu izrazi koristi/iskorištava primjereni.
5 Ana Lopac Gros D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Kod ishoda PRI OŠ A.2.1. u preporukama se nalazi kako se "... na glavi osjetilni organi" što nije točno. U području glave se nalazi dio osjetilnih organa, ali nikako na njoj. Možda smješteni su u području glave. Ishod PRI OŠ B.2.1. u razradi je pretpostavljeno povezivanje obilježja vremena s godišnjim dobima što je problem obzirom na promjene koje su prisutne u okolišu. Predlažem da se govori o vrijednostima koje bi trebale biti u određenom godišnjem dobu i da se onda uočavaju (trenutna) odstupanja. U preporuci: "uzročno-posljedičnu vezu između promjena u prirodi i ponašanja živih bića objasniti na učenicima poznatim primjerima" predložila bih da se u ovom dijelu spomene tj. dovede u kontekst promjena s količinom dostupne energije (svjetlosti, topline) u prirodi. U preporukama se predlažu primjeri poput posoljavanja prometnica -predložila bih da se taj primjer ukloni i preporuči neki drugi. Naime posoljavanje prometnica predstavlja ekološki problem jer se mijenja sastav i svojstva tla i kao takav će (nadamo se) u budućnosti nestati. (Pretpostavljam da je nenamjerna greška "voćki".) U preporukama za usvajanje spominje se pojam vodootpornosti -taj pojam ne ti trebalo koristiti u kontekstu biljnog svijeta (vodootporan je npr, sat ili tekstilni materijal). Možda bi trebalo na toj osnovnoj razini proučiti ulogu voska kao zaštitnog sloja koji sprječava isušivanja biljke, a ne suprotno da voda ne ulazi u biljku. Ako su u ishodu PRI OŠ B.1.2. spomenuti znakovi opasnosti (predložila sam piktograme) i znakovi upozorenja, onda predlažem da razrada u ishodu PRI OŠ B.2.3. bude opisuje važnost poznavanja znakova opasnosti (piktograma) i znakova upozorenja. Predložila bih da se pojam "obilježja vremena" zamijeni s prikladnijim pojmom. Naime obilježje vremena je u redu kad govorimo o dugoročnom, obilježju npr. klime. Možda je za tu dob primjerenije staviti pojam vremenske prilike ili vremenske pojave jer to je ono što će kod nas odrediti neka ponašanja -pa ćemo u određene poljoprivredne radove krenuti u trenutno povoljnim vremenskim prilikama ili obući ćemo vestu ako u kolovozu najave kišno večer s nižom temperaturom zraka, predviđaju kratkotrajno zahlađenje. U preporukama za usvajanje odgojno obrazovnih ishoda PRI OŠ C.2.1. nalazi se rečenica: "energiju povezati s pokretanjem svih procesa u neživoj i živoj prirodi" -predložila bih da se riječ "pokretanje" zamijeni odvijanje ili sličnim, jer je pokretanje sugerira da je potrebna energija samo za početak. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Djelomično su dorađeni sadržaji koji se odnose na osjetilne organe, vremenske uvjete tijekom godišnjih doba i voska kao zaštitnog sloja biljke. Unesen je pojam piktogram. Pojam pokretanje zamijenjen je pojmom odvijanje.
6 Ana Lopac Gros D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Poštovani, ishod PRI OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje obilježja pojedinih godišnjih doba na temelju opažanja bi trebalo promijeniti. Naime to opažanje je učenicima u trenutnim uvjetima nemoguće: neka od obilježja godišnjih doba odudaraju od teorijski opisanih. Duljinu dana i noći učenici mogu promatrati. S druge strane količina i vrsta padalina, temperatura uslijed različitih poremećaja u prirodi odstupa od teorije koju bi mi željeli da učenici nauče. Promatrajući djecu u razredu na kraju se svodi da govorimo o onome što bi trebalo biti i o vremenskim uvjetima koji jesu u okolišu. Upravo zbog toga predložila bih da se razmisli o svrsi ovog ishoda. Poželjno je da uče kakvi bi uvjeti trebali biti, ali oni to trenutno ne mogu opažati bez namještanja rezultata. Nadalje u sadržaju za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka je: "utjecaj godišnjih doba na ponašanje živih bića". Godišnja doba neće utjecati na ponašanje živih bića, ali npr. vremenski uvjeti, količina svjetlosti i sl. može utjecati na ponašanje živih bića. Predloženo je u sklopu ishoda istražiti nastajanje oblaka u boci -osim "VAU" efekta, a to je onda na opažajnoj razni dijete te dobi teško može obzirom na predznanja istražiti što se dogodilo, koji je uzrok nastajanja tog oblaka. Ishod PRI OŠ B.1.2. u razradi je stavljeno: razlikuje značenje osnovnih znakova upozorenja i opasnosti. Znakovi opasnosti je zastario izraz, naime treba stajati piktogrami. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Djelomično su dorađeni sadržaji koji se odnose na vremenske uvjete tijekom godišnjih doba. Istraživanje nastanka oblaka prebačeno je u viši razred. Unesen je pojam piktogram.
7 Dinko Marin D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Ponovna neusklađenost s postojećim dokumentom geografije, svemir, galaksije i Sunčev sustav u geografiji su propisani ishodima u 8 razredu. Isto je ciljano napravljeno jer ovi sadržaji su se nekad učili u petom razredu i zaključeno je kako su previše apstraktni za učenike petih razreda pa su pomaknuti u osmi. I zaista to je dobo napravljeno. Kao učitelj i dalje smatram da su ovi sadržaji koji se tiču svemira preteški za učenike šestog razred. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Detaljna razrada predloženih aktivnosti pripada kurikulumima i metodičkim priručnicima za nastavne predmete Geografija, Fizika i Kemija.
8 Dinko Marin D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje   U dokumentu je vidljiva potpuna neusklađenost s postojećim kurikulumima a tu mislim na kurikulum Geografije. Naime, ovdje se od učenika traži usvajanje sadržaja koji se tiču zraka pa se čak spominje vjetar, klima, tlak zraka itd. Čak se spominju klimatske promijene. Kako o istima govoriti ukoliko učenik nije usvojio prostornu raspodjelu klima, a to se uči u 6 razredu iz geografije. Većina ishoda navedenih ovdje su propisani za kurikulum 6 razreda geografije. Dakle vidljiva je neujednačenost dokumenata što nije dobro. Ista stvar se događa i sa tlom, kao i sa obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije koji se rade u geografiju također u šestom razredu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH.
9 Draginja Mrvoš_Sermek Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole Kao zainteresirana javnost pomno smo pročitali sadržaje Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, kao i vrijedne iscrpne komentare u kojima smo pronašli brojne navode na koje bi se i osobno osvrnuli pa ih stoga podržavamo. Među njima su manjkavost metodologije izrade dokumenta, neadekvatna (u praksi često neizvediva) uporaba glagola' istražiti', opetovanje sadržaja kroz obrazovna razdoblja bez jasnog cilja razrade i nadogradnje pojmova primjereno razvoju učenika. Makroskopski pristup pojmu nerijetko se isprepliće sa submikroskopskim, bez jasnog navođenja značenja potonjeg. Još jednom je, nažalost, u stvaranju dokumenta iznimne važnosti primijenjen pristup 'odozdo prema gore' iako je kroz 'naše obrazovne reforme' pokazao brojne mane. Pristup 'odozgo prema dolje' ovdje je mogao biti ogledni primjer kako stvarati kurikulum, samo da je bilo vremena za postaviti temeljne ishode na vrh piramide i sinergijski ih razraditi prema dolje. Pisanog teksta je moglo biti upola manje, a metodološki formalizam ne bi izgubio na značaju, čak što više, bio bi razumljiviji u ciljevima i ishodima. Kao takav, a obogaćen inovativnijim preporukama za usvajanje OO ishoda uz već postojeće iz predmeta prethodnika, bio bi od veće pomoći nastavnicima u provedbi nastave. Ovako će učitelji i nastavnici još jednom s natpisima u tisku da sustav vjeruje u stručnost i kompetentnost svojih radnika u obrazovnom sustavu, po tko zna koji put ostati sami. Hoće li moći i htjeti načiniti promjene nakon dugih godina iskustva u istom kurikulumskom okruženju s ovakvim dokumentom? Uz to sumnju u iskren iskorak pomalo pobuđuje i vrijeme provedbe eksperimenta od 4 godine kada je kurikulum osmišljen za 6 godina poučavanja. Opravdan strah se temelji na nedavnom eksperimenu provedenom na cijeloj populaciji učenika Hrvatske kada se realno i proklamirano vrijeme eksperimenta u konačnici svelo na 4 mjeseca prije donošenja konačnih predmetnih kurikuluma. No to ne znači da treba odustati, Murphyjevo pravilo za uspjeh bit će jednom i na strani dobrog obrazovnog pomaka. Neka to bude ovaj. Prije svega treba pozdraviti iskorak prema novom i potražiti u njemu dobro te pokušati konstruktivno doprinijeti. Dobar i loš dokument je samo mrtvo slovo na papiru ako nema onih koji će ga provesti u 'život'. Najvažniji dio ovog četverogodišnjeg eksperimenta treba biti sustavan i dobro osmišljen rad s nastavnicima, ne preko jednodnevnih seminara nepovezana sadržaja, već kroz module koji će razraditi preporuke temeljnih ishoda ovog kurikuluma 'odozgo prema dolje' kroz predavanja i radionice. Module podrške novoj nastavi Prirodoslovlja trebaju osmisliti zajedno nastavnici u praksi, metodičari različitih struka i 'trajna obrazovna politika'. Taj pristup će vjerujemo doprinijeti: (a) poboljšanju ovog dokumenta nakon eksperimenta jer će dati mjerljive podatke temeljene na teoriji i praksi, (b) smjernicama za daljnji rad u poučavanju nastavnog kadra i poučavanju učenika i (c) kvaliteti udžbenika. Stvaranje standarda poučavanja za pojedine obrazovne ishode nije gušenje nastavničke kreativnosti već temelj i sigurnost za daljnji samostalni razvoj osobne nastavne prakse. Prof. dr. sc. Milan Sikirica znao je često reći Sloboda je odgovornost. Ne bi trebala biti samo odgovornost učitelja i nastavnika bez adekvatne potpore. Kemijske sadržaje koji su uklopljeni u ovaj kurikulum nećemo ponaosob komentirati jer su načelno vezani na gore već iznijete opće sugestije i uz malo truda nakon ukupne revizije mogu se doraditi. Samo dva primjera:... da su dva tijela iste mase u ravnoteži...( PRI OŠ A.1.1.)// jasna je želja autora ali u školama nema prikladne vage za taj eksperiment, istina je i da se može načiniti priručna//; razlikuje materijale od kojih su načinjena tijela, prirodni i umjetni materijali // za taj uzrast to je delikatna rasprava ako je temeljena samo na iskustvenom znanju//...). U najboljoj vjeri, u ime Metodike nastave kemije, Kemijski odsjek, PMF, Zagreb, izv. prof. dr. sc. Draginja Mrvoš-Sermek Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Dorađen je dio o umjetnim i prirodnim materijalima.
10 Gordana Kralj D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Predlažem da se sadržaji ishoda PRI OŠ B.1.2. dopune zaštitom zdravlja (prepoznati važnost preventivnih i redovitih pregleda liječnika i stomatologa) što je predviđeno tek u drugom razredu. Također bi ih trebalo upoznati s postupcima vezanim uz opekotine/ogrebotine/ozljede te krvarenje iz nosa što se veoma često događa učenicima tog uzrasta. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 Ines Radanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta  Treba krenuti od pretpostavke da se kurikulum gradi od vrha na niže, a ne obratno. No, to se nije ovdje ispoštovalo. U 3. se razredu radi isto što i u petom, a u četvrtom isto što u je u šestom. I to doslovno isto. Djeca trebaju učiti rano prirodoslovlje prvenstvo promatrajući i opisujući. Djeca trebaju promatrati i opisivati što vide, trebaju govoriti - vježbati izražavanje te trebaju čitati i prepričavati pročitano. Čemu sva ta biologija u razrednoj nastavi, a kad dođu do 5.OŠ ne znaju čitati, ne znaju se izražavati. Ovaj je kurikulum podloga za faktografiju i u tom smislu nije nikakav korak naprijed. U ranom učenju prirodoslovlja, treba svakako primijeniti i vrlo jednostavne pokuse iz fizike i kemije, a ta zapažanja i zapažanja uz biološka promatranja neposrednog okoliša treba integrirati s promatranjima vezano uz fizičku geografiju (po mogućnosti u 5. i 6. razredu planirati timsko poučavanje Prirodoslovlja i Geografije). Svakako treba umanjiti naglasak na biološkim pojmovima i konceptima, koji se u ranom učenju, kako su ovdje predstavljeni, ne mogu u potpunosti objasniti, posebno iz razloga što često nije jasno iskazana izgradnja koncepata, već su istaknuti i natrpani brojni elementi ekologije, ekoloških čimbenika, međudjelovanja, odnosa među živim bićima, onečišćenja i drugih bioloških složenih koncepata bez naglaska na rano učenje. Puno bi bilo bolje ne inzistirati na koncentričnom rasporedu kada on nije neophodan, već uvesti većinu bioloških koncepata na razini koju djeca mogu u potpunosti razumjeti te ih kasnije po potrebi u spiralnom rasporedu povezati s nadgradnjom u drugom kontekstu učenja (barem drugim primjerima). Treba posebno paziti da se izbjegnu ponavljanja iz razreda u razred, jer se primijenjeni koncentrični raspored nastavnih sadržaja često odražava kao potpuno ponavljanje i djeca će imati osjećaj da 6 godina uče jedno te isto. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Radna skupina detaljno je proučila vaše komentare. Hvala vam na podršci. Drago nam je da se slažete s time da je najvažniji odmak od dosadašnjeg pristupa taj da se inzistira na iskustvenom učenju, razumijevanju i samostalnom zaključivanju, a ne na činjeničnom pristupu. Isto tako, primijenili smo spiralni, a ne koncentrični pristup pa se ishodi vezani za pojedine makrokoncepte proširuju iz godine u godinu u skladu s kognitivnim sposobnostima pojedinog uzrasta. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su u prvom redu općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. U kurikulumu su učinjene izmjene koje ste nam predložili za naglašavanje timskog poučavanja Geografije i Prirodoslovlja.
12 Ines Radanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Komentari uz dijelove prijedloga kurikuluma za 6OŠ A. Organiziranost prirode PRI OŠ PRI A.6.1 Razrada ishoda – povezuje organiziranost u prirodi s djelovanjem sile Preciznije izraziti. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – organiziranost u prirodi povezati s djelovanjem sile Preciznije izraziti. B. Procesi i međudjelovanja PRI OŠ B.6.1. Razrada ishoda – uspoređuje životne uvjete različitih staništa – povezuje zadovoljavanje potreba, ponašanje i preživljavanje živih bića sa životnim uvjetima staništa Opet se ponavlja. Sugeriramo u 5. razredu usredotočiti se na abiotičke uvjete staništa i uvid u prilagodbe organizama različitim abiotičkim uvjetima na staništu, a u 6. razredu se više posvetiti biotičkim odnosima na različitim staništima (odnosi među organizmima, prehrana organizama, hranidbene mreže i sl.) te rasprostranjenost organizama s obzirom na abiotičke i biotičke uvjete na staništu. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – raznolikost životnih uvjeta na različitim staništima – potrebe živih bića i njihovo zadovoljavanje – prilagođavanje i ponašanje živih bića Sva tri sadržaja se ponavljaju pa treba izbaciti ili jasno izraziti razliku u odnosu na prijašnje učenje. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – posjet zvjezdarnici ili planetariju uz promatranje noćnog neba teleskopom Jako je važno, osim učenja na teoretskoj razini, provoditi i jednostavna astronomska promatranja koja su vrlo primjenjiva i djeci te dobi vrlo zanimljiva (npr. promatranje zalaska/izlaska Sunca tijekom godine u usporedbi na npr. krovove kuća ili neki drugi orijentir, promatranje i prepoznavanje najpoznatijih i lako uočljivih zvijezda). – gravitacijsku silu povezati s položajem nebeskih tijela te okretanjem oko svoje osi – organiziranost u prirodi povezati sa silom koja drži čestice na okupu (unutar tijela, u svemiru) – pojavu elektriziranja tijela povezati s promjenom rasporeda čestica i narušavanjem organiziranosti u prirodi Uz učenje o sili ima mnogo toga što se može jednostavno eksperimentalno istraživati u ovoj dobi (inercija, akcija i reakcija, trenje, otpor....), a bitno je razumijevanje i bioloških koncepata. – kod raznolikosti životnih uvjeta na staništu naglasak staviti na različitu temperaturu, količinu svjetlosti, vlažnost, pH-vrijednost, brzinu strujanja zraka ili vode i sl. – terenska nastava na najmanje jednom staništu uz usporedbu životnih uvjeta tog staništa s poznatim životnim uvjetima staništa nekog drugog ekosustava za koje su podaci prikupljeni iz literature ili također na terenskoj nastavi (npr. livada/šuma, more/kopnena voda); druga mogućnost je unutar istog ekosustava odabrati područja s različitim životnim uvjetima – ukazati na promjene životnih uvjeta u tlu prilikom poplave i suše Sve tri preporuke se ponavljaju pa treba izbaciti ili jasno izraziti razliku u odnosu na prijašnje učenje. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja životnih uvjeta staništa Izbaciti – već su radili u 5OŠ ili dodati jasne preporuke što i kako istraživati/uspoređivati da bude uočljiva izgradnja koncepata uz obaveznu terensku nastavu na različita staništa. PRI OŠ B.6.2. Razrada ishoda – objašnjava utjecaj svjetlosnog onečišćenja, onečišćenja bukom i UV-zračenja na živa bića Ovo je već spomenuto ranije pa treba izbaciti ili jasno izraziti izgradnju koncepata i razliku u odnosu na prijašnje učenje. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – onečišćivači zraka, vode i tla Već spomenuto – navesti koja je ovdje nadogradnja ako će ostati. – pravilno zbrinjavanje otpada – 4R princip (smanjiti/ponovno upotrijebiti/reciklirati/energijski iskoristiti) – onečišćenje bukom, svjetlosno onečišćenje, UV-zračenje Već spomenuto mnogo puta. Odlučiti i ostaviti samo u jednom razredu, a drugdje izbaciti ili naglasiti . Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – onečišćenje vode povezati s pojavom “cvjetanja” i nedostatkom kisika u vodi Radije u Biologiji 7OŠ. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja onečišćenja zraka, vode i tla Ponavlja se, jasno napraviti razliku ako ostaje, ne ostaviti samo kao istraživanje literaturnih izvora, a već su ranije prepoznali što su mogli. – istraživanja utjecaja različitih onečišćenja na živa bića Oni neće moći istražiti utjecaj, osim u literaturi, a to ne bi trebao biti prioritet. Onečišćenja su već ranije prepoznali u okolišu. – istraživanja utjecaja mikroplastike na živa bića Oni neće moći istražiti utjecaj, osim u literaturi a to nije smisao – mogu eventualno istražiti prisutnost mikroplastike. – istraživanja povezanosti uzroka i posljedica onečišćenja uzrokovanih prirodnim nepogodama i utjecajem čovjeka, ali i mjera za njihovo sprečavanje Ovo u ovoj dobi mogu prepoznati promatranjem ili saznati samo putem literaturnog uvida, a ne istraživanja. PRI OŠ B.6.3. Razrada ishoda – povezuje životne uvjete staništa s bioraznolikošću Ponajprije im treba pravilno približiti značenje pojma bioznolikost (naznačiti u sadržajima i preporukama), a potom tražiti primjenu u istraživanju. Preporučiti posjet nacionalnom parku i/ili parku prirode. – predlaže osobni doprinos održivom razvoju Ponajprije im treba približiti značenje pojma održivi razvoj (naznačiti u sadržajima i preporukama), a potom tražiti primjenu. PRI OŠ B.6.4. Razrada ishoda – objašnjava da u prirodi postoje pojave i procesi koji se ponavljaju ciklički – opisuje cikličke pojave i procese vezane uz kretanje nebeskih tijela – objašnjava proces kruženja vode u prirodi – povezuje cikluse u prirodi s ponašanjem živih bića – objašnjava na primjeru životni ciklus biljke i životinje Ovo su već puno puta radili – radije se usredotočiti na čovjeka – npr. usporediti životni ciklus / životna razdoblja čovjeka s promjenama u prirodi i okolišu i sa životnim ciklusima biljaka i životinja iz svakodnevnog okruženja učenika. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – ciklusi u prirodi: dnevno-noćni ritam, godišnja doba, Mjesečeve mijene, kruženje vode u prirodi – životni ciklus biljaka i životinja Mnogostruko se ponavlja bez jasnog proširivanja. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja razloga cikličkih pojava u prirodi – istraživanja kruženja vode u prirodi Mnogostruko se ponavlja bez jasnog proširivanja. C. Energija Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pretvorbe i prijenos energije u neživim i živim sustavima – pretvorba i prijenos energije u hranidbenom lancu/mreži Pojasniti razinu objašnjenja da ne bi bilo pretjerivanja. – prijenos topline s tijela više na tijelo niže temperature – toplinska izolacija Dodati primjere kao što su opeklin i/ili pregrijavanje tjela uslijd bolesti/izlaganja suncu... Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja prisutnosti škroba u listovima Bolje uvesti u Biologiji 7OŠ. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini u skladu s razvojnom dobi učenika. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire. Ishodi su kreirani spiralnim pristupom koji podrazumijeva proširenje pojedinih tema/područja. Predložene detaljne razrade aktivnosti predmet su metodičkog priručnika.
