Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK PRAVILNIK, Članak 37. Predlažemo snižavanje praga udjela površina pod leguminozama u intervenciji 31.05, i to sa 20% na 10% jer bi se tako puno veći broj gospodarstvenika uključio u ovu mjeru, iznimno korisnu za okoliš. Isto tako, iznimno poticajno za ovu intervenciju bi bilo kada bi prelazak praga od 20 % značio dodatni poticaj po ovoj eko-shemi za sve hektare pod ratarskim kulturama unutar pojedinog poljoprivrednog gospodarstva. Nije prihvaćen Uzgoj leguminoza od minimalno 20% oranične površine uključene u intervenciju definirana je obveza Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. te istu nije moguće izmijeniti bez prethodne izmjene istog. Cilj intervencije je doprinos zaštiti tla i voda od onečišćenja nitratima, ovim konceptom izostaje oslobađanje N2O, čiji je značajniji udio u ukupnim emisijama stakleničkih plinova najčešće rezultat primjene dušičnih gnojiva.
2 Hrvatska poljoprivredna komora PRAVILNIK Poštovani, U PVP je potrebno uvrstiti svo voće (i agrume), povrće i ljekovito bilje sa minimalno 0.25 ha. 70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima. U operaciji 70.01.01. uz trajne nasade, predlažemo dopunu na proizvodnju voća i povrća na oranicama (jagoda, lubenica, dinja, kupusnjače, bundeve i sl.). U operaciji 70.01.01. KFK predlažemo: Kod agruma je lovke potrebno postaviti nakon cvatnje, iza 20.svibnja (zbog pčela, obično se lovke u početku napune pčelama - što nije dobro). Nije prihvaćen Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. propisano je da se operacija 70.01.01. može provoditi samo na površinama koje su u ARKOD sustavu registrirane kao trajni nasadi (maslinici, vinogradi i voćnjaci). O vašem prijedlogu za propisivanje kasnijih rokova za postavljanje klopki kod štetnika u agrumima konzultirali smo se s stručnjacima na tom području. S obzirom na uočeni problem kod postavljanja klopki u nasadima agruma u vremenu cvatnje, što ima negativne posljedice na pčele, stručnjaci predlažu da krajnji rok za postavljanje klopki u nasadima agruma bude 1. lipnja. Stručnjaci također, predlažu obvezu držanja klopki na površini do 31. listopada. Novi rokovi za štetnike agruma u operaciji 70.01.01. posebno će se propisati Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja od 2024. godine, kako bi svi poljoprivrednici na vrijeme početka podnošenja zahtjeva bili jednako informirani o obvezama na početku kampanje zaprimanja zahtjeva za potporu. Do sada su u operaciji 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki, koja je istovjetna operaciji 70.01.01. korisnici za nasade agruma bili obvezni postaviti klopke u terminu za ostale štetnike najkasnije do 15. travnja i držati ih u nasadu do 15. rujna. Kriterij prihvatljivih voćnih/povrtnih vrsta u PVP definiran je Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. te nije moguće uvrstiti nove biljne vrste bez izmjene istog.
3 JELENA LEMUND PRAVILNIK, Članak 11. Dali je zeleni pokrovni usjev sekundarni usjev Primljeno na znanje Sekundarni usjevi su usjevi koji se u godini zahtjeva uzgajaju iza glavnih usjeva i prijavljuju se u Jedinstvenom zahtjevu kao sekundarni usjevi. Sekundarni usjev može biti postrni kao i zeleni pokrovni usjev.
