Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Uredbe o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET I.OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. Mišljenja smo kako u kategoriju „Kućanstvo“ ne može biti svrstano kućanstvo ili domaćinstvo kojem je zakonom kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost dopušteno obavljati poslovnu djelatnost u stambenom prostoru (iznajmljivači soba, apartmana, KUĆA ZA ODMOR, kampova kapaciteta do 30 osoba i sl.). Ova je odredba je diskriminatorna prema svim ostalim poslovnim djelatnostima, a o istome već postoji sudska praksa. Presuda Upravnog suda u Rijeci 9 UsI-1312/2017-17 u obrazloženju (str. 7 i 8) ističe kako ugostiteljska djelatnost u domaćinstvu (kuća za odmor) u pogledu plaćanja obveza (u konkretnom primjeru komunalne naknade) predstavlja poslovni prostor i istoj treba obračunati komunalnu naknadu u visini propisanoj za poslovne subjekte, a ne onu koja je propisana za kategoriju kućanstvo. Upravni sud Republike Hrvatske u presudama Usž-977/17-2 i Usž-4055/16-2 također utvrđuje da na objekte u kojima se vrši ugostiteljska djelatnost u domaćinstvu treba primijeniti tarife javnih davanja koje se propisane za poslovne subjekte, a ne za kućanstva. Analogijom ovo tumačenje upravnih sudova treba primijeniti i na visinu cijene vodne usluge. Nije prihvaćen Člankom 30. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19 i 32/20) propisano je da ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati fizička osoba - građanin (u daljnjem tekstu: iznajmljivač). Stavkom 3. točkom l. istog članka propisano je da se ugostiteljskim uslugama u domaćinstvu u smislu toga Zakona smatraju ugostiteljske usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor, kojih je iznajmljivač vlasnik, do najviše deset soba, odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti. Za predmetnu materiju ključno je pet odrednica: (i) pružatelj usluge je fizička osoba-građanin (ii) usluge se pružaju u domaćinstvu (tj. kućanstvu), (iii) usluge se pružaju u stambenim, a ne poslovnim objektima (iv) iznajmljivači ne plaćaju porez na dobit već porez na dohodak u paušalnom iznosu (članak 57. stavak 2. članci 61. i 82. Zakona o porezu na dohodak; Narodne novine broj 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) i (v) okolnost sezonalnosti. Naime, značajan dio iznajmljivača ne pruža usluge smještaja u svojim kućanstvima tijekom cijele godine, već ovisno o dijelu godine (sezoni), u kojem je to isplativo. S jedne strane naplata povećane tarife u razdoblju kada se usluge smještaja ne pružaju, poništava smisao povećane tarife. S druge strane, za primjenu dvije tarife isporučitelji vodnih usluga ne raspolažu odgovarajućim resursima za provjeru i verifikaciju razdoblja pružanja usluga smještaja, a troškovi fakturiranja bi se nerazmjerno i nepotrebno povećavali Iz svih odrednica nedvojbeno proizlazi da pružatelju ugostiteljskih usluga člankom 30. stavkom l. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (iznajmljivači) spadaju u kategoriju 'kućanstava' te da bi drukčije razvrstavanje bilo suprotno tom Zakonu te načelima, svrsi i smislu Zakona o vodnim uslugama. Pozivanje na odluke upravnih sudova u sličnoj materiji (komunalna naknada i dr. javna davanja) nije mjerodavno – jer su upravni sudovi, prema svom pravnom shvaćanju, popunjavali pravnu prazninu. Stručni nositelj smatra da se propisima o vodnim uslugama ne smije iznajmljivačima u kućanstvima oduzimati pravni položaj koji im je dan odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. U skladu s time stručni nositelj normiranjem ove odredbe zatvara postojeću pravnu prazninu, u skladu sa svojim shvaćanjem predmetne materije te mišljenjem Vijeća za vodne usluge od 16. srpnja 2020., KLASA:325-11/20-01/73, URBROJ:346-99-20-3.