13 Ines Radanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje   Komentari uz dijelove prijedloga kurikuluma za 5OŠ A. Organiziranost prirode PRI OŠ A.5.1. Većina je već bila u skoro jednakom obliku uključena u učenje nižih razreda ovog prijedloga. Razrada ishoda – uspoređuje obilježja nežive i žive prirode – objašnjava da prirodu grade tvari različitih svojstava Oba se ishoda ponavljaju se bez uočljivog proširivanja. Izbaciti ili jasno istaknuti razliku. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – obilježja nežive i žive prirode – čestična građa tvari Dodati jasne razlikovne elemente izgradnje koncepata uz ove sadržaje u odnosu na prethodno učenje ako će ostati ili izostaviti jer su već učili. – obilježja živih bića (disanje, kretanje, razmnožavanje, prehrana, podražljivost, rast, razvoj, starenje, umiranje, stanična građa) Ponavlja se – može ostati ako se primjeni istraživanje (zapažanja na njima i članovima obitelji (mikroskopiranje sluznice usta – za staničnu građu) – povezati s promatranjima na određenim primjerima na kojima mogu pratiti i po promatranju sistematizirati (npr. akvarijska ribica; mak, suncokret ili druga jednogodišnja biljka – mikroskopiranje lista da vide stanice). S obzirom da se uvodi stanična građa, potrebno ju je istaknuti i u ishodima. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja građe nežive i žive prirode lupom i mikroskopom Treba ponuditi konkretne primjere važne za izgradnju koncepata – u protivnom će se u udžbenicima i u praksi ponavljati isti primjeri koje su učili prošlih godina. B. Procesi i međudjelovanja Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – važnost zraka za život na Zemlji – sastav zraka: smjesa plinova (kisik, dušik, ugljikov dioksid, vodena para i ostali plinovi) i lebdećih čestica Dušik je nepotrebno uvoditi u ovoj dobi – ništa im neće značiti. PRI OŠ B.5.2. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – svojstva vode: miris, boja, prozirnost, agregacijska stanja, temperatura, strujanje, kiselost, gustoća, tlak, uzgon, površinska napetost, voda kao otapalo Razmisliti i dobro definirati što će se raditi sada ako je potrebno, a što u nadgradnji u 7OŠ uz fiziku i kemiju da ne bude preklapanja. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – strujanje vode objasniti na primjeru stajaćica i tekućica Treba biti detaljnije – to su uočili već ranije. – kiselost vodenih otopina dokazati prirodnim indikatorima Vrlo lako usvoje i indikatorske pH papiriće kao pokazatelje razlika, a važno je za provedbu istraživanja i mjerenja za usporedbu. – anomaliju vode povezati s preživljavanjem živih bića u vodi tijekom zimskih mjeseci (nije nužno uvođenje pojma anomalija vode) Umjesto anomalije vode koristiti svojstva vode. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja postupaka filtriranja onečišćene vode prirodnom metodom Razlikovati čistu vodu (uključujući i prirodnu u npr. bari ili lokvi) od onečišćene. Pojasniti prirodnu metodu. PRI OŠ B.5.3. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – važnost tla za život Važnost za biljke i povezanost sa životinjama koje žive u tlu (npr. gujavica, krtica) i mikroorganizmima (bakterije kao razlagači – kompost su već upoznali može se dopuniti s truljenjem) PRI OŠ B.5.4. – fosili - dokazi promjenljivosti živih bića – izumrle vrste tijekom Zemljine prošlosti Prikazati na sasvim elementarnoj razini (djeci je to zanimljivo - ali to trebaju biti pričice i izrada fosila i posjet muzeju - toliko da im nije nimalo opterećujuće). Djeci te dobi izumrli organizmi /dinosauri su jako atraktivni. Ovdje samo upoznaju osnovni koncept o kojem su čuli u medijima. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – povezati funkciju pluća/škrga s izmjenom kisika i ugljikova dioksida Izbaciti – do detalja je razrađeno u 7. razredu i tamo je primjerenije. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja različitih načina kretanja kroz vodu, zrak ili tlo Izbaciti – do detalja je razrađeno u 7. razredu i tamo je primjerenije. – istraživanja učinka masnog tkiva, perja i dlake kao toplinskih izolatora To su zgodni praktični radovi koji su zabavni i poučni i na njima treba graditi učenje. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja prisutnosti hranjivih tvari (škroba i masnoća) u namirnicama Radije u 7. razredu. PRI OŠ C.5.1. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – izvori energije (npr. Sunce, hrana, goriva, baterija) – obnovljivi i neobnovljivi izvori energije Već je sve uključeno u nižim razredima – izbaciti ovdje ili ranije. Ovdje ponuditi nadgradnju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini u skladu s razvojnom dobi učenika. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire. Predložene detaljne razrade aktivnosti predmet su metodičkog priručnika.
14 Ines Radanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Komentari uz biološke dijelove prijedloga kurikuluma za 4OŠ Povezuju životne uvjete staništa s bioraznolikošću životnih zajednica te opisuju međuodnose i prilagodbe živog svijeta. Treba li složeni pojam bioraznolikost uvesti u ovoj dobi – osnovni smisao da, ali bolje koristiti raznolikost živog svijeta. PRI OŠ A.4.1. Razrada ishoda – prepoznaje ustrojstvo prirode na primjeru životne zajednice Dopuniti prema TIMSS: Povezati uobičajene biljke i životinje (npr. zimzeleno drveće, žabe, lavovi) s uobičajenim ekosustavima (npr. šume, bare, travnjaci). Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja građe organskih sustava i smještaja organa Kako će ovo istražiti? Mogu promatrati na modelu i simulaciji ili video materijalu. – istraživanja životnih zajednica različitih staništa U kom obliku i obimu? Previše općenito. Povezati s A.4.2. PRI OŠ A.4.2. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja biljnog i životinjskog svijeta prirodnogeografske regije Previše općenito i jednako onom kroz protekle 3 godine. Mogu npr. prema jednostavnom slikovnom ključu istražiti brojnost jedinka najčešće biljne vrste prirodnogeografske regije u kojoj žive ili poželjno bi bilo da se uvede terenska nastava u ostale dvije regije i tamo provede slično istraživanje na istom tipu staništa. B. Procesi i međudjelovanja PRI OŠ B.4.1. Razrada ishoda – objašnjava važnost odgovornog ponašanja prema sebi i drugima Dopuniti prema TIMSS: Opisati svakodnevna ponašanja koja promiču dobro zdravlje (npr. uravnotežena prehrana, redovito vježbanje, pranje zubi, dovoljan unos spavanje, nošenje kreme za sunčanje); Povezati prijenos uobičajenih zaraznih bolesti s ljudskim kontaktom (npr. dodirivanjem, kihanjem, kašljanjem); opisati neke metode sprječavanja prijenosa bolesti (npr. cijepljenje, pranje ruku, držanje fizičke udaljenosti od oboljelih osoba) Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – nastanak karijesa povezati s nepravilnom higijenom usne šupljine i nastankom kiseline Hoće li u ovoj dobi razumjeti što je kiselina i njen utjecaj? Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja povezanosti u funkcioniranju organskih sustava – istraživanja posljedica ovisnosti Kako će ovo istražiti – na literaturnim izvorima? – simulacije nastanka karijesa (npr. djelovanja kiseline na ljusku jajeta) Ako će razumjeti što je kiselina – inače se to istraživanje radi u 7OŠ i ne bi bilo dobro ovdje isto ponavljati. PRI OŠ B.4.2. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kod opisivanja životnih zajednica voda ukazati na djelovanje sile uzgona, ali bez definiranja pojma (npr. kornjače se lakše kreću u vodi, nego na kopnu) Bolje ne uvoditi ako se ne može objasniti zašto je tako – teško razumiju i u 6OŠ kada to sada rade. – prilagodbe živih bića životnim uvjetima staništa opisati na učenicima bliskim primjerima (npr. mimikrija, Treba li to uvoditi u ovoj dobi? biljke slanuše, biljke i životinje obalnih područja Dodati i druge primjere za druge regije ili napisati da treba koristiti regionaln primjere. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja životnih uvjeta i životnih zajednica staništa različitih prirodnogeografskih regija Republike Hrvatske Na razini klimatskih obilježja, obilježja tla… navesti koje životne zajendive (livada, šuma, morska obala, potok, bara, kamenjar (poljoprivredne kulture)… – istraživanja djelovanja sile uzgona Ponavlja se u 5OŠ. – istraživanja prilagodbi živih bića životnim uvjetima staništa Preciznije dati primjer i kontekst da ne bude ponavljanja. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – odnose između jedinki istih i različitih vrsta objasniti na učenicima poznatim primjerima (izostaviti pojam simbioza) Pojednostaviti prema TIMSS: Objasniti da se neka živa bića u ekosustavu natječu s drugima za resurse (npr. hranu, svjetlo, prostor). PRI OŠ B.4.4. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja mogućih izvora onečišćenja zraka, vode i tla – istraživanja načina pohrane štetnih tvari u tijelo biljke – istraživanja posljedica onečišćenja voda na živa bića – istraživanja postupaka sprječavanja onečišćenja prirode Predložiti konkretna promatranja i pokuse za sve istaknuti – u ovako općenitom obliku je presloženo ili će se raditi na teoretskoj razini istraživanjem dostupnih literaturnih izvora ili video materijala, a time se gubi smisao istraživanja u prirodoslovlju. C. Energija PRI OŠ C.4.1. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – pretvorbu i prijenos energije u hranidbenom lancu opisati na način da biljka sama stvara hranu zbog čega se nalazi na početku hranidbenog lanca, a svaki sljedeći član dobiva energiju tako što pojede prethodnog člana; energija se koristi za kretanje, zagrijavanje tijela, rast i razvoj te druge procese Prema TIMSS: Dovršiti model jednostavnog hranidbenog lanca koristeći uobičajene biljke i životinje iz uobičajenih ekosustava (npr. šuma, pustinja, rijeka, ocean). Opisati uloge živih bića u svakoj karici jednostavnog prehrambenog lanca (npr. biljke proizvode vlastitu hranu; neke životinje jedu biljke, dok druge životinje jedu životinje koje jedu biljke). Prepoznati uobičajene predatore i njihov plijen te opisati njihove odnose. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja energijske vrijednosti različitih namirnica proučavanjem deklaracija Povezati ih s mogućim hranidbenim lancem. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire. Kurikulum je dorađen vezano za pojam bioraznolikosti, odnose između živih bića, povezanost biljaka i životinja s određenim staništem i silu uzgona.