4 Kutjevo d.d. PRAVILNIK Poštovani, Članak 15 U članku 58 iza stavka 13 dodaje se stavak 14 koji kaže da za potporu nisu prihvatljive površine prijavljene u intervenciji 32.05 PVP za povrće i 32.08 PVP za krmne proteinske usjeve. Iako je potpora prvenstveno usmjerena na poljop.gospodarstva koja se bave proizvodnjom krmno proteinskih usjeva bogatih visoko vrijednim bjelančevinama za ishranu stoke ,smatramo da ukidanje ili neprihvatljivost tih površina za potporu neide u prilog stočarskoj proizvodnji, a u konačnici ni ratarskoj, jer su stočarstvo i ratarstvo na jednom PG usko povezane proizvodnje-ratarstvo proizvodi krmno proteinske usjeve za ishranu u stočarskoj proizvodnji, a od stočarske proizvodnje dobivaju stajski gnoj s kojim poboljšavaju kvalitetu tla u pogledu mikrobioloških osobina tla i slično. Mišljenja smo da površine koje, kako se sada navodi više nisu prihvatljive, stavljaju dodatni udar na ekonomsku isplativost stočarske ,a i ratarske proizvodnje upravo iz razloga što su obadvije proizvodnje usko povezane, a što se kosi sa intervencijom kojoj je u prvom redu i bio cilj proizvodnja visokovrijednih bjelančevina za ishranu stoke. Poljoprivredno gospodarstvo koje je posijalo ozimi stočni grašak bez korištenja mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava i kemije u bilo kojem smislu upravo iz razloga da zadovolji pravila za potporu, sada po tom prijedlogu ostaje bez značajne financijske pomoći. Pitam , koji je pravi razlog ukidanja te potpore ? Ivana Pivka Primljeno na znanje Navedeno znači kako za istu površinu nije moguće dobiti potporu kroz dvije intervencije te predstavlja pojašnjenje navoda u članku 48., stavak „(3) Kod PVP iz stavka 1. podstavaka 6. do 10. ovoga članka ista biljna vrsta na istoj ARKOD parceli može ostvariti potporu samo kroz jednu intervenciju.“ Također naglašavamo kako se intervencijom 32.09. potpora dodjeljuje za proizvedeno sjeme koje dalje služi za proizvodnju krmnog bilja, a ne za ishranu stoke, dok krmno proteinski usjevi za koje je dodijeljena potpora iz intervencije 32.08. služe za ishranu stoke.
5 OPG Mario Pleh PRAVILNIK Poštovani U Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2023. godinu je kultura Lavanda kategorizirana kao ORANIČNA kultura dok je u naravi i uzgoju a i u svoj stručnoj literaturi to višegodišnji nasad s trajnošću od 12 do 20 godina, koji se sadi u razmaku između redova 2 do 2,2m i unutar reda 0,8 do 1m, što podrazumijeva održavanje i uzgoj kao i svih drugih višegodišnjih nasada, od međurednog malčiranja ovisno o godini od 4 do 7 puta, kultiviranja uz red te mehaničkog uništavanja korova u redu priključkom na malčeru. Osim toga obzirom da je višegodišnji nasad ne mogu se zadovoljiti zahtjevi za plodoredom obzirom da se za površine iznad 10ha traži minimalno tropolje u EKOshemama, a isto ni mjere unutar obveza 70.00. Isti upit je poslan na kontakt mail APPRRR sredinom travnja. S poštovanjem OPG Mario Pleh Mario Pleh dipl.ing.agr. agroaxa@gmail.com Primljeno na znanje Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2023. godinu, kultura Lavanda kategorizirana je kao oranična kultura. S obzirom na kategorizaciju, u okviru IAKS mjera ruralnog razvoja, moguće je ostvariti potporu za uzgoj lavande na oraničnim površinama u sklopu intervencije 70.04. Ekološki uzgoj (za skupinu usjeva oranice) i operacije 70.02.03. Uspostava poljskih traka. Eko shema 31.01. Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina provodi se na razini poljoprivrednog gospodarstva. Ako je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta od 10 do 30 ha uvjet je najmanje tri različite vrste (kulture) usjeva/nasada i/ili različite vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, pri čemu površina glavne kulture/glavna vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta, ne smije zauzimati više od 60% poljoprivrednih površina, a dvije glavne kulture zajedno/dvije glavne vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta, ne smiju zauzimati više od 95% poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva. Plodored nije uvjet za navedenu eko shemu.
