Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Alpheus Public Affairs | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 26. | Umjesto predložene porezne stope od 20%, kojom će se oporezivati dohodak po osnovi napojnica iznad propisanog iznosa, predlažemo nižu stopu od 10% zbog niza prednosti koje niža stopa oporezivanja ima za državu, ugostitelje i same radnike. Iskustva nekih EU zemalja pokazuju kako niža stopa oporezivanja rezultira većom stopom prijave i gotovinskih napojnica. Uz jednostavnije računanje iznosa poreza, 10% je svojevrsna psihološka granica pa će radnici biti motiviraniji prijaviti gotovinske napojnice. Iako je intencija zakona povećati prihode radnika, reguliranje napojnica ne bi trebalo gledali samo kao dodatni neoporezivi primitak za radnika u visini od 3.360€, već i kao potencijalni novi prihod za državu pa je potrebno donijeti takvo zakonodavno rješenje koje će stimulirati prijavu svih napojnica, a to se prvenstveno postiže nižom stopom oporezivanja. Dodatno - kao napomena za provedbu - iskustva drugih zemalja pokazuju kako je za uspješnu implementaciju regulacije o napojnicama ključno na vrijeme informirati sve dionike kroz informativnu kampanju – ugostitelje, radnike i opću javnost o samom modelu i poreznom tretmanu, prednostima za radnike, načinom evidencije napojnica i ostalim detaljima, kako bi se izbjegle eventualne nejasnoće i problemi na terenu. | Nije prihvaćen | Radi ujednačenog poreznog tretmana svih drugih dohodaka koji se smatraju konačnim prijedlog se ne prihvaća. |
| 2 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | AmCham pozdravlja svako porezno rasterećenje koje će dovesti do veće kupovne moći građana. Isto tako smatramo kako bi smanjenje stopa poreza na dohodak od 20% na 10% i 30% na 25% imalo snažan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i povećalo bi kupovnu moć velikog broja zaposlenih. Navedenom mjerom bi se osiguralo da uz isti trošak poslodavaca zaposlenici dobivaju veća neto primanja, što povećava njihovu gospodarsku moć i kapacitet za potrošnju, tj. povećava životni standard. To posredno ima pozitivan utjecaj na gospodarski rast u Hrvatskoj. Poznato je da je u Hrvatskoj u razdobljima nakon ranije provedenih poreznih rasterećenja veća gospodarska snaga stanovništva dovela do viših stopa gospodarskog rasta u značajnom iznosu generiranom osobnom potrošnjom. Pri tome AmCham predlaže da se stopa poreza na dohodak od 20%, primjenjiva na tzv. godišnje dohotke (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak), dohodak po osnovi dodjele dionica i dohodak od imovinskih prava i otuđenja imovine snizi na 10%, čime bi se izjednačila s poreznom stopom primjenjivom na ostale dohotke po osnovi kapitala i imovine (dividende, kamate, najam i sl.), koja je uvedena zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu u siječnju 2021. Ovime bi se, osim toga, osiguralo daljnje rasterećenje razmjerno nižih ili „srednjih dohodaka“. | Nije prihvaćen | Od 1.1.2017. smanjene su stope poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36%. Od 1.1.2021. smanjene su stope poreza na dohodak s 12% na 10%, 24% na 20% te 36% na 30%. Međutim, iako se kod godišnjeg dohotka u zakonskim odredbama „čitaju“ dvije porezne stope (20% i 30%), primjenjujući zakonske odredbe o umanjenju porezne obvezu u primjeni imamo zapravo više poreznih stopa (0%, 10%, 15%, 20% i 30%) - stopu od 0% plaćaju mladi do 25 - te godine života obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 100% - stopu od 10% plaćaju mladi od 26-te do 30-te godine života po osnovi ostvarene plaće obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 50% - stopu od 10% i 15% plaćaju umirovljenici i porezni obveznici na potpomognutim područjima obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada umanjuje za 50% - stopu od 20% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice ne prelazi 360.000,00 kn, - stopu od 30% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice prelazi 360.000,00 kn Nadalje, ovim izmjenama propisa omogućeno je donošenje odluke o snižavanju niže stope poreza na dohodak do 15%, pri čemu napominjemo da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave stoga je snižavanje poreznih stopa moguće u postavljenim fiskalnim okvirima jedinica lokalne samouprave. |
| 3 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj pozdravlja svako porezno rasterećenje koje će doprinijeti povećanju kupovne moći građana. Isto tako pozdravljamo povećanje neoporezivog dijela dohotka (tj. osobnog odbitka) koji je već nekoliko puta povećan. Smatramo da bi daljnje povećanje na 650 EUR bilo korisno za širok krug radne populacije u Hrvatskoj tako što bi osobama s višim i srednjim primanjima bilo sniženo ukupno porezno opterećenje i povećana neto primanja. Također, to bi otvorilo prostor poslodavcima osoba s neto primanjima do 650 EUR (kojima povećanje neoporezivog dijela plaće inače ne proizvodi učinak jer zbog razmjerno niske plaće ne plaćaju porez na dohodak) da razmotre povećanje plaća tih osoba jer bi neto učinak za posloprimca i bruto učinak za poslodavca bio povoljniji nego u situaciji kad bi na odgovarajući dio povećanja plaće trebalo primijeniti porez na dohodak od 20% ako je osobni odbitak ostao isti. | Nije prihvaćen | Od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema. Prema Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura (4.000,00 kn) na 560,00 eura (4.219,32 kn). Također, predlaže se i izmjena koeficijenata koji se koriste pri izračunu uvećanog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti. Ističe se da prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 53,5% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti. |
| 4 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Zakon o porezu na dohodak propisuje da bilo koji primitak koji poslodavac omogući svome radniku, a koji nije u novcu, potpada pod definiciju primitka u naravi te predstavlja oporezivi primitak radnika (osim određenih iznimki propisanih Zakonom i Pravilnikom). Praktično, to znači da je ostvareni primitak neto vrijednost, pri čemu se osnovica mora uvećati za pripadajuće poreze i doprinose (tzv. gross-up). Ovakva tehnika izračuna dovodi do ekstremno visokog poreznog opterećenja, tj. do efektivne porezne stope koja može dosegnuti čak 125,43% (ako je osoba u višem poreznom razredu). Dodatno, nije propisan drugačiji porezni tretman ovisno o tome plaća li obvezu poreza i doprinosa poslodavac ili zaposlenik: - u slučaju da je plaća poslodavac, osim samog troška pribavljanja primitka u naravi, uz ovakvo porezno opterećenje poslodavci su destimulirani zaposlenicima omogućavati bilo kakve dodatne benefite (osim onih koji su izrijekom propisani kao neoporezivi do određenog iznosa) jer im je to preskupo; - u slučaju da plaća zaposlenik, on mora platiti više poreza i doprinosa nego li je vrijednost onoga što mu je poslodavac dao, pa jednostavno nema financijskog motiva prihvatiti takve primitke. Napominjemo da je ovo pitanje bilo djelomično regulirano u prošlosti Pravilnikom o porezu na dohodak NN 140/03, članak 17. stavak 11., iz kojeg tumačimo da nije postojala obveza „ubrućivanja“ kada je poreznu obvezu snosio radnik. Ponovno uvođenje ovo odredbe predstavljao bi dobar temelj za daljinu pozitivnu nadogradnju propisa. S obzirom na potrebu pronalaženja dodatnih modela nagrađivanja i stimuliranja radne snage u Hrvatskoj, AmCham predlaže da se razmotri brisanje iz Zakona odredbe koja propisuje uvećavanje osnovice za pripadajuće poreze i doprinose u odnosu na oporezivanje primitaka u naravi jer čini takve primitke izrazito nekonkurentnim i administrativno složenim za provođenje. Umjesto toga, predlažemo razmotriti da se tržišna vrijednost primitka u naravi smatra bruto vrijednosti za potrebe plaćanja poreza i doprinosa. | Nije prihvaćen | Primicima s osnove nesamostalnog rada smatraju se svi primici koje radnik ostvari u novcu ili u naravi po osnovi radnog odnosa. Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka (s uključenim PDV-om). S obzirom da radnik zaista ostvaruje primitak u toj vrijednosti nije moguće prihvatiti predloženu izmjenu. |