15 Ines Radanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Komentari uz biološke dijelove prijedloga kurikuluma za 3OŠ Proučavaju osnovna svojstva zraka, vode i tla te opisuju osnovne prilagodbe živih bića za život u pojedinom mediju. Ako ovako ostane ponavljati će se u 5OŠ – jako precizno naznačiti što treba biti uključeno u kojem razredu. Ovdje se bolje usmjeriti na promatranje/istraživanje potreba za održavanjem života (količina vode, temperatura, količina svjetlosti, dostupnost hrane), a u 5OŠ mjeriti fizikalno-kemijske parametre prostora/medija (tlo, zrak, voda) uz uspostavljanje uzročno-posljedičnih veza s prilagodbama i načinom života. Nadograđuju usvojena znanja o promjenama u prirodi i njezinoj građi na primjeru životinja i biljke cvjetnjače opisujući njihov životni ciklus kako bi nadogradili znanja o cikličkim pojavama u prirodi. Nespretno izraženo. Bolje Povezuju građu i funkciju živih bića s osnovnim uvjetima za održavanje života u okolišu. Ako je dodan primjer biljke cvjetnjače bilo bi dobro predložiti djeci bliski primjer žabe za životni ciklus životinje. A. Organiziranost prirode PRI OŠ A.3.1. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – skupine životinja: sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci, ribe Prema TIMSS: usporediti fizičke karakteristike i karakteristike ponašanja koje razlikuju glavne skupine živih bića (tj. kukci, ptice, sisavci, ribe, gmazovi i cvjetnice); razlikovati skupine životinja s kralježnicom od skupina životinja bez kralježnice Dodati kukce, a razmotriti dodavanje i pauka (većina djece lagano usvoje glavne morfološke razlike u odnosu na kukce – oni su im zanimljivi i mnogi ih se boje pa treba raditi na tom strahu od malena), puževa i školjkaša te mikroorganizama (od vrtića znaju za bakterije). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kod klasifikacije živih bića, voda i tla naglasak staviti na princip klasifikacije, a ne na pamćenje pripadnosti pojedinoj skupini te koristiti primjere iz tradicijske regije i županije; bez uvođenja pojma klasifikacija Koristiti pojam raspodjela/grupiranje. – za klasifikaciju koristiti različite, učenicima poznate kriterije (npr. način prehrane/kretanja/disanja; samonikle/uzgojene biljke; drvenaste/zeljaste biljke; suhi/sočni plodovi; plodno/neplodno tlo; boja tla; propusnost tla; tekućice/stajaćice) Dodati uz kriterije klasifikacije: s kralježnicom/bez kralježnice, izgled tijela / broj nogu Propusnost tla bolje neka upoznaju u 5OŠ. PRI OŠ A.3.2. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – predstavnici biljnog i životinjskog svijeta tradicijske regije i županije Klasifikacija prema skupinama i korištenim kriterijima klasifikacije (povezati s ishodom A.3.1.) – inače se ponavlja iz 2OŠ. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – funkciju organa živih bića opisati na primjeru neke biljke cvjetnjače i životinje iz tradicijske regije (biljka: funkcija korijena, lista, stabljike, cvijeta, ploda; životinja: funkcija mozga, osjetnih organa, pluća/škrga, srca, mišića, kostiju); kod funkcije lista samo navesti stvaranje hrane bez imenovanja i opisa procesa, a kod životinje ne navoditi organske sustave Krenuti od funkcija čovjeka, nakon toga kod drugih životinja prema skupinama u ishodu A.3.1. – sistematizirati sa sličnostima i razlikama (uključujući biljka – životinja). Uz kosti uvesti tjelesni potporanj (ili slično) – posebno ako će se dodati puževi i školjkaši. Dodati: usnih organa i crijeva. B. Procesi i međudjelovanja Ako se u organiziranosti uvodi građa treba je upotpuniti s osnovnom funkcijom organa koji se navode. PRI OŠ B.3.1. Učenik povezuje na temelju istraživanja svojstva i sastav zraka, vode i tla sa životnim uvjetima. Bolje u ovoj dobi povezati ih s obilježjima živih bića koja žive u njima – u poveznici s ishodom A.3.1., a u 5OŠ detaljno istražiti životne uvjete. Jasno istaknuti ovdje i u razradi ishoda izgradnju koncepata i kontekst učenja - ovako se sve ponavlja u 5OŠ. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – najvažniji sastojci zraka: dušik, kisik, ugljikov dioksid, vodena para Dovoljno je za dob ostati na ovome kao značajnom dijelu zraka. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – agregacijska stanja vode povezati s obilježjima vremena (2. razred), bez uvođenja pojma agregacijsko stanje tvari Za agregacijsko stanje tvari predložiti zamjenski naziv (neće moći izgovoriti). – vjetar prepoznati samo kao strujanje zraka (bez opisa izmjene toplog i hladnog zraka) Ako se uvodi treba objasniti - djeca mogu razumjeti i može se jednostavno dokazati – zašto uvoditi bez objašnjenja ako mogu razumjeti. – propusnost tla povezati s krupnijim i sitnijim česticama tla – ukazati na ovisnost temperature vode i tla o temperaturi zraka Izostaviti - ponavlja se u 5OŠ. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja svojstava zraka Izostaviti - ponavlja se u 5OŠ. – istraživanja svojstava vode Izostaviti - ponavlja se u 5OŠ. – istraživanja svojstava tla Izostaviti - ponavlja se u 5OŠ. PRI OŠ B.3.2. Razrada ishoda – prepoznaje da se određene pojave u prirodi odvijaju ciklički – povezati promjene u prirodi sa svojstvima tvari Ovo se oboje ponavlja već treći put – nepotrebno. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – cikličke pojave u prirodi: kruženje vode, plima i oseka Ponavlja se u 5OŠ – dobro razmisliti i ako se već želi ostaviti, a preporuka je da se izostavi (posebno plima i oseka – jer će se u 5OŠ moći bolje uspostaviti uzročno-posljedične veze), onda treba jesno naznačiti dubinu i kontekst, a pri tome jako paziti da djeca neće imati osjećaj da stalno uče jedno te isto. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – kod cikličkih pojava proširiti saznanja novim primjerima Navesti kojim. – spore i brze promjene u prirodi razlikovati na učenicima poznatim primjerima (npr. starenje, hrđanje željezne ograde/pucanje napuhanog balona, gorenje papira); spore promjene povezati s procesom truljenja i nastankom humusa – ukazati da se neke promjene/pojave u prirodi događaju utjecajem čovjeka (npr. sječa šuma, izgaranje fosilnih goriva, požar, onečišćenje zraka, vode i tla) Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja kruženja vode u prirodi Ovdje će biti primjerenije promatrati pokuse. – istraživanja brzih i sporih promjena u prirodi Prepoznavanje u obilasku bliže okolice škole. – istraživanja utjecaja čovjeka na promjene u prirodi Prepoznati u obilasku bliže okolice škole. PRI OŠ B.3.3. Preklapanje s PRI OŠ B.3.1. - Povezati ili spojiti s B.3.1. (u protivnom će se u istom obliku ponavljati u 5OŠ. – životne uvjete vezati uz obilježja organizama (npr. način kretanja koji lagano mogu promatrati) i uočenim obilježjima uz B.3.2. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prilagođavanje životinja za život u zraku, vodi i tlu temeljiti na opisu osnovnih prilagodbi (krila, noge, perje, pluća; peraje, plivaće kožice, škrge, masno perje ili dlaka; nerazvijene ili zakržljale oči, noge za kopanje) – prilagođavanje biljaka prvenstveno temeljiti na njihovoj potrebi za dostupnom svjetlosti Ove dvije preporuke su puno bolje u odnosu na većinu, jer su konkretnije i naznaka su izgradnje koncepata pa tako treba uvijek pisati u dijelovima u kojima se ostaje u koncentričnom rasporedu – nije nužno da je koncetričan raspored uvijek prisutan – neke dijelove je bolje raditi odmah da se potpuno razumiju, a ne ponavljati u skoro istom obliku (obimu) i ostati na tome u 3OŠ. – promijeniti ishode B.3.1. i B.3.3. u skladu s time. – kod opisa prilagodbi važno je usporediti prilagodbe živih bića koja žive u istom mediju Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja prilagodbi živih bića za život u određenom mediju Umjesto mediju koristiti životnom prostoru. PRI OŠ B.3.4. Razrada ishoda – opisuje na primjerima životni ciklus životinja Dopuniti prema TIMSS: razlikovati osobine biljaka i životinja koje su naslijeđene od roditelja (npr. broj latica, boja latica, boja očiju, boja kose) i one koje nisu (npr. neke slomljene grane na drvetu, duljina ljudske kose) opisati različite strategije koje povećavaju broj preživjelih potomaka (npr. biljka koja proizvodi mnogo sjemenki, sisavci koji se brinu za svoje mlade). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – životni ciklus životinje opisati na jednostavnoj razini (npr. ptica: jaje - pile - odrasla kokoš - jaje ili žaba: jaje - punoglavac - odrasla žaba - jaje), bez navođenja organa za razmnožavanje – naglasiti važnost dostupnosti hrane kao izvora energije za rast i razvoj Uvrstiti u ishode makrokoncepta C. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja životnog ciklusa biljke i/ili životinje Istaknuti dobro uočljive primjere bliske djeci. Promatrati u učionici životni ciklus žabe (žabu svakako vratiti u prirodu i objasniti zašto). – istraživanja faktora koji utječu na klijanje sjemenke i rast biljke Sadnja graha i uzgoj do mahune i sjemenka. C. Energija Nije dobro da se u jednom razredu izostavi energija u živim bićima. Dodati prema TIMSS: Prepoznati da biljke trebaju (sunčevu) svjetlost, zrak i vodu kako bi osigurale energiju za život; objasniti da životinje jedu biljke ili druge životinje kako bi dobile hranu koja im je potrebna za opskrbu energijom za životne procese (tj. rast i razvoj, kretanje i razmnožavanje). Povezati s građom i funkcijom u osnovi uz makrokoncepte A. i B. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – ukazati na razliku između temperature i topline, bez definiranja pojmova Povezati sa živim bićima (npr. uz bolest i ljetne vrućine). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini u skladu s razvojnom dobi učenika. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire. Dodano je razlikovanje skupina životinja s kralježnicom od skupina životinja bez kralježnice i skupine beskralježnjaka. Unesene su izmjene kod svojstava vode i tla i dodano je da se promjene trebaju promatrati u bližoj okolici škole.
16 Ines Radanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Komentari uz biološke dijelove prijedloga kurikuluma za 2OŠ A. Organiziranost prirode PRI OŠ A.2.1. Većina navedenog u razradi ishoda je preklapanje s ishodom 1. OŠ - PRI OŠ A.1.1. Izdvojiti ono što je nadogradnja. – razlikuje dijelove prirode kao neživi i živi svijet Bolje provesti u 1OŠ. – prepoznaje osnovne dijelove tijela životinja i biljaka Ponavlja se iz 1OŠ – bolje je kad se uvodi odmah upoznati osnovnu građu kod različitih njima poznatih organizama (npr. kućni ljubimci, biljka cvjetnjača i čovjek) nego ponavljati isto u malo proširenom obliku iduće godine – djeca će imati osjećaj da stalno uče jedno te isto. – uspoređuje osnovna obilježja živih bića Dodati: …kod organizama iz neposrednog okoliša Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: Većina navedenog je preklapanje s ishodom 1. OŠ - PRI OŠ A.1.1. Izdvojiti ono što je nadogradnja. – razlikovanje neživog i živog svijeta Ovo je već trebalo biti u 1OŠ završeno. – osnovni dijelovi tijela životinja i biljaka Ne ponavljati. Bolje potpuno napraviti samo u 1OŠ. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: Većina navedenog je preklapanje s ishodom 1. OŠ - PRI OŠ A.1.1. Izdvojiti ono što je nadogradnja. – kod razlike nežive i žive prirode uočiti zajednička i različita obilježja neživog odnosno zajednička i različita obilježja živog na primjerima iz neposrednog okoliša (npr. kamen, voda, staklo, Sunce, životinje, biljke, gljive) – osnove građe životinja (i čovjeka) i biljaka temeljiti na prepoznavanju postojanja najvažnijih organa (npr. u glavi je mozak, na glavi osjetni organi, u trupu su srce, pluća, želudac, a udovi imaju kosti i mišiće; biljke imaju korijen, stabljiku, list, cvijet i plod) Uz kosti i mišiće uvesti potporanj ili slično– da se može napraviti poveznica s organizmima koji nemaju kosti i mišiće. Sve je to već uvedeno u gotovo identičnom obliku u 1OŠ. Sve ovo mogu razumjeti u 1OŠ. – za razvrstavanje tvari koristiti svojstva koja su učenici istraživali, a za razvrstavanje živih bića učenicima poznata obilježja (npr. divlje/domaće životinje, voće/povrće, listopadno/vazdazeleno, jestivo/nejestivo) Upoznati principe klasificiranja organizama prema samostalnom uočavanju obrazaca za klasifikaciju sakupljenih primjera dijelova organizama (npr. lišće, puževe kućice, ljušture školjaka…). Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja da su tvari građene od sitnijih čestica Ovdje mogu promatrati pokožicu luka mikroskopom - da povežu i da je živo biće građeno od manjih dijelova. – istraživanja živog svijeta u školskom dvorištu ili obližnjem parku (npr. izrada mape biljaka) Precizirati što se misli pod mapa biljaka (crteži ili fotografije…) – istraživanja izgleda kore drveta kod različitih vrsta Bolje u 1OŠ kada upoznaju drveće uz promjene u proljeće i opadanje lišća, uz prepoznavanje najpoznatijeg drveća u parku i zavičaju (npr. hrast, breza, bukva, maslina, bor, čempres, jela/smreka…). – istraživanja omiljenog kućnog ljubimca u razrednoj zajednici uz prikaz podataka Bolje uvesti u 1OŠ uz uvjete života. PRI OŠ A.2.2. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – prirodna baština zavičaja Dodati:… uključujući najčešće biljke i životinje u zavičaju Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja oblika reljefa u zavičaju Dodati: i povezanosti s najčešćim biljkama i životinjama u zavičaju (prepoznati uz pomoć jednostavnog slikovnog ključa i povezati s reljefom) B. Procesi i međudjelovanja PRI OŠ B.2.1. Većina navedenog u razradi ishoda, sadržajima i preporukama za usvajanja se preklapa s: PRI OŠ B.1.1. i PRI OŠ B.1.3. Izdvojiti samo ono što je nadogradnja. I ako se u ishodu već spominje „na temelju istraživanja“, onda to treba konkretnije istaknuti u razradi, sadržajima i preporukama za usvajanje. Razrada ishoda Prema TIMSS: Povezati fizičke značajke biljaka i životinja s okolinom u kojoj žive uz opis kako im ove značajke pomažu da prežive (npr. debela stabljika, voštani premaz i duboki korijen pomažu biljci da preživi u okruženju s malo vode; boja životinje pomaže da se kamuflira od predatora). Povezati ponašanja životinja s okolinom u kojoj žive uz opis kako im ta ponašanja pomažu da prežive (npr. seoba ili zimski san pomažu životinji da ostane na životu kada je hrana rijetka). Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – duljinu dana (osvijetljeni dio) i noći (neosvijetljeni dio) povezati s ravnodnevicom i suncostajem Radije u 5. razred – pratiti padaline tijekom godine u zavičaju i povezati ih s obilježjima vremena različitih godišnjih doba (nadogradnja znanja usvojenog tijekom 1. razreda) Dodati:… i s uočljivim promjenama u vegetaciji zavičaja – uzročno-posljedičnu vezu između promjena u prirodi i ponašanja živih bića objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. mirovanje biljaka i životinja, duljina spavanja ljudi, odijevanje ljudi, prehrana živih bića, seoba ptica, sadnja, sjetva, žetva, berba) mirovanje biljaka i životinja, Bilo bi bolje povezati s promjenama dana i noći i energetskim potrebama organizma te ponašanjem (npr. dnevne i noćne životinje). Upoznati zimski san (samo na primjeru medvjeda kroz godišnja doba – povezati dostupnu hranu i ponašanje medvjeda s godišnjim dobom). duljina spavanja ljudi, Izostaviti, jer ima previše parametara koji se ne mogu tumačiti u ovoj dobi. odijevanje ljudi, Bolje upoznati uz godišnja doba u 1OŠ. prehrana živih bića, Preciznije: Povezati aktivnost i ponašanje životinja s dostupnim izvorima hrane u različitim godišnjim dobima. seoba ptica, Ovdje upoznati ptice selice i stanarice te njihovu povezanost s dostupnom hranom (sjemenke, kukci). sadnja, sjetva, žetva, berba Povezati aktivnosti ljudi iz ovog primjera s prirodnim procesima. – povezanost obilježja vremena s ljudskim djelatnostima opisati na učenicima poznatim primjerima (npr. posoljavanje prometnica, orezivanje voćki, „berba“ soli) Ovdje bi trebala biti sjetva – berba. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja promjena u prirodi tijekom godišnjih doba – istraživanja ponašanja živih bića tijekom različitih godišnjih doba Vezati uz promatranja i istraživanja u školskom vrtu i dvorištu (npr. postaviti kućice i hranilišta/pojilišta za ptice, ježeve, vjeverice, šišmiše, leptire i „hotel“ za kukce – u ovom razredu samo promatrati životinje u povezanosti s godišnjem dobom, a u kasnijim godinama koristiti za sustavnija istraživanja). – istraživanja bioraznolikosti zavičaja tijekom različitih godišnjih doba Ostaviti samo kao raznolikost. Terenska nastava u neposrednom okolišu (4 terenska izlaska – listopad, siječanj, ožujak, lipanj, na isto mjesto s što većom raznolikošću značajka reljefa, uz promatranje, orijentaciju i opisivanje uočenih promjena i prepoznavanje najznačajnijih biljnih i životinjskih vrsta prema jednostavnom slikovnom ključu). – fenološkog proučavanja biljne vrste iz neposrednog okoliša tijekom godišnjih doba U svakom godišnjem dobu provesti jedno promatranje (npr. voćka ili stablo u školskom dvorištu ili obližnjem dvorištu, voćnjaku ili parku) – istraživanja povezanosti obilježja vremena s radom ljudi Promatranje aktivnosti u vrtu i voćnjaku u neposrednom okolišu – bolje ako postoji školski vrt i voćnjak. PRI OŠ B.2.2. Učenik povezuje međudjelovanja u prirodi sa svakodnevnim životom na temelju istraživanja. Bilo bi dobro dodati međudjelovanja među različitim organizmima u nekom obimu (kako čovjek djeluje na svoj životni prostor/okoliš/biljke/životinje i obrnuto). PRI OŠ B.2.3. Razrada ishoda – opisuje važnost poznavanja znakova opasnosti Preklapanje s PRI OŠ B.1.2. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – znakovi opasnosti (eksplozivno, nadražujuća) Preklapanje s PRI OŠ B.1.2. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – važnost recikliranja osvijestiti na primjeru recikliranja papira Ne samo recikliranja, već: smanjiti uporabu, ponovno upotrijebiti, reciklirati, obnoviti, popraviti. – kod opisivanja zaštite i očuvanja prirodne baštine nije naglasak na poznavanju kategorije zaštite već na razumijevanju zašto je određeno područje dio prirodne baštine i kako se treba ponašati za vrijeme boravka u zaštićenom području Kategorije zaštite je u ovoj dobi nepotrebno spominjati – dovoljno je uočiti da je neka područja potrebno zaštititi. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: – istraživanja važnosti izrade školskog kompostišta Ovo ne mogu još istražiti, ali mogu promatrati kompostište tijekom godišnjih doba u školskom vrtu ili dvorištu. – istraživanja načina iskorištavanja starog papira Kako će ovo istražiti – još su mali da istražuju literaturne izvore. Ako se misli na zapise na proizvodima o recikliranim izvorima za izradu tog proizvoda, onda to treba jasno napisati. – istraživanja načina korištenja proizvoda za djelomičnu zaštitu tijela od Sunčevog zračenja Ovo je jako komplicirano u ovom obliku za dob učenika – istraživanje načina zaštite od Sunca tijekom ljeta (npr. pretpostavke o mogućim načinim zaštite, intervju članova obitelji i poznanika, sistematiziranje sakupljenih podataka do zaključaka o najčešćim načinima zaštite). Nije primjereno u ovoj dobi koristiti termin Sunčevo zračenje. – istraživanja zvučnog onečišćenja u razredu Ovaj dio nikako nije jasan što se misli. Može se raditi kao uočavanje zvukova i procjena njihove jačine i/ili učestalosti na mjestu stanovanja ili još bolje u školi (npr. zvuk prometnice, zvuk aviona, zvuk strojeva…) C. Energija PRI OŠ C.2.1. Razrada ishoda – povezuje opskrbu tijela energijom s prehranom Nije potkrijepljeno u sadržajima i preporukama. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – štednja energije Dodati: uz ishod povezuje opskrbu tijela energijom s prehranom – potreba za hranom kod čovjeka – visina i jakost zvuka, tonovi, šumovi Povezati s prepoznavanjem zvučnog onečišćenja. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – vodu i vjetar prepoznati samo kao izvore energije bez navođenja pojmova hidroelektrana i vjetroelektrana Pojasniti i navesti kojim aktivnostima /primjerima će se to omogućiti. Dodati: povezati potrebu za hranom s različitim aktivnostima (npr. igra u kući (lego kocke, autići, lutke), igra u dvorištu, igra na računalu/mobitelju/tabletu, sportski trening…) Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  Pratiti kroz nekoliko dana potrebe za hranom (bilježiti koliko čaša, šalica, tanjura /cijeli, pola, vrlo malo/ koje hrane (meso, povrće, voće, slatkiši) pojedu ili popiju (povezati s istraživanjem najčešće hrane i pića u razredu) tijekom dana, uz različite aktivnosti i usporediti rezultate koje će sistematizirati i prikazati uz pomoć učitelja. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini u skladu s razvojnom dobi učenika. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire.