2 IVS-Istarski vodozaštitni sustav d.o.o.   Iz čl. 52. Uredbe predlaže se izbaciti vremensko ograničenje odnosno rok do kojeg je dopuštena mogućnost korištenja naknade za razvoj. Kao što je to bilo i u Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva, smatramo da je određivanje roka u ovom slučaju ograničavajuće za javnog isporučitelja te kontinuitet pokrivanja troškova i smanjivanja gubitka. Naime, ukoliko dođe do pripajanja društava - javnih isporučitelja vodnih usluga, silom prilika predmetna odredba neće biti primjenjiva, stoga se predlaže propisivanje odredbe bez roka kao nepotrebnog. IVS-ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAV d.o.o. Djelomično prihvaćen Ovo je prijelazna odredba koja uređuje prijelazni režim korištenja prihoda od naknade za razvoj, stoga mora imati i rok. Suglasni smo da se taj rok mora primjenjivati i na objedinjenog javnog isporučitelja vodnih usluga. Stoga se rok predlaže produljiti za jednu godinu tj. do 31.12.2024.
3 SAŠA BLAŽIĆ, Liburnijske vode d.o.o. Ičići VIII.REGULATORNO DOPUŠTENI PRIHOD od NAKNADE ZA RAZVOJ, Članak 36. Prilikom definiranja vrijednosti CAPEX, propušteno je navesti kao drugi izvor financiranja amortizacijski fond iz čl. 12. st. 3. podst. 3. Nije prihvaćen To bi predstavljalo dvostruko normiranje, a ono je nepotrebno. Naime prvi put je , u čl. 12. st.3. podst.3. jasno navedeno da se amortizacijski fond koristi i za kapitalne izdatke.
4 SAŠA BLAŽIĆ, Liburnijske vode d.o.o. Ičići VII.ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 25. Čl. 25. st.4. Smatramo da je propušteno na kraju teksta dodati nastavak koji je dodan u čl.22.st.4. „odnosno ako su tarife za kućanstva i poslovne korisnike jednake, ne smiju biti veće od izjednačenih tarifa“ Prihvaćen Prihvaćen.
5 Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. XII.OSNOVA ZA OBRAČUN ISPORUKE VODNE USLUGE, NAČIN OBRAČUNA CIJENE VODNIH USLUGA PREMA ISPORUCI U PRETHODNIM RAZDOBLJIMA (PRETHODNA POTROŠNJA) ILI PREMA PROCIJENJENIM KOLIČINAMA, Članak 40. Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Stavak 2. predlažemo: očitanje po uspostavljenom učinkovitom sustavu svakog JIVU na temelju OTU, ukoliko se iz objektivnih razloga ne može očitavati svaki pojedini korisnik jednom mjesečno. Konkretno po našim OTU očitanja se vrše u cikličkim krugovima svaka dva mjeseca za korisnike kategorije domaćinstvo i mjesečno očitanje poslovnih korisnika i ustanova, uz uspostavljen sustav dojave potrošnje od strane korisnika. Očitanje prema navedenom članku povećava troškove Društva i samim time i cijenu vodnih usluga. Sektor financija i računovodstva Nije prihvaćen Naime, ako isporučitelj vodnih usluga ima uspostavljen učinkovit sustav dojave potrošnje od strane korisnika, a norma čl. 40. st.2. obvezuje da se očitanje, u takvom slučaju, provodi „najmanje jednom u četiri mjeseca.“ to znači da norma dopušta da se može provesti i u kraćim vremenskim razmacima (npr. jednom u dva mjeseca).
6 Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. VII.ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 32. Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Stavak 5. predlažemo odrediti rok za korekciju. Početak nove regulatorne godine nerealan je rok za korekcije. Financijska izvješća, prijava poreza na dobit i ostala izvješća koja su JIVU dužni izraditi za prethodnu kalendarsku godinu imaju rok 30.04., u tom razdoblju utvrđuju se ostvareni prihodi i rashodi i tek nakon toga se mogu izraditi ključni pokazatelji učinkovitosti poslovanja koji ukazuju na odstupanja i potrebu za izradom korekcija regulatorno dopuštenog prihoda i tarifa vodnih usluga. Sektor financija i računovodstva Prihvaćen Vidjeti novu formulaciju u čl. 32.st.1. „Usklađenje se provodi do isteka prvoga polugodišta tekuće regulatorne godine, i primjenjuje se do slijedećeg usklađenja.“ Važi sve što je odgovoreno na primjedbe pod br. 12.
