Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA AmCham predlaže razmotriti i mogućnost rasterećenja davanja na plaće i s aspekta doprinosa za obvezna osiguranja. S obzirom na to da je dio zaposlenika već izuzet iz plaćanja poreza (i prireza) na dohodak, izmjene isključivo u poreznom sustavu neće utjecati na najniže plaće. Uzimajući to u obzir, isključivo se smanjivanjem doprinosa može postići rasterećenje troška rada na svim razinama plaća. Pri tome, naravno, AmCham ima u vidu i trenutnu situaciju, u kojoj sredstva prikupljenih doprinosa nisu dostatna za financiranje potreba mirovinskog i zdravstvenog sustava, već se oni financiraju i sredstvima državnog proračuna prikupljenima putem poreza.U tom smislu, trenutno smanjenje opće stope doprinosa u kratkom roku nije realno (iako bi se i one u budućnosti morale sniziti u široj reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava). Međutim, AmCham smatra da postoje opravdani razlozi za ograničenje iznosa doprinosa za zdravstveno osiguranje. Naime, za razliku od mirovinskog osiguranja, za koje se obveza doprinosa obračunava do iznosa najviše mjesečne odnosno godišnje osnovice (propisane u iznosu od 6 prosječnih bruto mjesečnih/godišnjih plaća), to ograničenje ne postoji za doprinos za zdravstveno osiguranje. Ovime su naročito pogođeni poslodavci visoko kvalificiranih radnika jer imaju „neograničenu“ obvezu doprinosa za zdravstveno osiguranje od 16,5%, prema punom iznosu plaće i ostalih primitak od nesamostalnog rada, što značajno poskupljuje trošak rada ovih radnika. S druge strane, premda njihovi poslodavci za njih plaćaju neograničene doprinose, prava iz zdravstvenog osiguranja koje radnici koriste su u suštini ograničena, iz različitih razloga: - za punu zdravstvenu uslugu postoji obveza plaćanja dopunskog doprinosa; - zdravstvena usluga nije dostupna u realnom roku kada postoji potreba - nedostatni kapaciteti javnozdravstvenog sustava („liste čekanja“); - određene lijekovi i liječenje HZZO ne pokriva pa ih radnici dodatno plaćaju iako je doprinos neograničen. Posljedično, navedene osobe većinu svojih zdravstvenih potreba, a što uključuje i preglede i liječenje, osiguravaju o svom trošku kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. Osim toga, treba uzeti u obzir i izvore davanja u novcu (za vrijeme bolovanja). Naime, premda zaposlenici za vrijeme bolovanja imaju pravo na naknadu plaće, navedena naknada se u pravilu ne financira iz prikupljenih obveznih doprinosa za zdravstveno osiguranje (koji nisu limitirani) već navedeni trošak za „redovna“ bolovanja do 42 dana snosi poslodavac. Ovime se poslodavci dodatno dovode u nepovoljan položaj, jer osim što nadoknađuju plaću radniku koji je spriječen raditi (bolovanje do 42 dana), na puni iznos naknade imaju obračunati i obvezne doprinose. Zato AmCham predlaže da se i obveza doprinosa za zdravstveno osiguranje ograniči kao što je ograničena obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje, tj. do iznosa 6 prosječnih bruto mjesečnih/godišnjih plaća. AmCham vjeruje da ovakvo ograničenje ne bi predstavljalo značajniji udar na proračun HZZO-a, budući da se radi o manjem broju zaposlenika, koji na godišnjoj razini ostvaruju bruto dohodak (plaća i ostali primici, primjerice bonusi) u iznosu većem od 100.000 eura (koliko otprilike iznosi najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje – 1. stup). Također, očekuje se da bi ova izmjena imala značajne pozitivne učinke na privlačenje i zadržavanje radne snage u Hrvatskoj, jer bi se smanjenjem troška poslodavca otvorio prostor za povećanje plaće zaposlenicima, što u konačnici vodi većoj potrošnji i većim prihodima države s aspekta poreza na dohodak i dodanu vrijednost. Nije prihvaćen Trećim krugom porezne reforme ukupno opterećenje rada smanjeno je za 0,7 postotnog boda odnosno s 37,2% smanjeno je na 36,5% ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje čime je postignuto rasterećenje troška rada. Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje je propisana isključivo za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti jer je propisan i najviši iznos mirovine koji osoba može ostvariti, dok doprinos za zdravstveno osiguranje je doprinos solidarnosti kojeg plaćaju svi sukladno visini primanja kako bi određene kategorije osiguranika (djeca, umirovljenici, studenti, učenici, nezaposlene osobe…) mogli koristiti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ograničenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje na način da se isti ograniči kao obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje odnosno do iznosa šest prosječnih bruto mjesečnih/godišnjih plaća nije moguće prihvatiti zbog postavljenih fiskalnih okvira te zato što je prijedlog ovog Zakona usmjeren na porezno rasterećenje radnika s najnižim mjesečnim bruto plaćama. Vezano uz navod da prava iz zdravstvenog osiguranja koje koriste radnici su u suštini limitirana (misleći pritom na radnike s visokim primanjima) napominjemo da su prava iz zdravstvenog osiguranja za sve osobe osigurane po osnovi radnog odnosa ista bez obzira na iznos njihove plaće odnosno plaćenih doprinosa. Kao što je već ranije navedeno i djeca koja ne plaćaju doprinose koriste prava iz zdravstvenog osiguranja. Poreznim propisima ne uređuju se prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja već je isto regulirano posebnim propisom.