| 5 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | AmCham pozdravlja izjednačavanje opcijskih dodjela udjela s opcijskom dodjelom dionica. Htjeli bismo istaknuti kako porezni propisi propisuju da se primitci po osnovi sudjelovanja u opcijskom planu smatraju neto primitkom pa efektivna stopa, zbog propisanog zahtjeva za preračun na bruto, iznosi 30,89% (za poreznog obveznika s prebivalištem u Zagrebu). Kako se radi o znatno višoj stvarnoj stopi od one koja je naizgled propisana zakonom (jedinstvena stopa od 20%), AmCham predlaže izmjene hrvatskog zakonodavstva o porezu na dohodak tako da se: - primici od nagrada u obliku dodjele dionica/udjela i opcijske kupnje dionica/udjela smatraju bruto primitkom od kapitala; i - da se umjesto trenutne jedinstvene stope od 20% primijeni jedinstvena stopa od 10%, koja je trenutno primjenjiva na dividende, kamate i kapitalne dobitke, čime bi se isključila potreba preračunavanja na bruto iznos i potenciranje efektivne porezne stope te bi se omogućilo zadržavanje i privlačenje visokokvalificirane radne snage u Hrvatskoj. Također, Hrvatska bi time postala privlačnija destinacija za strana ulaganja, prvenstveno za osnivanje regionalnih sjedišta stranih i domaćih kompanija u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Primicima s osnove nesamostalnog rada smatraju se svi primici koje radnik ostvari u novcu ili u naravi po osnovi radnog odnosa. Vrijednost primitka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka (s uključenim PDV-om). S obzirom da radnik zaista ostvaruje primitak u toj vrijednosti nije moguće prihvatiti predloženu izmjenu. Od 1.1.2017. smanjene su stope poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36%. Od 1.1.2021. smanjene su stope poreza na dohodak s 12% na 10%, 24% na 20% te 36% na 30%. Međutim, iako se kod godišnjeg dohotka u zakonskim odredbama „čitaju“ dvije porezne stope (20% i 30%), primjenjujući zakonske odredbe o umanjenju porezne obvezu u primjeni imamo zapravo više poreznih stopa (0%, 10%, 15%, 20% i 30%) - stopu od 0% plaćaju mladi do 25 - te godine života obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 100% - stopu od 10% plaćaju mladi od 26-te do 30-te godine života po osnovi ostvarene plaće obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 50% - stopu od 10% i 15% plaćaju umirovljenici i porezni obveznici na potpomognutim područjima obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada umanjuje za 50% - stopu od 20% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice ne prelazi 360.000,00 kn, - stopu od 30% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice prelazi 360.000,00 kn Nadalje, ovim izmjenama propisa omogućeno je donošenje odluke o snižavanju niže stope poreza na dohodak do 15%, pri čemu napominjemo da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave stoga je snižavanje poreznih stopa moguće u postavljenim fiskalnim okvirima jedinica lokalne samouprave. |
| 6 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 24. | AmCham pozdravlja mogućnost implementacije opcijskih planova i u društva s ograničenom odgovornošću. Smatramo kako će ova mogućnost pomoći razvoju manjih i srednjih poduzeća, kao i start-upova u Hrvatskoj te zadržavanju i nagrađivanju zaposlenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 23. | AmCham pozdravlja najavljenju mogućnost implementacije opcijskih planova i u društva s ograničenom odgovornošću, model koji je prepoznat u većini razvijenih europskih i svjetskih gospodarstva. Smatramo kako će ova mogućnost pomoći razvoju manjih i srednjih poduzeća, kao i start-upova u Hrvatskoj te zadržavanju i nagrađivanju zaposlenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | Antonio | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja | Poštovani, Potrebno uvesti oba roditelji invalidi (mama i tata) imaju 100% tjelesni oštećenja da imaju pravo prema način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja plaćanja , osobni odbitak itd | Nije prihvaćen | Svi porezni obveznici koji imaju dijete ili uzdržavanog člana, bez obzira imaju li pravo na uvećani koeficijent zbog utvrđene invalidnosti ili ne, imaju pravo svoj osobni odbitak uvećati za iznos uvećanog osobnog odbitka utvrđenog prema dogovorenoj raspodjeli. Drugačija raspodjela odbitka s osnove djece ili uzdržavanog člana uže obitelji odnosno izdvajanje samo određene kategorije djece ili uzdržavanih članova ne može se prihvatiti. |
| 9 | Božidar Božić | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanjakoja se trebaju urediti zakonom | Primjene osobnog odbitka za osobe sa invalidnost ili 100% invalidnost trebalo bi se primijeniti od datuma nalaza Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom a ne od datuma prijave poreznog obveznika. Državni sustavi bi se trebalo povezivati da se automatizmom provode izmjene osobnog odbitak. | Nije prihvaćen | Porezna olakšica i korištenje prava na istu je isključivo dobrovoljni odabir pojedinca stoga se primjena uvećanja osobnog odbitka po bilo kojoj osnovi vrši na zahtjev poreznog obveznika. Isto je moguće provesti na nivou mjeseca upisom na poreznu karticu poreznog obveznika ili na nivou godine predajom Obrasca ZPP-DOH. Procesom digitalizacije svih sustava biti će omogućeno povlačenja podataka na temelju kojih se ostvaruje određeno pravo, međutim, i dalje će postojati obveza predaje zahtjeva poreznog obveznika za primjenu tog prava. |
| 10 | Božidar Božić | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanjakoja se trebaju urediti zakonom | Povećanje osobni odbitak za osobe sa 100% invalidnost je naj niži sa usporedbom sa ostalim kategorijama. Naime osoba sa 100% invalidnost se povećava odbitak sa €497,72 na €560 odnosno +12,5%, a ostale kategorije uzdržavani članove obitelji se povećava od +18% - +40%. Predlažem da za osobe sa 100% invalidnost povećanje za +35% odnosno koeficijent 1,2. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlažu se iznosi koeficijenata koji su bili ranije propisani. |
| 11 | elen bambić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. | Predlažem da prirez ostane kakav je, jer će promjena poreza po općinama dovesti do velikog administriranja bez nekih značajnih posljedica. Vjerojatnije je da će se plaće i ostali dohoci posljedično smanjiti, a ne povećati. Nije li intencija cijele reforme, bolji život najmanje plaćenih? | Nije prihvaćen | Od 1.1.2017. smanjene su stope poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36%. Od 1.1.2021. smanjene su stope poreza na dohodak s 12% na 10%, 24% na 20% te 36% na 30%. Međutim, iako se kod godišnjeg dohotka u zakonskim odredbama „čitaju“ dvije porezne stope (20% i 30%), primjenjujući zakonske odredbe o umanjenju porezne obvezu u primjeni imamo zapravo više poreznih stopa (0%, 10%, 15%, 20% i 30%) - stopu od 0% plaćaju mladi do 25 - te godine života obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 100% - stopu od 10% plaćaju mladi od 26-te do 30-te godine života po osnovi ostvarene plaće obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 50% - stopu od 10% i 15% plaćaju umirovljenici i porezni obveznici na potpomognutim područjima obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada umanjuje za 50% - stopu od 20% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice ne prelazi 360.000,00 kn, - stopu od 30% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice prelazi 360.000,00 kn Nadalje, ovim izmjenama propisa omogućeno je donošenje odluke o snižavanju niže stope poreza na dohodak do 15%, pri čemu napominjemo da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave stoga je snižavanje poreznih stopa moguće u postavljenim fiskalnim okvirima jedinica lokalne samouprave. |
| 12 | elen bambić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. | Predlažem da iznos nabavne vrijednosti za upis dugotrajne imovine bude 1.000 eura. Osim radi povećanja cijena, time bi se potaklo na ulaganje u dugotrajnu imovinu i sitan inventar manje vrijednosti, te bi se smanjila porezna osnovica u godini kada je ulaganje izvršeno. | Djelomično prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak povećati će se iznos nabavne vrijednosti za dugotrajnu imovinu do 665 eura kako bi bio izjednačen s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Međutim, prijedlog za povećanje navedenog iznosa nije prihvatljiv jer nije vezan uz stopu inflacije. Riječ je o pojednostavljenu propisa za porezne potrebe. |
| 13 | elen bambić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. | Nije jasno kako će se oporezovati napojnice studentima i ostalim osobama koje nisu u radnom odnosu, jer poslodavci neće imati pregled iskorištenih isplaćenih napojnica. Predlažem da se oporezivanje i isplata i naplata napojnica riješi na drugi način. Imati ćemo dodatno administriranje, jer će se za svaku napojnicu morati ispuniti JOPPD obrazac. Nije li intencija zakonodavca pojednostavljenje administracije? | Nije prihvaćen | Propisima o porezu na dohodak bit će propisana obveza prijave podataka o ostvarenoj napojnici po OIB-u svake osobe te obveza obračunavanja, obustavljanja i uplate poreza na dohodak ukoliko iznos ostvarene napojnice po pojedinoj osobi prijeđe propisani godišnji neoporezivi iznos napojnice. Stoga će obveznik fiskalizacije, u čijem je poslovanju određena osoba ostvarila napojnicu evidentiranu u njegovim evidencijama i knjigovodstvima ispravama kao pravo te osobe, biti u obvezi da iskazane ostvarene iznose napojnice prijavljene u sustav fiskalizacije, mjesečno prijavi Poreznoj upravi iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Ujedno, ukoliko je iznos ostvarene napojnice iznad godišnjeg neoporezivog dijela, obveznik fiskalizacije bit će u obvezi obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvarene napojnice iznad propisanog godišnjeg neoporezivog iznosa. Podaci o ostvarenoj napojnici po osobi prijavljivat će obveznik fiskalizacije na obrascu JOPPD. Dakle, poreznim propisima će biti propisana obveza obračuna i uplate poreza na dohodak po osnovi napojnica, ali ne i trenutak isplate napojnica, stoga će poslodavac pri isplati istih morati voditi računa o eventualnom prelasku neoporezivog iznosa te obračunavanju i plaćanju porezne obveze. Porezna uprava može putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti isplatiteljima primitaka uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu – napojnicu. Isplata ostvarenog primitka po osnovi napojnice pratiti će se po OIB-u, te će se uz izjavu/suglasnost studenta omogućiti uvid u iznos ostvarenih napojnica studenta u pojedinom poreznom razdoblju. |
| 14 | elen bambić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. | Osnovni osobni odbitak morao bi biti u visini iznosa plaće koja je dostatna za život. Potrošačka košarica je 958 eura za siječanj 2023. | Nije prihvaćen | Ističemo kako je od 1.1.2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak. Daljnje porezno rasterećenje nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. |