6 Trin j.d.o.o. PRAVILNIK, Članak 11. Naše je mišljenje da je potrebno promjeniti terminologiju budući da sekundarni usjev podrazumjeva usjev koji se usijava zajedno sa glavnom kulturom (obično kao kontrola štetnika) a ne usjev koji dolazi kao sljednik glavnog usjeva (što nam izgleda da je bila namjera). Ukoliko smo dobro razumjeli namjeru ovog pojašnjenja predlažemo da se definira na sljedeći način: "korisnik je u razdoblju od početka proizvodne godine pa do kraja kalendarske godine u kojoj podnosi zahtjev obvezan osigurati minimalno jednu smjenu usjeva, uzgoj u monokulturi je zabranjen" Nije prihvaćen Sukladno članku 7. stavku 5. Pravilnika, proizvodna godina u biljnoj proizvodnji započinje 15. kolovoza prethodne godine i završava 1. listopada tekuće godine. Intervencija 31.06. Konzervacijska poljoprivreda obuhvaća razdoblje proizvodne godine u kojoj je korisnik obvezan na svakoj ARKOD parceli u godini zahtjeva nakon glavnih usjeva uzgajati sekundarne usjeve kako bi ispunio uvjet plodoreda.
7 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRAVILNIK Uz mandarinu u PVP za voće uvrstiti klementine, naranču, limun i grejpfrut sa minimalno 0,25 ha, ili navedene kulture zamijeniti nazivom 'agrumi' ili 'citrusi'. 70.01. AEC Smanjenje korištenja zaštitinih sredstava u višegodišnjim nasadima. U operaciji 70.01.01. uz trajne nasade, predlažemo dopunu na proizvodnju voća i povrća na oranicama (jagoda, lubenica, dinja, kupusnjače, bundeve i sl.). U operaciji 70.01.01. KFK predlažemo: Kod agruma je lovke potrebno postaviti nakon cvatnje, iza 20.svibnja (zbog pčela, obično se lovke u početku napune pčelama - što nije dobro). Nije prihvaćen Kriterij prihvatljivih voćnih vrsta definiran je Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. te nije moguće uvrstiti klementine, naranču, limun i grejpfrut kao prihvatljive za potporu. Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. propisano je da se operacija 70.01.01. može provoditi samo na površinama koje su u ARKOD sustavu registrirane kao trajni nasadi (maslinici, vinogradi i voćnjaci). O vašem prijedlogu za propisivanje kasnijih rokova za postavljanje klopki kod štetnika u agrumima konzultirali smo se s stručnjacima na tom području. S obzirom na uočeni problem kod postavljanja klopki u nasadima agruma u vremenu cvatnje, što ima negativne posljedice na pčele, stručnjaci predlažu da krajnji rok za postavljanje klopki u nasadima agruma bude 1. lipnja. Stručnjaci također, predlažu obvezu držanja klopki na površini do 31. listopada. Novi rokovi za štetnike agruma u operaciji 70.01.01. posebno će se propisati Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja od 2024. godine, kako bi svi poljoprivrednici na vrijeme početka podnošenja zahtjeva bili jednako informirani o obvezama na početku kampanje zaprimanja zahtjeva za potporu. Do sada su u operaciji 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki, koja je istovjetna operaciji 70.01.01. korisnici za nasade agruma bili obvezni postaviti klopke u terminu za ostale štetnike najkasnije do 15. travnja i držati ih u nasadu do 15. rujna.