7 Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. IV.operativni troškovi, Članak 12. Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Čl. 12, st.3 moraju li biti zadovoljena sva tri uvjeta? Ako se u punom iznosu zadržavaju u amortizacijskom fondu, a amortizacijski fond predstavlja račun na koji se uplaćuju sredstva obračunate amortizacije a služe za zamjenu dotrajale određene imovine, kako se onda može koristiti za troškove investicijskog održavanja koji prema čl. 3. st. 19. koji se prema računovodstvenim standardima ne mogu knjižiti u vrijednost dugotrajne imovine? Izdvajanje ukupnog iznosa obračunate nesučeljene amortizacije na račun JIVU predstavljati će smanjenje likvidnosti. Predlažemo određivanje postotnog godišnjeg iznosa za prijenos u amortizacijski fond. Troškovi darovanja - pod zdravstvenim potrebama fizičkih osoba - zaposlenika , na temelju Zakona o porezu na dohodak zaposlenima se može podmiriti trošak sistamtskog pregleda, ako je omogućen svim radnicima i obvezni lječnički pregledi. Sva ostala davanja Društva za zadravstvene potrebe, kao darovanje se mogu podmiriti u visini stvarno nastalih troškova, SAMO ZA OSOBE KOJE U DRUŠTVU NISU ZAPOSLENE. Stavak 9. Umjesto : u smislu poreza na dobit, zamijeniti, u smislu propisa o porezu na dohodak Sektor računovodstva i financija Djelomično prihvaćen U pogledu korištenja sredstava amortizacije za investicijsko održavanje, ukazujemo da MRS-ovi ne sadržavaju ovaj pojam. Stoga navod da se „prema računovodstvenim standardima ne mogu knjižiti u vrijednost dugotrajne imovine“, brisali smo iz čl. 3. st.19. jer ne izražava adekvatno pravila računovodstvenih standarda. Zamjena dijelova dugotrajne imovine izvjesno se može knjižiti u vrijednost dugotrajne imovine. U pogledu amortizacije, kao izvora likvidnosti, ukazujemo da je isti problem uočilo i Vijeće za vodne usluge, te je u skladu s njihovom primjedbom unesena slijedeća formulacija u čl.12. st. 3. podstavak 3. "ako se najmanje u udjelu od 50% iznosa amortizacije do najvišeg udjela određenog smjernicom iz članka 45. ove Uredbe zadržavaju u amortizacijskom fondu, koji se koristi za troškove investicijskog održavanja, a preostali zadržani dio za kapitalne izdatke." U pogledu troškova darovanja fizičkim osobama čl. 7. st. 8. Zakona o porezu na dobit dopušta darovanja u obliku plaćanja troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškovi prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe. Ova darovanja podnositeljica prigovora označuje kao darovanja „samo za osobe koje u društvu nisu zaposlene.“ Međutim zaposlenici nisu čl. 7. st. 8. Zakona o porezu na dobit isključni od takvih darovanja. Zakon o porezu na dohodak, u čl. 22. dopušta podmirenje određenih „primitaka koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada“, prema osobama koji kod poslodavca ostvaruju „primitke od nesamostalnog rada“. U smislu čl. 22. st.1. toč. 4. u kategoriju spadaju i „sistematski kontrolni liječnički pregledi ako su omogućeni svim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona“. Iz ove dvije odredbe proizlazi da: (i) plaćanja za zdravstvene potrebe fizičkih osoba jesu darovanja i priznata su kao smanjenje poreza na dobit ako su ispod 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini (ii) ovakvo darovanje nije priznati rashod poreza na dohodak. Ovo znači da će stručni nositelj zadržati postojeću odredbu uz doradu kako slijedi: „(8) Troškovi darovanja koja su porezno priznat rashod, u smislu propisa o porezu na dobit, nisu opravdani izdaci poslovanja, u bilo kojoj svoti, osim darovanja u obliku plaćanja za zdravstvene potrebe fizičkih osoba – zaposlenika isporučitelja vodnih usluga ako nisu veća od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini.“Na ovaj način odredba je usklađena s čl. 7. st.8. Zakona o porezu na dobit, a protivno primjedbi predlagateljice, pozivanje na propise o porezu na dohodak ne može se unijeti, jer je izvjesno da to darovanje nije priznati rashod poreza na dohodak.
