Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o prostornim planovima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ante Bošnjak | IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 58. | Članak 58. stavak 4. treba brisati. Obrazloženje: Obvezno u Prilogu I. i Prilogu II. Pravilnika zadržati oznake P1, P2, P3, Š1, Š2, Š3 i PŠ, a ne da se kod transformacije slovne oznake „provode“ u samo opisne s bojama. Sve druge namjene i simboli zadržali su slovne oznake osim zemljište namijenjeno šumi i poljoprivredno zemljište. Zašto? Iako su bojom određena poljoprivredna i šumska zemljišta - u nijansama boja (bez slovne oznake) teško je katkad razaznati po boji stvarnu "namjenu". U paleti boja to će se pokazati neučinkovito. A da ne govorimo o nerazlikovanju „Z“ namjene od šumskih zemljišta. Nema nijednog značajnog argumenta da se slovne oznake P1, P2, P3, Š1, Š2, Š3 i PŠ brišu. Naprotiv, do sada su bile dobre, zašto brisati nešto što je do sada bilo dobro? | Nije prihvaćen | Sustav ePlanovi treba omogućiti čitljivost grafičkog prikaza (prikaza geometrije) te je u tom smislu određena simbologija u odnosu na značaj teme. |
| 2 | Ante Bošnjak | VI. PROSTORNI STANDARDI I KRITERIJI ZA PLANIRANJE, Članak 38. | Članak 38. treba dopuniti s oznakama P1, P2, P3, Š1, Š2, Š3 i PŠ. Obrazloženje: Isto kao obrazloženje u članku 3 i članku 58. Opisne oznake u članku 38. su zbunjujuće: osobito vrijedno zemljište, vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište, vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište, meliorirano i planirano za melioraciju, ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi i sl. (Op: „Zašto jednostavno kad može komplicirano“) | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje kriterije za određivanje osobito vrijednog i vrijednog zemljišta. Do donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornih planova županija i Prostornog plana Grada Zagreba u skladu s ovim Pravilnikom teme državne i županijske razine planiraju se u svim prostornim planovima. Kod izrade prostornih planova prema ovom Pravilniku koriste se podaci iz važećih prostornih planova. Vezano za poljoprivredne površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao P1, P2, P3 prevode se na sljedeći način: P1 = osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P2 = vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P3 = ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi. Isto vrijedi sve dok se ne odrede novi podaci sukladno posebnom propisu. Vezano za površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao PŠ, Š1, Š2 i Š3 prevode se na sljedeći način: PŠ = ostalo zemljište, Š1 i Š3 = zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja, Š2 = ostalo zemljište namijenjeno šumi. |
| 3 | Ante Bošnjak | Članak 38., Članak 42. | Članak 42. treba brisati. Obrazloženje: Robinzonski turizam definiran je ZPU-om. Čemu članak 42. u Pravilniku. Zašto izdvojiti „robinzone“ od drugih građevina i zahvata koje se mogu graditi izvan građevinskog područja? Nema smisla. Bilo bi bolje da se odrede parametri za građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji i građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu – jer u naravi prema nekim Planovima može sve proći, a po nekim Planovima – ništa. Prijedlog – ili propisati za sve građevine i zahvate iz članka 44. ZPU-a, uvjete, a ne samo za „robinzone“. | Nije prihvaćen | Robinzonski turizam je posebni i jedini oblik turističke ponude kojeg je temeljem Zakona dopušteno planirati izvan građevinskog područja i za koji nisu Zakonom propisani načini planiranja i uvjeti uređenja. Stoga je od osobite važnosti upravo ovim Pravilnikom dati određena ograničenja za planiranje, a prostornim planom će se propisati ostale odredbe. Ovim Pravilnikom su propisane namjene unutar kojih se može graditi/uređivati građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji i građevine namijenjene gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, a prostornim planom će se propisati detaljna pravila provedbe. |
| 4 | Ante Bošnjak | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | Članak 36. treba u potpunosti izmijeniti. Obrazloženje: Gustoća stanovanja (Gst, Gstn) je neprovediv u prostornom planiranju iako je to temeljni ulazni podatak. Demografski pokazatelji su u kontinuiranom opadanju, metodološki se ne prate, već samo statistički. Ulazni podaci će biti nedostupni, ako budu dostupni, predstoji kontinuirano smanjivanje građevinskog područja – a to je neizvedivo, jer nijedna JLS to ne želi činiti. | Djelomično prihvaćen | Gustoća stanovanja nije jedini pokazatelj za određivanje građevinskih područja naselja, ovim Pravilnikom je propisana kao ostali prostorni pokazatelj, a ne obvezni. Stavak 4. mijenja se i glasi: „U planirani broj stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, u svrhu dimenzioniranja infrastrukture, uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i povremene korisnike prostora (dnevne i sezonske migracije).“ |
| 5 | Ante Bošnjak | IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA, Članak 24. | U članku 24. stavku (6) podstavak 2 , treba brisati. Obrazloženje: Izvan građ. područja i izvan prostora ograničenja postoje poljske kućice, koje se po dosadašnjim pravilima nisu mogle priključiti na vodu i struju. Omogućavanje priključka na komunalnu infrastrukturu, stvara se financijski teret JLS – a poljske kućice postaju komercijalni objekti namijenjeni turizmu u svim obalnim JLS. | Nije prihvaćen | Poljska kućica je zgrada za vlastite gospodarske potrebe koja se prema Zakonu o prostornom uređenju može planirati izvan građevinskog područja i u skladu s prostornim planom i kao takva nema zakonske osnove postati komercijalni objekt. |
| 6 | Ante Bošnjak | Namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru, Članak 10. | U članku 10. stavak (3), treba brisati. Obrazloženje: Ovo je idealna odredba za narušavanje osnova prostornog planiranja. Pogodan teren za gradnju sekundarne namjene u osnovnoj namjeni – čime ćemo dobiti turizam u stanovanju i gospodarskim I,K zonama, i stanovanje u I,K zonama. | Nije prihvaćen | Sekundarne namjene su ograničene i namjenom i udjelom u primarnim namjenama upravo s namjerom da se izbjegne spomenuto te se iste ne mogu planirati ni graditi bez i prije primarne namjene. |
| 7 | Ante Bošnjak | Pojmovi, Članak 4. | U članku 4. stavku (1), točki 5. podstavku 2. ( -koeficijent iskoristivosti_kis), na kraju rečenice dodaju se riječi: „a zbroj kisn i kisp ne može biti veći od propisanog kis-a.“ Obrazloženje: Imali smo slučajeve da je kod mnogih Planova zbroj kisn i kisp bio veći od propisanog kis-a. To treba onemogućiti. | Nije prihvaćen | U članku 12. ovog Pravilnika je propisano da se prostornim planom obvezno propisuju: izgrađenost građevne čestice najvećim dopuštenim koeficijentom izgrađenosti (kig), iskoristivost građevne čestice najvećim dopuštenim koeficijentom iskoristivosti (kis) te najvećom dopuštenom građevinskom (bruto) površinom građevina, a prema potrebi, može se dodatno propisati i najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn), koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) i najmanja dopuštena građevinska (bruto) površina građevina. |
| 8 | Ante Bošnjak | Pojmovi, Članak 4. | U članku 4. stavku (1), točki 3. podstavku 10. ( -galerija), brojku: „75“, zamijeniti brojkom: „35“. Obrazloženje: Prema Pravilniku o načinu izračuna GBP-a galerije se ne obračunavaju u građevinska (bruto) površinu zgrade. U naravi galerija postaje prostor manipulacije izgradnje novih m2 unutar GBP, Manipulira se u naravi s kig-om i kis-om jer se PPUO/G ne propisuje (namjerno) visina zgrade. Sve iznad 1/3 površine galerije je manipulacija. | Nije prihvaćen | Manipulacija etažama onemogućena je na način da se prostornim planom obvezno određuje najveća dopuštena visina pročelja građevine, a kod kosog terena dvije najveće dopuštene visine pročelja građevine i to mjereno od najviše i najniže kote konačno uređenog i izravnanog terena uz ta pročelja. Broj etaža građevine obvezno se propisuje najvećim, a po potrebi i najmanjim brojem podzemnih i nadzemnih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati, kao i ukupnim brojem svih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati. Vidjeti članak 13. ovog Pravilnika. |
| 9 | Ante Bošnjak | Pojmovi, Članak 4. | U članku 4. stavku (1), točki 3. podstavku 7. ( -kat), dodaju se riječi: „ili suterena“. Obrazloženje: Isto kao prethodno. Ako je završna ploha stropa suterena viša od 1, 5 m iznad najniže kote uređenog terena - onda je etaža iznad suterena kat. a ne prizemlje | Nije prihvaćen | Naziv etaže odredit će se sukladno ostalim pojmovima iz Pojmovnika. Vidjeti odgovor pod br. 40. |