2 ANITA SRUK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Ovaj članak nije primjenjiv u praksi iz više razloga. Plaće su u nekim subjektima promjenjive, te nije moguće fiksno utvrditi adekvatne podatke o plaći. Što se dešava kada jedan poslodavac isplaćuje plaću 1., drugi 5, a treći 15. u mjesecu? I ovako se često susrećemo sa netočnim izjavama djelatnika koji nam stvaraju administrativne zavrzlame, sada ne želim ni razmišljati o tome na koji način će se ovo praćenje izvoditi. Eventualno da nadležna tijela prate visinu primanja, pa kako je i rečeno u komentarima, rade djelatniku povrat kao što se radi za porez na dohodak. Isto tako, kod radnika koji rade kod više poslodavaca u potpunosti se onemogućuje tajnost o visini plaće, što je u mom vidu apsurdno. Također, ovaj članak će poslodavce samo spriječiti u podizanju bruto plaće, u korist manjeg davanja za doprinose i jedino što omogućujete ovim člankom je upravo to: Cementiranje visine bruto plaće i "uštedu" kod plaćanja doprinosa. Nije prihvaćen Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema prijedlogu zakona dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Određivanje visine bruto plaće radniku nije uređeno Zakonom o doprinosima.
3 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Predloženi način umanjivanja osnovice za mirovinsko osiguranje će vrlo vjerojatno biti teško provediv kod radnika koji rade kod više poslodavaca. (Prisjetite se kako je to izgledalo s izjavama o korištenju osobnog odbitka kad je radnik mijenjao poslodavca). Ideja da poslodavci imaju uvid u visinu plaće ostalih nije ok. Drugo, plaće nisu uvijek fiksne, iz mjeseca u mjesec mogu biti različiti iznosi, a time i različiti udjeli. Prema ovom što predlažete, obračuni plaća bi bili na čekanju dok se svi ne izjasne o visini plaće i radnik svima dostavi izjavu? Treće, što u slučaju kada izjava ne bude točna? -- Jedini način da se ovo provede bez komplikacija, dodatnog administrativnog opterećenja, gubitka vremena radi ispravaka s naše strane, i nadzora s vaše, je da obračun umanjenja radi porezna uprava u mjesečnim/kvartalnim/ .. razdobljima i uplaćuje direktno radniku. Na isti način kako već radite obračun poreza na dohodak za mlade. Nije prihvaćen Povećanje minimalne bruto plaće odnosno ugovaranje minimalne bruto plaće nije propisano Zakonom o doprinosima. Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Prijedlogu zakona dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Dakle, poslodavcu je dana mogućnost obračuna umanjenja mjesečne osnovice temeljem izjave radnika ili temeljem uvida u podatke Porezne uprave. Nadalje, obveznik doprinosa iz plaće je radnik, a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće je poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca isplaćuje plaću. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je osnovica iz članka 21. Zakona o doprinosima koja uz plaću u novcu obuhvaća i plaću u naravi. Poslodavci rade obračun temeljem izjava radnika, a iste radnik mora dostaviti svim poslodavcima za taj mjesec obračuna. Ako radnik ne dostavi izjave poslodavcima, poslodavci imaju mogućnost korištenja podataka od Porezne uprave o iznosu umanjenja mjesečne osnovice. Dakle, svi poslodavci za jednog radnika će koristiti iste podatke (ili izjava za tekući mjesec ili podaci Porezne uprave za protekli mjesec) te neće doći do ugrožavanja tog mjesečnog obračuna. Također napominjemo da svi isplatitelji (poslodavci) moraju raditi ispravak obračunske isprave sukladno propisu kojim je uređen opći porezni postupak, ako dođe do izmjene podataka o visini plaće/umanjenja mjesečne osnovice tog mjeseca za radnika. Napominjemo da je u djelokrugu rada Porezne uprave kontrola ispravnosti obračuna javnih davanja po osnovi radnog odnosa.