8 Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. IV.operativni troškovi, Članak 13. Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Trošak amortizacije koji nije sufinanciran ( nesučeljenja amortizacija) do sada je teretio varijabilni dio cijene vodnih usluga ( Izračun najniže cijene vodnih usluga). Može li ostati u varijabilnom dijelu operativnih troškova, jer će se na taj način manje opteretiti korisnici vodnih usluga? Troškovi sučeljene amortizacije DI po osnovi EU financiranja ne terete troškove poslovanja i koji je razlog njihovog uključivanja u cijenu vodnih usluga? Na ovaj način uključivanja sučeljenog troška amartizacije u cijenu vodnih usluga u odnosu na sadašnje cijene povećati će se ( neopravdano) cijena do 5 i više puta. Ukoliko je projekt ( izgradnja komunalnih vodnih građevina) sufinanciran u jednom dijelu iz EU fondova, a preostali dio iz ostalih izvora financiranja ( proračun JLS, naknada za ravoj, kredit) koji dio sučeljenje amortizacije po ovom članku predstavlja fiksni operativni trošak i u kojem postotku? Sektor računovodstva i financija Nije prihvaćen Amortizacija je po svakoj ekonomskoj definiciji fiksni trošak. Međutim, čl. 13. podstavak 1. Uredbe omogućuje isporučiteljima vodnih usluga da samo 25% troškova nesučeljene amortizacije uključi u fiksne troškove, a 75% zadrži u varijabilnim. Važeća Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (Narodne novine, broj 112/10), u čl. 6. st. 2. podstavak 5. propisuje da se kao fiksni trošak tretiraju i troškovi: „redovitog održavanja funkcionalne ispravnosti komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga“, što je neuobičajeno široka formulacija koja je omogućavala da bilo koji trošak redovitog održavanja (jer svaki je u funkciji održavanja funkcionalne ispravnosti) bude tretiran kao fiksni. Ova odredba nije preuzeta u ovaj prijedlog Uredbe, jer je bila glavni razlog velikih razlika između fiksnih dijelova cijene vodnih usluga različitih isporučitelja. U pogledu „troškova sučeljene amortizacije dugotrajne imovine po osnovi EU financiranja“ ova se odredba odnosi samo na one isporučitelje koji su u svojim ugovorima o provedbi EU investicija – preuzeli obvezu da ovaj trošak uvrste u kalkulaciju cijene vodnih usluga, što čl. 12. st. 4. jasno upućuje.
9 Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. III.Izdaci poslovanja, Članak 8. Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. U čl.8., st.5. troškovi promidžbe i vidljivosti sufinancirani po pojedinom projektu nikako ne mogu biti opravdani izdaci poslovanja iz razloga što su sastavni dio projekta i predstavljaju njegovu ukupnu nabavnu vrijednost i evidntiraju se u poslovnim knjigama kao državne potpore sukladno MSFI 20. i ne terete troškove poslovanja izvještajnog razdoblja. Sektor računovodstva i financija Prihvaćen Prihvaća se.