| 10 | Ante Bošnjak | Pojmovi, Članak 4. | U članku 4. stavku (1), točki 3. podstavku 6. ( -prizemlje), riječi: „ili dio zgrade koji se nalazi iznad podruma i/ili suterena“ treba brisati. Obrazloženje: Ako je suteren ukopan do 50 % , u većini slučajeva završna ploha stropa suterena je viša od 1,5 m iznad uređenog terena - te u tom slučaju iznad suterena ne može biti prizemlje (prema pojmovniku opisa prizemlja), več je to etaža kata. | Nije prihvaćen | Naziv etaže odredit će se sukladno ostalim pojmovima iz Pojmovnika. Vidjeti odgovor pod br. 40. |
| 11 | Ante Bošnjak | Pojmovi, Članak 4. | U članku 4. stavku (1), točki 1. podstavku 42. točku c) brisati. c) u svrhu prijevoza turista na nenaseljene otoke i otočiće Obrazloženje: Prema ZPU-u (članak 48. stavak.1. točka 6.), privezište se ne može graditi izvan građevinskog područja. Čemu privezište na nenaseljenim otocima i otočićima i što će turisti raditi na nenaseljenim otocima? | Nije prihvaćen | Isto je primjedba na zakon, a ne Pravilnik jer je definicija privezišta određena člancima 46. i 48. Zakona o prostornom uređenju. |
| 12 | Ante Bošnjak | Pojmovi, Članak 4. | U članku 4. stavku (1), točki 1. podstavak 32. (-manja infrastrukturna građevina ), treba mijenjati. Obrazloženje: Opisom je navedeno: „ili slična građevina koja je dio distribucijske mreže infrastrukturnog sustava „ što u praksi uključuje i telekomunikacijske građevine (npr. antenski stupovi, plinske prepumpne stanice, i sl.), što nikako ne bi bilo dobro graditi ih u zoni stanovanja S (što je u opisu priloga II. ) | Nije prihvaćen | Antenski stupovi nisu manje infrastrukturne građevine. |
| 13 | Ante Bošnjak | Pojmovi, Članak 4. | U članku 4. stavku (1), točki 1. podstavku 9. (– sekundarna namjena brojku: „35“) zamijeniti brojkom: „0 – 35“ Obrazloženje: Kojom metodologijom i kojim parametrima je određen postotak sekundarne namjene u postotku od 35%. Određena je proizvoljno. Takvom odredbom narušava se osnovna namjena (manja od 2/3 ukupne površine), i nije moguće da svaka sekundarna namjena može biti 35%. Sekundarne namjene ne može biti svugdje ista; npr. u zoni S-stanovanje može biti samo 0%, u zoni M može biti do 35 %, a u zonama I, K mogu biti samo određene sekundarne namjene. Ne može „boravak osoblja/zaposlenih: [To] biti 35% kao sekundarna namjena. Za svaku namjenu propisati postotak sekundarne namjene. | Nije prihvaćen | Članak 4. pojam „sekundarna namjena“ odnosi se kumulativno na sve sekundarne namjene i glasi: „sekundarna namjena je jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni određena prostornim planom na način propisan ovim Pravilnikom, koja se ne može planirati niti graditi bez primarne namjene prostora i UDIO KOJIH NE MOŽE IZNOSITI VIŠE OD 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata.“ Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena prema prilozima II. i IV. Ovog Pravilnika, kao i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Planom se niti jedna ponuđena sekundarna namjena ovim Pravilnikom ne mora planirati. |
| 14 | Ante Bošnjak | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U članku 3. stavku (1) točki 1. (Prilog II. - Sadržaj namjena prostora) opise za T., T1, T2 i T3 redefinirati. Obrazloženje: Potpuno je nejasno koje T zone su namijenjene za hotele, koje za turistička naselja, (koje za resort), a koje zone su kampovi. Opis sa i bez smještajnih kapaciteta je nepotpun. Te, koja je razlika između T i T2 u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja? Totalno zbunjujući i nejasni opisi. | Nije prihvaćen | Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), a koja se može planirati i unutar građevinskog područja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Namjena (T) objedinjuje sve tri namjene i koristi se u slučaju određivanja posredne provedbe. |
| 15 | Ante Bošnjak | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U članku 3. stavku (1) točki 1. (Prilog II. - Sadržaj namjena prostora) BRISATI iz Poslovne namjene (K) i poslovne namjene (I) sadržaj: „boravak osoblja/zaposlenih: [To]“ Obrazloženje: Ovim je otvoren prostor za manipulaciju. Sve većim pritiskom za komercijalnom gradnjom – gospodarske zone (K) i (I) postat će dijelom stambena područja, odnosno ugostiteljsko turistički smještajni kapaciteti. To će biti pogotovo na udaru u obalnim JLS. Idealan primjer za mešetare nekretninama i komercijalne graditelje. Pod krinkom „boravak osoblja/zaposlenih: [To]“ gradit će stanovi i hoteli na zemljištu čija je cijena višestruko manja od zemljišta namijenjenog stanovanju i turizmu (T). Da se barem ograniči gradnja sekundarne namjene prije izgradnje osnovne namjena, možda bi imalo smisla, a rijetko će koja JLS to učiniti. | Nije prihvaćen | Sekundarna namjena je definirana kao jedna ili više pratećih namjena primarnoj namjeni koja može i ne mora biti omogućena (planerska mogućnosti) i koja je ovim Pravilnikom ograničena: ne može se planirati niti graditi bez primarne namjene prostora, udio ne može iznositi više od 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici, ne može se planirati na samostalnoj građevnoj čestici, niti se za istu može odrediti obuhvat zahvata. |
| 16 | Ante Bošnjak | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U članku 3. stavku (1) točki 1. (Prilog I. - Pregled prostornih tema), odrediti/zadržati oznake za šumsko i poljoprivredno zemljište P1, P2, P3, Š1, Š2, Š3 i PŠ, Obrazloženje: nepotreban je stavak 4. članka 58. kojim se propisuje da se kod transformacije slovne oznake „provode“ u samo opisne s bojama. Sve druge namjene i simboli zadržali su slovne oznake osim zemljište namijenjeno šumi i poljoprivredno zemljište. Zašto? Iako su bojom određena poljoprivredna i šumska zemljišta - u nijansama boja (bez slovne oznake) teško je katkad razaznati po boji stvarnu "namjenu". U paleti boja to će se pokazati neučinkovito. A da ne govorimo o nerazlikovanju „Z“ namjene od šumskih zemljišta. Nema nijednog značajnog argumenta da se slovne oznake P1, P2, P3, Š1, Š2, Š3 i PŠ brišu. Naprotiv, do sada su bile dobre, zašto brisati nešto što je do sada bilo dobro? | Nije prihvaćen | Smatramo da za određene namjene (površine namijenjene poljoprivredi, površine namijenjene šumama, morske površine, površine unutarnjih voda) oznake nisu potrebne već su dovoljne boje. Svaka namjena se neupitno utvrđuje u izvorniku prostornog plana koji je temelj za provedbu. |
| 17 | DANKA GRBAC NIKOLAC | PRAVILNIK | Komentar na Priručnik za korištenje sustava eEditor 1. 5.1.1.4.1 Dodavanje vlastitih slojeva ''Slojevi koje korisnik doda na ovaj način ne mogu se uređivati već služe kao svojevrsna pomoć (kontrola) prilikom crtanja prostornog plana.'' Neophodno je omogućiti vlastite (pomoćne) slojeve koji se mogu uređivati tijekom izrade plana. Obrazloženje: Prilikom izrade plana postoji puno pomoćnih podataka koje je potrebno imati u vidu. Ako je sustav ePlanovi editor zamišljen kao sveobuhvatno rješenje za izradu prostornih planova, neophodno je korisniku omogućiti vlastiti (pomoćni) sloj koji može editirati tijekom rada. U protivnom sustav ePlanovi editor se neće moći koristiti za izradu Plana, već se samo poduplati posao planeru, jer će sve morati raditi u drugom fleksibilnijem programu, a onda unositi u sustav ePlanovi. 2. 5.4. Validacija prostornog plana; d) [KN-2-1] Građevinska područja Navedeno je sljedeće: ''- Neizgrađeni dio građevinskog područja mora biti pokriven s [KN-3-1] Pravila provedbe zahvata ili [KN-3-2] Smjernice za izradu prostornih planova užih područja, - Neuređeni dio građevinskog područja mora biti pokriven s [KN-3-1] Pravila provedbe zahvata.'' Zbog čega neuređene dijelove građevinskog područja nije moguće pokriti s [KN-3-2] Smjernice za izradu prostornih planova užih područja? Zakon o prostornom uređenju u članku 79. propisao je: ''Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neuređene dijelove građevinskog područja''. | Primljeno na znanje | Priručnik za korištenje ePlanovi Editora ažuriran je u odnosu na verziju koja je bila dostupna tijekom e-savjetovanja. U ePlanovi Editoru moguće je ažuriranje nekih vlastitih pomoćnih slojeva, npr. onih koji su učitani u vektorskom obliku. Nije moguće editiranje vlastitih pomoćnih slojeva koji su učitani u rasterskom obliku ili putem mrežnih usluga (WMS, WFS). Korisnik može u ograničenom opsegu urediti i simbologiju tih slojeva, radi preglednosti. |
| 18 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Članak 47., Članak 50. | U sustavu ePlanovi editor u dijelu Tekstualni dio Plana omogućiti dodavanje: - preglednih tablica (za uvjete gradnje i popis planiranih zona različitih namjena s njihovim površinama) - eksponenta za broj 2 za pisanje m2 Također omogućiti ispis odredbi ili dijela odredbi. | Nije prihvaćen | Primjedba je nejasna. Odredbe kojima se definiraju pravila provedbe (u primjedbi je korišten termin “uvjeti gradnje”) strukturirane su na pregledan i razmjenjiv način. Iskaz površina namjena prostora računa se iz ucrtanih geometrija automatski i dostupan je u obliku tablice korištenjem funkcionalnosti “Analiza PP” te kroz izvoz podataka. Ispis odredbi omogućen je u ePlanovi Editoru. |