| 15 | EPO / Expert poslovnih odluka | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Ukupni godišnji primitak obveznika poreza na dohodak kojemu se dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu potrebno je ovim zakonom, odnosno podzakonskim aktima regulirati višim iznosom od dosadašnjeg 39.780,00 EUR (300.000,00 HRK). Maksimalni prag je potrebno je podignuti za minimum 13%, odnosno zaokružiti na 45.000 EUR jer bi na taj način realno pratili makroekonomske pokazatelje u RH i ugradili najznačajniji kriterij - stopu inflacije koja je u 2022. godini službeno iznosila 13,1%. Na ovaj način realno bi bile konzumirane okolnosti pod kojima poduzetnici-paušalisti posluju i pod kojim će prema makroekonomskim pokazateljima poslovati u narednom periodu, a prvenstveno se misli na neizvjesne inflacijske izglede i mogućnosti za gospodarski rast. | Nije prihvaćen | Fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti, može dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu ukoliko ispunjava sljedeće uvjete: - da nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te - da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost. Slijedom navedenog, kako bi se izmijenio iznos ukupnog godišnjeg primitka obveznika poreza na dohodak kojemu se dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu potrebno je u zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost izmijeniti propisani iznos za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost. Stoga, budući da isti nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona, prijedlog se ne prihvaća. |
| 16 | FIDES | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. | Predlažemo povećati iznos na 1.000,00 € i ujednačiti iznose za obveznike poreza na dohodak i obveznike poreza na dobit (kao što je uvijek do sada bilo) | Djelomično prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak povećati će se iznos nabavne vrijednosti za dugotrajnu imovinu do 665 eura kako bi bio izjednačen s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Međutim, prijedlog za povećanje navedenog iznosa nije prihvatljiv jer nije vezan uz stopu inflacije. Riječ je o pojednostavljenu propisa za porezne potrebe. |
| 17 | FRANJO GOLUBIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja | Predlažem da se u izmjene zakona ugradi pravo na uvećani osobni odbitak osobama starijim od 70 godina i samcima u iznosu od 1500 eura godišnje, koje pravo bi se koristilo podnošenjem godišnje porezne prijave, ukoliko njihova primanja iz godišjeg dohotka, nisu veća od prosjećne neto plaće iz prethodne godine. | Nije prihvaćen | Ističemo kako je od 1.1.2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak. Daljnje porezno rasterećenje nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. |
| 18 | FRANJO GOLUBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. | Vezano obrazloženje u mojem općem komentaru predlažem ukidanje različitog statusa općina i gradova i propisivanje jedinstvene stope poreza na dohodak za sve JLS, a država mora iznači model pomoći onim JLS koje vlastitim prihodima od poreza ne mogu izvršavati svoje ustavne i zakonske funkcije. | Nije prihvaćen | Promjena usmjerena na povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave obuhvatit će dio poreznih propisa pri čemu se primjenjuje Europska povelja o lokalnoj samoupravi prema kojoj najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice. Upravo radi cilja povećanja autonomije jedinice lokalne samouprave i omogućavanja zadržavanja iste razine prihoda jedinicama lokalne samouprave nije prihvatljivo dodatno ograničavanje stopa. |
| 19 | FRANJO GOLUBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. | Predlažem da se uvede još jedna niža porezna stopa, u rasponu od 12 - 15%, a koja bi se primjenjivala za dohotke od nesamostalnog rada i mirovina, ukoliko primanja po toj osnovi nisu veća od prosjećne neto plaće iz prethodne godine. Na predloženi način pomoglo bi se najugroženijem stanovništvu koje je najviše osiromašeno inflacijskim divljanjem cijena osnovnih proizvoda za život. | Nije prihvaćen | Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom propisati visinu niže porezne stope, sukladno propisanim razredima prema broju stanovnika, u granicama od 15% do najviše 23,60% na poreznu osnovicu do visine 50.400,00 eura. Daljnje smanjenje poreznih stopa dovelo bi u pitanje načelo razmjernosti. Napominjemo da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave stoga je snižavanje poreznih stopa moguće u postavljenim fiskalnim okvirima jedinica lokalne samouprave. |
| 20 | FRANJO GOLUBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. | Predlažem da se osnovni osobno odbitak umjesto u apsolutnom iznosu u visini 560 eura propšiše u visini minimalne neto plaće, koji bi se mijenjao automatski sukladno odlukama Vlade RH, a isto tako predlažem da se propiše mogućnost da rezidenti, koji nemaju dovoljnu visinu "godišnjeg dohotka", da bi iskoristili svoje pravo na osnovni osobni odbitak i dijelove osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost, mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu i tražiti obračun sintetičkog godišnjeg dohotka, kako je to ranije bilo propisano Zakonom, kako bi mogli iskoristiti svoje pravo na osobne odbitke iz svih plaćenih poreza na dohodak, uključukući i konačni porez po odbitku. Ovo je posebno važno za većinu umitovljenika koji imaju male mirovine ali isto tako i za radnike koji imaju male plaće pa iz tog razloga ne mogu koristiti olakšice u plaćanju poreza prema svojoj ekonomskoj snazi. | Nije prihvaćen | Ističemo kako je od 1.1.2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak. Daljnje porezno rasterećenje nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. |
| 21 | FRANJO GOLUBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovim prijedlogom izmjena Zakona uvodi se nejednakost u visini stopa za plaćanje godišnjih poreza na dohodak, koji se ne smatraju konačnim, po teritorijalnom principu, i to s dva osnova, po veličini same JLS te po prebivalištu građana unutar pojedine JLS. Smatram da ovaj pristup krši određena temeljna načela Ustava RH, i to: članak 5. Ustava da zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom, članak 14. stavak 2. da su svi pred zakonom jednaki, članak 16. da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a što u ovom predmetu nije slučaj, te da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Smatram da se autonomija JLS-ima ne može davati na način da se uvodi nejednakost u visini temeljnih poreza na dohodak na jedinstvenom teritoriju RH, protivno odredbama Ustava, uz obrazloženje da će se na isti način potaknuti konkurencija među JLS-ima. Predloženim izmjenama Zakona neće se postići niti cilj smanjenja ovisnosti JLS prema sredstvima države iz razloga što su prihodi od poreza na dohodak po glavi stanovnika i ukupno u pojedinim JLS vrlo različiti po visini te ne postoji fiskalni kapacitet za ubiranje dovoljnih prihoda za obavljanje poslova iz nadležnosti JLS, posebno sa malim brojem stanovništva. Smatram i predlažem da raspon poreznih stopa za sve JLS bude isti, bez obzira na veličinu jer takvo razlikovanje nije propisano niti u Ustavu, a pokazatelji po većim JLS pokazuju da one uz iste porezne stope ostvaruju veće prihode od poreza na dohodak s obzirom na svoju gospodarsku snagu, veći broj stanovnika i veće plaće, a time posljedično i veću poreznu osnovicu. Ukazujem i na negativnu posljedicu različitog propisivanja poreznih stopa posljedično i na proračune županije jer će različite porezne stope neminovno djelovati i na povećanje odnosno smanjenje poreza na dohodak u njihovim proračunima. | Nije prihvaćen | Napominje se da je prema trenutno važećem Zakonu o lokalnim porezima propisan raspon za utvrđivanje stope prireza prema broju stanovnika lokalne samouprave. Nadalje, radi potrebe za povećanjem autonomije lokalnih vlasti, a u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, te budući da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak utvrđuje i ubire istovremeno, isto se pokazalo nepraktičnim u primjeni. Ovim izmjenama i dopunama Zakona spajaju se dva javna davanja u jedno davanju čime se pojednostavljuje sustav oporezivanja unutar jedne porezne stope, a da se pritom jedinicama lokalne samouprave omogući određivanje poreznih stopa na način koji bi im omogućio da zadrže željenu razinu prihoda od poreza na dohodak. |