8 Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef PRAVILNIK Udruga Baby Beef Gudovac 1. Prijedlog ispravke GAEC 7 Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površinama 10 ha i više, obveznik je na razini parcele dužan uspostaviti izmjenu kultura najmanje jednom u četiri godine uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. Predlažemo da se kultura kukuruz u zrnu i silažni kukuruz odvoje kao kulture, odnosno da se silažni kukuruz tretira kao krmno bilje (jer ono u stvari to i jeste). 2. EKO SHEMA Minimalni udio leguminoza od 20% na poljoprivrednom gospodarstvu (Intervencija 31.05) U Pravilniku se leguminoze definiraju kao usjevi za proizvodnju zrna, krmni usjevi i usjevi za zelenu gnojidbu, kao osnovni usjevi ili sekundarni usjevi. Predlažemo da se kao kriterij prihvatljivosti, tretiraju leguminoze kao osnovni usjevi koji će značajnije producirati simbioznu fiksaciju dušika. Time se neće značajnije disperzirati iznosi potpore. Sekundarni usjevi, odnosno leguminoze u postrnoj sjetvi u kontekstu klimatskih promjena i pojava izrazito sušnih perioda u ljetnom vegetacijskom periodu, ograničavaju vegetacijski razvoj leguminoza i stvaranje simbioske fiksacije dušika, a u naravi čine nepotreban trošak uz nikakve benefite. Predlažemo da se leguminoze, postrni i pokrovni usjevi u kontekstu višestruke uvjetovanosti, priznaju kao površina pod neproizvodnim obilježjima po osnovi GAECA 8. Alternativno: Predlažemo da se za stočarske proizvođače, krmno bilje i leguminoze priznaju kao EZP unutar GAECA 8 ( npr. u Češkoj se priznaje lucerna kao kultura , koja se koristi za ispunjavanje uvjeta GAEC 8.) Predlažemo da se mogućnost sijanja pšenice na ˝ugar˝, produži i nakon tekuće 2023. godine, a vezano uz GAEC 8, te da se ˝ugar˝ na kojem je posijana pšenica koristi u intervenciji 31.01.-Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina. 3. Prijedlog ispravke GAEC 8 Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, u cilju održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti, obveznik je dužan provesti jedno od slijedećih pravila: – Minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru, leguminoze, postrni i pokrovni usjevi. 4. Predlažemo da se GAEC 9 Zabrana prenamjene ili oranja okolišno osjetljivih travnjaka unutar NATURA 2000 područja derogira (ukine). Navedeno potkrepljujemo podatkom da se Hrvatska smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti. Kako NATURU 2000 Ekološka mrežu čini 25.956 km2 te pokriva 36,8 % kopnenog teritorija smatramo da će navedeno imati negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Osim toga brojne države utvrđuju većinu mjera vezanih uz NATURU kao dobrovoljne, a ne kao obvezne kao što se navodi u GAEC-u 9 pri čemu sektor zaštite prirode dogovara s pojedinim vlasnicima i korisnicima njihovu provedbu na dobrovoljnoj osnovi te im osigurava poticaje koje je moguće dobiti iz odgovarajućih EU fondova bez da se to uvjetuje kao što je navedeno u GAEC-u 9. Kako je većina našeg područja označeno kao područja prema Direktivi o pticama mišljenja smo da se zabranjivanjem sijanja žitarica i kukuruza na takovim podru. 5. EKO SHEME Poticanje uporabe stajnjaka na oraničnim površinama, Intervencija 31.04. Korisnici potpore imaju obvezu primjene 70 kg -150 kg dušika po ha oraničnih površine, uz uvjet kemijske analize stajskog gnoja koji se aplicira na ARKOD parcelu u kalendarskoj godini za koju se podnosi zahtjev za potporu, kao i obaveznog analiziranja tla na ARKOD parceli na kojoj se provodi aplikacija stajskog gnoja. Nužno je izraditi i plan gnojidbe. Predlažemo; -kao sastavni dio Pravilnika u prilozima su tablice sa preporučenim minimalnim i maksimalnim količinama produkcije stajskog gnoja po kategorijama domaćih životinja. S agronomskog aspekta, odnosno koncepta dobre poljoprivredne prakse, apsurdno je imati tablice s preporukama količina, ako postoje eksplicitne kemijske analize stajskog gnoja koje sadrže postotke dušika, suhe tvari, organske tvari itd. Sadržaj dušika iz kemijske analize meritoran je