| 19 | DANKA GRBAC NIKOLAC | VIII. STANDARD ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA I ELEKTRONIČKI STANDARD PROSTORNIH PLANOVA, Članak 47. | Podloge dostupne u sustavu ePlanovi koliko sam mogla sagledati nisu dostatne za izradu urbanističkih planova uređenja. Potrebno je zadržati obvezu iz važećeg Pravilnika kako se UPU izrađuje između ostaloga i na ''topografsko-katastarskom planu u mjerilu 1:1.000 ili 1:2.000''. Podatci topografije odnosno visina terena u odgovarajućem mjerilu su neophodni za mogućnost planiranja osobito prometne infrastrukture na razini UPU-a. | Djelomično prihvaćen | Plan se izrađuje u modulu ePlanovi Editor u kojem je stručnim izrađivačima plana dostupan veći broj podloga, pa tako i digitalni katastarski plan putem mrežne usluge Državne geodetske prave, digitalne ortofoto karte, topografske karte, ali i neke druge podloge (digitalni model reljefa, temeljna topografska baza i dr.). Čim budu dostupne i druge podloge (npr. digitalne ortofoto karte bolje rezolucije od postojećih, detaljniji digitalni model reljefa i sl.), one će se također ugraditi u ePlanovi Editor. Osim toga, korisnik ePlanovi Editora ima i mogućnost uvoza vlastitih slojeva, pa tako i geodetske podloge s iskazom visina. |
| 20 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Iskaz površina, Članak 35. | U stavku (4) se navodi kako se iskazi površina stvaraju u modulu ePlanovi editor. Uvidom u testno sučelje modula ePlanovi editor nije jasno gdje se stvaraju. Također, predmetna mogućnost nije navedena ni u Priručniku za korištenje sustava eEditor. Kako nisam pronašla tu mogućnost, nisam je mogla testirati, ali nadam se kako će sustav ePlanovi samostalno stvarati iskaz površina upravo u onom obliku kakav treba biti sastavni dio Obrazloženja Plana. | Primljeno na znanje | Sustav ePlanovi će samostalno stvarati iskaz površina upravo u onom obliku kakav treba biti sastavni dio Obrazloženja Plana. |
| 21 | DANKA GRBAC NIKOLAC | PRAVILNIK, V. PROSTORNI POKAZATELJI | Predlaže se dodati Prilog V. koji će sadržavati šprance za sve tražene iskaze prostornih pokazatelja. Obrazloženje: Iz članaka u ovom poglavlju nije jasno koje sve podatke traženi iskazi (tablice) trebaju sadržavat. Također, ovaj Pravilnik ima za cilj unificiranje postupka izrade prostornih planova, a istovremeno ne daje šprancu za iskaz prostornih pokazatelja. | Nije prihvaćen | Sve što predlažete već postoji u sustavu. Prostorni pokazatelji za Iskaz površina namjena prostora računaju se iz ucrtanih geometrija automatski i dostupan je korištenjem funkcionalnosti “Analiza PP” te kroz izvoz podataka. |
| 22 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, Članak 29. | Hoće li kroz sustav ePlanovi biti omogućeno razdvajanje karti 3.1. i 3.2. na npr. 3.1.1. i 3.1.2. ukoliko sadržavaju previše informacija, a radi njihove preglednosti? Predlažem omogućiti njihovo razdvajanje, jer karte 3. budu iznimno opterećene informacijama i vrlo nepregledne. | Nije prihvaćen | Karte koje se generiraju u pdf format su definirane i izrađuju se prema prilogu IV. Vezano uz opterećenje informacija primarni podatak je atribut iz vektora, te lokacijska informacija, dok se primjerak u pdf-u čuva kao arhivski. |
| 23 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Visina i broj etaža građevine, Članak 13. | U stavku (3) predlaže se brisanje obveze određivanja dvije visine građevine i to obrisati obvezu određivanja visine građevine od najviše kote uređenog terena. Obrazloženje: Na područjima s raznolikim reljefom, gdje će postojati gradnja na ravnom, kosom i iznimno kosom terenu, nemoguće je jednoznačno odrediti visinu građevine od najviše kote uređenog terena. Nije jasno koja bi bila namjera i svrha ovakve odredbe. Očekujem da će biti zbunjujuća referentima, a investitorima omogućiti zlouporabu u provedbi. | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje obvezu propisivanja dviju visina pročelja na kosom terenu kako prilikom provedbe prostornog plana ne bi bilo nedoumice na kojoj strani se mjeri najveća visina pročelja. U cijelom periodu izrade Pravilnika MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke te je i definicija kosog terena i propisivanje visina proizašla iz zaključaka stručnih rasprava. |
| 24 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Izgrađenost građevne čestice, iskoristivost građevne čestice, građevinska (bruto) površina građevina, Članak 12. | Predlaže se preformulirati stavak (1) na način da nije neophodno istovremeno propisati i kis i GBP, jer je to u nekim slučajeva redundantno. | Nije prihvaćen | Propisivanje svih navedenih prostornih pokazatelja osigurava nedvojbenu provedbu prostornog plana. |
| 25 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru, Članak 11. | Navodi se propisivanje građevinskog pravca, ali u grafičkim simbolima u Prilogu I. Prijedloga Pravilnika ne postoji definiran simbol za građevinski pravac. Potrebno je dopuniti Prilog I. | Nije prihvaćen | Građevinski pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost građevine od regulacijske linije propisuje se isključivo pravilima provedbe. |
| 26 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Pojmovi, Članak 4. | 3. Dijelovi i etaže zgrade Neophodno je promijeniti definiciju etaža podruma (Po) i suterena (S) na način da se umjesto postotka ukopanosti uvede odsustvo odnosno prisustvo barem jednog cijelog pročelja izvan terena. Prijedlog formulacije bi bio: Podrum (Po) je dio građevine čiji je volumen ukopan u konačno zaravnati i uređeni teren i nijednim svojim pročeljem ne nalazi se izvan terena. Suteren (S) je dio građevine koji je djelomično ukopan u konačno zaravnat i uređen teren, odnosno nalazi se cijelim jednim svojim pročeljem izvan terena, dok su ostale tri strane djelomično ili potpuno ukopane. Obrazloženje: Definicija podruma i suterena iz Prijedloga Pravilnika je zastarjela i na područjima gdje je teren izrazito strm pokazala se plodnom za zlouporabu. Naime, postoje područja na kojima je teren toliko strm da je definicija etaža potpuno irelevantna - kad bi se gledalo po prirodnom terenu 4-5 nadzemnih etaža bi sve bile po definiciji sutereni, odnosno više njih zapravo podrumi. To su investitori koristili pa su ispod etaže koji bi prozvali ''prizemljem'' dodavali još par ''suterenskih'' etaža, a onda još i etažu ''podruma'' koja ima cijelo pročelje na ulici, sve skupa drastično povećavajući katnost građevini. Jedini način stati tome na put je definirati da ukoliko etaža ima otvoreno jedno cijelo pročelje ona se mora smatrati nadzemnom etažom. | Nije prihvaćen | Upravo iz razloga koji navodite ovim Pravilnikom se propisuje da odredbe za provedbu prostornog plana moraju sadržavati sljedeće: „Prostornim planom obvezno se određuje najveća dopuštena visina pročelja (H) građevine, a po potrebi i njena najmanja visina. Najveća, odnosno najmanja visina propisuje se ovisno o namjeni, lokaciji i/ili drugim značajkama građevine. Kod kosog terena obvezno se određuju dvije najveće dopuštene visine pročelja (H) građevine i to mjereno od najviše i najniže kote konačno uređenog i izravnanog terena uz ta pročelja. Broj etaža građevine obvezno se propisuje najvećim, a po potrebi i najmanjim brojem podzemnih i nadzemnih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati, kao i ukupnim brojem svih etaža koje određena građevina može, odnosno mora imati.“ Sve ostalo vidjeti odgovor pod točkom 40. |
| 27 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Pojmovi, Članak 4. | 1. Osnovni pojmovi 1. Za pojam ''prirodni teren je neuređeni i/ili hortikulturno uređeni dio građevne čestice'' potrebno je riječ neuređeni dodatno pojasniti kako je to dio zatečenog terena koji je ostavljen u svom prirodnom stanju, bez provedbe ikakvih zemljanih radova, i to samo ako je zatečeni teren u svom prirodnom ili do-prirodnom obliku. Obrazloženje: Dio rečenice ''prirodni teren je neuređeni dio građevne čestice'' podržava investitore koji uopće ne urede svoje čestice nakon što na njima provedu ekstenzivne zemljane radove, pa ostave golu zemlju ili živu stijenu i sl. Prijedlog drugačije formulacije bi bio : prirodni teren je hortikulturno uređeni dio građevne čestice, bez podzemne gradnje, bez nadzemne gradnje, bez natkrivanja, bez parkiranja, bez bazena, bez teniskih igrališta i sl., a temeljna mu je svrha osiguravanje prirodne upojne površine s ciljem ublažavanja posljedica, odnosno prilagodbe klimatskim promjenama; prirodni teren, ili njegov dio, ne mora se hortikulturno urediti ako je ostavljen u zatečenom stanju koje je bilo u prirodnom ili do-prirodnom obliku. 2. Iz formulacije ''kamp s gradnjom smještajnih jedinica'' odnosno definicije ''smješta u primarnu namjenu T2 u sklopu koje je dozvoljena gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina'' nije jasno na koji način se onda uopće definira u Prostornom planu je li nešto kamp ili hotel. Zapravo proizlazi kako je zakonodavcu potpuno svejedno hoće li se na nekom mjestu graditi kamp ili hotel!? Nije jasno zbog čega se odustalo od postojeće tipologije ugostiteljsko turističke namjene koja jasno razdvaja gdje je planiran hotel (T1), gdje turističko naselje (T2), a gdje kamp (T3), koji svi imaju sasvim drugačiju tipologiju gradnje i drugačiji utjecaj na prostor. 3. Dodatno spominje se pojas 100m od obalne crte koji je definiran i Zakonom, ali u grafičkim simbolima u Prilogu I. Prijedloga Pravilnika ne postoji definiran simbol za liniju ili pojas 100m od obalne crte. Potrebno je dopuniti Prilog I. | Nije prihvaćen | Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), a koja se može planirati i unutar građevinskog područja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Linije ograničenja će biti dio ePlanova eEditora. Pojas 100 m (kao i 25 m) od obalne crte nije dio Pravilnika, jer se ne radi o sadržaju plana koji bi crtao planer, već o podlozi i bit će dostupan u ePlanovi Editoru. |