| 22 | Grad Ivanec | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Ovim putem Grad Ivanec daje primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak: Smatramo da savjetovanje na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, u skraćenom trajanju od 15 dana, nije transparentno, a obrazloženje za skraćivanje rokova nije prihvatljivo. Naime, predlagatelj obrazlaže skraćivanje roka savjetovanja s javnošću kako bi se zbog predviđenog stupanja na snagu zakona mogla ispoštovati redovna procedura donošenja zakona te kako bi se pravovremeno počelo primjenjivati predloženo porezno rasterećenje odnosno povećanje raspoloživog dohotka. U Smjernica Povjerenika za informiranje KLASA: 008-01/14-01/01, URBROJ: 401-01/13-16-01 od 21. prosinca 2016.g. navedeno je: „Savjetovanje s javnošću, onako kako je to propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama, traje u pravilu 30 dana. Savjetovanje može trajati kraće samo onda kad su nastupili izvanredni uvjeti radi kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku i u tom slučaju je razloge za skraćeno trajanje savjetovanja nužno jasno obrazložiti u obrazloženju uz dokument koji se stavlja na savjetovanje. Izvanredne okolnosti mogu biti primjerice potreba ispunjavanja uvjeta za korištenje EU fondova ili drugih obveza po međunarodnim ugovorima, elementarna nepogoda ili neki drugi opravdani razlog. Puko kašnjenje u izradi nacrta ne može se smatrati opravdanim razlogom za skraćivanje vremena trajanja savjetovanja. Drugim riječima, skraćeno trajanje savjetovanja nije prihvatljivo ako se ono događa uslijed nekvalitetnog planiranja rada u tijelu“. Iz navedenog proizlazi da razlog predlagatelja za skraćivanje roka savjetovanja ne predstavlja nikakvu objektivnu ili izvanrednu okolnost radi kojih nije bilo moguće provesti savjetovanje u skladu sa člankom 11. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13, 85/15 i 69/22). Javno savjetovanje provodi se na valjani, pošteni i transparentan način koji će doista (a ne samo formalno) omogućiti zainteresiranoj javnosti, a naročito zainteresiranim subjektima o čijim se pravima i obvezama ovom Uredbom odlučuje, da aktivno sudjeluju u kreiranju i donošenju zakona odnosno drugih propisa. | Nije prihvaćen | Ciljevi porezne reforme obuhvaćaju sve segmente poreznog sustava, a posebno su usmjereni na pojednostavljenje sustava i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Navedenim izmjenama doći će do rasterećenja poreznih obveznika u vidu smanjenja porezne obveze čime će se povećati raspoloživi dohodak poreznih obveznika stoga je cilj da se isti primjenjuju od 1.1.2024. Posebno se ističe kako će se ovim izmjenama poreznih propisa omogućiti rast najnižih plaća s 1.1.2024. Stoga s ciljem pravovremene provedbe istih (donošenje odluka jedinica lokalne samouprave, prilagodbe informacijskih ustava i sl.) bilo je potrebno skratiti vrijeme savjetovanja. |
| 23 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 28. | Članica Udruženja računovođa HGK pozdravlja uređenje poreznog tretmana isplate napojnice, no smatra kako i dalje postoje nejasnoće u obračunu iste. Članica također smatra kako isto uvodi dodatno administrativno opterećenje i skreće pažnju na sljedeće: 1. PU se o istome mora izvijestiti na obrascu JOPPD (dodatna administriranja). 2. mora li iznos prikazan na JOPPD-u odgovarati iznosu koji se fiskalizira? 3. u slučaju kad je radnik zaposlen kod dva poslodavca, kako znati je li prešao neoporezivi iznos napojnice? 4. jasno je da će PU imati podatak za radnike koji su u radnom odnosu (kao ostale neoporezive primitke), ali što sa studentima i učenicima? | Primljeno na znanje | Propisima o porezu na dohodak bit će propisana obveza prijave podataka o ostvarenoj napojnici po OIB-u svake osobe te obveza obračunavanja, obustavljanja i uplate poreza na dohodak ukoliko iznos ostvarene napojnice po pojedinoj osobi prijeđe propisani godišnji neoporezivi iznos napojnice. Stoga će obveznik fiskalizacije, u čijem je poslovanju određena osoba ostvarila napojnicu evidentiranu u njegovim evidencijama i knjigovodstvima ispravama kao pravo te osobe, biti u obvezi da iskazane ostvarene iznose napojnice prijavljene u sustav fiskalizacije, mjesečno prijavi Poreznoj upravi iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Ujedno, ukoliko je iznos ostvarene napojnice iznad godišnjeg neoporezivog dijela, obveznik fiskalizacije bit će u obvezi obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvarene napojnice iznad propisanog godišnjeg neoporezivog iznosa. Podaci o ostvarenoj napojnici po osobi prijavljivat će obveznik fiskalizacije na obrascu JOPPD. Dakle, poreznim propisima će biti propisana obveza obračuna i uplate poreza na dohodak po osnovi napojnica, ali ne i trenutak isplate napojnica, stoga će poslodavac pri isplati istih morati voditi računa o eventualnom prelasku neoporezivog iznosa te obračunavanju i plaćanju porezne obveze. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona propisuje se omogućiti isplatiteljima uvid u isplaćene neoporezive iznose napojnice pojedinog radnika. Osim za radnike, isplatiteljima će se omogućiti uvid u iznos ostvarenih napojnica u pojedinom poreznom razdoblju i za osobe koje nisu kod njega u radnom odnosu, primjerice studente/učenike, ali uz njihovu izjavu/suglasnost. Također, propisuje se da u slučaju uočenih nepravilnosti, Porezna uprava može naknadno od isplatitelja napojnice zatražiti ispravak podnijetog izvješća po primatelju. |
| 24 | HOK | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Ponavljamo zahtjev da se odredbe članka 43. Zakona o porezu na dohodak prošire minimalno i na Grad Petrinju, obzirom na trenutno stanje na tom području, što bi vjerujemo značajno doprinijelo razvoju tog grada. | Nije prihvaćen | Zakonom o porezu na dohodak ne utvrđuje se posebni status jedinice lokalne samouprave, već se isto utvrđuje posebnim propisima (posebnim propisom o obnovi i razvoju Grada Vukovara, posebnim propisom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske). Budući da grad Petrinja nema utvrđen poseban status temeljem posebnih propisa predloženo nije moguće prihvatiti. |
| 25 | HOK | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Temeljem članka 34. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 115/2016), donesen je Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 10/2017, 128/2017), kojim je propisan obavezan sadržaj računa obrtnika „dohodaša“: „podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa te ostale podatke prema propisima o fiskalizaciji.“ Svaki obrt ili druga samostalna djelatnost pri registraciji mora imati registriranu adresu sjedišta i eventualno sjedišta poslovne jedinice, bez obzira da li se radi o adresi poslovnog prostora ako se u njemu posluje ili je to adresa prebivališta fizičke osobe ako nije potreban poslovni prostor. Smatramo da je na računu potrebno istaknuti adresu registriranog sjedišta i eventualno poslovne jedinice, a ne adresu prebivališta/boravišta gdje se nalazi i obitelj obrtnika. Ukoliko je fizička osoba pristala da sjedište obrta (ili druge samostalne djelatnosti) bude njegova adresa prebivališta, onda pristaje i na isticanje na računima. Ali, ako se djelatnost obavlja u poslovnom prostoru (sjedištu i poslovnici) za račun bi trebao biti dovoljan podatak o toj adresi. Podatak o prebivalištu vlasnika imaju registarska tijela, tijela nadzora, MUP i oni koji trebaju imati taj podatak, i preko kojih se, po opravdanoj potrebi može doći do njega te smatramo da isticanje adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta vlasnika obrta umjesto adrese sjedišta obrta neopravdano narušava privatnost obrtnika i njihovih obitelji. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. |
| 26 | HOK | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | I nadalje je otvoreno važno pitanje poticaja mladim obrtnicima. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20), nakon izmjena provedenih u IV. krugu porezne reforme s ciljem poreznog rasterećenja rada i poduzetništva kako bi se „zaustavio odljev“ mladih, propisuje oslobođenje kod obračuna poreza na dohodak. Time su mladi do 25 godina oslobođeni 100% plaćanja godišnjeg poreza na dohodak, a mladi do 30 godina 50%, ali samo ako su zaposleni kao radnici temeljem ugovora o radu. Smatramo to diskriminirajućim za mlade osobe koje se samozapošljavaju u obrtu te kao poduzetnici time stvaraju priliku za zapošljavanje drugih. Osim toga, mladi su obrtnici kažnjeni i time što za njih nije propisan niti izuzetak od plaćanja obveznog zdravstvenog osiguranja ako su mlađi od 30 godina – mjera koja je već godinama na snazi temeljem Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18), a koja se također odnosi samo na radnike. Neusklađeno je time i postupanje nadležnih javnih institucija – trud na promociji deficitarnih obrtničkih zanimanja ovakvim postupanjem pobija važnost obrtnika za gospodarstvo i za demografiju. Nadalje, mjere aktivne politike zapošljavanja i značajnog naglaska upravo na poticanju nezaposlenih na samozapošljavanje, trebaju pratiti svi zakoni upravo kroz porezno rasterećenje. Pohvalno je poreznim olakšicama pokušati zadržati visokoobrazovane mlade osobe, ali ako se samo njih smatra ciljnom skupinom, radi se o diskriminaciji i to po osnovi obrazovanja. Osim toga, na taj se način posve zanemaruje realnost hrvatskog gospodarstva i vrijednost strukovnih zanimanja, koja postaju to važnija s povećanjem nedostatka stručnih kadrova svih obrazovnih profila i razina. Kako prijedlog za izjednačavanje poreznog statusa mladih obrtnika s mladim radnicima u prethodnom krugu porezne reforme nije usvojen s obrazloženjem da je fokus reforme bio na rasterećenju plaća, ove zakonske izmjene su prilika da se propisana diskriminacija ukloni. | Nije prihvaćen | Pri propisivanju porezne olakšice prvenstveni cilj bio je porezno rasteretiti rad, odnosno mjera je usmjerena isključivo na mlade do 30 godine života koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak njihov se način utvrđivanja dohotka razlikuje od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšicu od plaćanja poreza na dohodak. Izuzetak od obveze plaćanja doprinosa nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 27 | HOK | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Trošak reprezentacije obrtnicima i poduzetnicima priznaje se u trošak poslovanja u iznosu od 50%, dok je preostalih 50% oporezivo sukladno čl.33 Zakona o porezu na dohodak – prijedlog je HOK-a da se trošak reprezentacije prizna kao porezno priznati trošak, točnije u 100%. Smatramo da je ovakvo postupanje potrebno usuglasiti sa postupanjem drugih država članica EU | Nije prihvaćen | U smislu Zakona o porezu na dohodak izdaci reprezentacije nisu u cijelosti porezno priznati obzirom isti nisu isključivo i u cijelosti nastali u svezi s obavljanjem oporezive djelatnosti poreznog obveznika, odnosno ne mogu se isključivo i u cijelosti povezati s povećanjem određenih primitaka. Ipak, iako nastanak troškova reprezentacije ovisi o odlukama poreznog obveznika, a ne od poslovne aktivnosti, Zakon o porezu na dohodak, pretpostavlja mogućnost nastanka porezno priznatih izdataka reprezentacije, te se stoga ipak 50% nastalih izdataka za reprezentaciju smatra porezno priznatim. |