17 Ines Radanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Komentari uz biološke dijelove prijedloga kurikuluma za 1OŠ A. Organiziranost prirode Ishod razrade – prepoznaje svojstva neživog i živog svijeta Bolje je dopuniti ishodom iz 2OŠ – razlikuje dijelove prirode kao neživi i živi svijet – nepotrebno ponavljanje u 2OŠ. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – glavni dijelovi tijela čovjeka - glava, trup i udovi Dodati i kućnog ljubimca kao primjera životinje, a ovdje bi trebali upoznati i korijen, stabljiku, list i cvijet kod biljke cvjetnjače. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:   – razliku između cjeline i dijelova objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. zrno pšenice - brašno, slatka voda - šećer i voda) Naći bolji primjer (npr. cigla – kuća, list + grane – krošnja, boba grožđa – grozd) – obilježja žive prirode obraditi na osnovnoj razini (npr. dišu, hrane se, rastu, trebaju vodu, svjetlost) Prema TIMMS dopuniti: opisati razlike između živih i neživih bića (tj. živa bića se mogu razmnožavati, rasti i razvijati, reagirati na podražaje i umrijeti; a neživa bića ne mogu) – za živa bića uzeti primjer kućnih ljubimaca i kućnih biljaka, a za neživu prirodu igračke. Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod: Općenita napomena za sve makrokoncepte i razrede: Prirodoznanstveni pristup se treba primjenjivati tijekom cjelokupne nastave i u svim oblicima poučavanja i učenja, a u ovim dijelovima su predstavljeni primjeri za promatranja, pokuse i istraživanja pa ih treba tako ili slično nazvati. Živu prirodu upoznati promatranjem kućnih ljubimaca i kućnih biljaka (disanje, vrsta hrane i način hranjenja – količina hrane i veličina/ aktivnost, rast u osnovnim fazama – jaje/rađanje – mlado – odrasli – starost), voda (količina potrebna za život dnevno životinje/tjedno biljke), svjetlost (trajanje spavanja i aktivnosti – životinje, okretanje biljke prema svjetlosti) – sve karakteristike povezati s čovjekom (krenuti od njihovih potreba za održavanje života). B. Procesi i međudjelovanja PRI OŠ B.1.1. Razrada ishoda – prepoznaje pravilno izmjenjivanje godišnjih doba Preklapa se s PRI OŠ B.1.3. – povezuje pojedino godišnje doba s duljinom dana i noći Ovo bi bilo primjerenije za npr. 5. razred. – povezuje godišnja doba s ponašanjem živih bića Dodati: ...iz svog bliskog okruženja Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda: – opisuje obilježja vremena pojedinih godišnjih doba povezujući ih s prilagodbama i ponašanjem živih bića Dodati: ...iz bliskog okruženja učenika Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – duljina dana i noći Izbaciti. – količina svjetlosti i topline tijekom godišnjih doba Izbaciti. – obilježja vremena (sunčano, oblačno, kišovito, snježno, vjetrovito) Dodati: ...različitih godišnjih doba u svom zavičaju – utjecaj godišnjih doba na ponašanje živih bića Dodati: ...u bliskom okruženju učenika Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:   – duljinu dana i noći opisati samo na informativnoj razini povezujući ih s godišnjim dobima; naglasiti da tijekom zime svijetli dio dana postaje sve dulji, a tijekom ljeta kraći Izbaciti. – ponašanje živih bića tijekom godišnjih doba objasniti na učenicima poznatim primjerima (npr. ptice selice i stanarice, pojava proljetnica, skupljanje plodova, zimski san) Treba krenuti od njih – djece i npr. odjeće i obuće i aktivnosti kroz godišnja doba u poveznici s ponašanjem životinja koje mogu vidjeti u dvorištu i parku te promatrati drveće u dvorištu ili parku tijekom godišnjih doba. Primjer uz ptice selice bi trebalo izostaviti, jer je presloženo za 1OŠ iz razloga što će se trebati ponavljati kasnije da se objasni veza s izvorima hrane (bolje u kasnijim razredima) pa će djeca izgubiti interes uslijed ponavljanja. Možda samo da povežu da zimi nema hrane u obilju pa ljudi hrane divlje životinje – promatranje životinja na hranilištu (ptice) – ptice koje jedu sjemenke (npr. vrapci) i koje jedu kukce (npr. sjenice). Zimski san je prerano uvoditi, jer se ne može do kraja uzročno-posljedično povezati. Prirodoznanstveni pristup – istraživanja duljine sjene u određeno doba dana Izbaciti. PRI OŠ B.1.2. Razrada ishoda – navodi primjere očuvanja zdravlja i dobrobiti okoliša Uz zdravlje precizirati: vlastitog zdravlja ili zdravlja okoliša? – navodi prednosti zdravog života i važnost svakodnevne primjene Istaknuti primjenu čega učenik treba navesti. – razlikuje značenje osnovnih znakova upozorenja i opasnosti U kojem kontekstu? Prometni znakovi ili prirodni znakovi opasnosti? Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – zaštita okoliša Potrebno je detaljnije odrediti jer je navedeno u ovom obliku preopćenito. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:   – osobnu higijenu i čistoću prostora u kojem se boravi, kao i osobni utjecaj na okoliš povezati s očuvanjem zdravlja Dodati: vlastitog zdravlja – sudjelovati u aktivnostima razredne zajednice i škole povezanim sa zaštitom okoliša – način zbrinjavanja otpada objasniti kroz posjet reciklažnom dvorištu i/ili lokaciji “zeleni otok”, ali i kroz sudjelovanje u akcijama čišćenja okoliša škole Dodati: čišćenja …i uređenja… PRI OŠ B.1.3. Razrada ishoda – prepoznaje cikličko ponavljanje godišnjih doba Ovo je bilo u PRI OŠ B.1.1. – prepoznaje određena ponašanja u biljnom i životinjskom svijetu kao cikličke pojave Preklapa se s PRI OŠ B.1.1. – povezuje godišnja doba s ponašanjem živih bića Dodati prema TIMSS; Prepoznati da se biljke i životinje razmnožavaju sa svojom vlastitom vrstom kako bi proizvele potomke sa značajkama koje su vrlo slične onima roditelja. Sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: – izmjena godišnjih doba Preklapa se s PRI OŠ B.1.1. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:   – cikličke pojave u biljnom svijetu objasniti na primjeru opadanja lišća u jesen, razvoja proljetnica u proljeće i sl. – cikličke pojave u životinjskom svijetu objasniti na primjeru razvoja mladunčadi neke vrste u određeno godišnje doba, seobi ptica selica i sl. Predstaviti – ne može se u ovoj dobi objasniti. Izbaciti seobu ptica. Prirodoznanstveni pristup:  – istraživanja rasta i razvoja biljke Bolje promatranje neke proljetnice u parku (npr. maslačak) od pojave listova do sjemenka – rast i razvoj biljke raditi u 3OŠ. Uzgajati biljke u posudama u učionici iz sakupljenog sjemena maslačka koji su ubrali sami u jesen i pratiti do pojave sjemena – povezati s ishodom da su potomci slični roditeljima. – istraživanja pojava u prirodi Previše općenito. Bolje promatranja vezanim uz predstavljene cikličke pojave (npr. opadanje lišća u jesen i razvoj proljetnica u obližnjem parku, terenska nastava - posjet seoskom gospodarstvu u proljeće i prepoznavanje domaćih životinja te promatranje domaćih životinja i njihovih mladih…) C. Energija Razrada ishoda – prepoznaje hranu kao izvor energije za živa bića   Prema TIMMS dopuniti: identificirati uobičajenu hranu uključenu u uravnoteženu prehranu (npr. voće, povrće, žitarice) Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:   – hranu kao izvor energije povezati s preživljavanjem Pojednostaviti: razlikovati osnovne namirnice (npr. kruh, sir, meso, povrće, voće) i njihovo porijeklo (biljno ili životinjsko) te način uzgoja/pripreme Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod:  – istraživanja utjecaja intenziteta Sunčevog zračenja (npr. zagrijavanje tijela pri izloženosti različitom intenzitetu Sunčevog zračenja) Izbjegavati stručnu terminologiju (ovdje Sunčevog zračenja) u radu s djecom pri ranom učenju. – istraživanja opasnosti i mjera opreza pri radu s kućanskim i ostalim uređajima – istraživanja obrazaca ponašanja prilikom uporabe uređaja unutar razredne zajednice Dodati primjere: Povezati uređaje u domaćinstvu i korištenje energije za pripremu hrane (npr. usporedba trajanja pripreme jaja na oko na uređajima različitih energetskih izvora) Usporedba trajanja sušenja kose različite dužine uz pomoću različitih energetskih izvora (npr. fen, sunce, sobna temperatura…) Promatranje trajanja pripreme hrane na uređajima različitih energetskih izvora Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini u skladu s razvojnom dobi učenika. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire.
18 Ines Radanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, C. Struktura - organizacijska područja predmetnog kurikuluma Iako nije makrokoncept, zbog važnosti stjecanja znanja i vještina uključenih u prirodoznanstveni pristup, neophodno je izraziti ishode koji se moraju povezati s drugim ishodima u okviru predmeta Prirodoslovlje. Odgojno-obrazovne ishode prirodoznanstvenog pristupa treba usvajati kroz sve makrokoncepte, na način da uvijek uz odgojno-obrazovni ishod razrade makrokoncepta u praktičnoj primjeni bude povezan i najmanje jedan ishod razrade prirodoznanstvenog pristupa. Ti se ishodi mogu izraziti kao generički ishodi ili na neki drugi način, ali neophodno je odrediti ishode vezane uz provođenje prirodoznanstvenog pristupa za svaki razred (ili 2 razreda), može i kao skup generičkih ishoda, ali koji su obvezujući. Može se dodati tekst: Ishode prirodoznanstvenog pristupa predstavlja slovo P, a predstavljeni su u 3 razine (1. i 2. razred, 3. i 4. razred te 5. i 6. razred) kao zajednički ishodi koji se u potpunosti trebaju usvojiti na kraju 2., 4. i 6. razreda. Prijedlog odgojno obrazovni ishodi primjene prirodoznanstvenog pristupa: 1OŠ -2OŠ PRI OŠ P.1-2.1. Uz pomoć i usmjeravanje provodi jednostavno promatranje i istraživanje prirode i prirodnih pojava u neposrednom okružju uz korištenje različitih izvora informacija. PRI OŠ P.1-2.1.1. prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednom okruženju PRI OŠ P.1-2.1.2. prepoznaje istraživačka pitanja PRI OŠ P.1-2.1.3. provodi jednostavno promatranje ili istraživanje svojim osjetilima i mjerenjem u neposrednu okolišu PRI OŠ P.1-2.1.4. crtežom i opisom prikazuje rezultate promatranja i istraživanja PRI OŠ P.1-2.1.5. prepoznaje da se znanstvenim spoznajama služimo u svakodnevnome životu 3OŠ -4OŠ PRI OŠ P.3-4.1. Uz usmjeravanje samostalno provodi jednostavno promatranje i istraživanje prirode i prirodnih pojava uz objašnjavanje prikazanih rezultata i korištenje različitih izvora informacija. PRI OŠ P.3-4.1.1. objašnjava uočene uzročno-posljedične veze uz pravilnost prirodnih pojava PRI OŠ P.3-4.1.2. postavlja istraživačka pitanja uz predložak PRI OŠ P.3-4.1.3. mjeri u jednostavnim pokusima služeći se različitim alatima uz snalaženje u prostoru PRI OŠ P.3-4.1.4. prikazuje rezultate promatranja i istraživanja crtežom i jednostavnim grafičkim prikazom te opisom prema predlošku PRI OŠ P.3-4.1.5. sastavlja izvješće prema predlošku PRI OŠ P.3-4.1.6. vrednuje rezultate promatranja i istraživanja PRI OŠ P.3-4.1.7. raspravlja o svojim rezultatima i uspoređuje ih s rezultatima drugih učenika PRI OŠ P.3-4.1.8. prepoznaje na jednostavnim primjerima iz svakodnevnog života da znanost ima utjecaj na društvo 5OŠ – 6OŠ PRI OŠ P.5-6.1. Uočava uzročno-posljedične veze i obrasce uz predviđanje pojava i događaja koje objašnjava na osnovu prirodoznanstvenih spoznaja PRI OŠ P.5-6.1.1. prepoznaje da je cilj prirodnih znanosti objasniti pojave u prirodi PRI OŠ P.5-6.1.2. mjeri osnovne fizičke veličine, provodi jednostavne pokuse i služi se kartama PRI OŠ P.5-6.1.3. odgovorno i prema uputama koristi se različitim laboratorijskim posuđem, priborom, uređajima i kemikalijama uz primjenu mjera opreza i zaštite PRI OŠ P.5-6.1.4. prepoznaje da znanstvene teorije objašnjavaju prirodne pojave i procese na temelju činjenica koje su prošle brojne provjere PRI OŠ P.5-6.1.5. opisuje na povijesnom primjeru da se znanstvene teorije mogu mijenjati u svjetlu novih činjenica PRI OŠ P.5-6.1.6. raspravlja o područjima i načinima uporabe prirodoznanstvenih spoznaja u svakodnevnome životu PRI OŠ P.5-6.2. Uz usmjeravanje samostalno provodi jednostavno promatranje i istraživanje prirode i prirodnih pojava uz objašnjavanje prikazanih rezultata i korištenje primjerenih izvora informacija. PRI OŠ P.5-6.2.1. postavlja pitanja na temelju opažanja prirode i povezana s predmetom opažanja uz razlikovanje pitanja koja se mogu dokazati istraživanjem PRI OŠ P.5-6.2.2. postavlja pretpostavku uz predložak na osnovu istraživačkog pitanja PRI OŠ P.5-6.2.3. provodi jednostavno promatranje i istraživanje prirode i prirodnih pojava u neposrednu okolišu PRI OŠ P.5-6.2.4. prikazuje zabilježene rezultate promatranja i istraživanja u obliku tablica i grafičkih prikaza te jednostavnih tematskih karata PRI OŠ P.5-6.2.5. uočava uzročno-posljedične veze rezultata opažanja i istraživanja uz donošenje zaključaka PRI OŠ P.5-6.2.6. povezuje zakonitosti pojava u eksperimentima s pravilnošću prirodnih pojava PRI OŠ P.5-6.2.7. prepoznaje relevantne podatke iz ponuđenih izvora PRI OŠ P.5-6.2.8. raspravlja o svojim rezultatima i uspoređuje ih s rezultatima drugih učenika i ostalim izvorima PRI OŠ P.5-6.2.9. izvješćuje usmeno i pisano rabeći ispravne nazive. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prirodoznanstveni pristup prožima sve makrokoncepte kako se ne bi poučavao zasebno već da bi se razvijao kao osnova prirodoslovne pismenosti. Svi predloženi ishodi nalaze se unutar odgojno-obrazovnih ishoda tri makrokoncepta koji su detaljno razrađeni.
19 Ines Radanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, C. Struktura - organizacijska područja predmetnog kurikuluma Ako se bira koncentrični raspored sadržaja u kurikulumu, potrebno je jasno istaknuti što se u svakom ponavljanju proširuje i produbljuje (u odnosu na prethodno obrađeni istoimeni sadržaj). Bilo bi kvalitetnije odabrati spiralni raspored sadržaja tj. da se sadržaji ne ponavljaju, već proširuju s mogućnošću da se u svakoj fazi realizacije može vratiti na prethodne dionice kurikuluma (što ne pretpostavlja nepotrebno ponavljanje sadržaja). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Spiralni pristup je primijenjen u izradi kurikuluma. Tako se ishodi proširuju i nadograđuju tijekom godina poučavanja, u skladu s kognitivnim razvojem učenika.
20 Ines Radanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta  Nakon teksta: Učenici sudjeluju u planiranju, izvođenju pokusa, mjerenju, obradi podataka, rješavanju problema, donošenju zaključaka, izlaganju rezultata istraživanja i kritičkom prosuđivanju. Prijedlog novog teksta: Neophodno je da se, zbog važnosti uočavanja poveznice od promatranja preko postavljanja pitanja i provedbe istraživanja do donošenja zaključaka, promatranja i istraživanja provode tijekom nastave u zajedničkom učenju svih učenika u razrednom odjelu uz vodstvo učitelja, a ne kao zadaci za domaću zadaću. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prijedlog se djelomično prihvaća.