| 28 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | Komentar na Prilog III. Omogućiti sekundarnu namjenu Suha marina na kopnu (Sm) osim na površinama državnog i područnog (regionalnog) značaja i na površinama lokalnog značaja. To bi trebalo biti omogućeno u poslovnim zonama, kopnenom obuhvatu luka otvorenih za javni promet, ali i pri drugim nekim drugim namjenama, a možda i potpuno samostalno (kao što je parkirališna površina (Pp) samostalna, a ne sekundarna namjena). Obrazloženje: Suha marina na kopnu (Sm) Prijedlogom Pravilnika predviđena je u okviru luka nautičkog turizma što je namijenjeno nautičarima, pri čemu Prijedlog Pravilnika uopće ne uzima komunalni vez u lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja. Potreba za prostorima za smještaj, servis i održavanja plovila lokalnog stanovništva se uopće ne uzima u obzir. | Nije prihvaćen | Sve što predlažete je već omogućeno. U lukama otvorenim za javni promet svih značaja mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru, a sadržajem namjena su u poslovnim i proizvodnim namjenama dopuštena planiranja odlagališta plovnih objekata. |
| 29 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | Komentari na Prilog II. 1. S obzirom na to da se ovim Prijedlogom Pravilnika dozvoljavaju hoteli u poslovnoj namjeni (K), predlaže se dozvoljavanje malih hotela i u proizvodnoj namjeni – prehrambeno-prerađivačkoj (I2). Obrazloženje: Trenutačno je iznimno popularan vinski turizam, te vinarije imaju potrebu pružanja smještajnih kapaciteta kako bi upotpunili svoju ponudu. 2. Neprihvatljiv je način na koji je ugostiteljsko turistička namjena revidirana u ovom Prijedlogu Pravilnika. Nije isto i ne može biti isto planira si negdje graditi kamp ili hotel. Predlaže se zadržavanje nomenklature iz važećeg pravilnika T1-hotel, T2-turističko naselje i T3-kamp. | Djelomično prihvaćen | U proizvodnu namjenu (I1) dodana je mogućnost odabira sekundarne namjene: smještajni prostori/građevine ugostiteljsko-turističke namjene. Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3). Planerska je sloboda određivanja vrste ugostiteljsko-turističkog smještaja/građevine te propisivanja pravila provedbe, no, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima iz područja turizma ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. Slijedom navedenog, odabir vrste građevine ugostiteljsko–turističke namjene moguće je propisati odredbama za provedbu kroz pravila provedbe uz prethodno navedene uvjete. |
| 30 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | Drugi prijedlozi za poboljšanje Priloga I.: 1. Razdvojiti boju mora i unutarnjih voda (na sličan način kao što je razdvojena boja simbola za pomorski promet i promet u unutarnjim vodama), a radi preglednosti. 2. Nije jasno zbog čega su krajobrazi objedinjeni i nepravi se više razlika između prirodni i kulturnih. Na nekim područjima će izgledati kao da je isti hatch/poligon preko hatcha/poligona ukoliko se ne pravi ova razlika. 3. Zaštićeni dijelovi prirode, ekološka mreža i kulturna baština su pretjerano pojednostavljeni. Kod kulturne baštine u planerskom smislu pravi razliku je li neko područje arheološka baština ili neka druga baština. Kod ekološke mreže pravi razliku je li područje sukladno Direktivi o staništima ili Direktivi o pticama. Općenito kartografski prikazi s unificiranim prikazima za zaštitu prirodne i kulturne baštine biti će kaotični i nepregledni. 4. Dodatno smatram potrebnim u sustavu ePlanovi editor predvidjeti mogućnost razdvajanja karata 3. na više njih radi preglednosti. 5. Nije jasno što je s simbolima za gospodarenje otpadom. Za razinu PPU predviđeno je ramo reciklažno dvorište u poslovnoj namjeni. Što je s drugim vidovima gospodarenja otpadom (kompostana, sortiranica, pretovarna stanica itd.)? | Nije prihvaćen | Sve što predlažete je već omogućeno. Unutarnje vode označene su različitom simbologijom od mora. Na svakom poligonu dopušteno je upisivanje naziva. To vrijedi i za krajobraze, i za zaštićene dijelove prirode, kulturnu baštinu i ekološku mrežu koje navodite. Osim toga sustav ePlanovi povezan je s bazama podataka drugih sektora pa se jednostavnim uključivanjem svaki prostorni plan može preklopiti s bazom podataka zavoda za zaštitu prirode, ministarstva kulture, i dr. Ako će biti potrebno, ePlanovi će razdvojiti karte. Gospodarenje otpadom je u podijeljeno na državnu, županijsku i lokalnu razina pa je tako i određeno ovim Pravilnikom. |
| 31 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U Prilog I. osobito su nejasne dvije stvari: 1. Neophodno je jasnije prikazati koje namjene se nalaze u građevinskom području naselja, koje se nalaze u izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a koje su izvan građevinskog područja. Trenutačno je to vrlo nejasno i primijenjen je različit način označavanja za K namjenu u odnosu na T i R namjenu. Za pojedine T i R namjene u nazivu namjene piše kako su u jednom od navedena tri stanja. Za K namjenu u nazivu namjene ništa nije navedeno, dok se uvidom u Prilog III. vidi kako pojedine mogu biti u sva tri stanja. To je užasno zbunjujuće. Mogućnost za jasnije prikazivanje bi bilo uvođenje dodatna indeksacija – na primjer za namjenu KS2 bi bilo: - ukoliko je u izdvojenom građevinskom području izvan naselja KS2 - ukoliko je u građevinskom području naselja KSn2 - ukoliko je izvan građevinskog područja KSi2. 2. Neprihvatljiv je način na koji je ugostiteljsko turistička namjena revidirana u ovom Prijedlogu Pravilnika. Nije isto i ne može biti isto planira si negdje graditi kamp ili hotel. Predlaže se zadržavanje nomenklature iz važećeg pravilnika T1-hotel, T2-turističko naselje i T3-kamp. | Djelomično prihvaćen | Prilog II. ovog Pravilnika će se dopuniti s podatkom koje namjene se mogu planirati u građevinskom području naselja, koje u izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a koje izvan građevinskog područja. Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3). Planerska je sloboda određivanja vrste ugostiteljsko-turističkog smještaja/građevine te propisivanja pravila provedbe, no, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima iz područja turizma ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. |
| 32 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | Prilog I. je neophodno dopuniti s: 1. simbolom za nerazvrstane ceste za razinu PPU Obrazloženje: Na razini PPU je predviđena samo oznaka za ''Ceste lokalnog značaja (L)''. Predmetno su lokalne ceste temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta koja se objavljuje u Narodnim novinama. Međutim, neophodno je predvidjeti simbol za nerazvrstane ceste koje jedinica lokalne samouprave određuje posebnom odlukom i objavljuje u svojem službenom glasilu. Osim toga, bilo bi potrebno imati i simbol i za još jednu nižu kategoriju cesta: ostale ceste / neevidentirane nerazvrstane ceste / šumski putevi i slično. 2. tri različita simbola za Područje opasnosti od poplava, jer Hrvatske vode kao nadležno javnopravno tijelo traže ucrtavanje sukladno karti Opasnosti od poplava koja ima tri scenarija opasnosti: scenarij male, srednje i velike vjerojatnosti. 3. na karte 1.1. i 1.2 dodati opće simbole: granice naselja, linija 1.000 m od obalne linije za razine PPU, GUP, UPU 4. simbolom za liniju 100 m od obalne linije, kao i samu obalnu liniju za razine PPU, GUP, UPU 5. simbolom za izdvojeni dio/izdvojeni bazen luke otvorene za javni promet za razine PPU, GUP, UPU 6. simbolom za građevinski pravac za razinu UPU 7. simbolom za prugu izvan prometa za razinu PPU | Nije prihvaćen | Sve što predlažete je već omogućeno. Na svakom poligonu dopušteno je upisivanje naziva. To vrijedi i za ceste, i za opasnost od poplava i za zone sanitarne zaštite i za sve ostalo što navodite. Granice županija, općina i naselja, i ograničenja u ZOP-u su integrirane u sustavu ePlanovi i eEditor. |