10 Vodovod d.o.o. Makarska VII.ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 32. Stavkom 4 je predloženo ;“ Ako je ostvareni prihod veći za 5% od ostvarenog rashoda, isporučitelj vodnih usluga dužan je ponovno izračunati i smanjiti regulatorno dopušteni prihod te smanjiti tarifu.“ Treba imati na umu da određeni broj isporučitelja iz obalnog dijela imaju izrazitu sezonalnost (odnos čak 1 prema 8 ljetnog i zimskog mjeseca) te koji čak i preko 70 posto prihoda ostvare u turističkoj sezoni (tokom 3-4) mjeseca te njihovo poslovanje u cijelosti ovisi o uspješnosti turističke sezone. U poslovanju i planiranju prihoda u takvim okolnostima moguće je odstupanje u planiranim prihodima na koje nije moguće utjecati. Također trošak električne energije primjerice u našem JIVU znatno ovisi o količini kiše. Naime u boljim hidrološkim godinama imamo veću izdašnost lokalnih izvorišta na kojima nemamo potrošnju električne energije, dok u lošije hidrološkim godinama većinu vode pribavljamo sa udaljenog vodozahvata na rijeci Cetini uz značajnu potrošnju električne energije. Tako je moguća situacija da jednu godinu imamo gubitak veći od 5 % a slijedeće godine dobit veću od 5 %. Stoga razmotriti kriterije da se mora ići u korekciju u slučaju prihoda većeg od 5% (isto tako i u slučaju iz stavka 2) kada isto predstavlja jasan trend. Člankom 34 Zakona o vodnim uslugama je propisano da ostvari li u obavljanju svoje djelatnosti javni isporučitelj vodnih usluga dobit, ona se koristi isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti vodnih usluga te ne treba strahovati od nenamjenskog trošenja sredstava. Slijedom navedenog predlažemo da se primjerice razmatraju dvije godine uzastopno. Nadalje pridružujemo se prijedlogu Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. u odnosu na Stavak 5. te predlažemo odrediti rok za korekciju. Početak nove regulatorne godine nerealan je rok za korekcije. Financijska izvješća, prijava poreza na dobit i ostala izvješća koja su JIVU dužni izraditi za prethodnu kalendarsku godinu imaju rok 30.04., u tom razdoblju utvrđuju se ostvareni prihodi i rashodi i tek nakon toga se mogu izraditi ključni pokazatelji učinkovitosti poslovanja koji ukazuju na odstupanja i potrebu za izradom korekcija regulatorno dopuštenog prihoda i tarifa vodnih usluga. Prihvaćen Suština prigovora je prihvaćena, ali u skladu formulacijama iz primjedbi Vijeća za vodne usluge. Naime, na prijedlog Vijeća za vodne usluge umjesto „Usklađenja“ i „Korekcija“, u međuvremenu je zadržan samo institut „Usklađenja“ i koji je u čl. 31. i 32. formuliran tako da pokriva oba instituta. „Usklađenje regulatorno dopuštenog prihoda i tarifa vodnih usluga Članak 31 . U svakoj regulatornoj godini, isporučitelj vodnih usluga uskladit će regulatorno dopušteni prihod od cijene vodnih usluga s tarifnim elementom HIPC, iskazanim za prethodnu regulatornu godinu i planiranim količinama vodnih usluga za tekuću regulatornu godinu te uskladiti tarife vodnih usluga (u daljnjem tekstu: usklađenje), pod uvjetom da prihodi i rashodi budu u ravnoteži. Pravila usklađenja Članak 32. „(1) Usklađenje se provodi do isteka prvoga polugodišta tekuće regulatorne godine, i primjenjuje se do slijedećeg usklađenja. (2) Ako se u tekućoj regulatornoj godini očekuje veći rast rashoda od rashoda usklađenih s tarifnim elementom HIPC ili ako se očekuje znatniji pad prihoda, usklađenje se može provesti na temelju planiranih vrijednosti. U tom slučaju, operativni troškovi mogu se planirati samo unutar granica referentnih vrijednosti ključnih pokazatelja učinkovitosti poslovanja utvrđenih u skladu s uredbom o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga iz članka 35. stavka 3. Zakona i to za najviše četiri ključna pokazatelja određena smjernicom iz članka 45. ove Uredbe. (3) Ako se temeljem usklađenja mora povećati tarifa vodnih usluga isporučitelj vodnih usluga, umanjit će iznos usklađenja za višak likvidnih sredstava iz prethodnih razdoblja te za subvencije iz članka 4. stavka 9. i 10. ove Uredbe, u svrhu postizanja ravnoteže u prihodima i rashodima. (4) Vijeće za vodne usluge ovlašteno je smjernicom iz članka 45. ovoga Zakona detaljnije urediti pravila usklađenja.“ Smatramo da su ovom preformulacijom čl. 31. i 32. riješeni prigovori: - ostvarenog prihoda većeg za 5% od ostvarenog rashoda - početka roka za usklađenje (bivše „korekcije“ iz čl. 32.)