pokazatelj dozvoljenih količina stajskog gnoja za aplikaciju, s obzirom na dozvoljeni raspon propisane obveze (70-150 kg N/ha oranične površine ARKOD parcele). -Kriterij prema kojem se utvrđuje količina produkcije stajskog gnoja je prema prosječnom uvjetnom grlu iz godine koja prethodi godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu. -Pravilnikom je propisana primjena zeolita clinoptilolite ili bentonita u količini od 0,5% u odnosu na postotak suhe tvari stajskog gnoja apliciranog kroz mjeru. Prosječan broj uvjetnih grla kao kriterij za izračun količine stajskog gnoja, ne prikazuje objektivnu količinu stajskog gnoja proizvedenog po grlu tijekom tova. Grlo tovne junadi , uz dnevni prirast od 1,2 kg proizvede 24-25 kg gnoja, a jedna mliječna krava proizvede 42 kg gnoja. Kada se primjenjuje i mjera obogaćivanja ležišta, dodaje se još 3 kg slame po grlu. To je objektivni kriterij za određivanje količine produkcije gnoja po grlu uz uvažavanje broja dana koju je junad provela u tovu na gospodarstvu. Predlažemo da se u okviru EKO sheme 31.04. Intervencija uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama treba izmijeniti na način: Članak 41. stavak (1) da se za obvezne kemijske analize tla prihvate analize za koje su korisnici u obvezi pribaviti, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine. Predlažemo da iste budu prihvatljive kod intervencije poticanja uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama, uz uvjet da ne smiju biti starija 3 godine od godine podnošenja zahtjeva za potporu. Članak 41 stavak (11) da je Stajski gnoj potrebno inkorporirati u tlo unutar 7 dana od iznošenja na oraničnu površinu, osim u slučaju kada se koristi u vegetacijskoj fazi za gnojenje leguminoza, trava i travolikih paša, žitarica i kukuruza. Pojašnjenje; S obzirom da je u intervenciji predviđeno dodavanje stajskom gnoju adsorbensa u obliku zeolita clinoptilolite ili bentonita, smatramo da je obveza zaoravanja u roku od 48 sati koju nameće izmjena pravilnika, nepotrebna i za mnoge stočare praktično neostvariva iz razloga nedostatne mehanizacije na gospodarstvu. Rok od 7 dana za zaoravanje je puno realnije ostvariv, a neće izazvati nikakve posljedice po isparavanje amonijaka zbog ugrađenih adsorbensa . Članak 41. stavak (15) Prekrivanje depoa stajnjaka Da se navedeni članak briše iz razloga dodavanja adsorbensa u stajski gnoj na depou. Dodatni razlog je i što velike zemljane lagune u kojima se nalazi gnojovka, je vrlo teško i strahovito skupo (jer zahvat traži specijalne i visoko otporne folije na atmosferilije) adekvatno pokriti. Predlažemo da se ova mjera derogira iz izrazloga što se za proces zrenja stajskog gnoja koji u naravi predstavlja humifikaciju organske tvari završnim procesom koji stvara humificirani stajski gnoj , za koji proces je voda neophodna mikroorganizmima 6. Predlažemo da se u intervenciji 31.03. Intenzivirano održavanje EZP-a u prihvatljive površine stave leguminoze, postrni usjevi kao kriterij prihvatljivosti. Postrni usjev predstavlja biomasu za organsku gnojidbu tla i doprinosi cilju smanjenja primjene mineralnih gnojiva, sprječava eroziju oraničnih površina, smanjuje evaporaciju i poboljšava aktivnost flore i faune tla, a u kontekstu smanjuje uporabu pesticida. Postrni usjev u gustom sklopu smanjuje populaciju korovne flore. Članak 38. stavak (2), Smatramo da je obveza od 10% EZP-a od ukupnih poljoprivrednih površina na gospodarstvu neostvariva za mnoge poljoprivredne proizvođače. Predlažemo da se taj postotak potrebnih EZP površina smanji na 5 % kako bi intervencija mogla biti dostupna većini gospodarstava. Posebno se to odnosi na stočarska gospodarstva koja ionako nemaju dovoljno adekvatnih poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane za vlastitu stoku 7. Predlažemo da je prilikom uzgoja leguminoza nedozvoljena samo upotreba dušičnih gnojiva dok treba dopustiti uporabu fosfornih i kalijevih gnojiva. 