| 33 | Hrvatska komora arhitekata | IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 58. | Sa stručnog je stanovišta potpuno neprihvatljiv stavak 2. koji propisuje da se kod izrade nove generacije prostornih planova obavezno zadržavaju ukupne površine građevinskih područja izvan naselja određene važećim prostornim planovima. Nova generacija prostornih planova trebala bi omogućiti planersku analizu i valorizaciju postojećih građevinskih područja izvan naselja u odnosu na demografske, gospodarske i druge podatke. Nadalje, novom generacijom prostornih planova regionalne razine trebalo bi omogućiti uvođenje novih smjernica za utvrđivanje građevinskih područja izvan naselja (opet temeljem planerske analize i valorizacije) što bi se onda trebalo reflektirati i na novu generaciju prostornih planova lokalne razine. (Napominjemo i kako javna i društvena namjena do sada u planovima uglavnom nije bila planirana kao izdvojeno građevinsko područje što je sada Zakonom omogućeno). Nije jasno kako je ova odredba provediva u odnosu na članak 43. stavak 6. kojim je propisano da izdvojeno građevinsko područje izvan naselja za koje u određenom roku od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje. Dodatno, navedeno je protivno zakonu! Zakonom (čl. 62. st. 2. prijelaznih i završnih odredbi Zakona) je propisano da se do donošenja DPPR-a planovima lokalne razine određuju i propisuju samo uvjeti provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja, a ovdje se predlaže planiranje svih TEMA državne i županijske razine. | Djelomično prihvaćen | Stavkom 2., članka 58. ovog Pravilnika osigurava se kontinuitet prostornog uređenja što je obveza određena člankom 53. stavkom 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju.Naime, člankom 58., stavkom 2. Pravilnika detaljnije se određuje način na koji se zadržava kontinuitet prostornog uređenja, a slijedom planerske analize i valorizacije postojećeg stanja i novonastalih potreba, moguće su izmjene i dopune prostornih planova sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.Vezano na činjenicu da Državni plan prostornog razvoja još nije donesen, MPGI stvara mogućnost za prijelazno razdoblje.Stavak 3. članka 58. briše se jer je isto već određeno člankom 62. stavcima 1. i 2. prijelaznih i završnih odredaba izmjena i dopuna Zakona (NN 67/23). |
| 34 | Hrvatska komora arhitekata | Članak 47., Članak 49. | Upozoravamo da je člankom 53. Zakona propisano da prostorni PLAN sadrži odredbe za provedbu, grafički dio i obrazloženje. Odluka o donošenju prostornog plana objavljuje se u službenom glasniku. Ovakvom definicijom Odluke o donošenju u čl. 49. stavku 2. ispada da se i grafički dio plana objavljuje u službenom glasniku, jer je sastavni dio Odluke o donošenju. | Nije prihvaćen | Sve navedeno je već omogućeno. Objava Odluke o donošenju prostornog plana imat će poveznice (link) na digitalni elaborat prostornog plana. |
| 35 | Hrvatska komora arhitekata | VIII. STANDARD ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA I ELEKTRONIČKI STANDARD PROSTORNIH PLANOVA, Članak 47. | Predlaže se odustajanje od donošenja Pravilnika jer predložena rješenja nisu stručno utemeljena. U sustavu prostornog planiranja već neko vrijeme, kao posljedica primjene novih tehnologija, zamjetna je tendencija da se u provedbi planovi tumače u mjerilu i na podlogama na kojima nisu izvorno izrađivani. Ovakva fleksibilnost koju Pravilnik ostavlja u pogledu primjene različitih kartografskih podloga morala bi pratiti i ograda o načinu provedbe odnosno, svaki bi prostorni plan trebao imati definiranu temeljnu podlogu na kojoj je izrađivan njegov grafički dio i koja je jedina podloga na kojoj se može tumačiti njegova provedba dok bi se ostale podloge u provedbi morale moći koristiti samo informativno. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju. Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Prostorni plan se izrađuje na najboljoj podlozi koja je dostupna u modulu ePlanovi Editor. Optimalno mjerilo podloge i vrsta karte na kojoj se određuju stručna rješenja određena je za analogni ispis. Provedba planova nije predmet ovog Pravilnika. Svaki prostorni plan ima u Prilogu IV. – Kartografski prikazi definirano mjerilo ispisa kartografskih prikaza, a prilikom same izrade plana stručni izrađivač ima mogućnost izbora podloge, koju će birati u odnosu na vrstu plana i detaljnost razrade u skladu sa stručnim uzancama i tehničkim mogućnostima ePlanovi Editora. |
| 36 | Hrvatska komora arhitekata | Članak 38., Članak 45. | Ostaje potpuno nejasno temeljem kojih se stručnih kriterija jedna zastarjela norma (udaljenost H/2) uvodi i u novi Pravilnik i to na selektivni način tako da se primjenjuje samo za zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene. | Djelomično prihvaćen | U ovom slučaju propisuju se minimalne udaljenosti u svrhu podizanja kvalitete i sigurnosti stanovanja. Vezano za propisivanje udaljenosti građevina ostalih namjena mijenjaju se odredbe ovog članka. |
| 37 | Hrvatska komora arhitekata | Članak 38., Članak 42. | Članak se odnosi na temu koju nije potrebno razrađivati Pravilnikom. Potpuno je nejasno zašto se od cijelog niza turističkih namjena planiranih ovim Pravilnikom (a i stvarnih pojava u prostoru) propisuju kriteriji samo za robinzonski turizam. | Nije prihvaćen | Robinzonski turizam je posebni i jedini oblik turističke ponude kojeg je temeljem Zakona dopušteno planirati izvan građevinskog područja i za koji nisu Zakonom propisani načini planiranja i uvjeti uređenja. Stoga je od osobite važnosti upravo ovim Pravilnikom dati određena ograničenja za planiranje, a prostornim planom će se propisati ostale odredbe. |
| 38 | Hrvatska komora arhitekata | Članak 38., Članak 41. | Dok je uvođenje prostornih standarda i kriterija za planiranje načelno pohvalno, potpuno je nejasno na kojim se stručnim podlogama temelje ovdje predloženi standardi, kriteriji i smjernice. Smatramo također da je upitna njihova provedba u odnosu na bitno različite karaktere prostora u Hrvatskoj. (Primjerice, kako u ruralnim prostorima osigurati predloženu udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja? Nadalje, nadležno Ministarstvo u takvim prostorima potiče centralizaciju škola i prijevoz do središnje škole, dok su ovi standardi potpuno suprotni). Ukazujemo na štetnost ovakvih pokušaja rješavanja standarda planiranja u ovako netransparentnom postupku donošenja ovog Pravilnika te predlažemo da se isto ostavi za rješavanje na drugim razinama (stručne smjernice, smjernice državnog plana, smjernice planova regionalne razine) što obavezno mora uključivati relevantne stručne podloge i širu stručnu raspravu. Posebno smatramo problematičnim propisivanje „preporuka“ i „smjernica“ u propisu koji se obvezno provodi. (ako je nešto preporuka ili smjernica onda nije obvezujuće, a time mu nije ni mjesto u pravilniku). | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju. Obveza propisivanja prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Slijedom tih rasprava utvrđeno je da se neki parametri određuju kao smjernice i preporuke do izrade sektorskih analiza i studija. |
| 39 | Hrvatska komora arhitekata | Članak 38., Članak 40. | Suvišan članak. Radi se o smjernicama zaštite prostora koje su dio planerskog procesa, i mogu eventualno biti dio DPPR-a ili plana regionalne razine; a nikako nije tema koju treba razrađivati Pravilnikom. | Nije prihvaćen | Radi se o smjernicama koje se prenose iz postojećih pravilnika, a važne su za usmjerenje prilikom planiranja prostora na svim razinama. |
| 40 | Hrvatska komora arhitekata | VI. PROSTORNI STANDARDI I KRITERIJI ZA PLANIRANJE, Članak 38. | Stavci 1. i 4. su neprovedivi. Osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi (do sada P1) te one šume koje se navode u stavku 4. ovog Pravilnika se sukladno Zakonu od sada trebaju prikazivati samo u DPPR-u, transformacijom se ne utvrđuju PPUG/O-om (jer PPUG/O-om se temeljem članka 62. stavka 2. prijelaznih odredbi Zakona mogu odrediti i propisati samo uvjeti provedbe zahvata u prostoru i građevina državnog i županijskog značaja, a ne i osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi te zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja). Nakon obavljene transformacije se stari planovi stavljaju van snage što znači da do donošenja DPPR-a više ni jednim planom neće biti utvrđene ove površine! | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje kriterije za određivanje osobito vrijednog i vrijednog zemljišta. Do donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornih planova županija i Prostornog plana Grada Zagreba u skladu s ovim Pravilnikom teme državne i županijske razine planiraju se u svim prostornim planovima. Kod izrade prostornih planova prema ovom Pravilniku koriste se podaci iz važećih prostornih planova. Vezano za poljoprivredne površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao P1, P2, P3 prevode se na sljedeći način: P1 = osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P2 = vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P3 = ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi. Isto vrijedi sve dok se ne odrede novi podaci sukladno posebnom propisu. Vezano za površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao PŠ, Š1, Š2 i Š3 prevode se na sljedeći način: PŠ = ostalo zemljište, Š1 i Š3 = zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja, Š2 = ostalo zemljište namijenjeno šumi. |