4 Antonio NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Poštovani, Potrebno uvesti invaliditetom s oba roditelji ( mama i tata) koji imaju 100% tjelesni oštećenja Nije prihvaćen Uvećanje osnovnog osobnog odbitka za invalidnost poreznog obveznika ili uzdržavanih članova za njihovu invalidnost nije predmet Prijedloga zakona. Isto je uređeno propisima o porezu na dohodak.
5 DARKO BALOG PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Ovaj članak je u dosta slučajeva u praksi posve neprimjenjiv pošto radnik koji radi kod više poslodavaca često nema fiksnu plaću nego uz fiksu plaću postoji i varijabilni dio koji može dosta odstupati od mjeseca do mjeseca. Uz to bruto plaća se povećava i za prekovremeni rad, rad nedjeljom i sl. pa je kod obračuna nemoguće pravilno utvrditi ukupnu bruto plaću kod svih poslodavaca. Kako da se onda ispravno napravi obračun ili samo utvrdi da li je probijen prag od 1.300,00 eura ili ne? U st. 6. navodi se da osiguranik nema pravo na umanjenje ako ne obavijesti sve poslodavce, a umanjenje koristi/obračunava poslodavac kojeg radnik nije obavijestio pa nema informaciju da ne smije koristiti umanjenje. Što se dešava u npr. slučaju da kod poslodavca radnik radi u punom radnom odnosu i ima plaću od 700,00 eura, a sklopi ugovor o dodatnom radu s drugim poslodavcem i o tome ne obavijesti prvog poslodavca koji kod obračuna umanji osnovicu za MIO za 300,00 eura, a radnik nema pravo na to umanjenje? Da li će poslodavac morati radi ispravak i potraživati od radnika više isplaćenu plaću? Ako će potraživati od radnika i radnik odbije vratiti što mu ne pripada da li očekujete da poslodavac koji je ustvari prevaren od strane radnika tuži radnika i snosi troškove? Takvih i sličnih primjera koji će se dešavati u praksi ima koliko želite i radi njih je predloženi Članak 21.a jednostavno neprovediv u praksi i ako se usvoji bit će neprimjereno velik trošak za poslodavce u odnosu na korist za radnika. Ovako kompliciran obračun plaća s previše varijabli ne može popraviti nikakav pravilnik i jednostavno se mora naći novi model umanjenja doprinosa radnicima. Nije prihvaćen Povećanje minimalne bruto plaće odnosno ugovaranje minimalne bruto plaće nije propisano Zakonom o doprinosima. Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Prijedlogu zakona dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Dakle, poslodavcu je dana mogućnost obračuna umanjenja mjesečne osnovice temeljem izjave radnika ili temeljem uvida u podatke Porezne uprave. Nadalje, obveznik doprinosa iz plaće je radnik, a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće je poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca isplaćuje plaću. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je osnovica iz članka 21. Zakona o doprinosima koja uz plaću u novcu obuhvaća i plaću u naravi. Poslodavci rade obračun temeljem izjava radnika, a iste radnik mora dostaviti svim poslodavcima za taj mjesec obračuna. Ako radnik ne dostavi izjave poslodavcima, poslodavci imaju mogućnost korištenja podataka od Porezne uprave o iznosu umanjenja mjesečne osnovice. Dakle, svi poslodavci za jednog radnika će koristiti iste podatke (ili izjava za tekući mjesec ili podaci Porezne uprave za protekli mjesec) te neće doći do ugrožavanja tog mjesečnog obračuna. Također napominjemo da svi isplatitelji (poslodavci) moraju raditi ispravak obračunske isprave sukladno propisu kojim je uređen opći porezni postupak, ako dođe do izmjene podataka o visini plaće/umanjenja mjesečne osnovice tog mjeseca za radnika. Napominjemo da je u djelokrugu rada Porezne uprave kontrola ispravnosti obračuna javnih davanja po osnovi radnog odnosa.