21 Ines Radanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole Komentari i prijedlozi koji su uneseni pod mojim imenom (Ines Radanović) nastali su zajedničkom analizom metodičara Katedre Metodike biologije, Biološkog odsjeka, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (uz izv. prof. dr. sc. Mirelu Sertić Perić i dr. sc. Damira Sirovinu te suradnju s dr. sc. Dianom Garašić), vezano uz samo biološki dio ovog prijedloga. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 Ines Radanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta  Učenike treba poticati na postavljanje pitanja, oblikovanje hipoteze (pretpostavke), prikupljanje podataka i prezentiranje rezultata svojih istraživanja kako bi razvili vlastitu odgovornost za proces učenja. Prijedlog promjene teksta: Učenike treba poticati prvenstveno na promatranje prirode oko sebe i na postavljanje pitanja na koja se mogu dobiti odgovori tijekom istraživanja... Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 Ivica Aviani D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Prijedlozi za predmet Prirodoslovlje od 1. do 4. razreda Znanstveni okvir TIMSS 2023 (https://timssandpirls.bc.edu/timss2023/frameworks/chapter-2.html) identificira tematska područja iz znanosti o životu, fizičkih znanosti i znanosti o Zemlji koja se univerzalno smatraju važnima za poučavanje učenike od prvog do četvrtog razreda. U daljnjem tekstu izdvojio sam dio ishoda i podishoda koje navodi TIMSS (uz mali dodatak), bez znanosti o životu, za koje smatram da i trebali ući u kurikulum predmeta Prirodoslovlje za ciklus od 1. do 4. razreda osnovne škole. (napomena: većina navedenih podishoda su već su na neki način uključeni u tekst prijedloga). Prijedlog je da navedene ishode uvrstite u kurikulum predmeta Prirodoslovlje. Na kraju sam stavio sam tekst opisa mogućih aktivnosti učenika za tu dob prema američkim standardima tako da se dobije uvid u dubinu tih ishoda. (http://www.project2061.org/publications/bsl/online/index.php?chapter=4). Ispričavam se zbog lošeg hrvatskog prijevoda. Fizičke znanosti: Ishodi učenja i poučavanja od 1. do 4. razreda osnovne škole 1. Učenik prepoznaje različita svojstva tvari i klasificira ih prema različitim kriterijima. - objašnjava da predmeti mogu mijenjati položaj, ali se nikada ne pojavljuju niotkuda i nikada ne nestaju - prepoznaje je težina cijelog predmeta uvijek je jednaka zbroju težina njegovih dijelova. - prepoznaje da materijali mogu biti sastavljeni od dijelova koji su premali da bi se vidjeli bez povećanja. -prepoznaje da kada se novi materijal napravi kombinacijom dva ili više materijala, on ima svojstva koja se razlikuju od originalnih materijala. - razlikuje i opisuje svojstva tri agregacijska stanja tvari: krutina ima određeni oblik i volumen; tekućina ima određeni volumen, ali ne i oblik; plin nema ništa od navedenog. - uspoređuje i razvrstava predmete i materijale na temelju fizičkih svojstava (npr. težina/masa, volumen, agregacijsko stanje, sposobnost provođenja topline i elektriciteta, sposobnost plutanja ili potonuća, čvrstoća, tvrdoća, elastičnost, trajnost, otpornost na vodu i vatru) - opisuje primjere smjesa i kako se one mogu fizički odvojiti (npr. prosijavanje, filtracija, isparavanje, magnetsko privlačenje). 2. Učenik prepoznaje svojstva vodiča i izolatora. - prepoznaje da magneti imaju dva pola i da se isti polovi odbijaju, a suprotni polovi privlače. - prepoznaje da se magneti mogu koristiti za privlačenje predmeta izrađenih od željeza. - razlikuje izolatore i vodiče - prepoznaje metale i njihova svojstva dobrih vodiča električne struje i topline - povezuje svojstva metala s upotrebom (npr. bakrena električna žica, željezni lonac za kuhanje). 3. Učenik opisuje fizičke i kemijske promjene materijala. -prepoznaje fizičke promjene materijala (npr. usitnjavanje, poliranje, otapanje). - prepoznaje da grijanje i hlađenje može uzrokovati promjene u svojstvima materijala, ali ne reagiraju svi materijali na isti način. - prepoznaje da tvar može promijeniti agregacijsko stanje zagrijavanjem ili hlađenjem -opisuje fizičke pojave: taljenje, smrzavanje, vrenje, isparavanje i kondenzacija. - prepoznaje da se mnoge vrste promjena događaju brže u toplijim uvjetima - opisuje načine povećanja brzine otapanja krutog materijala u vodi: povećanjem temperature, miješanjem i mrvljenjem krutine. - razlikuje male i velike koncentracije otopina (zaslađena voda, zasoljena voda) - uočava kemijske promjene materijala kojima se stvaraju novi materijali s drukčijim svojstvima (npr. kvarenje hrane, gorenje, hrđanje). 4. Učenik prepoznaje različite izvore i oblike energije te njezine pretvorbe i uporabu. - identificira izvore energije (npr. Sunce, tekuća voda, vjetar, ugljen, nafta, plin) - prepoznajte da je energija potrebna za kretanje i transport i proizvodnju, grijanje, rasvjetu i napajanje elektroničkih uređaja. - prepoznajte da je energija potrebna za grijanje, rasvjetu i napajanje elektroničkih uređaja. - prepoznaje da se električna energija u zatvorenom strujnome krugu može pretvoriti u druge oblike (npr. toplina, svjetlost, zvuk). - prepoznaje da kada se dva predmeta zagrijavaju kada se trljaju jedan o drugi - objašnjava zašto se mnogi mehanički i električni uređaji se zagrijavaju kada se koriste. 5. Učenik opisuje različite načine prijenosa energije. - prepoznaje da kada se toplije stvari stave uz hladnije, toplije stvari postaju hladnije, a hladnije stvari postaju toplije dok sve ne poprime istu temperaturu. - objašnjava da se toplina prenosi s toplijih tijela na hladnije. - prepoznaje da topliji predmet može zagrijati hladniji kontaktom ili na daljinu - objašnjava upotrebu toplinskih vodiča i izolatora - učenik prepoznaje da svjetlost i zvuk prenose energiju kroz prostor 6. Učenik istražuje svjetlost i zvuk - prepoznaje da svjetlost putuje kroz zrak i kroz prazan prostor (svemir) te nastoji zadržati svoj smjer gibanja sve dok ne stupi u međudjelovanje s predmetom ili materijalom. - prepoznaje da se svjetlost može apsorbirati, preusmjeriti, odbiti ili pustiti da prođe. - povezuje uobičajene fizikalne pojave (sjene, refleksije, lom) s svjetlosnim izvorima i ponašanjem svjetlosti. - prepoznaje različite izvore zvuka - povezuje uobičajene fizikalne pojave (tj. vibrirajuća tijela i odjeke) s nastankom i ponašanjem zvuka. - objašnjava da se zvuk može prenositi kroz medij (zrak, voda, tijelo). Ali ne i kroz prazan prostor (svemir). 7. Učenik prepoznaje učinak sile. - opisuje da se brzina gibanja tijela u prirodi uvelike razlikuje (neke su stvari toliko spore da njihovo gibanje ne primjećujemo, a neke su prebrze da bi ih uopće vidjeli) - prepoznaje da su promjene u brzini ili smjeru gibanja tijela uzrokovane silama. - prepoznaje da što je sila veća, veća je promjena u gibanju tijela - prepoznaje da određena sila ima manji učinak što je predmet masivniji - prepoznaje jednostavne naprave i alate koji olakšavaju podizanje stvari, smanjuju iznos potrebne sile ili mijenjaju smjer sile - prepoznaje jednostavne naprave i alate koji omogućuju promjenu gibanja ili olakšavaju gibanje (poluge, remenice, zupčanici, rampe) 8. Učenik prepoznaje svojstva različitih sila. - prepoznaje gravitaciju kao silu koja privlači tijela prema Zemlji - prepoznaje magnetsku silu kao silu između magneta - prepoznaje električnu silu kao silu između elektriziranih tijela - prepoznaje da sila trenja djeluje suprotno smjeru gibanja kada tijelo kliže po plohi - prepoznaje da trenje pomaže prilikom hoda ili vožnje bicikla (npr. trenje koje djeluje protiv guranja ili povlačenja otežava pomicanje predmeta duž površine). - razlikuje sile koje djeluju na daljinu od kontaktnih sila Znanost o Zemlji: Ishodi učenja i poučavanja od 1. do 4. razreda osnovne škole 1. Učenik prepoznaje fizičke značajke Zemljinog sustava. - prepoznaje da je Zemlja kugla čija površina sastoji od kopna i vode u nejednakom omjeru (više vode nego kopna) - prepoznaje da Zemljina gravitacija privlači stvari na zemlji ili blizu nje - prepoznaje da je Zemlja okružena zrakom - opisuje zrak kao materijal koji nas okružuje i zauzima prostor, a čije kretanje osjećamo kao vjetar - opisuje gdje se na Zemlji nalazi slatka, a gdje slana voda. 2. Učenik identificira Zemljine resurse i objašnjava način njihovog korištenja -identificira obnovljive i neobnovljive Zemljine resurse (npr. fosilna goriva, šume, voda). - objašnjava kako se koriste pojedini resursi (voda, vjetar, tlo, šume, nafta, prirodni plin, minerali). - objašnjava važnost odgovornog korištenja Zemljinih obnovljivih i neobnovljivih resursa 3. Učenik opisuje brze i spore promjene Zemljine površine. - opisuje spore promjene na Zemlji: Trošenje, Erozija i Taloženje - opisuje brze promjene na Zemlji: Klizišta, Potresi, Vulkani, Tsunami - prepoznaje da su neke značajke krajolika Zemlje (npr. planine, riječne doline) rezultat promjena koje se događaju vrlo sporo tijekom dugog vremenskog razdoblja. -prepoznaje da valovi, vjetar, voda i led oblikuju i preoblikuju zemljinu kopnenu površinu erodirajući stijene i tlo u nekim područjima i taložeći ih u drugim područjima. -prepoznaje da komadići stijena dolaze u raznim veličinama i oblicima, od gromada do zrna pijeska, pa čak i manjih. 4. Učenik prepoznaje stijene minerale i fosile kao dokaze Zemljine povijesti. - prepoznaje da se stijena sastoji od različitih kombinacija minerala te da manje stijene dolaze od lomljenja i trošenja većih stijena. - prepoznaje da je tlo djelomično napravljeno od istrošenih stijena, djelomično od biljnih ostataka i da sadrži mnoge žive organizme. - prepoznaje da su stijene i minerali nastali u davnoj Zemljinoj prošlosti - opisuje porijeklo vulkanskih stijena, sedimentnih stijena i metamorfnih stijena - prepoznaje da se neki ostaci (fosili) životinja i biljaka koje su davno živjele na Zemlji nalaze u stijenama i ledu - donosi jednostavne zaključke o promjenama na Zemljinoj površini na temelju vrsta stijena i pronađenih fosila 5. Učenik opisuje vrijeme i klimu na Zemlji. - prepoznaje da se tekuća voda koja nestaje pretvara u paru (plin) u zraku i, a kada se zrak ohladi ponovno se pojavljuje kao tekućina ili kao led. - primjenjuje znanje o promjenama agregacijskog stanja vode na vremenske prilike (npr. stvaranje oblaka, rosu, isparavanje iz lokvi, snijeg, kišu). - prepoznaje da su oblaci i magla sačinjeni od sitnih kapljica ili smrznutih kristala vode - prepoznaje da se površinom Zemlje kreću velike mase zraka čije se kretanje i promjene svojstava koriste za prognozu vremena. – prepoznaje da se vrijeme uvijek mijenja i može se opisati mjerljivim veličinama kao što su temperatura, smjer i brzina vjetra te količina oborina. - opisuje kako vrijeme (tj. dnevne varijacije u temperaturi, vlažnosti, oborinama u obliku kiše ili snijega, oblacima i vjetru) mogu varirati ovisno o zemljopisnom položaju. - opisuje kako se prosječna temperatura i oborina mogu mijenjati s godišnjim dobima. - prepoznaje da je prosječna temperatura na Zemlji porasla tijekom prošlog stoljeća i učinke tog povećanja (npr. podizanje razine mora, topljenje ledenih kapa, isušivanje rijeka, povećanje pustinja). 6. Učenik opisuje Sunčev sustav i povezuje gibanje Zemlje s godišnjim dobima i izmjenama dana i noći. - opisuje Sunce i planete koji kruže oko njega - prepoznaje da Zemlja ima Mjesec koji se kreće oko nje - prepoznaje da Mjesec mijenja svoj izgled u različito doba mjeseca. - objašnjava kako su dan i noć povezani s dnevnom rotacijom Zemlje oko svoje osi - istražuje promjenjivi izgled sjena tijekom dana kao dokaz te rotacije - prepoznaje da su godišnja doba povezana s godišnjim kretanjem Zemlje oko Sunca i nagibom Zemljine osi vrtnje. Opis aktivnosti učenika Dob do 2. razreda. Svemir: Učenje o nebeskim tijelima trebalo bi biti isključivo promatranjem i kvalitativno, jer djeca još nisu spremna razumjeti sadržaj ili pronaći smisao u objašnjenjima. Prioritet je navesti učenike da primijete i opišu kako im nebo izgleda u različito vrijeme. Trebali bi, na primjer, promatrati kako Mjesec mijenja svoj oblik. Ali prerano je imenovati sve mjesečeve mijene i prerano ih je objasniti. Zemlja: Postoji mnogo načina da se djeca upoznaju s pojavama povezanim sa Zemljom za koje će tek kasnije shvatiti da su cikličke. Na primjer, učenici mogu početi voditi dnevnu evidenciju o temperaturi (vruće, hladno, ugodno) i oborinama (ništa, malo, puno), te ih rasporediti po tjednu, mjesecu i godini. Dovoljno je da učenici uoče obrazac uspona i padova, a da ne ulaze duboko u prirodu klime. Trebaju se upoznati sa smrzavanjem vode i topljenjem leda (bez promjene težine), nestankom vlage u zraku i pojavom vode na hladnim površinama. Možda još nekoliko godina isparavanje i kondenzacija neće značiti ništa doli nestajanja i pojavljivanja, dok učenici ne počnu shvaćati da je isparena voda još uvijek prisutna u obliku nevidljivo malih molekula. Geologija: Poučavanje o geološkim činjenicama o tome kako se lice Zemlje mijenja nema mnogo svrhe u ovim ranim godinama. Učenici bi se trebali početi upoznavati sa svim aspektima svoje neposredne okoline, uključujući i ono što se mijenja i što se čini da uzrokuje promjenu. Možda "mijenjanje stvari" može biti kategorija u razrednom portfelju stvari koje učenici promatraju i čitaju. U nekom trenutku učenici mogu početi smišljati i isprobavati sigurne i korisne načine za promjenu dijelova svoje okoline. Materija: Učenici bi trebali ispitivati i koristiti široku paletu predmeta, kategorizirajući ih prema njihovim različitim vidljivim svojstvima. Trebali bi podvrgnuti materijale postupcima kao što su miješanje, zagrijavanje, zamrzavanje, rezanje, vlaženje, otapanje, savijanje i izlaganje svjetlu kako bi vidjeli kako se mijenjaju. Iako je prerano očekivati precizna izvješća ili čak dosljedne rezultate od učenika, treba ih potaknuti da opišu što su radili i kako su materijali reagirali. Učenici bi također trebali steći puno iskustva u konstruiranju stvari od nekoliko vrsta malih dijelova (Tinkertoys i Legos), zatim ih rastavljati i preuređivati. Trebali bi početi razmatrati kako se svojstva predmeta mogu razlikovati od svojstava materijala od kojih su napravljeni. I trebali bi početi pregledavati stvari s povećalom kako bi otkrili značajke koje nisu vidljive bez njega. Energija: U ovim prvim godinama ne treba organizirati nikakav napor da se energija uvede kao znanstvena ideja. Ako djeca koriste pojam energija da naznače koliko imaju elana, to je savršeno u redu, jer je značenje jasno i nije počinjena nikakva tehnička nepodopština. Do kraja 2. razreda učenici bi trebali biti upoznati s raznim načinima kako stvari pokrenuti i trebali bi razmisliti o tome što ih pokreće. Nakon što nauče da se baterije troše i automobili ostaju bez benzina, za gašenje nepotrebnih uređaja može se reći da "štedi na baterijama" i "štedi na plinu". Ideja koja je dostupna u ovoj dobi je da održavanje svega što radi troši neke resurse. (Malo se dobiva ako djeca odgovore: "Energija.") Gibanje: Od samog početka, učenici bi trebali promatrati, opisivati i raspravljati o svim vrstama pokretnih stvari - sebe, kukci, ptice, drveće, vrata, kiša, lepeze, ljuljačke, lopte za odbojku, kolica, zvijezde itd. - vodeći bilješke, crtajući slike koje bi sugerirale njihovo kretanje i postavljanje pitanja: Kreću li se pravocrtno? Je li njihovo kretanje brzo ili sporo? Kako možeš reči? Na koliko se načina kreće biljka koja raste? U ovoj fazi pitanja su važnija od odgovora. Učenici bi trebali steći različita iskustva u pokretanju ili nekretanju stvari te u mijenjanju smjera ili brzine stvari koje se već kreću. Vjerojatno će učenici početi "svirati" od prvog dana u školi, a to daje priliku da se vibracije uvedu kao pojava, a ne kao teorija. Uz bubnjeve, zvona, žičane i druge instrumente koje koriste, uključujući vlastite glasove, mogu osjetiti vibracije na instrumentima dok čuju zvukove. Ta su iskustva važna sama za sebe i u ovom trenutku ne trebaju elaboraciju. Sile: Fokus bi trebao biti na kretanju i na poticanju djece da promatraju kada i kako se čini da se stvari kreću ili ne kreću. Trebali bi primijetiti da stvari padaju na tlo ako se ne drže. Trebali bi promatrati kretanje posvuda, praveći popise različitih vrsta kretanja i stvari koje se kreću na taj način. Djeca bi trebala koristiti magnete kako bi pokrenula stvari bez dodirivanja, i time naučiti da sile mogu djelovati na udaljenosti bez ikakve uočljive tvari između. Dob od 3. do 5. razreda. Svemir: Učenici bi trebali početi razvijati inventar raznih stvari u svemiru. Može se pokazati da se planeti razlikuju od zvijezda na dva bitna načina — po izgledu i kretanju. Kada se umjesto golog oka koristi skromni teleskop ili dalekozor, zvijezde samo izgledaju svjetlije — i više ih se može vidjeti. Svjetliji planeti, međutim, jasno su diskovi. (Nisu baš veliki diskovi osim u teleskopima dobre veličine, ali su dovoljno impresivni nakon što se vidi mnogo zvijezda.) Fiksni obrasci zvijezda trebali bi biti eksplicitniji, iako učenje imena zviježđa samo po sebi nije važno. Kada učenici znaju da uzorci zvijezda ostaju isti dok se kreću po nebu (i postupno se mijenjaju s godišnjim dobima), tada mogu primijetiti da planeti mijenjaju svoj položaj u odnosu na uzorak zvijezda. Nakon što su učenici izravno pogledali zvijezde, mjesec i planete, mogu se poslužiti fotografijama planeta i njihovih mjeseca te raznim zbirkama zvijezda kako bi se ukazalo na njihovu raznolikost veličine, izgleda i kretanja. Pamćenje njihovih imena ili njihovo prebrojavanje nema posebne obrazovne vrijednosti, iako će neki učenici uživati u tome. Učenici također ne bi trebali ulagati puno vremena u pokušaj da čvrsto upamte ljestvicu udaljenosti. Što se tiče broja zvijezda u svemiru, malo će djece imati mnogo pojma o tome što je milijarda; tisuće