8. EKO SHEMA Konzervacijska poljoprivreda (Intervencija 31.06.) Pravilnikom je propisana obveza dvopolja u jednoj kalendarskoj godini, kao osnovni i sekundarni usjevi u proizvodnji. Zbog klimatskih promjena koje karakteriziraju ekstremne suše tijekom ljetnih perioda, predlažemo da se kao sekundarni usjev, odnosno druga kultura u plodoredu, priznaje kultura posijana u jesenskom roku sjetve, a nakon žetve osnovne kulture u godini za koju se podnosi zahtjev za potporu. Sekundarni usjev koji treba biti prisutan na ARKOD parceli najmanje 8 tjedana poslije žetve žitarica, uljarica i krmnog bilja kao osnovnih usjeva, stvara veliki trošak obrade i sjetve na suhom tlu iz kojeg je nemoguće razviti vegetacijsku masu u smislu pokrivenost ARKOD parcele, a dodatno se remete i optimalni rokovi sjetve lucerne i djetelina, uljane repice, trave i travne paše, boba, graška, ječma , pšenice, zobi, raži i tritikala u jesenskom roku sjetve. Rod druge kulture (iz jesenske sjetve) dolazi u 2024.-oj godini. . 9. U intervencijama 31.05 minimalni udio leguminoza od 20% i 31.06 konzervacijska poljoprivreda uvodi se primjena integrirane zaštite bilja. U naravi agroeko sustav čini zapušteni hidromelioracijski objekti kanalne odvodnje obrasli višegodišnjom vegetacijom, te su stanište korova, štetnika i biljnih bolesti, zapuštena infrastruktura poljskih putova i rubnih pojaseva. Sustav cijevne drenaže uglavnom je van uporabe i neoznačen, a polja plivaju pod vodom, te u isto vrijeme na njima bujaju korovi, štetnici i bolesti. U EU, agroeko sustav počiva na uređenoj agrotehničkoj infrastrukturi koja je u svim sastavnicama funkcionalna i preduvjet je održive poljoprivrede po principima integrirane zaštite. U RH se moraju napraviti preduvjeti i standardi koji vrijede u cijeloj EU. Napomena; operacije 31.01 i 31.03 kao dio eko sheme smatraju se dijelom osnovne potpore dohotku za održivost, a sve ostale intervencije su kompenzacijskog karaktera i nisu dio potpore za održivost. 10. Intervencija 26.01 – dodatna preraspodjeljena potpora dohotku za održivost obuhvaća prvih 30 ha poljoprivrednih površina u gospodarstvu. Ovdje treba povećati prihvatljivu površinu na najmanje 50 ha i s kriterijem da je korisniku poljoprivreda osnovna djelatnost. 11. Intervencija PVP 32.02 za tov junadi propisuje obvezu držanja na gospodarstvu 250 dana muške junadi i 180 dana ženske junadi, minimalne starosti 12 mjeseci do maksimalne starosti do 30 mjeseci. Ovi kriteriji su dovoljni za ostvarivanje potpore s tim da se uvjet izlučenja tovne junadi do 31.12. izbaci iz Pravilnika jer dolazi do pada tržišnih cijena junadi u zadnjem kvartalu godine, budući su korisnici prinuđeni prodati junad da bi ostvarili potporu za tu godinu, a trgovci to zloupotrebljavaju spuštanjem otkupnih cijena. Predlažemo da je godina za priznavanje PVP-a, godina u kojoj je ispunjen kriterij duljine držanja grla na gospodarstvu. Kriterij potpora se treba ostvariti prema držanju tovne junadi na gospodarstvu propisanim vremenskim periodom. Ovaj kriterij treba se primijeniti u svim potporama gdje se pojavljuje pojam prosječan broj uvjetnih grla- organska gnojidba, PVP proteinsko krmni usjevi i dobrobit domaćih životinja u govedarstvu. Držanje goveda na gospodarstvu u propisanom vremenskom periodu 250 i 180 dana u kriteriju farmskog sustava kvalitete goveđeg mesa, najjednostavniji i najtransparentniji je model u stočarstvu. Na poslijetku, ukazujemo i otvaramo pitanje ostvarivanja plodoreda kada su na ARKOD parceli posijanje kulture predviđene za višegodišnju eksploataciju (lucerna, djetelina). Predlažemo da to pitanje Pravilnikom bude definirano. Nije prihvaćen Dodatkom III. Uredbe (EU) 2021/2115, GAEC 7 u okviru uvjetovanosti uvodi obvezu uspostave plodoreda na oraničnim površinama gospodarstva s ciljem zaštite i očuvanja kakvoće tla i njegovog potencijala. Plodored se, prema zahtjevima Uredbe (EU) 2021/2115, sastoji od promjene usjeva najmanje jednom godišnje na razini zemljišnih parcela, osim u slučaju višegodišnjih usjeva, trava i drugog travolikog krmnog bilja te zemljišta ostavljenog na ugaru), uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari. Slijedeći odredbe Uredbe (EU) 2021/2115 kao i pravila agronomske struke, Pravilnik o uvjetovanosti u okviru opisa GAEC 7 uvjeta propisuje obvezu provođenja plodoreda za poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više gdje je obveznik dužan uspostaviti izmjenu kulture najmanje jednom godišnje uključujući sekundarne usjeve kojima se primjereno gospodari i koji su prisutni na obradivom zemljištu minimalno osam tjedana. Od primjene ovog GAEC uvjeta su, osim poljoprivrednih gospodarstava ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više isključena i gospodarstva na kojima se na više od 75% oraničnih površina koristi za proizvodnju trava ili drugih travolikih krmnih kultura, proizvodnju leguminoza ili je zemljište ostavljeno na ugaru, ili u kombinaciji prethodno navedenog. Za poljoprivredne proizvođače certificirane u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 smatra se da su usklađeni s GAEC 7 uvjetom. Plodored se ne provodi na površinama na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture te na površinama pod ugarom. Radi očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava, kao odgovor na pitanje globalne sigurnosti opskrbe hranom uzrokovane Ruskom invazijom na Ukrajinu, u skladu s Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2022/1317, GAEC 7 uvjet u okviru uvjetovanosti primjenjuje se od 1. siječnja 2024. godine. Plodored je značajna agrotehnika kojom se osigurava poboljšanje zdravlja poljoprivrednog zemljišta, adekvatno upravljanje hranjivima i optimizacija hranjivih tvari u tlu, a pozitivno djeluje i na smanjenje populacije štetnih organizama, uzročnika bolesti i prisustvo korova. Time plodored ima pozitivan ekonomski, klimatski, okolišni i biološki učinak na gospodarstvo. 2. Uzgojem leguminoza kao sekundarnih usjeva u intervenciji 31.05. osigurava se dulje razdoblje pokrivenosti tla zelenim pokrovom čime se smanjuje gubitak ugljika iz tla te doprinosi ublažavaju klimatskih promjena. Također doprinosi zaštiti tla i voda od onečišćenja nitratima, s obzirom da se prilikom uzgoja leguminoza u minimalnom udjelu od 20% oraničnih površina značajno smanjuje ili u potpunosti izostavlja uporaba dušičnih gnojiva. Izuzeće za ugar propisano je u kontekstu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1317 kojom se utvrđuju odstupanja od Uredbe (EU) 2021/2115 u pogledu primjene standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (standardi GAEC) 7 i 8 za godinu zahtjeva 2023. Njime se omogućava poljoprivrednim proizvođačima na neproizvodnim obilježjima i područjima u okviru GAEC 8 uvjeta, za zemljište ostavljeno na ugaru, iznimno u 2023, godini odstupanje od primjene obveze održavanja ugara. Obradivo zemljište koje zbog odstupanja neće biti namijenjeno neproizvodnim površinama ne može se koristiti za uzgoj kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji. Za intervenciju 31.01. prihvatljive površine su zemljište ostavljeno na ugaru i površine na kojima se uzgajaju kulture. Iznimno u 2023. godini temeljem izuzeća u provedbi pravila uvjetovanosti u GAEC 8, korisnik na oraničnim površinama ostavljenim na ugaru može imati proizvodnju ali ne može uzgajati kukuruz, soju i kulture kratkih ophodnji. Korisnik u Jedinstvenom zahtjevu za 2023. deklarira ugar na poljoprivrednoj parceli i stvarnu kulturu koju ima u proizvodnji. 3. GAEC 8 u okviru Pravilnika o uvjetovanosti i u skladu s odredbama Dodatka III. Uredbe (EU) 2021/2116 kao neproizvodna obilježja propisuje obilježja krajobraza, zaštitne pojaseve duž vodotoka, rubne pojaseve uz šume i ugar. Poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog kao i poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog. U skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317, iznimno u 2023. godini obveznik može odstupiti od primjene obveze održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti isključivo za površine namijenjene ugaru. Međutim, na tim površinama, u skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317 nije dopušten uzgoj kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji. 