| 28 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 26. | Uz članak 26. Sukladno iznesenim prijedlozima uz članak 2. predlažemo urediti i članak 78.b jasnije (1) Porez na dohodak od drugog dohotka iz članka 76.b ovoga Zakona plaća obveznik fiskalizacije iz primitka prolazne stavke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) iznad propisanog iznosa iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona po odbitku po stopi od 10%.“ Još jednom napominjemo da je potrebno jasno propisati koji je to iznos neoporezivog primitka, jer isti iz prijedloga Predlagatelja nije razvidan. | Nije prihvaćen | Iznos neoporezivog iznosa napojnice biti će propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. |
| 29 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 17. | Uz članak 17. Zahvaljujemo za uvaženi raniji prijedlog iz stavka 7. članka 46. Isto će značajno rasteretiti administraciju poreznih obveznika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. | Uz članak 15. Zahvaljujemo na djelomično usvojenom prijedlogu te još jednom molimo da se razmisli o povećanju praga iznosa nabavne vrijednosti za upis dugotrajne imovine (trenutno predlažete 650,00 eura, a tražili smo 700,00 eura što više odgovara trenutnom stanju cijena na tržištu). Nadalje, u prijedlogu izmjena zakona o porezu na dobit navodite 665,00 eura te molimo da se iznos ujednači u oba prijedloga zakona, na 700,00 eura. | Djelomično prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak povećati će se iznos nabavne vrijednosti za dugotrajnu imovinu do 665 eura kako bi bio izjednačen s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Međutim, prijedlog za povećanje navedenog iznosa nije prihvatljiv jer nije vezan uz stopu inflacije. Riječ je o pojednostavljenu propisa za porezne potrebe. |
| 31 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 14. | Uz članak 14. Predlažemo da se u članku 32. stavku 12. riječi: „21,24 eura“ zamjene riječima: „30,00 eura“. | Nije prihvaćen | Obzirom na postojeće odredbe Zakona o porezu na dobit nije uočena potreba za podizanjem iznosa sa 22,00 na 30,00 eura. U konkretnom slučaju riječ je o zaokruživanju iznosa iskazanog u eurima. Odredba je usklađena s odredbom u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. |
| 32 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. | Uz članak 9. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja namjeru Vlade za ukidanje prireza kako bi se time direktno utjecalo na visinu neto plaće većine zaposlenih u Hrvatskoj. Pravo jedinica lokalne samouprave da same definiraju stopu poreza na dohodak trenutno vidimo kao priliku da i same doprinesu rasterećivanju svojih građana, ali prema trenutnim najavama u medijima isto se vjerojatno neće dogoditi. Stoga apeliramo da Vlada u članku 19.a dodatno ograniči gornju granicu nižih i viših stopa za sva predstavnička tijela jedinica lokalnih samouprava kako bi se u cijelosti mogla ostvariti planirana porezna reforma. | Nije prihvaćen | Promjena usmjerena na povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave obuhvatit će dio poreznih propisa pri čemu se primjenjuje Europska povelja o lokalnoj samoupravi prema kojoj najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice. Upravo radi cilja povećanja autonomije jedinice lokalne samouprave i omogućavanja zadržavanja iste razine prihoda jedinicama lokalne samouprave nije prihvatljivo dodatno ograničavanje stopa. |
| 33 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. | Uz članak 4. Hrvatska obrtnička komora pozdravlja povećanje osnovnog osobnog odbitka, te sukladno tome i uvećanja osnovnog osobnog odbitka rezidenata. Ipak, zbog trenutnog iznosa minimalne plaće kao i zbog mogućih povećanja iste u budućnosti, skrećemo pažnju da nemaju svih građani u RH isti neto koji proizlazi iz minimalne plaće (radi različitih stopa poreza na dohodak). Stoga predlažemo da se razmisli o modifikaciji osnovnog osobnog odbitka koji bi bio u visini „osamdeset posto iznosa minimalne plaće“. Time bi osobni odbitak bio promjenjiv, ali bi se osigurao iznos iste neto plaće za sve osobe koje primaju minimalnu plaću što smatramo izrazito važnim. Prijedlog 80% proizlazi iz činjenice da je upravo to osnovica na koju se dalje u obračunu plaće primjenjuje obračun poreza na dohodak, nakon odbitka osnovnog osobnog odbitka, za sve koji nemaju mogućnost uvećanja istog. Trenutno, kada se od 700 eura bruto minimalne plaće, odbiju doprinosi iz plaće (20%), ostaje osnovica u iznosu 560 EUR, stoga je upravo visina osnovnog odbitka kojeg predlažete dobar iznos ali za tekuće razdoblje. Ukoliko dođe do povećanja bruto minimalne plaće, ponovno će se dogoditi situacija nejednakosti te molimo razmisliti o prijedlogu. Nadalje, iz dosadašnje prakse oba roditelja mogu samo dijeliti uvećanje osobnog odbitka za svoju djecu – smatramo da je zbog trenutne demografske problematike potrebno omogućiti da svakom roditelju (rezidentu) pripada pravo uvećanja osobnog odbitka za djecu koju uzdržava. Drugim riječima, predlažemo da u situaciji kada npr. roditelji imaju jedno dijete – oba roditelja mogu koristiti uvećanje osobnog odbitka za to dijete. Roditelji sa dvoje djece, također itd. | Nije prihvaćen | Ističemo kako je od 1.1.2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Daljnje povećanje osobnog odbitka dovelo bi u pitanje primjenu načela razmjernosti u oporezivanju porezom na dohodak. Daljnje porezno rasterećenje nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. |
| 34 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. | Vezano uz točku 27. smatramo da je isto potrebno jasnije propisati jer zapravo obveznik fiskalizacije prosljeđuje svom djelatniku ili studentu ili učeniku ili u slučaju obrta vlasniku obrta napojnicu koja mu pripada direktno i/ili prema internoj odluci obveznika fiskalizacije u određenom dijelu. Iz trenutne formulacije može se zaključiti da primatelj napojnice treba primitak i fiskalizirati, što nije njegova zakonska obveza. Smatramo da iz zakonskih odredbi treba biti jasno definirana obveza isplate napojnice od strane obveznika fiskalizacije (koji je istu naplatio kao „prolaznu stavku“) u koristi krajnjeg primatelja. Stoga predlažemo da članak 9. stavak 1. točka 27. glasi: „27. primici, po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljeni od strane trećih osoba (napojnice), isplaćeni od obveznika fiskalizacije koji napojnice ima evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji, do propisanog iznosa.“ Nadalje, budući da se Predlagatelj u čl. 26. poziva na propisan iznos iz članka 9. stavka 1. točke 27. ovoga Zakona, smatramo da isti treba upravo u toj točci i biti jasno određen (propisan). Ovako ostaje nejasno koliko iznosi taj propisani iznos. | Nije prihvaćen | Propisima o porezu na dohodak bit će propisana obveza prijave podataka o ostvarenoj napojnici po OIB-u svake osobe te obveza obračunavanja, obustavljanja i uplate poreza na dohodak ukoliko iznos ostvarene napojnice po pojedinoj osobi prijeđe propisani godišnji neoporezivi iznos napojnice. Stoga će obveznik fiskalizacije, u čijem je poslovanju određena osoba ostvarila napojnicu evidentiranu u njegovim evidencijama i knjigovodstvima ispravama kao pravo te osobe, biti u obvezi da iskazane ostvarene iznose napojnice prijavljene u sustav fiskalizacije, mjesečno prijavi Poreznoj upravi iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Ujedno, ukoliko je iznos ostvarene napojnice iznad godišnjeg neoporezivog dijela, obveznik fiskalizacije bit će u obvezi obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvarene napojnice iznad propisanog godišnjeg neoporezivog iznosa. Podaci o ostvarenoj napojnici po osobi prijavljivat će obveznik fiskalizacije na obrascu JOPPD. Dakle, poreznim propisima će biti propisana obveza obračuna i uplate poreza na dohodak po osnovi napojnica, ali ne i trenutak isplate napojnica, stoga će poslodavac pri isplati istih morati voditi računa o eventualnom prelasku neoporezivog iznosa te obračunavanju i plaćanju porezne obveze. Iznos neoporezivog iznosa napojnice biti će propisan Pravilnikom o porezu na dohodak. |