su dovoljan izazov. (U ovoj fazi, milijarda znači više nego što bi osoba ikada mogla izbrojati jednu po jednu u cijelom životu.) Shvaćanje mnogih ideja o sastavu i veličini svemira od strane učenika mora polako rasti tijekom vremena. Štoviše, unatoč uobičajenom prikazu, sustav usmjeren na Sunce ozbiljno se sukobljava s uobičajenom intuicijom. Učenicima će možda trebati uvjerljivi razlozi da doista odustanu od svojih pogleda usmjerenih na Zemlju. Nažalost, neki od najboljih razloga su suptilni i imaju smisla samo na prilično visokoj razini sofisticiranosti. Neke ideje o svjetlu i vidu preduvjet su za razumijevanje astronomskih pojava. Djeca bi trebala rano naučiti da veliki izvor svjetlosti na velikoj udaljenosti izgleda kao mali izvor svjetlosti koji je puno bliže. Ovu pojavu treba promatrati izravno (i, ako je moguće, fotografski) vani noću. Kako se stvari vide pomoću njihove reflektirane svjetlosti težak je koncept za djecu u ovoj dobi, ali je vjerojatno neophodan da nauče prije nego što Mjesečeve mijene počnu imati smisla. Zemlja: Tijekom ovog razdoblja učenici mogu početi učiti neke površinske značajke Zemlje, kao i Zemljin odnos prema Suncu, Mjesecu i drugim planetima. Filmovi, računalne simulacije, planetarij i teleskopska promatranja pomoći će, ali bitno je da svi učenici, ponekad radeći zajedno u malim grupama, naprave fizičke modele i objasne što modeli pokazuju. U isto vrijeme, učenici mogu početi učiti o mjerilu (brojenje, usporedne udaljenosti, volumeni, vremena, itd.) u zanimljivim, lako razumljivim aktivnostima i čitanjima. Međutim, faktori ljestvice veći od tisuća, pa čak i ideja omjera, mogu biti teški prije rane adolescencije. Važna stvar koju treba istaknuti na tom putu je da se ne može odrediti kako je Sunčev sustav sastavljen samo gledajući ga. Dijagrami pokazuju kako bi sustav izgledao kada bi ga ljudi mogli vidjeti izdaleka, što je nemoguće postići. Teleskopi i drugi instrumenti daju informacije, ali doista je potreban model da bi se informacije shvatile. (Spoznaja da ljudi nisu u mogućnosti vidjeti, izvana, kako je izgrađen Sunčev sustav pomoći će učenicima da razumiju osnovu za Kopernikansku revoluciju kada se tema pojavi kasnije.) Prilikom izrade dijagrama za prikaz, recimo, relativne veličine planeta i udaljenosti planeta od Sunca, učenici bi ih mogli pokušati kombinirati koristeći jednu ljestvicu - i brzo bi postali frustrirani. Možda to može dovesti do rasprave o općim ograničenjima grafičkih metoda (uključujući fotografije) za prikazivanje stvarnosti. U svakom slučaju, u ovoj fazi dovoljna je okvirna slika organizacije Sunčevog sustava. Voda nudi još jedan važan niz iskustava za učenike na ovoj razini. Učenici mogu provoditi istraživanja koja nadilaze opažanja iz ranijih razreda kako bi naučili vezu između tekućih i krutih oblika, ali prepoznavanje da voda također može biti plin, iako je mnogo teže, ipak je vjerojatno dostupno. Možda je glavni poticaj pokušati otkriti kamo odlazi voda u otvorenom spremniku. To nije samo po sebi razumljivo niti ga je lako otkriti. Ali ciklus vode je od velike važnosti za život na Zemlji da bi učenici svakako trebali steći iskustva koja će s vremenom pridonijeti njihovom razumijevanju isparavanja, kondenzacije i očuvanja materije. Geologija: U tim bi godinama učenici trebali prikupiti više informacija o fizičkom okolišu, upoznati se s detaljima geoloških značajki, promatrati i kartirati lokacije brda, dolina, rijeka itd., ali bez razrađene klasifikacije. Učenici bi također trebali postati vješti u korištenju povećala za pregled raznih stijena i tla. Poanta nije rigorozno klasificirati, već uočiti raznolikost komponenti. Učenici bi sada trebali promatrati elementarne procese ciklusa stijena: eroziju, transport i taloženje. Kutije s vodom i pijeskom i čaše za kamen mogu im dati neke primjere iz prve ruke. Kasnije mogu povezati značajke s procesima i pratiti objašnjenja o tome kako su značajke nastale i kako se još uvijek mijenjaju. Učenici mogu izraditi uređaje za demonstraciju kako vjetar i voda oblikuju tlo i kako sile na materijalima mogu napraviti nabore, nabore i greške. Filmovi vulkanske magme i izbacivanja pepela dramatiziraju još jedan izvor nakupljanja. Materija: Proučavanje materijala treba nastaviti i postati sustavnije i kvantitativnije. Studenti trebaju projektirati i graditi objekte koji zahtijevaju različita svojstva materijala. Trebali bi napisati jasne opise svojih planova i eksperimenata, predstaviti svoje nalaze kad god je to moguće u tablicama i grafikonima (koje su osmislili učenici , a ne učitelj), te unijeti svoje podatke i rezultate u računalnu bazu podataka. Predmeti i materijali mogu se opisati sofisticiranijim svojstvima - vodljivost topline i elektriciteta, uzgon, odziv na magnete, topljivost i prozirnost. Učenici trebaju izmjeriti, procijeniti i izračunati veličine, kapacitete i težine. Ako mala djeca ne mogu osjetiti težinu nečega, mogu vjerovati da to uopće nema težinu. Mnoga iskustva vaganja (ako je moguće na sve osjetljivijim vagama), uključujući vaganje hrpe malih stvari i dijeljenje kako bi se utvrdila težina svake, pomoći će. Osnovnoškolcima nije očito da cjeline imaju istu težinu kao i zbroj njihovih dijelova. Ta je ideja preliminarna, ali daleko manja od načela očuvanja koje ćemo kasnije naučiti. S povećalima bi studenti trebali pregledavati tvari sastavljene od velikih skupova čestica, poput soli i talka, kako bi otkrili neočekivane detalje u manjim razmjerima. Također bi trebali promatrati i opisivati ponašanje velikih kolekcija komada: praha, klikera, kocki šećera ili drvenih blokova (koji se, na primjer, mogu "izliti" iz posude) i uzeti u obzir da bi kolekcije mogle imati nova svojstva koja komadi nemaju. Energija: Ulaganje puno vremena i truda u razvoj formalnih energetskih koncepata može pričekati. Važnost energije je, naposljetku, u tome što je to korisna ideja. Pomaže da se shvati veliki broj stvari koje se događaju u fizičkom, biološkom i inženjerskom svijetu. Ali dok učenici ne dosegnu određenu točku u svom razumijevanju djelića svijeta, malo će dobiti posjedovanjem takvog alata. To je pitanje vremena. Jedan aspekt priče o energiji u kojem učenici ove dobi mogu nešto napredovati je toplina, koja se proizvodi gotovo posvuda. U svojim znanstvenim i tehnološkim aktivnostima tijekom ovih godina, učenike treba upozoriti da traže stvari i procese koji emitiraju toplinu: svjetla, radio, televizijski prijemnici, sunce, piljenje drva, poliranje površina, savijanje stvari, motori koji rade, ljudi, životinje , itd.. a zatim za one za koje se čini da ne odaju toplinu. Također, vrijeme je prikladno da se istraži kako se toplina širi s jednog mjesta na drugo i što se može učiniti da se obuzda ili zaštiti stvari od nje. Ideje učenika o toplini imaju mnogo problema. U nekim situacijama se smatra da se prenosi hladnoća, a ne toplina. Za neke se materijale može smatrati da su topli (deke) ili hladni (metali). Predmeti koji održavaju toplinu - poput džempera ili rukavica - mogu se smatrati izvorima topline. Samo kontinuirana mješavina eksperimenta i rasprave vjerojatno će odagnati ove ideje. Učenici ne moraju izaći iz ovog razreda s razumijevanjem topline ili njezine razlike od temperature. U tom duhu, malo se može dobiti ako toplinu nazivaju toplinskom energijom. Što je još važnije, učenici bi se trebali upoznati sa zagrijavanjem predmeta koji su na početku hladniji od okoline, i obrnuto. Računalne laboratorijske sonde i grafički zasloni koji detektiraju male promjene u temperaturi i crtaju ih mogu koristiti učenici za ispitivanje mnogih slučajeva izmjene topline. Budući da mnogi učenici misle o hladnoći kao o tvari koja se širi poput topline, možda postoji određena prednost u prevođenju opisa prijenosa hladnoće u termine prijenosa topline. Gibanje: Učenici trebaju nastaviti s opisom gibanja. I ti opisi mogu biti više eksperimentalni i više kvantitativni kako se njihove vještine mjerenja izoštravaju. Određivanje brzine brzih i sporih tijela može predstavljati izazov na koji će učenici spremno odgovoriti. Oni također mogu sami razraditi neke od općih odnosa između sile i promjene gibanja i internalizirati pojam sile kao guranja ili povlačenja jedne stvari na drugu - bilo da su gumene trake, magneti ili eksplozije. Učenici bi također trebali povećati svoj inventar primjera periodičkog gibanja i možda osmisliti načine mjerenja različitih brzina vibracija. Učenici bi trebali koristiti prizme kako bi vidjeli da bijela svjetlost proizvodi cijelu "dugu" boja. (Ideja da je bijela svjetlost "sastavljena od" različitih boja je teška i trebalo bi je odgoditi za kasnije razrede.) U ovoj se fazi ništa ne može dobiti od povezivanja svjetlosti i gibanja valova. Sile: Glavna ideja koju ovdje treba prenijeti je da sile mogu djelovati na daljinu. Učenici bi trebali provoditi istraživanja kako bi se upoznali s guranjem i privlačenjem magneta i statičkog elektriciteta. Izraz gravitacija može ometati razumijevanje učenika jer se često koristi kao prazna oznaka za uobičajeni (i drevni) pojam "prirodnog kretanja" prema Zemlji. Važna stvar je da Zemlja privlači predmete. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Navedene preporuke nisu obvezujuće, ishodi se mogu usvojiti aktivnostima i sadržajima koje učitelj sam odabire. Hvala Vam na svim sugestijama – većina navedenog već je obuhvaćena prijedlogom kurikuluma dok detaljna razrada aktivnosti pripada metodičkom priručniku. U kurikulumu su prema Vašim sugestijama dorađeni dijelovi vezani za izvore energije i trenje i zagrijavanje tijela.
24 Ivica Aviani D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Znanstveni okvir TIMSS 2023 (https://timssandpirls.bc.edu/timss2023/frameworks/chapter-2.html) identificira tematska područja iz biologije, kemije, fizike i znanosti o Zemlji koja se univerzalno smatraju važnima za poučavanje učenike od petog do osmog razreda. U daljnjem tekstu izdvojio sam dio podishoda koje navodi TIMSS, bez biologije, za koje smatram da i trebali ući u kurikulum predmeta Prirodoslovlje za 5. i 6. razred. (napomena: neki od navedenih podishoda su već uključeni u tekst prijedloga). Prijedlog je da navedene ishode uvrstite u kurikulum predmeta Prirodoslovlje. Podishodi iz kemije, koje navodi TIMSS, a koje bi trebalo uključiti. Sastav tvari (Učenik opisuje građu čestica i tvari) - opisuje građu atoma, tj. da se sastoje od negativno nabijenih elektrona koji okružuju jezgru sastavljenu od pozitivno nabijenih protona i neutralnih neutrona - opisuje strukturu tvari u smislu čestica, tj. atoma i molekula - opisuje molekule kao kombinacije atoma - opisuje razlike među elementima, spojevima i smjesama - razlikuje čiste tvari (tj. elemente i spojeve) i smjese na temelju njihova sastava - prepoznaje da je periodni sustav raspored poznatih elemenata - prepoznaje i opisuje da su elementi poredani prema broju protona u jezgrama atoma Svojstva tvari (Učenik povezuje uporabu materijala s njihovim fizičkim i kemijskim svojstvima) - razlikuje fizička i kemijska svojstva tvari - povezuje uporabu materijala s njihovim fizičkim svojstvima (npr. talište, vrelište, topljivost, toplinska vodljivost). - povezuje uporabu materijala s njihovim kemijskim svojstvima (npr. sklonost hrđi, zapaljivost) - objašnjava kako se fizičke metode mogu koristiti za odvajanje smjesa u njihove komponente - objašnjava kako temperatura, miješanje i površina u dodiru s otapalom utječu na brzinu otapanja. Kemijske promjene (Učenik opisuje kemijske promjene u tvarima) - opisuje dokaze nastanka kemijskih promjena u materijalima (promjena temperature, nastajanje plina, stvaranje taloga, promjena boje ili emisija svjetlosti). Podishodi iz fizike, koje navodi TIMSS, a koje bi trebalo uključiti. Fizička stanja i promjene u tvari (Učenik prepoznaje i opisuje promjenu fizičkih stanja tvari) - opisuje promjene agregacijskog stanja (taljenje, zamrzavanje, ključanje, isparavanje, kondenzaciju i sublimaciju) kao posljedicu povećanja ili smanjenja unutrašnje energije - objašnjava da masa ostaje konstantna tijekom promjena stanja Pretvorba i prijenos energije (Učenik prepoznaje i opisuje pretvorbe i prijenos energije) - identificira kinetičku energiju i različite oblike potencijalne energije (svjetlosnu, zvučnu, električnu, toplinsku, kemijsku) - opisuje pretvorbe energije (npr. izgaranje u motoru za pomicanje automobila, fotosinteza, hidroelektrane) - prepoznaje da je ukupna energija zatvorenog sustava očuvana - povezuje prijenos toplinske energije s tijela više temperature na ona niže temperaturi prilikom grijanja ili hlađenja - prepoznaje da se vrući predmeti hlade , hladni zagrijavaju sve dok ne dosegnu temperaturu okoline. – uspoređuje toplinsku vodljivost različitih materijala Svjetlost i zvuk (Učenik prepoznaje i opisuje osnovna svojstva svjetlosti i zvuka) - opisuje ili identificira osnovna svojstva svjetlosti (tj. brzinu, prijenos kroz različite medije, refleksiju, lom, apsorpciju i razlaganje bijelog svjetla na boje) - povezuje boju predmeta s reflektiranom ili apsorbiranom svjetlošću - rješava praktične probleme koji uključuju refleksiju svjetlosti iz ravnih zrcala i stvaranje sjena - interpretira jednostavne dijagrame zraka kako bi identificirao put svjetlosti - opisuje ili identificira neka osnovna svojstva zvuka ( zvuk je valna pojava uzrokovana vibracijama, karakterizira ga glasnost (amplituda) i visina (frekvencija), - povezuje uobičajene pojave (npr. odjeci, slušanje grmljavine nakon viđenja munje) sa svojstvima zvuka. Električna energija i magnetizam (Učenik opisuje električna i magnetska svojstva materijala te njihovu primjenu) - klasificira materijale kao električne vodiče ili izolatore - objašnjava vodiče i protok električne energije u električnim krugovima - identificira električne komponente ili materijale koji se mogu koristiti za stvaranje strujnih krugova - identificira dijagrame i spojeve koji predstavljaju zatvorene strujne krugove. - povezuje svojstva trajnih magneta (tj. dva suprotna pola, privlačnost / odbojnost i mijenjanje iznosa magnetske sile s udaljenosti) s uporabom u svakodnevnom životu - opisuje koja su svojstva jedinstvena za elektromagnete: magnetska privlačnost može se uključiti i isključiti, a polovi se mogu izmijeniti - povezuje svojstva elektromagneta s uporabom u svakodnevnom životu (npr. zvono na vratima, tvornica za recikliranje). Gibanje i sile (Učenik prepoznaje i opisuje učinke različitih sila) - prepoznaje djelovanje sile po promjeni gibanja ili oblika tijela - opisuje uobičajene mehaničke sile (sila podloge, trenje, elastična sila, uzgon) - prepoznaje i opisuje težinu kao silu kojom tijelo pritišće podlogu zbog gravitacije - prepoznajte da sile imaju iznos i smjer - opisuje funkcioniranje jednostavnih alata i strojeva (npr. poluga, nagnutih ravnina, remenica, zupčanika) - objašnjava plutanje i potonuće tijela u smislu razlika u gustoći i učinka sile uzgona - opisuje pritisak u smislu sile i površine na koju djeluje - opisuje učinke povezane s tlakom (npr. tlak vode koji se povećava s dubinom, atmosferski tlak, balon koji se širi pri napuhavanju). Podishodi iz znanosti o Zemlji, koje navodi TIMSS, a koje bi trebalo uključiti u kurikulum. Zemljina struktura i fizičke značajke (Učenik opisuje strukturu i fizičke značajke Zemlje) - opisuje strukturu Zemlje (tj. koru, plašt, unutarnju jezgru i vanjsku jezgru) i fizičke karakteristike tih različitih dijelova. - opisuje raspodjelu vode na Zemlji u smislu njezina fizičkog stanja (tj. leda, vode i vodene pare) i svježe u odnosu na slanu vodu. - prepoznaje da je Zemljina atmosfera mješavina plinova - identificira glavne komponente atmosfere (tj. dušika, kisika, vodene pare i ugljičnog dioksida) Zemljini procesi, ciklusi i povijest (Učenik opisuje procese koji mijenjaju površinu Zemlje i životne uvjete) - opisuje opće procese uključene u ciklus stvaranja stijena (npr. hlađenje lave, toplinu i tlak koji pretvaraju sediment u stijenu, vremenske utjecaje, eroziju). - opisuje promjene na površini Zemlje koje su posljedica velikih geoloških događaja (npr. glacijacija, kretanje tektonskih ploča i naknadnih potresa i vulkanskih erupcija). - opisuje procese u Zemljinom vodenom ciklusu (tj. isparavanje, kondenzaciju u oblake, transport i oborine) i prepoznajte Sunce kao izvor energije za vodeni ciklus. - opisuje dokaze o klimatskim promjenama (npr. promjene povezane s ledenim dobom, promjene povezane s globalnim zatopljenjem). Zemljini resursi, njihova uporaba i očuvanje (učenik objašnjava načine održivog korištenja Zemljinih resursa) - navodi primjere Zemljinih obnovljivih i neobnovljivih resursa - opisuje metode očuvanja Zemljinih resursa i metode gospodarenja otpadom (npr. smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati). - objašnjava kako uobičajene metode korištenja zemljišta (npr. poljoprivreda, sječa, rudarstvo) mogu utjecati na zemljište i vodne resurse. Zemlja u Sunčevom sustavu i svemiru (Učenik objašnjava utjecaj Sunčevog sustava na Zemlju) -opisuje učinke Zemljine godišnje revolucije oko Sunca, s obzirom na nagib njezine osi (npr. Različita godišnja doba, različita zviježđa vidljiva u različito doba godine) -prepoznaje da su plime i oseke uzrokovane gravitacijskim privlačenjem Mjeseca - povezuje Mjesečeve mijene i pomrčine s relativnim položajima Zemlje, Mjeseca i Sunca - prepoznaje da je Sunce zvijezda i pruža svjetlost i toplinu svakom članu Sunčevog sustava - objašnjava da Sunce i druge zvijezde proizvode vlastitu svjetlost, ali da su drugi članovi Sunčevog sustava vidljivi zbog svjetlost koja se reflektira od Sunca Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Detaljna razrada predloženih aktivnosti pripada kurikulumima i metodičkim priručnicima za nastavne predmete Geografija, Fizika i Kemija.