11 Vodovod d.o.o. Makarska XVIII.PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 50. Zakonom o vodnim uslugama čl 45 propisano je "Isporučitelj vodnih usluga dužan je u roku određenom uredbom iz članka 43. stavka 5. ovoga Zakona donijeti odluku o cijeni vodnih usluga." Rok određen na ovaj način nije jasan. Primjerice ako JIVU ima usvojen četverogodišnji poslovni plan do 2025.godine (temeljem članka 23 Zakona o vodnim uslugama - dakle regulatorno razdoblje) i za to isto razdoblje donesenu Odluku o naknadi za razvoj i Odluku o cijeni vodnih usluga (koja nije vezana za rok) je li iz ovog proizlazi da JIVU nije dužan donositi Odluku o naknadi za razvoj i Odluku o cijeni vodnih usluga za vrijeme važenja aktualnog Poslovnog plana, usvojenog na 4 godine? Može li do 31.12.2023.godine usvojiti četverogodišnji plan za naredno razdoblje od 4 godine pa onda ne bi morao u tom roku postupati po ovoj Uredbi jer na ovaj način je samo propisano kada može najranije stupiti na snagu prva odluka.... Nije prihvaćen Čl. 45. st. 1. Zakona o vodnim uslugama propisuje (1) Isporučitelj vodnih usluga dužan je u roku određenom uredbom iz članka 43. stavka 5. ovoga Zakona donijeti odluku o cijeni vodnih usluga. Tu odredbu razrađuje čl. 50. st.2. Prijedloga Uredbe, a ne st. 1. Čl. 50. st. 2. predlaže propisati: „Svaku narednu odluku o cijeni vodnih usluga isporučitelj vodnih usluga dužan je donijeti najmanje tri mjeseca prije isteka regulatornog razdoblja.“ Prijedlog Uredbe nije odredio rok za donošenje prve odluke o cijeni vodnih usluga, jer je isti rok odredio čl. 109. st.1. Zakona o vodnim uslugama, koji glasi : „(1) Javni isporučitelj vodnih usluga dužan je donijeti odluku o cijeni vodnih usluga iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 16. stavka 5. ovoga Zakona.“ Smatramo da je tom odredbom jasno definirano da donošenje prve odluke o cijeni vodnih usluga (a time i poslovnog plana i odluke o naknadi za razvoj) vezano za donošenje rješenja o ispunjenju općih uvjeta i posebnih uvjeta za početak poslovanja javnog isporučitelja vodnih usluga (tzv. privremenu licencu). Odredba čl.50. st.1. Prijedloga Uredbe, koja glasi: „Prva odluka o cijeni vodnih usluga, za regulatorno razdoblje, na temelju ove Uredbe, ne smije stupiti na snagu prije 1. siječnja 2024.“ samo određuje vremensku razdjelnicu za primjenu odredbi ove Uredbe ili primjenu pravila važeće Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10.), koja se stavlja izvan snage, stupanjem na snagu ove Uredbe. U tom smislu uređeni su, na prijedlog Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, novi čl. 53. i 54. koji glase: „Prestanak važenja Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva Članak 53. U svim postupcima donošenja odluka o cijeni vodnih usluga do 31. prosinca 2023. godine primjenjivat će se pravila iz Uredbe o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10.). Članak 54. Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („Narodne novine“, broj 112/10.).“
12 Vodovod grada Vukovara d.o.o. XV.RAČUN ZA VODNE USLUGE, Članak 43. Članak 43. stavak (3) točka 1.– Smatramo da je potrebno razraditi na stavke kao za varijabilni dio. Obrazloženje: Obzirom na točku 1. „tarifa fiksnog dijela cijene vodnih usluga“ smatramo da je na računu potrebno razraditi fiksne dijelove kao što je razrađeno za varijabilni dio. (tarifa varijabilnog dijela cijene javne vodoopskrbe, tarifa varijabilnog dijela cijene javne odvodnje – skupljanje komunalnih otpadnih voda, tarifa varijabilnog dijela cijene javne odvodnje – pročišćavanje komunalnih otpadnih voda i socijalna tarifa koja odgovara klasifikaciji tarifa iz točaka 1. do 4. ovoga stavka) Prihvaćen Prigovor riješen upućivanjem na čl. 21. st.2. Uredbe.