| 41 | Hrvatska komora arhitekata | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću izgrađenosti, Članak 37. | Odredba je neprovediva. U nijednom planu u trenutnom sustavu prostornog planiranja nije predviđen plan parcelacije, tako da je ovaj prostorni pokazatelj neprimjenjiv jer je baziran na planiranom broju građevnih čestica. Taj broj, kao i realizirani koeficijent izgrađenosti, ovisit će o vrsti građevine koja će se u pojedinoj planiranoj zoni zaista i graditi te ga je u trenutnom sustavu prostornih planova nemoguće iskazati čak i kao približnu vrijednost. | Nije prihvaćen | Prostorni pokazatelj za gustoću izgrađenosti ovim Pravilnikom propisan je kao ostali prostorni pokazatelj, a ne obvezni. Isto je potrebno u cilju kvalitetnog planiranja određenog prostora, odnosno provjere stručnih rješenja iz prostornih planova vezano za definiranje obveznih prostornih pokazatelja i planiranih veličina građevnih čestica. |
| 42 | Hrvatska komora arhitekata | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | Predlaže se odustajanje od donošenja Pravilnika jer predložena rješenja nisu stručno utemeljena. Primjedbu navodimo ovdje, ali vezana je i na prethodne članke (34. i dalje) a tiče se činjenice da se ovakvim definiranjem obveznih prostornih pokazatelja u potpunosti ignoriraju činjenice da je turizam glavna gospodarska djelatnost u Hrvatskoj, da se turizam u zadnjih tri desetljeća ubrzano i nekontrolirano razvija upravo unutar građevinskih područja naselja te da posebno u obalnom dijelu Hrvatske postoje naselja koja su znatno izložena negativnom utjecaju turizma na prostor i lokalnu infrastrukturu. Predloženi prostorni pokazatelji međutim odnose se samo na gustoću stanovništva/stanovanja, djelomično uzimaju u obzir teret zaposlenih na nekom području ali u potpunosti zanemaruju opterećenje koje proizlazi iz turističkih djelatnosti na određenom prostoru. Nažalost, ovo je još jedan pokazatelj opasnosti donošenja ovakvog Pravilnika u proceduri koja ne uključuje širu stručnu raspravu kojom bi se mogle riješiti ovakve sustavne pogreške. | Djelomično prihvaćen | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti mogu se koristiti za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja. Prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije u postupak dimenzioniranja infrastrukture uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i dnevne i sezonske migracije. Stavak 4. mijenja se i glasi: „ U planirani broj stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, u svrhu dimenzioniranja infrastrukture, uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i povremene korisnike prostora (dnevne i sezonske migracije).“ |
| 43 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA | Osim smjernica za izradu detaljnijih planova uređenja potrebno je omogućiti i propisivanje mjera provedbe do donošenja tog plana, odnosno zabranu gradnje u obuhvatima predloženih planova do njihovog donošenja. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Pravilnika. |
| 44 | Hrvatska komora arhitekata | Uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, Članak 17. | Članak je nepotreban jer se podrazumijeva (sve je već propisano posebnim propisom). | Nije prihvaćen | Smatramo da je korisno naglasiti pozivanje na propis iz područja prostornog uređenja. |
| 45 | Hrvatska komora arhitekata | Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru, Članak 11. | Nastavno na komentar na članak 9, ponovo pozivamo na uvođenje i razvoj sustava takvih provedbenih prostornih planova koji će u grafičkom dijelu plana propisivati osnovne elemente urbanističke kompozicije, kojima bi između ostalog bili definirani i način gradnje te elementi poput građevinskog pravca ili najmanje udaljenosti građevine od granica čestice. Bez ponovnog uvođenja takvih planova (i mjera njihove provedbe) neće biti pomaka u ovoj razini prostornog planiranja. Propisivanje načina gradnje samo u tekstu vodi neredu u prostoru i konfliktnim situacijama jer polazi od uvjeta provedbe zahvata samo na jednoj čestici bez sagledavanja međusobnih odnosa pojedinih građevina što su osnove urbanizma. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Pravilnika. |
| 46 | Hrvatska komora arhitekata | Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru, Članak 9. | Predlaže se odustajanje od donošenja Pravilnika jer predložena rješenja nisu stručno utemeljena. Hrvatska komora arhitekata već duže vrijeme upozorava na probleme provedbene razine prostornih planova koji su potpuno zanemareni u našem sustavu prostornog uređenja. Godinama pozivamo na razvoj sustava takvih provedbenih prostornih planova koji će u grafičkom dijelu plana propisivati osnovne elemente urbanističke kompozicije: parcelaciju, površine za izgradnju, regulacijske i građevinske linije i druge osnovne urbanističke elemente. Bez ponovnog uvođenja takvih planova (i mjera njihove provedbe – primjerice urbane komasacije) neće biti pomaka u ovoj razini prostornog planiranja. Stoga posebno rastužuje činjenica da Ministarstvo predlaže da se „oblik građevne čestice propisuje opisno“ jer to je pokazatelj potpunog nerazumijevanja osnova planerske struke kao i sustavnog ignoriranja prijedloga koji godinama dolaze iz stručnih krugova. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog pravilnika. |
| 47 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 8. | Zaštićene povijesne cjeline nalaze se i u obuhvatima drugih prostornih planova lokalne razine (prostorni plan uređenja grada/općine, generalni urbanistički plan) koji bi također morali imati pravila provedbe za zaštićene povijesne cjeline. Napominjemo i da predloženo nije u skladu s Metodologijom izrade nove generacije konzervatorskih podloga kojom izrada podloge ne završava na analizi postojećeg stanja već je nužno analizirati i planiranu namjenu što zahtijeva interakciju konzervatora i planere, odnosno paralelnu izradu. To se podudara s tezom HKA koja već godinama zagovara uvođenje novog tipa urbanističkog plana uređenja - konzervatorsko-urbanistički plan zaštićene povijesne cjeline – koji ovim Pravilnikom uopće nije predviđen ni razrađen! | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE. |
| 48 | Hrvatska komora arhitekata | NAMJENA PROSTORA, Članak 6. | Predlaže se odustajanje od donošenja Pravilnika jer predložena rješenja nisu stručno utemeljena. Spajanje primarnih i sekundarnih namjena je ograničeno Pravilnikom, što ne uvažava stvarne potrebe stanja na terenu i ograničava mogućnosti planiranja (npr. nije moguće planirati helidrom uz javnu i društvenu namjenu -zdravstvenu D3). | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. U konkretnom primjeru helidrom je prepoznat kao prateća namjena zdravstvenoj namjeni i već je ugrađen u samu odredbu za zdravstvenu namjenu. |
| 49 | Hrvatska komora arhitekata | III. SADRŽAJ NAMJENA I NAČIN PROPISIVANJA UVJETA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 5. | Predlaže se odustajanje od donošenja Pravilnika jer predložena rješenja nisu stručno utemeljena. Članak 5. ilustracija je kako je Pravilnik usmjeren na provedbu a bez da uzima u obzir osnovne postulate planerske discipline. Nejasno je kako se misli da prostorni plan - ovisno o zahvatu u prostoru - pojedinačno (?) propisuje posebne uvjete i posebne mjere? Prostorni plan naime može takve mjere propisati samo za određene prostorne cjeline. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Prema članku 22. Pravilnika posebni uvjeti propisuju se za područja utvrđena prostornim planom uz postojeću ili planiranu infrastrukturu. Područja posebnih uvjeta određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem zaštitnih prostora ili koridora uz postojeću i planiranu infrastrukturu, a proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnog tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su propisani samim prostornim planom, a propisuju uvjete provedbe infrastrukture i/ili posebne uvjete (režime, ograničenja) u svrhu njihove zaštite odnosno zaštite okolnih građevina i površina. Prema članku 23. Pravilnika posebne mjere propisuju se za područja posebnih vrijednosti, područja posebnih ograničenja te područja posebnog načina korištenja. Područja posebnih mjera određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja, zona, prostora, površine ili koridora, a proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnih tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su mjere propisane samim prostornim planom. |