| 35 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Značajan je broj poslodavaca u posljednje dvije godine pokrenuo ili planira pokrenuti različite programe dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, kako bi na taj način nagradili predanost svojih radnika i motivirali ih za ostanak i daljnji doprinos poslovnom uspjehu društva čiji su dioničari. Sukladno Zakonu dohotkom od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica smatra se i dodjela vlastitih dionica povezanog društva u inozemstvu. Navedenu mogućnost iskoristila je i jedna od naših članica koja je tijekom 2022. uspješno implementirala program dodjele dionica inozemnog matičnog društva svim svojim radnicima, a tijekom svibnja 2023. inozemno matično društvo isplatilo je i dividendu za više od 3.200 radnika tuzemne kreditne institucije. Vrijedi svakako istaknuti da se ovdje u pravilu radi o relativno malom iznosu dividende za većinu radnika (ukupno cca 20 eura neto po radniku). Bitno je naglasiti da je sjedište inozemnog matičnog društva navedene kreditne institucije u Republici Austriji, te da je isplatitelj prije isplate obračunao i ustegnuo 27,5% austrijskog poreza na dividendu. Iako je prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Austrije i Hrvatske (dalje Ugovor) propisana maksimalna porezna stopa od 15%, isplatitelj zbog rigoroznih domicilnih poreznih pravila nije bio u mogućnosti primijeniti navedenu ugovornu stopu, već je obračunao porez po jedinstvenoj domicilnoj poreznoj stopi. Potvrđeno nam je kako se oporezivanje dividendi odvija sintetički, odnosno od ukupno izglasane dividende se odmah usteže 27,5% austrijskog poreza na dividende, a preostali neto iznos se isplaćuje na skrbničke račune dioničara. Isplatitelj pritom nema informacije tko je imenom i prezimenom u trenutku isplate dividende vlasnik dionica. Također, isplatitelj je dostavio detaljne upute o pokretanju zahtjeva za povrat više obračunatog austrijskog poreza (razlika između obračunatih 27,5% i Ugovornih 15% poreza), a što je poprilično kompleksna, dugotrajna i troškovno nezanemariva procedura koju samostalno treba pokrenuti svaki radnik koji želi povrat navedenog poreza iz Austrije. Ono što se nameće kao dodatni problem s aspekta hrvatskih poreznih propisa je svakako pitanje uračunavanja poreza na dividendu plaćenog u Austriji putem obrasca INO-DOH. Naime, prema članku 80. stavak 3. Zakona „porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu“. S obzirom na sve gore navedeno, evidentno je da porezni obveznici rezidenti RH kao primatelji inozemne dividende iz Austrije nisu u mogućnosti pribaviti propisanu potvrdu iz osnovnog razloga što takvu potvrdu austrijsko porezno tijelo ne može niti izdati, jer ne posjeduje podatke o vlasnicima dionica i primateljima dividende za koje je obračunat austrijski porez. Iz istog razloga navedeni podaci neće niti biti predmet razmjene podataka prema međunarodnim ugovorima sukladno članku 84. stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak. Shodno tome, zaključujemo da primatelji inozemne dividende iz Austrije neće niti moći izvršiti uračunavanje poreza na dividende plaćenog u Austriji, a što onda automatski dovodi i do obveze obračuna dodatnog poreza na inozemnu dividendu u RH po stopi od 10% + eventualni prirez. U tom slučaju dvostruko oporezivanje postaje realnost bez obzira na postojanje Ugovora između Austrije i Hrvatske, jer će primatelji dividende kao tuzemni porezni obveznici biti opterećeni s 27,5% austrijskog poreza na dividendu i dodatno 10% hrvatskog poreza na dividendu plus prirez. Time bi de facto bile direktno prekršene odredbe članka 23. i 25. Ugovora koje se odnose na izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i postupak zajedničkog dogovaranja. U cilju da se izbjegne dvostruko oporezivanje primatelja inozemnih dividendi, smatramo da je postojeću striktnu odredbu iz članka 80. stavak 3. Zakona, prema kojoj je za uračunavanje poreze potrebna isključivo potvrda inozemnog poreznog tijela, potrebno proširiti na način da će se u tu svrhu priznavati i potvrda isplatitelja ili skrbnika odnosno kreditne institucije kod koje se vodi račun imatelja dionica inozemnog društva. Smatramo da bi navedena potvrda trebalo biti dostatan dokaz da je na izvoru (u inozemstvu) plaćen porez na dohodak na dividendu. | Nije prihvaćen | Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. Napominjemo kako se izraz „ovlaštene osobe” odnosi na tijela koja su prema propisima druge države nadležna za izdavanje takvih potvrda. |
| 36 | INGRID ŽUDIH-KOROMAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. | Predlaže se povećati prag DI na 1.000 €. U svakom slučaju uskladiti sa Prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dobit u kojem je naveden iznos 665 €, te koji god iznos u konačnici bude prihvaćen, svakako ujednačiti za obveznike poreza na dohodak i poreza na dobit. | Djelomično prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak povećati će se iznos nabavne vrijednosti za dugotrajnu imovinu do 665 eura kako bi bio izjednačen s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Međutim, prijedlog za povećanje navedenog iznosa nije prihvatljiv jer nije vezan uz stopu inflacije. Riječ je o pojednostavljenu propisa za porezne potrebe. |
| 37 | Općina Rešetari | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. | Općina Rešetari Ne slažemo se sa ukidanjem prireza koje je isključivi prihod JLS. 1. prijedlog: da prihod od poreza na dohodak koji se raspodjeljuje između općina, županija i decentraliziranih funkcija bude isključivo prihod JLS. 2. prijedlog: da se udio županije u prihodu od poreza na dohodak smanji sa dosadašnjih 20% , a da se udio općine sa dosadašnjih 74% poveća na 81%. | Nije prihvaćen | Raspodjela zajedničkih prihoda županija i općina nije predmet ovoga Zakona. |
| 38 | PETAR JEDVAJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. | Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje osnovnog odbitka s sadašnjih 530,90 Eur na 560,00 Eur. Predloženo povećanje osobnog odbitka iz čl. 14. Zakona nedostatno je u pogledu zaštite minimalnog dohotka odnosno minimalne plaće. Naime, prema ovom prijedlogu minimalna plaća u iznosu od 700,00 Eur bruto OPOREZIVALA BI SE JOŠ VIŠE NEGO DO SADA. Do sada, sve do 01.01.2023. godine minimalna plaća bila je neoporeziva za sve porezne obveznike. Nakon 01.01.2023. godine na iznos minimalne plaće plaća se porez na dohodak od 5,82 Eur (ako porezni obveznik ima samo osnovni osobni odbitak). Prema prijedlogu, od 01.01.2024. na iznos minimalne plaće plaćao bi se porez na dohodak u iznosu od 9,00 Eur ili 3,18 Eur VIŠE NEGO DO SADA. Prema mojem mišljenju osobni odbitak trebalo bi povećati na minimalno 605,00 Eur kako bi se izbjeglo oporezivanje najnižih dohodaka (minimalne plaće) koja je socijalna kategorija i zadire u egzistencijalnu sigurnost svakog građanina. Smatram da država koja pretendira da bude socijalna država, ne bi trebala dopustiti da se oporezuje i minimalni dohodak građana, koji u stvari predstavlja i granicu siromaštva u Republici Hrvatskoj. Istina je da će novom prijedlogu porezni obveznici sa minimalnom plaćom imati veći iznos raspoloživog dohotka, ali razlog tome je što će se to dogoditi zbog olakšice na doprinose, ali na drugoj strani isti bi trebali plaćati više poreza na dohodak nego do sada. | Nije prihvaćen | Od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema. Prema Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura (4.000,00 kn) na 560,00 eura (4.219,32 kn). Također, predlaže se i izmjena koeficijenata koji se koriste pri izračunu uvećanog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti. Ističe se da prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 53,5% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti. |
| 39 | PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 32. | PWC KOMENTAR: ● Člankom 32. Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak je predloženo da se dohodak ostvaren do 31. prosinca 2023. godine oporezuje Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22) (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22). Ovime se odstupa od pravila da se porez na dohodak obračunava i plaća prema propisima koji važe na dan isplate. Smatramo da će ova odredba bitno zakomplicirati sustav poreza na dohodak jer će uvijek biti potrebno provjeravati kad je ostvaren pojedini dohodak, odnosno je li ostvaren do 31. prosinca 2023. godine ili kasnije. Osim toga, nije jasno niti što znači pojam „ostvaren“ te bi ga trebalo detaljno definirati. Upravo kako bi se izbjegle ove komplikacije u prethodnom komentaru smo predložili skraćivanje roka za donošenje odluka jedinica lokalne samouprave o visini stopa poreza na dohodak kako bi se omogućila primjena novih stopa poreza na dohodak od 1. siječnja 2024. godine | Nije prihvaćen | U članku 32. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koristi se standardizirani izričaj propisa o porezu na dohodak. |
| 40 | PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 30. | PWC KOMENTAR: U članku 30. stavak 2. Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak je predviđeno da jedinice lokalne samouprave do kraja 2023. godine donesu i objave odluke o visini stopa poreza na dohodak koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2024. godine. S obzirom da je ovaj Prijedlog Zakona već u javnoj raspravi te da je predviđeno da će stupiti na snagu 1. listopada 2023. godine predložili bismo da se jedinicama lokalne samouprave propiše rok do kraja studenog 2023. godine za donošenje i objavu odluka o visini stopa poreza na dohodak koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2024. godine. Time bi jedinice lokalne samouprave imale dva mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona za donošenje odluka te bi bila moguća primjena novih stopa poreza na dohodak odmah od 1. siječnja 2024. godine, a što je povezano sa sljedećim komentarom na članak 32. Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak | Nije prihvaćen | Budući da je riječ o značajnijoj izmjeni željelo se omogućiti jedinicama lokalne samouprave dovoljno vremena da se istoj prilagode stoga je iznimno za donošenje odluke o visini porezne stope koja će se primjenjivati od 1.1.2024. propisano da se ista mora donijeti i objaviti u Narodnim novinama do kraja 2023. Međutim, jedinice lokalne samouprave mogu istu donijeti i ranije, već nakon stupanja Zakona na snagu, ukoliko im to odgovara. Također, neovisno o tome kada jedinica lokalne samouprave donese odluku, ista će se primjenjivati od 1.1.2024. |