25 Ivica Aviani Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole Osvrt na Prijedlog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje U ovom prijedlogu prepoznaju se problemi naslijeđeni iz prethodnih nastavnih planova i programa, odnosno kurikuluma za osnovne škole. Suvremeni kurikulum iz prirodoslovlja zahtjeva uključivanje sadržaja fizičkih znanosti i znanosti o Zemlji u nastavne planove i programe od prvog razreda osnovne škole, a uz njih i sadržaji kemije od petog razreda osnovne škole. To je zahtijevalo velike promjene u predmetima Priroda i društvo i Priroda jer su, kada su u pitanju prirodne znanosti, ti predmeti godinama sadržavali isključivo znanost o životu. Kurikularnom reformom koja se odvijala od 2016. do 2019. godine ovi predmeti su doživjeli promjene u poželjnom smjeru, jer se u njihov kurikulum uvode i sadržaji iz znanosti o Zemlji i sadržaji fizičkih znanosti. Ključno je, međutim, da u reformi nije uveden predmet Prirodoslovlje, čiji bi sadržaj bio dobro definiran kao sadržaj predmeta Science koji odavno postoji u svjetskim kurukulumima. Stoga je stvoren tipično hrvatski proizvod, rezultat različitih kompromisa, u kojem su zahtjevi za uvođenjem sadržaja iz svih prirodnih znanosti u nastavu osnovne škole prije 7. razreda uvaženi samo djelomično. Dva su glavna razloga zašto se to dogodilo. Prvi je taj što to nisu dozvolili predmetni nastavnici prirodnih predmeta. Primjerice nastavnici Fizike su smatrali da nije dobro da učitelji razredne nastave (u predmetu Priroda i društvo) i učitelji biologije (u predmetu Priroda) podučavaju sadržaje iz fizike za koje nisu osposobljeni te da treba sačekati predmet Fizika u 7. i 8. razredu kako bi se potrebni ishodi poučavali na dovoljno stručan način. Drugi razlog je stav samih učitelja razredne nastave i nastavnika biologije koji su smatrali da im treba posebna kvalifikacija i dodatan napor nastavnika za usvajanje i uvođenje novih sadržaja te da je zbog toga bolje zadržati postojeću praksu, uostalom, koju dobro poznaju. Istodobno, nastavnici fizike su se tužili nemaju dovoljno vremena za savladavanje zahtjevnih ishoda iz Fizike u 7. i 8. razredu te da predmet Fizika u velikom broju škola predaju nestručni nastavnici. Također, smatrali su da učenici nižih razreda nemaju dovoljno razvijene kognitivne sposobnosti za savladavanje složenih koncepata fizike, iako su iskusni edukatori davno pokazali da se fizika na nekoj osnovnoj razini može poučavati i u vrtiću (vidjeti http://prirodopolis.hr/izlozba_interaktivna.html). Učitelji fizike nisu sagledali u kojoj mjeri bi predmet Science mogao pripomoći njihovom radu. U svemu tome, argumenti za i protiv uvođenja predmeta Science bili su i ostali uglavnom neargumentirani i kontradiktorni. Važno je sada naglasiti da se samim uvođenjem predmeta Prirodoslovlje u naše škole većina navedenih problema neće razriješiti. Možda bi se problemi mogli početi rješavati ako se u taj predmet uvedu potrebni sadržaji, odnosno sadržaji predmeta Science. Nažalost, ovaj prijedlog ne daje takvu nadu, više nalikuje nekom novom nedorečenom hrvatskom proizvodu. Sadržaj predmeta Science je takav da se sve prirodne znanosti postepeno uvode u nastavu još od predškolske dobi i to s intenzitetom koji je već desetljećima utvrđen iskustvima učitelja, odgajatelja i psihologa te poznat i priznat u cijelome svijetu. Za fiziku, koju sam uzeo kao primjer, to bi značilo da nakon 6. razreda učenici imaju određena znanja iz fizike koja će njih i njihove nastavnike rasteretiti i omogućiti im da lakše i kvalitetnije savladaju zahtjevnije ishode u 7. i 8. razredu. U perspektivi neki ishodi učenja i poučavanja predmeta Fizika trebali bi biti reducirani, tako da se ishodi niže kognitivne zahtjevnosti, usvojeni do 6. razreda, nepotrebno ne ponavljanju. Što to može i treba učenicima priskrbiti predmet Prirodoslovlje pri ulasku u 7. razred? U fizici to su temeljne ideje o energiji i pretvorbama energije, gibanju i promjenama gibanja, djelovanju i učinku sila, o elektricitetu, magnetizmu, strujnim krugovima, gravitaciji, valovima i zvuku, svojstvima svjetlosti, bojama, prijelazima topline ali i ideje o znanstvenom istraživanju, grafičkoj prezentaciji ideja i podataka te o zaključivanju na temelju dokaza. Usvajanje ovih sadržaja u predmetu Science predviđeno je uglavnom u 5. i 6. razredu. Međutim kada se pogleda predloženi kurikulum predmeta Prirodoslovlje za 5. i 6. razred, odmah je vidljivo da ishoda povezanih s navedenim sadržajima uglavnom nema. Sadržaji koji se nude su najčešće vezani uz ponavljanje pojačanih ishoda koji se predlažu za ciklus od 1. do 4. razreda. Slično vrijedi za kemiju i za znanost o Zemlji. Usporedbom s kurikulumom nastavnog predmeta Priroda (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_148.html ), vidljivo je da su gotovo svi ishodi za 5. i 6. razred preuzeti iz njega, s tim da su minimalne promjene često išle u krivom smjeru. Primjerice izbačen je generički ishod „OŠ PRI D.5.1. i OŠ PRI D.6.1 .Učenik tumači uočene pojave, procese i međuodnose na temelju opažanja prirode i jednostavnih istraživanja“ koji opisuje postupak znanstvenog istraživanja i koji je trebalo dodatno razraditi, a ne izbaciti. Ako želimo da predmet Prirodoslovlje bude isto što i dobro poznati predmet Science, onda ovaj prijedlog treba značajno izmijeniti. Moja želja je da se to ostvari. Detaljnije o ishodima koje bi prema okviru TIMSS-a trebalo uvrstiti u 5. i 6. razred prezentirat ću u odgovarajućim rubrikama. Kako bi ste dobili osjećaj o sadržaju i opsegu predmeta Science u nastavku dajem prijevode naslova poglavlja i lekcija koja nalazimo u američkim u udžbenicima iz predmeta Science za učenike od prvog do šestog razreda osnovne škole. Poglavlja su označena brojevima, a iza naslova poglavlja slijede naslovi lekcija u poglavlju, koji su međusobno odvojeni zarezima. Radi se o udžbenicima Dr. Jay K. Hackett et al., California Science, Grade X-Glencoe Mcgraw-Hill, New York 2008, X=1-6. Osim lekcija, udžbenici sadrže i opis učeničkih aktivnosti za svaku lekciju, ali to sam izostavio. Broj stranica raste od oko 250 za 1. razred do 700 za 6. razred. 1. razred Što je znanost? Vještine ispitivanja: Promatrati, Predvidjeti, Komunicirati, Mjeriti, Posložiti stvari, Usporediti, Klasificirati Znanstvena metoda: Promatrajte i postavite pitanje, Napravite plan, Slijedite plan, Zabilježite podatke, Pokušajte ponovno s planom, Izvucite zaključak i komunicirajte 1. Biljke i njihove potrebe: Biljke posvuda, Potrebe biljaka, Dijelovi biljaka 2. Životinje i njihove potrebe: Životinje posvuda, Što životinje trebaju, Kako životinje dobivaju hranu 3. Biljke i životinje zajedno: Kopnena staništa, Vodena staništa, Biljke i životinje trebaju jedna drugu 4. Vrijeme: Opišite vrijeme, Toplina Sunca, Mjerite vrijeme 5. Godišnja doba: Zima, Proljeće, Ljeto, Jesen 6. Krutine, tekućine i plinovi: Opis tvari, Krutine, Tekućine, Plinovi 7. Mijenjanje krutih tvari, tekućina i plinova: Zagrijavanje tvari, Hlađenje tvari, Miješanje tvari 2. razred 1. Biljke: Što trebaju živa bića, Biljke stvaraju nove biljke, Kako su biljke slične i različite 2. Životinje: Grupe životinja, Životinje rastu i mijenjaju se, Kako preživjeti 3. Pogled na staništa: Mjesta za život, Lanci ishrane i mreže ishrane, Promjene staništa 4. Zemlja u svemiru: Dan i noć, Zašto se izmjenjuju godišnja doba, Mjesec i zvijezde 5. Promatranje vremena: Vrijeme, Vodeni ciklus, Promjene vremena 6. Energija: Zvuk, Svjetlost 3. razred Što je znanost? Promatranje, pitanje i hipoteza, eksperiment, prikupljanje podataka, zaključak, formiranje hipoteze, definiranje varijabli, dizajniranje eksperimenta, analiza podataka, oblikovanje novih pitanja 1. Prilagodbe u kopnenim okolišima: Živa bića i njihove potrebe, Život u pustinji. Život na pašnjacima, Život u šumi, Život u arktičkoj tundri 2. Prilagodbe u vodenom okruženju: Vodeni planet, Život u oceanu, Život u močvarama 3. Okruženje se mijenja: Živa bića mijenjaju svoj okoliš, Promjene utječu na živa bića, Živa bića iz prošlosti 4. Naša Zemlja, Sunce i Mjesec: Dan i noć, Godišnja doba, Mjesec 5. Naš Sunčev sustav: Do svemira i natrag, Sunce i njegovi planeti, Teleskopi- otkrivanje Sunčevog sustava, Zvijezde 6. Materija: Krute tvari, Tekućine i plinovi, Građevni blokovi tvari, Promjenjiva tvar 7. Energija: Energija posvuda, Korištenje energije, Energija u pokretu 8. Svjetlost: Kako se svjetlost kreće, Viđenje svjetla i boja, Sjene 4. razred Što je znanost? Formiranje hipoteze, definiranje varijabli, dizajniranje eksperimenta, analiza podataka Formiranje novih pitanja 1. Živa bića trebaju energiju: Biljke i sunčeva svjetlost, Prehrambeni lanci, Hranidbene mreže, Mikroorganizmi 2. Živa bića i njihov okoliš: Ekosustavi, Živa bića trebaju jedno drugo, Promjene u ekosustavima, Prilagodbe 3. Stijene i minerali: Minerali - građevni blokovi stijena, Vulkanske stijene, Sedimentne stijene, Metamorfne stijene 4. Spore promjene na Zemlji: Trošenje, Erozija i Taloženje, Oblici reljefa - mijenjanje tijekom vremena 5. Brze promjene na Zemlji: Klizišta, Potresi, Vulkani 6. Električna energija: Statički elektricitet, Električni krugovi, Korištenje električne energije 7. Magnetizam: Magneti, Elektromagneti, Motori i generatori 5. razred 1. Građa živih bića: Stanice, Od stanice do organizma, Raznolikost organizama 2. Struktura i funkcije biljaka: Vaskularne biljke, Transportni sustavi biljaka, Fotosinteza i disanje 3. Sustavi ljudskog tijela: Ljudsko tijelo, Probavni sustav, Dišni sustav 4. Zemljina voda: Zemlja-plavi planet, Vodeni ciklus, Izvori slatke vode, Zalihe vode u Kaliforniji 5. Zemljino vrijeme: Zemljina atmosfera. Zračna strujanja i vjetar, Oceani i temperatura zraka, loše vrijeme 6. Sunčev sustav: Sunce, struktura Sunčevog sustava, Gravitacija i orbita 7. Vrste tvari: Svojstva tvari, Elementi, Klasificiranje elemenata, Smjese, Spojevi 8. Promjene u tvari: Kemijske reakcije, Metali i legure, Soli 6. razred 1. Klasificiranje živih bića: Klasificiranje biljaka i životinja, Biljke, Životinje, Životinjski sustavi 2. Stanice: Stanična teorija, Biljne i životinjske stanice, Dioba stanica, Mikroorganizmi 3. Genetika: Kako se kontroliraju osobine, Ljudska genetika. Moderna genetika. Genetske promjene tijekom vremena 4. Ekosustavi: Zemljini ekosustavi; Lanci ishrane, Mreže i piramide; Usporedba ekosustava, Promjene u ekosustavima 5. Promjene tijekom vremena: Značajke Zemlje, Zemljini pokretni kontinenti, Sile koje grade Zemlju. Sile koje oblikuju Zemlju, Promjene u geologiji tijekom vremena 6. Očuvanje naših resursa: Minerali i stijene, Zrak i voda, Ostali zemljišni resursi, Štednja 7. Vrijeme i klima: Atmosfera i vrijeme, Padaline i oblaci, Predviđanje vremena, Klima 8. Astronomija: Sustav Zemlja-Sunce, Sustav Zemlja-Sunce-Mjesec, Sunčev sustav, Zvijezde, Galaksije i šire 9. Klasificiranje tvari: Fizikalna svojstva, Elementi i spojevi; Krute tvari, Tekućine i plinovi; Voda i mješavine 10. Kemija: Kemijske promjene, Kemijska svojstva, Ugljik i njegovi spojevi, Atomi i energija 11. Istraživanje sila: Sile i gibanje, Promjene u kretanju, radu i energiji, Kako rade strojevi 12. Istraživanje energije: Valovi i zvuk, Svojstva svjetlosti, Svjetlosni valovi i boje, Toplina, Elektricitet i magnetizam Lijep pozdrav, Ivica Aviani Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Kurikulumom se ne propisuju nastavne jedinice već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi.
26 Ivica Aviani Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole Poštovani, pozdravljam odluku o eksperimentalnom uvođenju predmeta Prirodoslovlje od 1. do 6. razreda osnovne škole. Nakon ulaska u EU to je prirodan put usklađivanja našeg kurikuluma s europskim. Poznato je da cijela zapadna Europa i mnoge druge zemlje, u osnovnoj školi imaju predmet Prirodoslovlje (Science) od 1. do 8. razreda osnovne škole, a neke zemlje i u srednjoj školi, odnosno do 10. razreda. (Vidjeti sliku na str. 60 u dokumentu Prirodoslovno obrazovanje u Europi: Nacionalne politike, prakse i istraživanja https://data.europa.eu/doi/10.2797/94179 ) Svrhu svog sudjelovanja u ovom javnom savjetovanju nalazim nadajući se da je namjera Ministarstva, u bliskoj budućnosti, predmet Prirodoslovlje uvesti u sve osnovne škole RH. Ako je to namjera, onda, već sada kurikulum predmeta Prirodoslovlje treba izraditi na zadovoljavajućoj profesionalnoj razini i na način da bude usklađen sa suvremenim europskim kurikulumima. Što točno i na koji način bi trebalo ući u kurikulum Prirodoslovlja opisano je u dokumentima TIMSS-a (https://timssandpirls.bc.edu/timss2023/ ), točnije u dokumentu Chapter 2: TIMSS 2023 Science Framework (https://timssandpirls.bc.edu/timss2023/frameworks/chapter-2.html ). To je tekst koji sadrži zajedničke sadržaje kurikuluma većine država koje sudjeluju u istraživanju TIMSS-a. Opise kurikuluma prirodoslovlja pojedinih država iz 2019. godine možete naći na (https://timssandpirls.bc.edu/timss2019/encyclopedia/index.html ) U dokumentu TIMSS 2023 Science Framework vrlo su detaljno opisani sadržaji i ishodi učenja i poučavanja za učenike od 1. do 4. razreda i nadalje do 8. razreda. Također, određen je postotak zastupljenosti pojedinih sadržajnih domena i kognitivnih domena. Zastupljenost sadržajnih domena od 1. do 4. razreda je Znanost o životu 45%, Fizičke znanosti 35%, Znanost o Zemlji 20%. Zastupljenost sadržajnih domena do 8. razreda je Biologija 35% Kemija 20% Fizika 25%. Znanost o Zemlji 20%. Kognitivne domene u 4. i 8. razredu zastupljene su u sljedećim postotcima: Poznavanje 40% 35% Primjenjivanje 40% 35% Rasuđivanje 20% 30%. Prava je prilika da Nacionalni kurikulum predmeta Prirodoslovlje izgradimo na temelju najnovijeg prijedloga TIMSS-a 2023. godine, to više jer su potrebni sadržaji i ishodi opisani do u detalje. Ukratko, smatram da postojeći prijedlog nije zadovoljavajući i da ga treba značajno izmijeniti. Predlažem da autori usklade ishode sa zahtjevima TIMSS-ovog okvira za prirodoslovlje. U metodološkom smislu imam, također, nekoliko bitnih primjedbi. Dokument se temelji na Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma prirodoslovnog područja iz 2017. godine (https://www.bib.irb.hr/1271321) , koji je, iako nije službeno usvojen, poslužio kao temelj za izradu predmetnih kurikulume iz predmeta Priroda i društvo, Priroda, Geografija, Biologija, Fizika i Kemija, 2019. godine. U dokumentu se navode 4 makrokoncepta učenja i poučavanja prirodoslovlja: Organiziranost prirodnih sustava, Procesi i međudjelovanja u prirodi, Energija i Prirodoznanstveni pristup. U vezi toga je navedeno sljedeće:“ Makrokoncepti se međusobno ne isključuju, već se prožimaju u sadržajnome i funkcionalnome smislu. Primjerice struktura i organiziranost materije očituju se u njezinoj građi i u procesima koji se u njoj odvijaju zbog međudjelovanja i pretvorbe energije. U takvome viđenju središnje mjesto zauzima učenik sa svojim prirodoznanstvenim pristupom.“ To jasno govori o tome da ni sadržaj ni ishode nije moguće podijeliti tako da ih se svrsta u makrokoncepte. Ideja je da nastavnik i učenik primijete, promisle i rasprave o tome na koji način pojedini makrokoncepti ulaze u sadržaj pojedine teme ili ishoda. Autori ovog prijedloga su podijelili ishode u tri makro koncepta, a četvrti, Prirodoznanstveni pristup, su izbacili jer s obzirom da on pripada svim ishodima, nije bilo moguće podijeliti ishode u skladu s njim. Smatram da je bitno ovo popraviti jer je takav pristup rezultirao nizom ishoda koji u sebi sadrže međusobno nepovezane sadržaje. Predlažem da autori uvaže sva četiri makrokoncepta te da ishode ne svrstavaju samo u jedan makrokoncept, nego u onoliko makrokoncepata koliko je potrebno i logično. Druga važna metodološka primjedba je da se pojam prirodoznanstveni pristup neispravno koristi u preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, i to u podnaslovu „Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se kod istraživanja…“ Prirodoznanstveni pristup se koristi u svim elementima učenja i poučavanja. U Nacionalnom kurikulumu prirodoslovnog područja navodi se: „Prirodoznanstvenim se pristupom u središte stavljaju znanja, vještine i stavovi karakteristični za sve makrokoncepte koji zajedno s opisanim odgojno-obrazovnim očekivanjima čine temelj razvoja prirodoslovne pismenosti. To se prije svega odnosi na usvajanje prirodoznanstvenoga pogleda koji predmnijeva stav da su prirodne pojave objašnjive kroz uzročno-posljedične veze opažljivih čimbenika, odnosno, pomoću prirodnih zakona utemeljenih na nezavisnim mjerenjima i opažanjima.“ U tom smislu treba popraviti tekst u svim ishodima tako da se jednostavno kaže: „Predlažu se sljedeća istraživanja:“ Treća važna metodološka primjedba odnosi se na opis istraživanja, koji praktično ne postoji, osim u samom izrijeku ishoda. Ishod često sadrži frazu prema kojoj učenik ostvaruje ishod na temelju istraživanja, što nepotrebno opterećuje razumijevanje samog ishoda. Jasna mi je namjera autora, koji žele da učenici što više istražuju, međutim, to nije ispravno s obzirom da je istraživanje samo jedna od metoda kojima se usvajaju ishodi. Učenici najčešće usvajaju ishode tako da slušaju, čitaju, pišu, crtaju, rješavaju zadatke, izrađuju modele itd. Predlažem da autori izbace frazu „na temelju istraživanja“ iz ishoda. Istraživanje bi u kurikulum trebalo uvesti konkretnim i izvedivim prijedlozima istraživanja za pojedini ishod. Primjerice: Učenici istražuju kako salinitet tla utječe na klijanje i razvoj graha ili pšenice. Detaljan opis istraživanja može biti u Metodičkom priručniku. Autori su ispod naslova „Prirodoznanstveni pristup primjenjuje se“ ponudili veliki broj ideja za istraživanje koje se ne mogu istraživati eksperimentom. Predlažem da autori jasno opišu moguća učenička eksperimentalna istraživanja. Toliko od mene za sada. Lijep pozdrav, Ivica Aviani Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Gotovo svi predloženi sadržaji koriste se za usvajanje ishoda definiranih kurikulumom, koji su raspoređeni unutar navedenih makrokoncepata. Prihvaća se prijedlog za promjenu izraza vezanog uz prirodoznanstveni pristup.