6 Dominik P PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Ako se već odlučilo na ovaj način povećati plaće radnicima s minimalnim primanjima smatram da bi prag od 700 eura za korištenje maksimalnog umanjenja osnovice od 300 eura trebalo povećati za 50 do 100 eura i posljedično tome povećati ostale razrede za isti iznos. Moj prijedlog proizlazi iz činjenice da trenutna bruto minimalna plaća za 2023.godinu određena uredbom Vlade RH iznosi 700 eura, uz pretpostavku da će Vlada sigurno od 1.1.2024. donijeti novu uredbu kojom će povećati zakonski određenu minimalnu plaću to bi značilo da iz tog razloga nitko neće moći koristiti maksimalnu olakšicu odnosno umanjenje osnovice doprinosa od 300 eura što bi rezultiralo manjim povećanjem plaće odnosno radnicima bi se automatski smanjila plaća za nekoliko eura. Također povećanje osnovice za korištenje maksimalnog umanjenja osnovice doprinosa za 100 eura dovelo bi do dugoročnije izmjene zakona kojom bi se ostvarila namjera povećanja plaća radnicima s najmanjim primanjima. Alternativno preporučujem unijeti izmjenu koja bi glasila da se osnovica za korištenje maksimalnog umanjenja od 300 eura usklađuje svake godine sa zakonski određenom minimalnom plaćom. Što bi donijelo određenu stabilnost jer česte izmjene stvaraju negativne posljedice i učinke. Nije prihvaćen Iznosi mjesečnih osnovica bruto plaće na koju se primjenjuju umanjenja utvrđeni su prema fiskalnim mogućnostima državnog proračuna te navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti zbog utvrđenih fiskalnih okvira državnog proračuna. Cilj umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje je povećanje neto plaće radnicima s najnižim mjesečnim plaćama. Kako se Zakon o doprinosima ne bi stalno mijenjao u te svrhe postiže se stabilnost sustava za primjenu obračuna plaće za navedenu kategoriju radnika.
7 elen bambić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Ne smijemo tražiti od radnika da nas obavijesti o plaći koju ostvaruje kod drugog poslodavca. Samim tim ne može se obračunati olakšica za doprinos za MIO za radnike koji rade kod više poslodavaca. Na neke primitke, ne smijete obračunati olakšicu. Vrlo komplicirano, bolje je pronaći način u godišnjem obračunu kako je to uređeno sada za mlade osobe u smislu poreza na dohodak. Sve vrlo komplicirano za 40 eura. Predlažem povećati neoporezive iznose koje poslodavci mogu ispatiti svojim radnicima. Nije prihvaćen Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Prijedlogu zakona dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće.
8 FIDES PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Predloženi način obračuna doprinosa nije primjenjiv u praksi kod radnika koji rade kod više poslodavaca (imamo slučaj da radnik radi kod 8 različitih poslodavaca). Postoje poslodavci koji isplaćuju plaću prvi radni dan u mjesecu za prethodni mjesec - predloženom izmjenom zakona to neće više biti moguće, jer realno neće biti u mogućnosti prvi dan prikupiti sve podatke o plaćama kod drugih poslodavaca, niti će moći isti dobiti od PU, jer ni PU neće raspolagati tim podatkom. Što će se desiti ako jedan od poslodavaca naknadno isplati razliku plaće (mogući različiti razlozi: oporeziva stimulacija, bonusi iznad propisanih neoporezivih iznosa, omaškom prethodno obračunata manja plaća) i tim naknadnim obračunom (koji će se isplatiti nakon 15-tog u mjesecu) premaši ukupan mjesečni iznos do 700,00 EUR ili od 700,01 do 1.300,00 EUR – da li će taj poslodavac ili radnik biti u obvezi obavještavati sve ostale poslodavce da ispravljaju obračune? Za dodatni rad kod drugog poslodavca više nije potrebna potvrda poslodavca, već samo izjava radnika, a što ako radnik ne obavijesti poslodavca – tko će u ovom slučaju biti odgovoran za netočno utvrđenu osnovicu doprinosa? Izmjene propisa trebale bi biti u smjeru smanjenja administrativnog opterećenja, poticanje poslodavaca na isplate većih plaća (što predloženom izmjenom nije slučaj), a trebalo bi voditi računa i da svaka izmjena propisa donosi svim poduzetnicima dodatna financijska opterećenja zbog prilagodbe softvera. Ovo se može provesti na puno jednostavniji način, kao što se trenutno radi obračun poreza na dohodak za mlade. Nije prihvaćen Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje prema Prijedlogu zakona na temelju generacijske solidarnosti dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Poslodavcu je dana mogućnost obračuna umanjenja mjesečne osnovice temeljem izjave radnika ili temeljem uvida u podatke Porezne uprave. Ističemo kako poslodavac, bez obzira je li isplatio plaću ili ne mora do kraja mjeseca za prethodni mjesec obračunati doprinose iz plaće i na plaću te porez na dohodak i možebitni prirez porezu na dohodak te izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Temeljem navedenog, ako radnik ne dostavi izjave poslodavac koristi podatke za prethodni mjesec iz evidencija Porezne uprave za obračun umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Kako svi poslodavci moraju obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja za prethodni mjesec na propisanom izviješću, poslodavci će imati sve podatke za napraviti obračun umanjenja mjesečne osnovice. Napominjemo da je u djelokrugu rada Porezne uprave kontrola ispravnosti obračuna javnih davanja po osnovi radnog odnosa.