| 50 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, II. POJMOVNIK PROSTORNOG UREĐENJA | Predlaže se odustajanje od donošenja Pravilnika jer je predloženi pojmovnik prostornog uređenja manjkav i zahtijeva ozbiljnu stručnu raspravu koja nije provedena. Hrvatska komora arhitekata pozdravlja pokušaj da se ujednače pojmovi koji se koriste u prostornom planiranju, ali smatramo da to treba biti definirano u širokom dijalogu s predstavnicima arhitektonske i planerske struke. Donošenje pojmovnika prostornog uređenja koji se predlaže Pravilnikom BEZ ŠIRE STRUČNE RASPRAVE (koja je ograničena samo na mogućnost sudjelovanja u e-savjetovanju) je pogrešno i moguće štetno, a posljedice u ovom trenutku nije moguće predvidjeti. Navodimo ilustrativne primjere potencijalno problematičnih definicija uz napomenu da sustavna analiza i stručna rasprava nisu mogle biti provedene u ovako kratkom vremenu: definicija javnih zelenih površina nije sveobuhvatna; nije jasno je li vidikovac samo lokacija ili i građevina; definicija urbanog područja je problematična i stručno neutemeljena; nejasni su kriteriji kojim je definiran kosi teren; privezište je manjkavo definirano po vrsti i položaju; trgovačka namjena (koja u nekim oblicima ima znatan utjecaj na prostor) ostaje nedovoljno definirana samo kao podkategorija građevina poslovne namjene; reciklažno dvorište je nejasno definirano samo kao podkategorija građevina komunalno-servisne namjene što će dovesti do problema u provedbi; dijelovi građevina koji se odnose na elemente krova ne uvažavaju regionalne specifičnosti Hrvatske; definicija konačno uređenog i izravnanog terena ne omogućuje gradnju građevina većih gabarita na kosim terenima itd, itd. Preispitati ovako detaljno razrađivanje pojmovnika u odnosu na dosada uvriježene i korištene pojmove, posebice u odnosu na prostorne planove koji su na snazi kod kojim bi svaka izmjena uvelike promijenila način provedbe (primjerice regulacijski pravac nije u odnosu na javnu površinu nego na prometnu površinu). Također se uvodi nova terminologija za ugostiteljsko-turističke građevine (T1, T2 i T3 su bili i definirani ranijim Zakonima, ali i PPŽ-ovima, sada je T1 u naselju i nema ga kao IGP). IZRAŽAVAMO NAJDUBLJU ZABRINUTOST DA SE ZAKONODAVAC UPUŠTA U POKUŠAJ DEFINIRANJA OVAKO VAŽNIH POJMOVA BEZ PRETHODNO PROVEDENE SVEOBUHVATNE STRUČNE RASPRAVE! | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Vezano za javne zelene površine vidjeti odgovor pod br. 42. Vezano za vidikovac isti se prema ovom Pravilniku smatra lokacijom. Definicije urbanog područja i kosog terena utvrđene su na stručnoj radnoj skupini. Vidi odgovor pod br. 40. Pojmovi čije definicije po posebnom propisu odgovaraju potrebama prostornog planiranja nisu prepisivane u Pravilnik, pojam reciklažnog dvorišta postoji i samostalno, a ne samo kao podkategorija, oblikovanje krova propisuju se u postupku planiranja pravilima provedbe uvažavajući regionalne specifičnosti. Za definiranje pojmova korištena je stručna literatura, dobri primjeri važećih prostornih planova i stručne rasprave. Većina pojmova nastavlja se na dosadašnje propise. Odstupanja su u svrhu pojednostavljivanja pojmova (npr, ponuđeno je tri oblika ugostiteljsko-turističke namjene: u građevinskom području naselja, s gradnjom i bez gradnje u izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a planerskom procesu se ostavlja sloboda biranja vrste smještaja). |
| 51 | Hrvatska komora arhitekata | Primjena pravilnika, Članak 2. | Predlaže se odustajanje od donošenja ovakvog Pravilnika jer je zamišljeni sustav transformacije prostornih planova neprovediv. Upozoravamo na zabrinjavajuću činjenicu da donošenje ovog Pravilnika kasni već 9 godina, da je nacrt Pravilnika pripremljen bez nužnih konzultacija s pripadnicima planerske struke te se sada ubrzano donosi uz obrazloženje da o njegovom donošenju ovisi realizacija ciljeva zacrtanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Mišljenja smo da je cilj „C2.3. Digitalna transformacija društva i javne uprave“ / komponenta „C2.3. R3-I7 Unapređenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju“ NPOO-a također trebao biti definiran u dijalogu s predstavnicima struke. Navedenom je komponentom planirano u razdoblju 6/2021. - 2/2026. izraditi ili transformirati u novi sustav „prostornih planova nove generacije“ preko 570 prostornih planova državne, županijske i lokalne razine. Sami naziv „prostorni planovi nove generacije“ je stručno neutemeljen budući da je aktivnost zamišljena kao postupak digitalizacije (primjene novog Pravilnika u postupcima izmjena i dopuna ili transformacije postojećih planova) usmjeren na PREVOĐENJE STARIH PLANOVA U NOVI SUSTAV ZAMIŠLJEN OVIM PRAVILNIKOM. Upozoravamo da je prosječna starost prostornih planova u Hrvatskoj između 15 i 20 godina te da je ovu priliku trebalo iskoristiti za izradu novih prostornih planova koji bi bili temeljeni na novim stručnim podlogama i koji bi jedino tako zavrjeđivali biti nazvani prostornim planovima nove generacije. Također, ovom prilikom izražavamo zabrinutost da ostvarenje cilja iz NPOO-a uopće nije moguće jer velikim dijelom počiva na pojmu transformacije prostornih planova koji je uveden zadnjim izmjenama Zakona o prostornom uređenju. Međutim, postupak transformacije nema planiran postupak ocjene da li je transformacija uopće moguća i stručno utemeljena te stavlja dodatnu odgovornost na stručne izrađivače i županijske zavode za prostorno uređenje koji moraju izdati mišljenje da je transformacija obavljena sukladno zakonskim propisima. Nije jasno TKO utvrđuje je li neki plan usklađen s prostornim planom više razine i /ili šireg područja, i u kojem dijelu poslovnog procesa (stručni izrađivač u pravilu se odabire tek po donošenju odluke o izradi/transformaciji). Nisu riješene situacije da se tek naknadno, u već pokrenutom postupku transformacije, utvrdi da je plan (u nekom dijelu) neusklađen s prostornim planom više razine i /ili šireg područja. Izražavamo bojazan da zamišljena transformacija u širem obimu uopće nije moguća zato što ne uključuje postupak javne rasprave a novi sustav koji se uvodi ovim Pravilnikom (posebno u pogledu ovako detaljno definiranog pojmovnika, svih namjena površina i prostornih pokazatelja) ne garantira da takav postupak neće imati obilježja izmjena i dopuna prostornih planova. Sa žaljenjem možemo konstatirati da se ovime kao društvo upuštamo u postupak koji ima malih izgleda da bude uspješno proveden a počiva na ideji velike angažiranosti i odgovornosti članova Hrvatske komore arhitekata. Sa žaljenjem možemo konstatirati da se ovime kao društvo upuštamo u postupak koji je osuđen na propast, a počiva na ideji prebacivanja odgovornosti gotovo isključivo na izrađivače prostornih planova - članove Hrvatske komore arhitekata. Ono što je najporaznije je da rezultat u konačnici neće doprinijeti kvalitativnom unaprjeđenju prostornih planova već će se znatni resursi uložiti u prilagodbu starih prostornih planova novim informatičkim rješenjima. | Nije prihvaćen | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Vezano na činjenicu da Državni plan prostornog razvoja još nije donesen, MPGI stvara mogućnost za prijelazno razdoblje čime želi zadovoljiti i zahtjevima stručne javnosti. Naime, u konačnom cilju stvaranja nove generacije prostornih planova, MPGI predlaže međukorak u kojem važeći prostorni planovi, uvođenjem GIS tehnologije kroz postupak transformacije ili izmjene i dopune, postaju stvarno digitalni i ujednačeni te time čitljiviji, pretraživi, usporedivi i osnova za konačni sustav nove generacije prostornih planova. Kod transformacije se postojeća stručna rješenja zadržavaju (namjena i način korištenja prostora /površina, uvjeti i način uređenja istih, prostorni pokazatelji i sl.). Nositelj izrade donosi Odluku o transformaciji, pri čemu uz osnovnu analizu važeće prostorno planske dokumentacije može utvrditi osnovanost pokretanja postupka transformacije sukladno Zakonu. Prilikom izrade transformacije prostornog plana ne moraju se koristiti pojmovi određeni novim Pravilnikom, ali se određuju analogne namjene (teme) određene Pravilnikom. Prostorni plan koji je usklađen s planom višeg reda može se transformirati. Prostorni plan koji nije usklađen s planom višeg reda može ići u postupak izmjena i dopuna prilikom kojih može biti usklađen s novim Pravilnikom. Stručna upravna tijela nositelja izrade pripremaju odluke o izradi/transformaciji prostornog plana. Ukoliko se u postupku izrade transformacije utvrdi da prostorni plan nije usklađen s planom više razine i šireg područja iste razine, transformacija se obustavlja i donosi se nova odluka o izradi izmjena i dopuna. Svakim postupak izrade izmjene i dopune prostornog plana može doprinijeti kvalitativnom unaprjeđenju tog prostornog plana. |