27 MAJA PLANINIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole Pozdravljamo formiranje novog predmeta Prirodoslovlje od 1.- 6. razreda. Smatramo da se u toj dobi učenika, što se učenja fizike tiče, treba zadržati na fenomenološkom pristupu (promatranju pojava, jednostavnim istraživanjima) i jednostavnijim objašnjenjima. Učenici u ranoj dobi nisu kognitivno zreli za usvajanje apstraktnih fizičkih pojmova, ali se kod njih može i treba razvijati znatiželja, kreativnost, istraživački pristup, te sposobnosti opažanja i provođenja jednostavnih istraživanja, kao i interes za istraživanje prirode i prirodne znanosti. Ipak, svjesni smo da u nastavnoj praksi Prirode do sada, a to se može donekle iščitati i iz trenutnog prijedloga kurikuluma Prirodoslovlja, postoji opasnost da se uvode pojmovi iz fizike bez da im se dade jasan sadržaj. Jasno je da učenici određene pojmove trebaju graditi spiralno kroz više godina učenja, ali se na svakom stupnju pojmovima koji se uvode treba dati sadržaj, prikladan njihovom stupnju razumijevanja. Mislimo na fizičke pojmove poput, sile, gustoće, uzgona, tlaka, topline, temperature itd. Ako se odluči na uvođenje nekih od njih, onda to treba vrlo pažljivo razraditi i prilagoditi uzrastu. Načelno se jako velik dio ishoda i sadržaja preklapa s fizikom 7. i 8. razreda, pa nije jasno je li doista potrebno sve uvoditi na dva stupnja, osobito kad u 5. i 6. razredu učenici nemaju još potrebnu kognitivnu zrelost niti matematičke i konceptualne preduvjete za adekvatno uvođenje svih tih sadržaja. Što se misli npr. u ishodu C3.1, kako će se ukazati na razliku topline i temperature bez definiranja pojmova? Ili u B4.2 kako ukazati na djelovanje sile uzgona, bez definiranja pojma? Tim je pojmovima potrebno dati sadržaj, primjeren dobi učenika. Ne mislimo tu na neke stroge definicije, one su ionako rijetke za temeljne pojmove u fizici, ali bojimo se da će se to svesti na uvođenje novih riječi bez jasnoga značenja. Isto vrijedi i za sve ostale ranije navedene pojmove. Naglasak u poučavanju fizike u ranoj dob treba biti na promatranjima i jednostavnim istraživanjima. Pojave koje će se istraživati moraju biti dostupne učenicima i prilagođene njihovoj dobi, a također i objašnjenja koja se daju. Jedna od stvari koje svakako nedostaju u kurikulumu je jednostavni strujni krug, kojega učenici mogu spojiti, istražiti što je potrebno da bi žarulja zasvijetlila, te koje materijale mogu umetnuti u strujni krug da žarulja i dalje svijetli, a koje ne (vodiči, izolatori). To je relevantno za svakodnevni život, a posve eksperimentalno dostupno učenicima te dobi. Također se može istraživati jednostavne svjetlosne pojave, poput sjene, odbijanja svjetlosti na ravnom zrcalu ili fokusiranja svjetlosti pomoću leće. Kako će npr. učenici razumjeti da je Mjesec sekundarni izvor svjetlosti, ili pomrčine, ako ne istraže prvo i ne upoznaju pojave odbijanja svjetlosti i formiranja sjene? Istraživanje sile uzgona zamijeniti istraživanjem plutanja i tonjenja tijela (za silu uzgona nedostaje pojam sile, način mjerenja sile itd.). U ishod B6.4 je važno uvrstiti i naglasiti osnovna učenička astronomska promatranja: položaj Sunca tijekom dana, Mjesečeve mijene. U ishodu A 5.1 nije jasno na koje se čestice misli – radi li se o atomima i molekulama ili makroskopskim česticama (sitnim komadićima tvari, poput zrnaca pijeska i sl.)? To svakako treba pojasniti, jer je i do sada to bilo nejasno u udžbenicima Prirode. Dijelom se govorilo o česticama u makroskopskom smislu, a onda bi se npr. pojavile slike koje objašnjavaju agregacijska stanja rasporedom čestica, koje odgovaraju atomima ili molekulama. Općenito, svugdje gdje se spominju čestice treba jasno navesti na koje se čestice misli. Neki su ishodi i preporuke fizikalno nejasni i/ili netočni, pa bi ih trebalo preformulirati: A6.1 povezuje organiziranost u prirodi s djelovanjem sile U preporukama: • gravitacijsku silu povezati s položajem nebeskih tijela te okretanjem oko vlastite osi • pojavu elektriziranja povezati s promjenom rasporeda čestica i narušavanjem organiziranosti u prirodi O kojim se česticama radi u zadnjem ishodu (elektroni?) i kada su s njima učenici 6. razreda upoznati? Kako je narušena organiziranost elektriziranjem? Sam pojam organiziranosti je prilično nejasan i problematičan u tom kontekstu. Prirodoznanstveni pristup: nije jasno opisano što se pod time podrazumijeva. Nacionalni kurikulum Fizike propisuje istraživački usmjerenu nastavu (eng. inquiry-based), pa bi bilo dobro razvijati sličan istraživački pristup i u okviru Prirodoslovlja. No, on ne može biti ograničen samo na pojedina istraživanja, kako se sad stječe dojam iz kurikuluma, gdje se navodi da se prirodoznanstveni pristup primjenjuje na određene pokuse, nego ga treba primjenjivati svugdje, a umjesto sadašnjeg „Prirodoznanstveni pristup se primjenjuje kod“ predlažemo staviti „Primjeri istraživanja“. Generalno preporučamo odmaknuti se od činjeničnog pristupa, a istraživanja prilagoditi uzrastu i predznanju učenika. Doc.dr.sc. Maja Planinić i dr. sc. Katarina Jeličić, pred. Grupa za metodiku nastave fizike Fizički odsjek, PMF, Zagreb Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Svaki ishod se usvaja na nastavnim sadržajima. Kurikulumom se ne propisuju sadržaji već se definiraju odgojno-obrazovni ishodi. Odabir širine i dubine nastavnih sadržaja za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda, kao i strategija poučavanja pripadaju autonomiji učitelja te se ne propisuju ovim dokumentom, a u skladu su s uzrastom i kognitivnim sposobnostima učenika. Učinjene su promjene u kurikulumu vezane za strujni krug, svjetlosne pojave, čestice tvari, položaj Sunca tijekom dana i prirodoznanstvenog pristupa.
28 Marina Barunčić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje predmeta Poštovani, oduševljena sam prijedlozima autonomije učitelja pri odabiru tehnika aktivnog učenja, kreiranju nastavnog procesa u obliku dvosata, ili kao integrirane i projektne dane/ tjedna, prilagođen prostor za učenje te što više primjenjivati izvanučioničku nastavu. No, sve ovo što sam navela teško je uskladiti i organizirati ...npr. dvosat/integrirani dan zbog učitelja gosta ( vjeroučitelja, učitelja informatike, stranog jezika i sl.) Kod organiziranja izvanučioničke nastave, barem kod nas u školi, za svaki izlazak iz škole, šaljemo roditeljima na potpis suglasnost. Predlažem da se sastavi jedna opća suglasnost koju će roditelji potpisati na početku školske godine i time odobriti sve izlaske za svoje dijete iz učionice/škole tijekom školske godine i da je ta suglasnost punovažeća. Npr. tijekom školske godine želimo posjetiti autobusni i željeznički kolodvor, stomatološku ambulantu, ljekarnu, obrtničke radionice, travnjak, rijeku, muzej, otići u kazalište/kino i sl. - svaki put sastavljamo suglasnost i šaljemo roditeljima na potpis te ih čuvamo - dodatni posao za učitelja. Hvala na razumijevanju! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeno nije predmet javnog savjetovanja.
29 SANDRA VLAHEK D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje U 6.razredu uvodi se pojam stanice. Nije jasno zbog čega učenici ne bi naučili osnovne dijelove stanice, naročito zato što im je na mikroskopskom preparatu to jasno vidljivo. Vezano uz odrastanje i pubertet. Pročitala sam da se promjene u razvoju učenika obrađuju u 4. razredu što pozdravljam jer neke učenice ulaze u pubertet vrlo rano. Smatram da se u okviru Prirodoslovlja u 5. i 6. razredu treba detaljnije govoriti o promjenama u građi tijela u pubertetu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
30 SANDRA VLAHEK D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje   Poštovani, Učenici 5.razreda još su uvijek na razini kada mogu shvatiti konkretne pojave i procese. Apstraktni pojmovi koji nisu vidljivi za njih su vrlo teški i nisu im razumljivi. Zbog toga se ne slažem s tim da u 5.razredu učenici obrađuju vrste smjesa prema vidljivosti/nevidljivosti čestica. Također, pojam gustoće nije primjeren za 5.razred. Prijedlog je da učenici u 5.razredu trebaju shvatiti čestičnu građu tvari i to tako da shvate da između čestica postoji prazan prostor. Predlažem da se taj pojam koji vežemo uz atome ostavi za 7.razred jer je to potpuno apstraktno i nepotrebno učenicima 5.razreda u razumijevanju gradiva. Po mojem mišljenju iz Kurikuluma Prirodoslovlja za učenike 5.razreda trebalo bi izbaciti sljedeće sadržaje: – kod svojstava tari pojam gustoće i magnetičnosti – smjese tvari (mislim na vrste smjesa prema vidljivosti i nevidljivosti sastojaka) – promjene tvari i očuvanje mase (govoriti o promjenama, ali ne još uvoditi razlike između kemijskih i fizikalnih promjena). Također, smatram da su pojmovi vezani uz vodu i zrak presloženi. Smatram da ih je potrebno pojednostavniti, temeljiti se pri tom na životnim uvjetima u vodi i zraku te onečišćenju kao najvažnijem utjecaju na postojeće životne uvjete. Predlažem da se u okviru teme „ B. Procesi i međudjelovanja“ proširi ishod PRI OŠ B.5.4. Naime, za učenike 5.razreda bitno je da dobro prouče prilagodbe živih bića. To je svakako primjereno dobi učenika i učenici mogu razumjeti razlike između živih bića koje su se razvile zbog različitih uvjeta života. Osim navedenih prilagodbi koje su navedene u prijedlogu kurikuluma predlažem da učenici na prirodnom materijalu prouče i zaključe o prilagodbama probavnog sustava na različite načine ishrane, na različite organe za pokretanje te načine razmnožavanja prema uvjetima u kojima organizam živi. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulumi pisani su u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini u skladu s razvojnom dobi učenika. Predložene detaljne razrade aktivnosti predmet su metodičkog priručnika.
31 SUZANA ŠIJAN D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje materijale objasniti na učenicima poznatim primjerima i razvrstati ih na prirodne i umjetne (npr. voda, drvo, metal, pijesak, staklo, plastika, papir, karton, tkanina, ulje) - dosta sklizak teren; kao i kod mase i težine, treba precizno postaviti pitanje "je li ovaj predmet načinjen od prirodnih ili umjetnih materijala", a ne " je li ovaj predmet prirodan...".; također, kako su djeca okružena najviše i najčešće predmetima načinjenima od mješavine materijala - kako prirodnih, tako i umjetnih - neka promišljaju i o tom problemu; pa naizgled, predmet koji liči da je od stakla, nije, nega ispadne da je umjetna tvorevina, tj. neka vrsta plastike Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Dorađen je dio o umjetnim i prirodnim materijalima.
32 Udruga Prirodopolis Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta  Malo o terminologiji: Science je engleska riječ koju gotovo svaki govornik hrvatskog jezika koji za sebe smatra da dobro poznaje engleski u pravilu prevodi kao znanost. I zaista, jedno od značenja te riječi jest znanost, ali joj to nije jedino značenje pa dolazi do zabune jer hrvatski govornik pomišlja na samo jedno od značenja, ili izraze prevodi doslovno, ne prepoznajući višeznačnost. Pogledamo li kako u Americi zovu predmete koji se uče u školi onda se u predmetu Science uči prije svega gradivo biologije, kemije, geografije i fizike. To se gradivo u engleskom jeziku naziva zajedničkim imenom Science. A što u hrvatskome jeziku znači riječ 'znanost'? Prvo na što ćemo pomisliti je znanstvena metoda postavljanja hipoteza i njihovog eksperimentalnog provjeravanja i dokazivanja. Znanost je djelatnost kojom se bave stručnjaci na znanstvenim institutima, dakle istraživačka znanost teško razumljiva laicima bez dugogodišnjeg školovanja. A što je Prirodoslovlje? To je skup znanja o prirodi, ali ne usko shvaćenoj prirodi samo živog svijeta. Prirodu osim životinja, biljaka i geografskih elemenata i faktora čine još i prirodni zakoni i načela. Ti zakoni i načela zajedno s pojavnim oblicima čine sadržaj prirodoslovlja. Nastavnici fizike morali bi odvojiti učenje osnovnih fizikalnih koncepata od specijalizirane nastave fizike za prirodoslovno-matematička i tehnička usmjerenja. Konačno, mi ni jezične vještine ne poučavamo s krajnjim ciljem da stvorimo pjesnike i književnike. Nekoliko pojedinaca će zaista krenuti u ta specijalna usmjerenja, ali za većinu učenika osnovni koncepti i računalne vještine su bitne i dostatne u širokom spektru drugih zvanja i zanimanja. Moramo promijeniti naš pogled na fiziku kako bi se ona uklopila u jedan širi okvir. Hrvoje Mesić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 Udruga Prirodopolis Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole Umjetna inteligencija "ChatGPT" ovako odgovara na pitanja o uvođenju Prirodoslovlja u niže razrede osnovne škole: Udruga Prirodopolis Zašto bismo trebali imati prirodoslovlje od prvog razreda osnovne škole? Umjetna inteligencija: Uvođenje prirodoslovnih predavanja od prvog razreda osnovne škole nudi nekoliko prednosti. Njeguje ranu znanstvenu znatiželju, promiče kritičko razmišljanje, unapređuje vještine rješavanja problema i potiče dublje razumijevanje svijeta prirode. Rano započinjanje prirodoslovnog obrazovanja također pomaže studentima da razviju čvrste temelje u znanstvenim konceptima i metodologijama, pripremajući ih za naprednije studije u budućnosti. Osim toga, rano izlaganje znanosti može nadahnuti studente da nastave znanstvenu karijeru i doprinesu znanstvenom napretku, što je od koristi društvu u cjelini. Udruga Prirodopolis Nije li prerano da djeca shvate prirodne zakone i pojave? Umjetna inteligencija: Iako maloj djeci može biti teško shvatiti složene prirodne zakone i pojave, uvođenje prirodoslovlja u ranoj dobi ne znači očekivati ​​potpuno razumijevanje. Umjesto toga, usredotočuje se na njegovanje znatiželje, istraživanja i osnovno razumijevanje prirodoslovnih koncepata. Prirodoslovno obrazovanje u nižim razredima osnovne škole može biti primjereno dobi, s naglaskom na praktične pokuse, promatranje prirodnih pojava i jednostavna objašnjenja. Ovaj pristup potiče djecu da postavljaju pitanja, daju svoja zapažanja i razvijaju osjećaj čuđenja o svijetu oko sebe. Počevši rano, učenici mogu postupno graditi svoje prirodoslovno znanje i vještine kako napreduju kroz svoje obrazovanje. Udruga Prirodopolis Kako učitelj može ocijeniti djetetovo razumijevanje prirodnih zakona koji se uče u Prirodoslovlju? Umjetna inteligencija: Učitelji mogu procijeniti djetetovo razumijevanje prirodnih zakona koji se poučavaju u prirodoslovnim predmetima različitim metodama ocjenjivanja. Evo nekoliko uobičajenih pristupa: Promatranje i rasprava: Učitelji mogu uključiti učenike u rasprave, postavljajući im otvorena pitanja kako bi procijenili njihovo razumijevanje. Promatrajući njihove odgovore i objašnjenja, učitelji mogu procijeniti razinu razumijevanja i identificirati sve pogrešne predodžbe i miskoncepcije. Praktični pokusi: Praktični pokusi omogućuju učenicima da primijene svoje znanje i pokažu svoje razumijevanje prirodnih zakona. Učitelji mogu procijeniti njihovu sposobnost ispravnog izvođenja pokusa, opažanja, analize podataka i donošenja zaključaka. Radni listovi i zadaci: Dodjela radnih listova, kvizova ili pismenih zadataka pruža učenicima priliku da pokažu svoje razumijevanje prirodnih zakona. Učitelji mogu procijeniti njihovu sposobnost primjene koncepata, rješavanja problema i objašnjenja svojih razmišljanja. Prezentacije i projekti: Od učenika se može tražiti da predstave svoje razumijevanje određenih prirodnih zakona ili fenomena kroz prezentacije ili projekte. To omogućuje nastavnicima da procijene svoju sposobnost komuniciranja složenih koncepata, istraživačkih vještina i cjelokupnog razumijevanja. Ocjenjivanje putem tehnologije: Online kvizovi ili interaktivne obrazovne platforme mogu se koristiti za procjenu razumijevanja učenika. Ovi alati mogu pružiti neposrednu povratnu informaciju i generirati izvješća o individualnom učinku, pomažući nastavnicima da identificiraju područja u kojima bi učenici mogli trebati dodatnu podršku. Važno je da učitelji koriste kombinaciju metoda ocjenjivanja kako bi stekli sveobuhvatno razumijevanje razina razumijevanja učenika i prilagodili svoje strategije podučavanja u skladu s tim. Hrvoje Mesić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
34 VEDRAN LAKOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta Prirodoslovlje za osnovne škole Poštovani, zašto biste pomiješali tolike predmete zajedno? Tko će to predavati? Lp, Vedran Laković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeno nije predmet javnog savjetovanja.