9 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Članica Udruženja računovođa HGK predlaže u odnosu na članak 21.a razmotriti druga adekvatna rješenja. Predloženim člankom planira se uvesti umanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u iznosu maksimalno 300,00 eura (za plaće do 700,00 eura) te umanjenje u iznosu od 50% na iznose bruto plaće do 1.300,00 eura, što rezultira povećanjem plaće od 1 do 40 eura. Članica predlaže povisiti minimalnu plaću te zatim umanjiti postotak doprinosa za pola ili jedan postotni poen. Osim obračuna predlaže se prilagoditi JOPPD obrazac, koji nije jednostavno ispuniti te uzrokuje dodatnu administraciju. Programska rješenja koštat će između 300,00 i 1000,00 eura po poduzetniku jednokratno što se s ekonomskog aspekta ne isplati. U privatnom sektoru i dalje je često ugovorena minimalna plaća radniku, koja je popraćena isplatama na drugi način. Kada bi se smanjili doprinosi, trošak plaće ostao bi isti jer bi osnovica bila veća. Veliki problem javlja se u odnosu na radnike koji rade kod više poslodavaca. Nacrtom je predviđeno da radnik mora svim poslodavcima dati potvrdu o broju poslodavaca i podatak o visini bruto plaće. Članica iz Udruženja računovođa HGK mišljenja je kako nije prihvatljivo propisivati obvezu davanja podatka o visini svoje plaće jer je to tajni podatak. Također je potrebno uzeti u obzir problem koji se može pojaviti prilikom više isplata. Pri prvoj isplati radnik može imati manju plaću, no ukoliko tijekom mjeseca primi dodatnu isplatu/e plaća mu može prijeći zadani iznos od 1.300,00 eura. U tom slučaju postavlja se pitanje tko je obveznik plaćanja doprinosa i poreza na utvrđenu razliku. Ujedno nastaje dolazi do dodatnog administrativnog opterećenja. Nadalje, radnici su nerijetko vrlo nepovjerljivi prilikom davanja svih traženih podataka, tim više što upravo needucirana radna snaga predstavlja skupinu s najnižim primanjima. Dodatno, ukoliko radnik kod drugog poslodavca prima plaću u naravi, nije jasno na koji način će prvi poslodavac doći do saznanja na koji dio isplate je radniku drugi poslodavac trebao zaračunati umanjenje osnovice za MIO, a na koji ne. Ukoliko se radi o radniku koji prima plaću u naravi, a na takve isplate nije moguće upotrijebiti umanjenje osnovice za MIO, ubraja li se ta osnovica za cenzus do isplate od 1.300,00 eura ili se ne ubraja? Naša članica skreće pažnju kako navedena problematika otvara prostor za pogreške u postupanju. S tim u svezi postavlja se pitanje može li se naknadno raditi korekcija i je li prvi ili drugi poslodavac obveznik izrade iste? U odnosu na stavak 6. članica Udruženja računovođa HGK smatra kako će u praksi doći do slučajeva da radnici radi zaštite svojih interesa zataje iznose ugovorenih plaća, a da pritom ne znaju da su svojim nepovjerenjem ugrozili ispravnost obračuna. Nije prihvaćen Povećanje minimalne bruto plaće odnosno ugovaranje minimalne bruto plaće nije propisano Zakonom o doprinosima. Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Prijedlogu zakona dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Dakle, poslodavcu je dana mogućnost obračuna umanjenja mjesečne osnovice temeljem izjave radnika ili temeljem uvida u podatke Porezne uprave. Nadalje, obveznik doprinosa iz plaće je radnik, a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće je poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca isplaćuje plaću. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je osnovica iz članka 21. Zakona o doprinosima koja uz plaću u novcu obuhvaća i plaću u naravi. Poslodavci rade obračun temeljem izjava radnika, a iste radnik mora dostaviti svim poslodavcima za taj mjesec obračuna. Ako radnik ne dostavi izjave poslodavcima, poslodavci imaju mogućnost korištenja podataka od Porezne uprave o iznosu umanjenja mjesečne osnovice. Dakle, svi poslodavci za jednog radnika će koristiti iste podatke (ili izjava za tekući mjesec ili podaci Porezne uprave za protekli mjesec) te neće doći do ugrožavanja tog mjesečnog obračuna. Također napominjemo da svi isplatitelji (poslodavci) moraju raditi ispravak obračunske isprave sukladno propisu kojim je uređen opći porezni postupak, ako dođe do izmjene podataka o visini plaće/umanjenja mjesečne osnovice tog mjeseca za radnika. Napominjemo da je u djelokrugu rada Porezne uprave kontrola ispravnosti obračuna javnih davanja po osnovi radnog odnosa.