| 41 | PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. | PWC KOMENTAR: ● U članku 10. Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak je predložena dopuna članka 21. stavka 4. točke 3. da se dohotkom od nesamostalnog rada ne smatraju primici po osnovi udjela u društvu što pozdravljamo. Predložili bismo da se ova odredba dodatno izmijeni na način da se briše riječ „vlastitih“ kako bi bio jasno da se ovo primjenjuje i na dodjelu ili opcijsku kupnju po povoljnijim uvjetima i dionica i udjela u društvu povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu. Dakle, da se koristi terminologija „…kupnje dionica i udjela u kapitalu društva poslodavca i/ili s poslodavcem povezanih društava…“. Porezna tijela u praksi postupaju na ovaj način te su izdana i mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave u kojima je potvrđeno da se ova odredba odnosi i na dodjelu dionica povezanih društava te bi stoga zakonski tekst trebalo uskladiti s praksom. Stvar je u tome što pojam „vlastite dionice“ nije posebno definiran za potrebe poreza na dohodak te je taj pojam jedino reguliran Zakonom o trgovačkim društvima gdje se pod tim pojmom smatraju dionice pojedinog dioničkog društva koje ono samo drži. Predložili bismo da se s, istim ciljem, izmjene unesu i u sljedeće odredbe Zakona o porezu na dohodak: o Članak 64. stavak 1., da se izmijeni na način da umjesto teksta „…, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica,…“ stoji „…, primici ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom dionica i udjela u društvu,…“. o Naslov članka 68., da se izmijeni na način da se briše riječ „vlastitih“. o Članak 68. stavak 1., da se izmijeni na način da umjesto teksta „…opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu.“ stoji „…opcijske kupnje dionica i udjela u kapitalu društva u kojem obnašaju funkciju člana uprave.“. o Članak 68. stavak 2., da se izmijeni na način da umjesto teksta „…opcijske kupnje vlastitih dionica te udjela u društvu.“ stoji „…opcijske kupnje dionica i udjela u kapitalu društva poslodavca,...“. o Članak 68. stavak 3., da se izmijeni na način da umjesto teksta „…radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem putem dodjele vlastitih dionica i udjela povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu.“ stoji „…radnici i članovi uprave društva koji nisu u radnom odnosu s isplatiteljem, povezanim društvom, putem dodjele dionica i udjela u kapitalu tog povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s tim povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu na temelju kojeg se ostvaruje dohodak od opcijske kupnje dionica i udjela povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu. Dohotkom od kapitala iz članka 64. stavka 1 ovog Zakona smatraju se i ovi primici kada ih, osim povezanog društva čije dionice se dodjeljuju ili opcijski kupuju, isplati poslodavac radnika i društvo u kojem član uprave obnaša ovu dužnost. o Članak 68. stavak 6., da se izmijeni na način da umjesto teksta „…opcijske kupnje vlastitih dionica utvrđuje se…“ stoji „…opcijske kupnje dionica i udjela u društvu utvrđuje se…“. o Članak 68. stavak 7., da se izmijeni na način da umjesto teksta „Primici koje članovi uprave trgovačkih društava ostvaruju dodjelom vlastitih dionica tih društava, kao i po osnovi dodjele dionica koje poslodavci i/ili isplatitelji daju radnicima i/ili fizičkim osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem primitka utvrđuju se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.“ stoji „Dohodak od kapitala po osnovi dodjele dionica i udjela u društvu utvrđuje se u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.“. o Članak 70. stavak 18., da se izmijeni na način da umjesto teksta „…opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. ovog…“ stoji „…opcijske kupnje dionica i udjela u društvu iz članka 68. ovog…“.. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se prihvaća u dijelu izmjene članka 68. stavka 3. i 6. Zakona o porezu na dohodak na način da se pojam „vlastitih“ dionica briše, budući da se navedene odredbe odnose na primitke koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva odnosno fizičke osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem putem dodjele dionica povezanog društva u tuzemstvu ili u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu. Radi jasnijeg tumačenja odredbi ovim člankom usklađuje se pojam vlastitih dionica s odredbama posebnog propisa. Naime, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima vlastitim dionicama smatraju se dionice pojedinog dioničkog društva, a ne i dionice povezanog društva koje dioničko društvo posjeduje. |
| 42 | PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. | PWC KOMENTAR: ● U članku 9. Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojim se dodaje članak 19.a u stavku 3. je predviđeno da se odluka predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave kojom se određuje visina poreznih stopa donosi najkasnije do kraja studenog tekuće godine sa stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine i primjenjuje se do donošenja nove odluke. Predložili bismo da se ovdje jasno propiše da jedinice lokalne samouprave ne mogu mijenjati stope poreza na dohodak tijekom godine na način da bi se te stope primjenjivale samo na dio kalendarske godine. Naime, porez na dohodak je godišnji porez i svaka izmjena stope tijekom kalendarske godine komplicira sustav poreza na dohodak. Također, predložili bismo da se odluke o visini poreznih stopa jedinica lokalne samouprave donose najkasnije do kraja listopada tekuće godine za sljedeću godinu kako bi se računalni programi za obračun plaća mogli pravovremeno prilagoditi. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak obuhvaćeno je traženo. Odluka o visini porezne stope donosi se do kraja studenog tekuće godine i primjenjuje s 1.1. sljedeće godine. U skladu s tim jedinicama lokalne samouprave nije omogućeno mijenjanje porezne stope usred poreznog razdoblja, budući da je predložena odredba kojom odluka o promjeni stope stupa na snagu s 1.1. sljedeće godine neovisno o tome kada je jedinica lokalne samouprave donijela odluku. |
| 43 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. | Umjesto ovdje predloženih izmjena, predlažemo uvođenje tri stope poreza na dohodak, i to od 10 posto (oporezivi dohodak do 2.300 eura), 20 posto (oporezivi dohodak od 2.300,01 do 4.000 eura) i 30 posto (oporezivi dohodak preko 4.000,01 eura). Time bi se naime vratila progresivnost koju je sustav poreza na dohodak posve izgubio u prethodnim krugovima poreznih izmjena (s obzirom da trenutno višu stopu poreza na dohodak plaća manje od 0,5 posto zaposlenih, što znači da je de facto uvedena jedinstvena stopa). Podsjećamo da velika većina država u Europi i svijetu progresivno oporezuje dohodak, a malim brojem europskih koje su pred 20-ak godina uvele sustav jedinstvene stope većina njih je od njega u međuvremenu odustala i vratila se progresivnom oporezivanju dohotka. Predloženim rješenjem također bi se smanjilo porezno opterećenje najnižih plaća, budući da je trenutna početna stopa od 20 posto vrlo visoka. | Nije prihvaćen | Od 1.1.2017. smanjene su stope poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36%. Od 1.1.2021. smanjene su stope poreza na dohodak s 12% na 10%, 24% na 20% te 36% na 30%. Međutim, iako se kod godišnjeg dohotka u zakonskim odredbama „čitaju“ dvije porezne stope (20% i 30%), primjenjujući zakonske odredbe o umanjenju porezne obvezu u primjeni imamo zapravo više poreznih stopa (0%, 10%, 15%, 20% i 30%) - stopu od 0% plaćaju mladi do 25 - te godine života obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 100% - stopu od 10% plaćaju mladi od 26-te do 30-te godine života po osnovi ostvarene plaće obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarene plaće utvrđena primjenom stope od 20% umanjuje za 50% - stopu od 10% i 15% plaćaju umirovljenici i porezni obveznici na potpomognutim područjima obzirom da im se porezna obveza po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada umanjuje za 50% - stopu od 20% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice ne prelazi 360.000,00 kn, - stopu od 30% plaćaju svi ostali porezni obveznici kojima visina godišnje porezne osnovice prelazi 360.000,00 kn Nadalje, ovim izmjenama propisa omogućeno je donošenje odluke o snižavanju niže stope poreza na dohodak do 15%, pri čemu napominjemo da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave stoga je snižavanje poreznih stopa moguće u postavljenim fiskalnim okvirima jedinica lokalne samouprave. |