13 Vodovod grada Vukovara d.o.o. VII.ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 25. Članak 25. stavak (4) – Uskladiti sa člankom 22. stavak (4) Obrazloženje: Kada vodovod ima jednaku cijenu za poslovne korisnike i kućanstva, nema smisla da neprofitni korisnici i korisnici poljoprivrednih priključaka moraju imati nižu cijenu od cijene kućanstava. Stoga smatramo da je logično samo da cijena ne bude veća od cijene za kućanstva, ali da može biti jednaka. Prihvaćen Prihvaćen.
14 Vodovod grada Vukovara d.o.o. VII.ODREĐIVANJE CIJENE VODNIH USLUGA , Članak 22. Članak 22. stavak (3) i (5) Cijena vodne usluge za kućanstva i poslovne korisnike bi trebala biti jednaka. Obrazloženje: Potrebno je izjednačenje varijabilnog dijela cijene između korisnika u kućanstvima i gospodarstvu prema uputama Državne revizije čime će se smanjiti troškovi gospodarstvenika i pozitivno utjecati na njihov gospodarski rast i razvoj. Proizvodnja vode košta jednako bez obzira proizvodi li se za kućanstvo ili za poslovnog korisnika. Nije prihvaćen Suglasni smo s temeljnim stajalištem podnositelja primjedbe. Dodatno tvrdimo da cijena vodne usluge nije porez i ne može se određivati prema stvarnoj ili pretpostavljenoj ekonomskoj snazi korisnika vodnih usluga. Okolnost da poslovni korisnici, pravne i fizičke osobe koje kao gospodarski subjekti obavljaju gospodarsku djelatnost (a nerijetko uz njih i neprofitne pravne osobe) plaćaju povećanu tarifu pogrešno je naslijede, koje se provedbom načela iz članka 5. stavka 6. Zakona o vodnim uslugama namjerava ublažiti, a ne proširivati. S takvom namjerom propisani su omjeri između cijena između poslovnih korisnika i kućanstava u čl. 22. st.5., čl. 23.st.4., čl. 25.st.5. i čl. 37. st.4. , a u čl. 47. propisana je obveza izjednačavanja omjera prema nižem omjeru između propisanoga ovom Uredbom ili zatečenog kod javnog isporučitelja na dan 31.12.2022. Sve drugo bi u ovom trenutku predstavljao prevelik udar na korisnike vodnih usluga u Hrvatskoj. Međutim, ovakav pristup u Uredbi ne sprječava isporučitelje vodnih usluga da provode vlastitu politiku približavanja tarifa vodnih usluga i naknade za razvoj između poslovnih korisnika i kućanstava ili politiku potpunog izjednačavanja, što dio isporučitelja i čini.
15 Vodovod grada Vukovara d.o.o. V.KAPITALNI IZDACI, Članak 18. Predlaže se brisanje čl.18. stavak 2. Obrazloženje: Svi troškovi koji se mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu nisu trošak razdoblja nego ulaze u nabavnu vrijednost dugotrajne imovine (točka 6.20. b) HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina -Narodne novine br. 86/2015, 105/2020, 9/2021) pa se ne mogu uključivati u cijenu vodnih usluga nego se predlaže definirati mogućnost financiranja takvih izdataka iz naknade za razvoj. Nije prihvaćen Izdaci iz čl. 18. st. 2. su kapitalni izdaci i ne pokrivaju se iz cijene vodne usluge, već iz naknade za razvoj, upravo onako kako i podnositelj primjedbe predlaže.