10 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ponavljamo dugogodišnji zahtjev izmjene članka 82. Zakona – točnije da se stavkom 2. mjesečna osnovica za poduzetničku plaću određuje na način da ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65, točnije da se izjednači sa plaćom direktora u trgovačkom društvu. Obrtnik obveznik poreza na dobit ne smije biti kažnjen obvezom obračuna doprinosa na veću osnovicu. Nije prihvaćen Obrtnik je obveznik poreza na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 7.500.000,00 kuna (995.421,06 eura) Temeljem navedenog, obrtnik obveznik poreza na dobit u odnosu na obrtnika koji je obveznik poreza na dohodak ostvaruje veće prihode u odnosu na obveznika poreza na dohodak te doprinose za obvezna osiguranja obračunava i plaća na propisanu višu mjesečnu osnovicu od obrtnika koji doprinose obračunava i plaća kao obveznik poreza na dohodak.
11 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 14. Molimo jasnije odrediti da se radi o nagradi koja je primljena od trećih osoba ali koju im isplaćuje obveznik fiskalizacije. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona o porezu na dohodak se uređuje napojnica iznad neoporezivog iznosa i to tako da se smatra drugim dohotkom po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica), a s obzirom da se člankom 209. Zakona o doprinosima propisuju izuzeća od obveze doprinosa, između ostalog i po osnovi drugog dohotka, u Zakonu o doprinosima preuzima se izričaj drugog dohotka iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak.
12 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 13. Zahvaljujemo na prihvaćenom ranijem prijedlogu – isto će biti značajno za naše obrtnike sa novim otvorenim mogućnostima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Predlažemo da se mjesečna osnovica iz članka 21. ovoga Zakona uvijek veže uz iznos propisane minimalne plaće, uvećane za eventualne obvezne dodatke iz kolektivnih ugovora. Vjerujemo u dobru nakanu Predlagatelja, ali kako iznos minimalne plaće raste posljednjih godina, moguće je da već od 01.01.2024. godine, nitko u RH neće moći koristiti pravo da se osnovica bruto plaće od 700,00 eura umanjuje za planiranih 300 eura. Već sada ugostitelji i graditeljstvo nisu u mogućnosti koristiti ovu opciju, jer ispunjavanjem minimalne obveze iz kolektivnih ugovora o dodatku na staž, nemaju zakonsku mogućnost imati djelatnike sa bruto plaćom od 700 eura, te time iskoristiti i planiranu reformu Predlagatelja. Nadalje, obzirom da će zbog toga najveći dio poslodavaca moći koristiti opciju ne plaćanja doprinosa za djelatnike sa iznosom mjesečne bruto plaće u rasponu 700-1300 eura, predlažemo da se upravo u ovom razredu omogući umanjenje za 300,00 eura. U praksi će biti puno problema, počevši od zaposlenih kod više poslodavaca, kod dodatnog rada, zaposlenih na nepuno radno vrijeme, a trošak koji se planira za promjenu obračuna plaća trenutno nitko ne može predvidjeti (procjene su samo za nadogradnju programa minimalno 20 milijuna eura, a potrebno je uključiti i troškove edukacije zaposlenika i sl. troškove). I dalje smatramo da je hvale vrijedna namjera Vlade za preuzimanjem djela troška prvog mirovinskog stupa, te molimo uvažiti prijedloge u svrhu stvarnog učinka najavljene porezne reforme. Nije prihvaćen Iznosi mjesečnih osnovica bruto plaće na koju se primjenjuju umanjenja utvrđeni su prema fiskalnim mogućnostima državnog proračuna te navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti zbog utvrđenih fiskalnih okvira državnog proračuna. Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Prijedlogu zakona dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca.