| 44 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. | S obzirom da predloženo povećanje osobnog odbitka ne prati inflaciju i rast plaća od njegovog posljednjeg utvrđivanja, predlažemo povećanje osnovnog osobnog odbitka na 660 eura. Sustav poreznih olakšica za djecu i uzdržavane članove obitelji socijalno je nepravedan, jer njegova korisnost za pojedinca raste s rastom prihoda, pri čemu radnici s najnižim plaćama od ovih odbitaka uopće nemaju nikakve koristi. Radnik s minimalnom plaćom uopće ne može koristiti odbitak čak ni za prvo dijete, a radnik s prosječnom plaćom može iskoristiti odbitak samo za prva dva djeteta, ali ne i za treće. Stoga je ovaj sustav potrebno temeljito reformirati, odnosno napustiti model poreznih olakšica i zamijeniti ga univerzalnim dječjim doplatkom koji bi u istom iznosu za svako dijete država isplaćivala svakom radniku (pri čemu bi ukupni trošak za javne financije ostao isti; problem odnosa središnje države i jedinica lokalne samouprave pritom je sekundarno i tehničko pitanja koje država mora biti u stanju riješiti). | Nije prihvaćen | Od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema. Prema Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se povećanje osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura (4.000,00 kn) na 560,00 eura (4.219,32 kn). Također, predlaže se i izmjena koeficijenata koji se koriste pri izračunu uvećanog osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti. Ističe se da prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 53,5% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti. |
| 45 | Siniša Stanković | NACRT PRIJEDLOGAZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK | Ako se ukida prirez i porez na dohodak se u cijelosti prebacuje na lokalne jedinice, a zadržava se mogućnost dosadašnje razine poreznog opterećenja, tada je to moguće izvesti na ISTI način, ali bitno jednostavnije. Dakle, umjesto da se ukine prirez i na lokalne jedinice se prebaci sav Porez na dohodak, može se smanjiti Porez na dohodak na 15%, a prirez ostaviti u nadležnosti lokane uprave tako da bude u rasponu od 0% pa do sadašnjeg maksimalnog dozvoljenog opterećenja koje je trenutno iznosi kao porez 20% i maksimalni prirez 18%. Isto vrijedi i za veću stopu Poreza na dohodak (sada je 35%), koju treba smanjiti na 30%, a prirez ne ukidati. Ove promjene koje se predviđaju traže promjene i na strani softvera, i na strani Porezne uprave, a ovo rješenje daje apsolutno isti rezultat, a bez dodatnih troškova. | Nije prihvaćen | Radi potrebe za povećanjem autonomije lokalnih vlasti, a u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, te budući da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak utvrđuje i ubire istovremeno, isto se pokazalo nepraktičnim u primjeni. Ovim izmjenama i dopunama Zakona spajaju se dva javna davanja u jedno davanju čime se pojednostavljuje sustav oporezivanja unutar jedne porezne stope, a da se pritom jedinicama lokalne samouprave omogući određivanje poreznih stopa na način koji bi im omogućio da zadrže željenu razinu prihoda od poreza na dohodak. |
| 46 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 28. | Napominjemo da za potrebe praćenja godišnjeg iznosa neoporezive napojnice, poslodavac/knjigovođa može kroz ePoreznu vidjeti podatke samo za osobe u radnom odnosu, ali ne i za npr. studente, članove obitelji, osobe na praksi i druge osobe angažirane po drugoj osnovi. Ako te osobe i kod nekog drugog ostvare napojnice, to poslodavac ne može pratiti. Ako mu isplati napojnicu bez obračuna poreza a istog je trebalo obračunati i platiti a radniku isplatiti umanjeni neto, na čiji teret će se obračunati porez? Predlažemo da se porez na napojnice ne obračunava kod poslodavca tijekom godine, nego u posebnom postupku koji provodi Porezna uprava po isteku poslovne godine. | Nije prihvaćen | Isplata ostvarenog primitka po osnovi napojnice pratit će se po OIB-u te će se poslodavcu osim za njegove zaposlenike omogućiti uvid u iznos ostvarenih napojnica u pojedinom poreznom razdoblju i za osobe koje nisu kod njega u radnom odnosu, primjerice studente, ali samo uz njihovu izjavu/suglasnost. |
| 47 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 25. | Članak 25. i 26. Novim odredbama reguliran je samo porezni status primitka radnika, a ne i porezni tretman napojnica koje je za svoje radnike primio poslodavac (to je njemu prolazna stavka). Iz formulacije odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom da „Obveznik fiskalizacije u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama vezanim uz prihode i primitke osigurava podatak i o ostvarenim napojnicama“ zaključujemo da će se napojnice evidentirati poslodavcima (dohodašima i dobitašima) u primitke / prihode. Doduše, takvih odredbi nema u Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o porezu na dobit pa je to zbunjujuće i trebalo bi jasno definirati. Ako napojnice, koje stvarno nisu primici / prihodi poslodavca nego radnika, budu uvećavale promet poslodavca, oni će utjecati poslodavcu u svim situacijama gdje su postavljeni razni pragovi (za ulazak u sustav PDV-a, tromjesečni obračun PDV-a…) ali najnepravednije je to kod obrtnika paušalista koji ne iskazuju izdatke, pa tako ni isplatu napojnica, te će im ukupan iznos napojnica utjecati i na razrede paušalnog oporezivanja i na uvjete za paušalno oporezivanje, ulazak u sustav PDV-a i sve ostalo. Paušalistima će i napojnice činiti osnovicu za plaćanje poreza na dohodak, a dio napojnica na koji i radnici budu platili porez na dohodak, biti će dvostruko oporezovan, i kod poslodavca paušalista i kod radnika. Promet od napojnica također će biti i osnovica za plaćanje onih obveza koji se plaćaju prema ostvarenom prometu (članarina TZ, spomenička renta….). Smatramo da to nije pravedno jer napojnice nisu primitak poslodavca. Predlažemo da se napojnice samo posebno evidentiraju u pomoćnoj evidenciji bez evidentiranja u poslovne knjige poslodavca, a da pri isplati napojnice radnicima, poslodavcu isti nije izdatak. To bi trebalo jasno i nedvosmisleno utvrditi kako u Zakonu o fiskalizaciji, tako i u Zakonu o porezu na dohodak i u Zakonu o porezu na dobit. Nadalje, nisu uređena važna pitanja u vezi isplate napojnica radnicima: - Kome pripada napojnica – da li isključivo radniku koji je izdao račun (po šifri operatera na fiskalnoj blagajni) ili se može dijeliti po nekom ključu koji odredi poslodavac (npr. dijeljene sa svim radnicima u smjeni, ili samo sa pomoćnim osobljem…) - U kojim rokovima se može/mora isplatiti napojnica (dnevno, tjedno mjesečno…) Napominjemo da se napojnice ne ostavljaju samo u ugostiteljstvu nego i u drugim djelatnostima i da je organizacija izdavanja računa i dijeljenja napojnica vrlo različita. Npr. u nekim lokalima račune izdaje samo jedna osoba (npr. radnik na šanku, a konobari nose račune i uzimaju novac na stolu, u trgovinama samo radnik na blagajni…). Negdje se napojnice dijele sa pomoćnim osobljem, kuhinjskim osobljem, angažiranim studentima preko student servisa….,a negdje ne. Ako se već regulira porezni status napojnica, trebalo bi jasno regulirati navedeno. Budući da po fiskalizaciji Porezna uprava ima podatke i operaterima na fiskalnoj blagajni, poslodavci moraju znati da li postupaju ispravno ako napojnicu isplaćuju i po drugačijem ključu. Ako poslodavac ima angažiranog studenta ili člana obiteljskog kućanstava na ispomoći, oni se kroz blagajnu evidentiraju pod njegovim OIB-om, što bi moglo utjecati i na pravo na napojnicu ako se ona dijeli isključivo po operateru. | Nije prihvaćen | Podatak o nagradi za dobro obavljenu uslugu dostavlja se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze, ako takav podatak postoji. Ovaj podatak prijavljivat će samo oni obveznici koji u svom poslovanju mogu primiti nagradu za dobro obavljenu uslugu (napojnice), a služit će kao indikator o postojanju obveze evidentiranja napojnica u sustavu fiskalizacije, odnosno činit će zasebnu bazu podataka. Predloženim poreznim propisima propisuje se porezni tretman nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice), način prijave podataka o visini ostvarene nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) te praćenje podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnice) kroz evidencije i knjigovodstvene isprave. Propisuju se odredbe nužne za praćenje primitka koji se ostvaruju kod određenog obveznika fiskalizacije, a koje ne nastaju u odnosu poslodavac i posloprimac već kao davanje od strane treće osobe. Stoga se poreznim propisima ne određuju ostali odnosi koji su stvar dogovora između poslodavaca i posloprimca te načina njihova međusobnog odnosa i pravila poslovanja. Prema navedenom, poreznim propisima se ne određuje kada će se i kako iznos ostvarene nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) isplatiti, već se određuje način njezina evidentiranja kako bi se ostvareni iznos nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) kao prava osobe mogao odvojeno iskazati i nadzirati od iznosa ostvarenog prometa obveznika fiskalizacije. Tako primljene nagrade za dobro obavljene usluge nisu primitak, niti prihod samog obveznika fiskalizacije, niti utječu na poslovanje poslodavca (primjerice u slučaju poput praga za ulazak u sustav PDV-a, promjene poreznih razreda paušalnog oporezivanja, osnovice za plaćanje članarine turističkim zajednicama ili spomeničke rente i sl.). |
| 48 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. | Predlažemo iznos nabavne vrijednosti za dugotrajnu imovinu poveća na 1.000,00 eura (zbog inflacije i povećanja cijena, kako bi se održala približna razina vrijednosti). | Djelomično prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak povećati će se iznos nabavne vrijednosti za dugotrajnu imovinu do 665 eura kako bi bio izjednačen s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Međutim, prijedlog za povećanje navedenog iznosa nije prihvatljiv jer nije vezan uz stopu inflacije. Riječ je o pojednostavljenu propisa za porezne potrebe. |