16 Vodovod grada Vukovara d.o.o. IV.operativni troškovi, Članak 13. Članak 13. točka 1. i 2. smatramo da je potrebno propisati na koji način se određuje koji postotak koristiti također smatramo kako navedeno nije potrebno da ulazi u cijenu vode obzirom da je trošak amortizacije imovine financirane iz tuđih sredstava pokriven prihodima (prijenos s odgođenih prihoda) Nije prihvaćen Čl. 13. st.1. Odluka koji se iznos amortizacije uvrštava u fiksni trošak, unutar dopuštenog raspona od 25% do 100%, prepuštena je isporučiteljima vodnih usluga tj. njihovoj upravi, kao predlagatelju i njihovim članovima društva (jedinice lokalne samouprave) koji čine skupštinu društva, kao donositelju odluke. Odgovornost za poslovanje isporučitelja vodnih usluga je na njima i prijedlog bi predstavljalo neosnovano prenormiranje. U odnosu na stavak 2. važi ono što je odgovoreno na primjedbu broj 5. Ponavljamo očitovanje: U pogledu „troškova sučeljene amortizacije dugotrajne imovine po osnovi EU financiranja“ ova se odredba odnosi samo na one isporučitelje koji su u svojim ugovorima o provedbi EU investicija – preuzeli obvezu da ovaj trošak uvrste u kalkulaciju cijene vodnih usluga, što čl. 12. st. 4. jasno upućuje.
17 Vodovod grada Vukovara d.o.o. IV.operativni troškovi, Članak 13. U članku 13. predlažemo dodati točke: - Trošak ključnih i ostalih ključnih zaposlenika. Obrazloženje: S obzirom da su ključni i ostali ključni zaposlenici propisani odnosno predstavljaju uvjet za obavljanje djelatnosti neovisno o količini isporučene vode, smatramo da je njihov trošak isključivo fiksni trošak. - Djelomičan trošak ostalih potrebnih/propisanih zaposlenika i drugih troškova potrebnih za održavanje sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Obrazloženje: Troškovi potrebnih djelatnika koji rade na održavanju sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje a koji bi trebali biti propisano naknadno. Smatramo da bi trošak održavanja sustava vodoopskrbe i sustava odvodnje trebao biti u fiksnom dijelu cijene iz razloga što se mreža održava jednako za korisnike, povremene korisnike i one koji je trenutno ne koriste a kako bi je mogli koristiti. U suprotnom, održavanje sustava pao bi isključivo i samo na stalne korisnike koji borave i troše vodu na adresi priključka. (potrebno je odrediti za radna mjesta Monter, Vodoinstalater, Strojar, Vozač, broj / xy kilometara mreže odnosno Sukladno ključnim pokazateljima učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga) Nije prihvaćen Troškovi zaposlenih su fiksni trošak samo ako je riječ o zaposlenicima koji obavljaju one poslove koji su Prijedlogom Uredbe određeni kao fiksni trošak (čl. 13. podstavci 3. do 11.) i u mjeri u kojoj obavljaju te poslove. Mišljenja smo da ne postoji adekvatan i univerzalan ključ po kojem bi se i trošak ostalih zaposlenih koji obavljaju poslove održavanja sustava vodoopskrbe i sustava odvodnje, makar i djelomice, podmirivao iz fiksnog dijela cijene vodnih usluga. U primjedbama na e-savjetovanju, stručni nositelj zaprimio je primjedbe iz drugih isporučitelja vodnih usluga da se amortizacija, koja je nedvojbeno fiksni trošak, ne bi smjela ni u 25% iznosu zaračunavati kao fiksni trošak (Vidjeti prigovor pod rednim brojem 5!). Ovaj prijedlog izražava dijametralno suprotno stajalište od prethodnog, gdje bi se praktično svi troškovi održavanja podijelili na fiksne i varijabilne, prema nerazrađenom ključu, što bi predstavljao veliki teret na povećanje fiksnoga dijela cijene vodnih usluga, a rasterećenja varijabilnog dijela cijene. Krajnja posljedica ovoga pristupa bila bi irelevantnost količine vodnih usluga koje korisnici vodnih usluga troše. Smatramo da je postojeći prijedlog stručnog nositelja dobro uravnotežen.