14 INGRID ŽUDIH-KOROMAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. U stavku 1) potrebno je jasno odrediti da se radi o doprinosima za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Odredba stavka 5) bi mogla biti u suprotnosti sa propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka. Naime, javnost podatka o visini bruto plaće za istog posloprimca kod različitih poslodavaca narušava pravo toga posloprimca na tajnost podataka o plaći koju ostvaruje kod drugih poslodavaca. Cijeli postupak umanjenja osnovice za obračun doprinosa na način kako je predloženo, osim što će povećati mogućnost grešaka u računovodstvima poreznih obveznika, dodatno će zakomplicirati izvješćivanje i višestruko povećati troškove provedbe ove odredbe, u kojem će postupku ukupni trošak biti veći od koristi. Predlaže se provedba ovoga postupka u Poreznoj upravi, u posebnom postupku na mjesečnoj (ili kvartalnoj) razini i to na temelju podatka kojima raspolaže u svojim evidencijama. Na taj će se način postići svrha predloženih izmjena, te onemogućiti greške u obračunima, neovisno da li bi bile u korist ili na štetu posloprimaca. Nije prihvaćen Zakonom o doprinosima je propisano da se za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koristi izričaj doprinos za mirovinsko osiguranje kao što je i navedeno u Prijedlogu zakona. Povećanje minimalne bruto plaće odnosno ugovaranje minimalne bruto plaće nije propisano Zakonom o doprinosima. Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema Prijedlogu zakona dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Dakle, poslodavcu je dana mogućnost obračuna umanjenja mjesečne osnovice temeljem izjave radnika ili temeljem uvida u podatke Porezne uprave. Nadalje, obveznik doprinosa iz plaće je radnik, a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće je poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca isplaćuje plaću. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa je osnovica iz članka 21. Zakona o doprinosima koja uz plaću u novcu obuhvaća i plaću u naravi. Poslodavci rade obračun temeljem izjava radnika, a iste radnik mora dostaviti svim poslodavcima za taj mjesec obračuna. Ako radnik ne dostavi izjave poslodavcima, poslodavci imaju mogućnost korištenja podataka od Porezne uprave o iznosu umanjenja mjesečne osnovice. Dakle, svi poslodavci za jednog radnika će koristiti iste podatke (ili izjava za tekući mjesec ili podaci Porezne uprave za protekli mjesec) te neće doći do ugrožavanja tog mjesečnog obračuna. Također napominjemo da svi isplatitelji (poslodavci) moraju raditi ispravak obračunske isprave sukladno propisu kojim je uređen opći porezni postupak, ako dođe do izmjene podataka o visini plaće/umanjenja mjesečne osnovice tog mjeseca za radnika. Napominjemo da je u djelokrugu rada Porezne uprave kontrola ispravnosti obračuna javnih davanja po osnovi radnog odnosa.
15 MARINA KOBEŠĆAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Hoće li se raditi konačni obračun na mjesečnoj razini? Ako ne, podložno je malverzacijama. Ako da, osiguranici koji rade kod više poslodavaca bi mogli vraćati značajne iznose eura na kraju mjeseca. Programski neće biti moguće automatski pokriti rad kod više poslodavaca istovremeno. Nije prihvaćen Radnik koji radi za dva ili više poslodavaca kako bi koristio umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje prema Prijedlogu zakona na temelju generacijske solidarnosti dostavlja izjavu svakom poslodavcu kako bi ispravno odredio iznos umanjenja mjesečne osnovice, no ako isto ne napravi, poslodavac može pri obračunu koristiti podatke Porezne uprave o iznosu umanjenja temeljem podataka za prethodni mjesec razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca. Poslodavcu je dana mogućnost obračuna umanjenja mjesečne osnovice temeljem izjave radnika ili temeljem uvida u podatke Porezne uprave. Ističemo kako poslodavac, bez obzira je li isplatio plaću ili ne mora do kraja mjeseca za prethodni mjesec obračunati doprinose iz plaće i na plaću te porez na dohodak i možebitni prirez porezu na dohodak te izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Temeljem navedenog, ako radnik ne dostavi izjave poslodavac koristi podatke za prethodni mjesec iz evidencija Porezne uprave za obračun umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Kako svi poslodavci moraju obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja za prethodni mjesec na propisanom izviješću, poslodavci će imati sve podatke za napraviti obračun umanjenja mjesečne osnovice. Napominjemo da je u djelokrugu rada Porezne uprave kontrola ispravnosti obračuna javnih davanja po osnovi radnog odnosa.