4. U okviru Pravilnika o uvjetovanosti, a slijedom odredbi Dodatka III. Uredbe (EU) 2021/2116, GAEC 9 uvjet, koji se odnosi na zaštitu i očuvanje bioraznolikosti kroz provedbu zaštite staništa i vrsta na poljoprivrednim gospodarstvima, zabranjuje prenamjenu ili oranje okolišno osjetljivih travnjaka unutar Natura 2000 područja. Prilikom izrade i usvajanja Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije za razdoblje 2023. – 2027. godine, Unija pa tako i sve njezine članice, vođene su ciljevima zadanim Europskim zelenim planom. Pri tome, od Zajedničke poljoprivredne politike očekuje se značajan doprinos i izražajnija ambicija usklađenja s okolišnim i klimatskim zakonodavstvom i ciljevima. Prvi korak postizanju tih ciljeva je uvjetovanost kroz svoje minimalne zahtjeve i uvjete kojima se poljoprivredni proizvođači obvezuju na adekvatno postupanje prema smanjenju klimatskih promjena, zaštiti okoliša, zdravlja ljudi i životinja i očuvanju bioraznolikosti 5. Tablice sa dozvoljenim minimalnim i maksimalnim količinama stajskog gnoja preuzete su iz III. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Eko shema mora osigurati nadstandard na osnovu propisanu nacionalnim ili EU standardima. Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. propisani su uvjeti provedbe intervencije i obveze korisnika i nije ih moguće mijenjati bez prethodne izmjene Strateškog plana. Osnovni cilj intervencije je povećanje sadržaja humusa smanjenjem uporabe sintetskih mineralnih gnojiva, čime se ujedno postiže poboljšanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla. 6. Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. propisane su ekološki značajne površine prihvatljive za Intervenciju 31.03. te ih nije moguće mijenjati bez prethodne izmjene Strateškog plana. 7. Strateškim planom ZPP RH 2023.-2027. navedena je zabrana uporabe mineralnih gnojiva i dozvoljena uporaba samo organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla 8. Strateškim planom ZPP RH 2023.-2027. propisane su obveze korisnika intervencije 31.06. Konzervacijska poljoprivreda koja predstavlja koncept poljoprivredne biljne proizvodnje s ciljem visoke i održive razine proizvodnje uz očuvanje prirodnih resursa s tri temeljna principa minimalnog zahvata obrade tla, permanentne pokrivenosti proizvodne površine (biljkama ili biljnim ostacima) i plodoreda. Izmjene obveza nisu moguće bez prethodne izmjene Strateškog plana. 9. Strateškim planom ZPP RH 2023.-2027. za intervenciju 31.06. Konzervacijska poljoprivreda propisana je obveza održavanja poljoprivredne površine od korovne vegetacije prema principima integrirane zaštite bilja uz obvezu primjene mehaničkih mjera. 10. Kriterij potpore dohotku za održivost za prvih 30 ha definiran je Strateškim Planom ZPP RH 2023.-2027. te navedeni kriterij nije moguće mijenjati bez prethodne izmjene istog. 11. PVP za tov junadi je jednogodišnja potpora, kao i ostale proizvodno vezane potpore obuhvaćene Pravilnikom, s propisanim kriterijima prihvatljivosti/obveza te je kriterij uzgoja na godišnjoj razini po tom principu i propisan. Također, kriterij prihvatljivosti vezan uz vrijeme izlučenja grla propisan je u Strateškom planu ZPP 2023-2027 te ga nije moguće mijenjati Pravilnikom. Plodored je definiran u okviru Pravilnika o uvjetovanosti (Narodne novine br. 26/23), a slijedom odredbi Dodatka III. Uredbe (EU) 2021/2116, GAEC 7 - Plodored na obradivom zemljištu, osim usjeva koji rastu pod vodom i obvezan je za poljoprivredna gospodarstva ukupne veličine oraničnih površinama 10 ha i više. Obveza uspostave plodoreda ne odnosi se na poljoprivredne parcele na kojima se uzgajaju trajni nasadi, trave i druge travolike krmne kulture i na površine pod ugarom. Intervencija 31.06. Konzervacijska poljoprivreda ima nadstandard za plodored u skladu s principima konzervacijske poljoprivrede koji zahtjeva izmjenu glavne i sekundarne kulture u proizvodnoj godini. Stoga površine pod višegodišnjim kulturama nisu prihvatljive u intervenciji 31.06. jer ne mogu ispuniti uvjet plodoreda.