16 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Iako cijenimo nastojanje predlagatelja da se povećaju najniže plaće, moramo istaknuti da je predložena mjera umanjenja osnovice za obračun doprinosa dugoročno upravo kontraproduktivna tom cilju, te da će negativno utjecati na rast bruto plaća, kako one prosječne, tako i nižih plaća. S obzirom da ovakva mjera zapravo znači subvencioniranje troška rada poslodavcima za radnike s nižim plaćama, ona će izravno demotivirati poslodavce da povećavaju bruto plaće, odnosno poticati ih da radnike zadržavaju u zoni plaća obuhvaćenih ovakvom olakšicom (a eventualne dodatne iznose isplaćuju putem neoporezivih primitaka ili posve ilegalno). U situaciji kada tržišne sile na tržištu rada, uslijed nedostatka radnika, guraju plaće prema gore, te bi posljedično trebale motivirati poslodavce na povećanje produktivnosti ulaganjem u nove tehnologije i povećanje kvalitete upravljanja poslovnim procesima, subvencioniranje niskih plaća omogućuje poslodavcima da odgode takve mjere, i neto primanja radnika povećaju i bez povećanja produktivnosti. Dugoročno, to je očito štetno za hrvatsku ekonomiju, jer ne potiče stvaranje visokoproduktivnih i dobro plaćenih radnih mjesta. Ovakva mjera k tome je štetna za budućnost mirovinskog sustava, jer vodi smanjivanju veze između uplaćenih doprinosa i stečenih mirovinskih prava, te povećanoj nesigurnosti oko razine tih prava u budućnosti. Više je hrvatskih vlada, uključujući i aktualnu, deficit mirovinskog sustava u prošlosti koristilo kao argument za snižavanje mirovinskih prava, pa je za očekivati da će se to ponovo dogoditi i u budućnosti, unatoč trenutnim tvrdnjama da će državni proračun prihodima iz općih poreza nadomjestiti ovako stvoreni manjak uplaćenih doprinosa. Zbog toga, ako je Vlada već željela pošto-poto intervencijom u sustav poreza i doprinosa povećati najniže plaće, znatno logičnije i manje štetno bilo bi uvođenje negativnog poreza na dohodak, pri čemu bi država radnicima koji ne uspiju iskoristiti osobni odbitak izravno isplaćivala određeni iznos, proporcionalan mjeri u kojoj nisu uspjeli iskoristiti osobni odbitak. Takvo rješenje, osim što bi bilo bolje sa stajališta dugoročnog političkog učinka na mirovinski sustav, također bi u manjoj mjeri demotiviralo poslodavce na povećanje plaća, budući da bi se dešavalo izvan odnosa radnika i poslodavca. Nije prihvaćen Zakonom o doprinosima ne uređuje se iznos plaće koje poslodavac ugovara s radnikom kao niti način povećanja iste. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah te kako bi isti imali na raspolaganju odmah određena sredstva koja ostvaruju povećanjem neto plaće. Na slobodnom tržištu rada poslodavac i radnik dogovaraju iznos bruto plaće te Zakonom o doprinosima se ne uređuje visina iste. Pitanje neujednačenosti između uplaćenih doprinosa i stečenih mirovinskih prava nije uređeno Zakonom o doprinosima. Napominjemo, kako navedeno umanjenje mjesečne osnovice neće utjecati na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Vezano za vaš prijedlog uvođenja negativnog poreza na dohodak te osobnog odbitka ističemo kako isto nije uređeno Zakonom o doprinosima već je isti uređen propisima koji uređuju porez na dohodak. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah te kako bi isti imali na raspolaganju odmah određena sredstva koja ostvaruju povećanjem neto plaće.
17 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, Članak 4. Protivimo se ovakvom uređenju umanjenja doprinosa iz slijedećih razloga: - Smatramo da je davanje podataka o brutoplaći radnika kod drugog ili drugih poslodavaca protivno propisima o zaštiti osobnih podataka, i nepotrebno odavanje podataka i o radniku i o drugom poslodavcu - Navedeni način obračuna plaća traži jako puno administriranja, vrlo je teško provedivo u različitim okolnostima - Većina radnika s nepunim radnim vremenom neće plaćati doprinos za mirovinsko, nego će isti biti na teret svih poreznih obveznika - UMANJENJE DOPRINOSA DJELOVATI ĆE DEMOTIVIRAJUĆE NA POSLODAVCE DA POVEĆAVAJU PLAĆE JER ONO NEĆE DOVESTI DO POVEĆANJA NETO IZNOSA RADNIKU. Tako će radnici sa nižim plaćama ostati na tom nivou trajno, čak i kad bude bilo mogućnosti za povećanje plaća. Predlažemo: - Povećati minimalnu plaću - Naći stimulativne načine za poslodavce da povećavaju plaće (olakšice ili sl.) - Povećati neoporezive isplate. Ukoliko se ipak ostane pri ovom načinu umanjenja doprinosa za mirovinsko osiguranje, predlažemo da se umanjenje, odnosno porvat više uplaćenog provodi u Poreznoj upravi kroz posebni postupak obračuna godišnjih doprinosa, na isti način kako se sad provodi za porez na dohodak. U odredbi se navodi da se umanjuje doprinos za mirovinsko osiguranje – treba dodati na temelju generacijske solidarnosti, samo prvi stup a ne i drugi! U uvodu je to navedeno ali u odredbi zakona nije. Nije prihvaćen Umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti izravno će dovesti do povećanja neto plaće radnicima s najnižim mjesečnim neto plaćama. Nadalje, Zakonom o doprinosima ne uređuje se iznos plaće koje poslodavac ugovara s radnikom kao niti način povećanja iste. Poslodavci imaju mogućnost koristiti olakšicu odnosno oslobođenje od obračuna i plaćanja doprinosa na plaću za mlade osobe u trajanju do pet godine te za osobe koje se prvi put zapošljavanju u trajanju do jedne godine. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Povećanje neoporezivih iznosa uređeno je propisima o porezu na dohodak te nije predmet ovog Prijedloga zakona. Također, Zakonom o doprinosima je propisano da se za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti koristi izričaj doprinos za mirovinsko osiguranje kao što je i navedeno u Prijedlogu zakona.