| 52 | Hrvatska komora arhitekata | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Predlaže se odustajanje od donošenja ovakvog Pravilnika jer je sa stručnog stanovišta neprihvatljiv pokušaj normiranja sadržaja svih namjena u podzakonskom aktu koji ograničenim i nefleksibilnim informatičkim sustavom zadire su samu bit planerskog procesa. Hrvatska komora arhitekata pozdravlja nastojanja da se ujednače standardi prostornih prikaza u prostornim planovima svih razina. Također pozdravljamo činjenicu da se u sustav prostornog planiranja sustavno uvodi obvezna upotreba GIS alata. Pozdravljamo i pokušaj da se ujednače pojmovi koji se koriste u prostornom planiranju. Hrvatska komora arhitekata istovremeno smatra kako je koncept i smjer razvoja ovog Pravilnika pogrešan i ne doprinosi rješavanju ključnih problema u prostornom planiranju u Hrvatskoj. Pravilnik je, umjesto rješavanja nagomilanih problema u samoj srži sustava prostornog planiranja nepotrebno usmjeren i bavi se gotovo isključivo informatičkim rješenjima. Osnovna premisa Pravilnika je standardizacija koja vodi olakšavanju provedbe prostornih planova (što samo po sebi nije loše), ali bez razumijevanja glavnih problema sustava prostornog planiranja, bez razumijevanja procesa analize i planiranja prostora te izrade prostornih planova i bez razumijevanja osnovnih postulata planerske struke. Posljedično, prijedlogom Pravilnika se u dijelu sveopćeg i nepotrebno detaljnog normiranja mogućih namjena, njihovih kombinacija i načina prikaza nepotrebno ograničava i komplicira planerski proces što je sa stručnog gledišta potpuno neprihvatljivo. Ponovno upozoravamo na činjenicu da članovi planerske struke nisu imali mogućnost testiranja Pravilnika i sustava e-Planovi Editor. Istovremeno, gotovo je sigurno da predložene kombinacije koje su predložili državni službenici (primjerice šest tipova stambene namjene, pet tipova ugostiteljsko-turističkih namjena) ne mogu biti odgovor na sve prostorne potrebe svih prostora u državi. Prijedlog Pravilnika nepotrebno propisuje sadržaj svih namjena u prostornim planovima te ograničenim i nefleksibilnim informatičkim sustavom zadire su samu bit planerskog procesa. Pokušaj rješavanja složenih prostornih problema heterogenih prostora naše države (urbana područja, ruralna područja, razvijeni i nerazvijeni krajevi, obalna područja, nizinska područja, brdsko-planinska područja, područja ugrožena pritiscima turizma….) potpunim ujednačavanjem namjena u stručnom je pogledu krajnje pogrešna, a u provedbi upitna i sa za sada nesagledivim posljedicama. Definiranje pojedinih namjena treba biti dio planerskog procesa a definira se ovisno o analizi stanja i potreba pojedinog prostora, ali i sukladno umješnosti i kreativnosti pojedinog planerskog tima što garantira i razvoj struke. Navedeno se ovakvim prijedlogom Pravilnika nepotrebno ograničava. Izradom ovoga prijedloga pravilnika i razradom pratećeg informacijskog sustava uložen je veliki napor da se cijeli postojeći sustav prostornog planiranja interpretira računalnim putem, ali su se u tom pokušaju marginalizirali ili potpuno izgubili temelji prostornog planiranja. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu.Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Teško nam je pretpostaviti bez da ste specificirali za koju konkretnu namjenu niste našli odgovarajuću namjenu u ovom prijedlogu Pravilnika. U ožujku 2023. godine na sastanku s predstavnicima Hrvatske komore arhitekata, a u svrhu omogućavanja testiranja Pravilnika su dane aktualne vjerodajnice za pristup eEditoru. Postupak javnog savjetovanja o Pravilniku provodi se sukladno važećim propisima u aplikaciji eSavjetovanje kojom se omogućava zainteresiranoj i stručnoj javnosti aktivno sudjelovanje u njihovom donošenju. |
| 53 | Hrvatska komora arhitekata | PRAVILNIK, I. UVODNE ODREDBE | Hrvatska komora arhitekata izražava najdublju zabrinutost zbog činjenice da se ovaj Pravilnik o prostornim planovima, kojim se u potpunosti mijenjaju standardi izrade prostornih planova, donosi bez provedenih testiranja i konzultacija s arhitektonskom strukom i uz ignoriranje višegodišnjih upozorenja prostornih planera da je ovako koncipiran Pravilnik nestručan, zasnovan na pogrešnim zamislima te da neće doprinijeti rješavanju nagomilanih problema u prostornom planiranju u Hrvatskoj. Pravilnik o prostornim planovima koji je trenutno u postupku e-Savjetovanja rezultat je cca 10 godina rada Ministarstva na temi „planova nove generacije“, koji se temelji na odredbama Zakona o prostornom uređenju koji je donesen 2013. godine, a temeljem kojega u 10 godina provedbe nije donesen niti jedan novi prostorni plan. Prilikom donošenja ali i tijekom deset godina pokušaja provedbe aktualnog Zakona Hrvatska komora arhitekata je upozoravala da je koncept prostornog uređenja uveden tim Zakonom stručno neutemeljen i neprovediv. Hrvatska komora arhitekata već godinama naglašava kako nam je potreban novi, suvremeni sustav prostornog uređenja, koji uključuje i izradu novog zakonodavnog okvira – te smo s tim ciljem razvijali Teze za izmjenu zakonodavnog okvira iz područja prostornog uređenja, upućene ministarstvu 2020. godine. Ministarstvo je, posljednjih mjeseci, ukazalo kako planira započeti izradu novog Zakona, što svakako podržavamo ukoliko će isti biti donesen u dijalogu s predstavnicima arhitektonske struke. Kontinuirano ignoriranje stručnih mišljenja, prijedloga i primjedbi u procesu izrade Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju, dovelo je do ostavki članova Savjeta prostornog uređenja Ministarstva u listopadu 2022. godine te otvorenog pisma Ministru najznačajnijih arhitektonskih organizacija u prosincu 2022., zbog nemogućnosti komunikacije s Ministarstvom oko prijedloga novog zakonskog propisa. Iako je sadašnji ministar Bačić otvorio stručnu komunikaciju s arhitektonskom strukom o predmetnom zakonu, izmijenjeni zakon nije riješio probleme suštinske naravi iz lošeg zakona iz 2013.g. Nažalost, moramo utvrditi da se ključni problemi iz donošenja lošeg Zakona o prostornom uređenju, nastavljaju i ponavljaju i u donošenju ovog Pravilnika. Zabrinjavajuće je da, prilikom izrade ovog Pravilnika, nisu pravovremeno konzultirane stručne arhitektonske organizacije i nisu dostavljene vjerodajnice za testiranje sustava e-Planovi Editor. Stručne organizacije mogle su se očitovati prvi puta tek u fazi ovog e-Savjetovanja, što smatramo potpuno neprihvatljivim. Zabrinjavajuće je da donošenje ovog pravilnika ovoliko kasni. Ovaj pravilnik se donosi u trenutku kada je već evidentno kako je i koncept zakona iz 2013. godine neprovediv i štetan i kada je jasno da je novi zakon neophodan, a njegova izrada već najavljena od strane ministarstva. Smatramo da se ovaj proces, potpuno pogrešno, naziva „izrada planova nove generacije“. On je, zapravo, digitalizacija postojećih planova odnosno prevođenje starih planova, od kojih su neki stari čak 20-tak godina, u novi računalni modul e-Planovi. Republici Hrvatskoj treba novi, suvremeni Zakon o prostornom uređenju, a tek nakon toga izrada planova nove generacije kao kvalitativno novih prostornih planova. Priprema za izradu ovog Pravilnika bila je manjkava, bez prethodno utvrđene metodologije, okvira, potreba, studija i analiza. Hrvatska komora arhitekata je bila u taj složeni proces uključena isključivo putem radne skupine u čijem radu se sustavno zanemarivalo obraditi niz prepoznatih problema na koje su naše predstavnice opetovano upozoravale. Rad radne skupine prekinut je 2020. godine nakon čega je Ministarstvo nastavilo samostalni rad na Pravilniku, bez mogućnosti sudjelovanja predstavnika HKA. Ministarstvo je u nastavku naručilo testiranja nacrta Pravilnika kroz sustav e-Planovi Editor od nekoliko pravnih osoba ovlaštenih za izradu prostornih planova. U tom procesu nije bilo mogućnosti sudjelovanja predstavnika stručnih institucija i udruga. Unatoč traženju Hrvatske komore arhitekata u nekoliko navrata, rezultati testiranja nikada nisu javno objavljeni. Na sastanku u ministarstvu 28. ožujka 2023. godine predstavnicima HKA-a obećano je da će stručna javnost imati mogućnost testiranja aplikacije za izradu prostornih planova prije slanja Pravilnika u e-savjetovanje. To obećanje nije ispunjeno. Pristup sustavu e-Planovi Editor predstavnici struke dobili su, nakon višekratno ponavljanog zahtjeva, tek u tijeku javnog savjetovanja, 25. kolovoza 2023. te se kroz ovaj kratak period nije bilo moguće sustavno očitovati na cjelokupan sustav razvijen na temelju ovog Pravilnika. Stoga je moguće očitovati se načelno, na razini općih komentara, odnosno kroz načelne primjedbe na pojedine članke. Budući da je izrada novog Zakona već najavljena od strane Ministarstva, smatramo neprihvatljivim da se sada donosi Pravilnik koji se temelji na zakonskim rješenjima od prije 10 godina za koja kontinuirano upozoravamo da su loša, neprovediva i stručno upitna. U nastavku dajemo opće komentare na prijedlog Pravilnika o prostornim planovima: 1. Tehnički aspekti sustava Hrvatska komora arhitekata pozdravlja nastojanja da se ujednače standardi prostornih prikaza u prostornim planovima svih razina. Također pozdravljamo činjenicu da se u sustav prostornog planiranja sustavno uvodi obvezna upotreba GIS alata. Hrvatska komora arhitekata istovremeno smatra kako je koncept i smjer razvoja ovog Pravilnika pogrešan i ne doprinosi rješavanju ključnih problema u prostornom planiranju u Hrvatskoj. Izradom ovoga prijedloga pravilnika i razradom pratećeg informacijskog sustava uložen je veliki napor da se cijeli postojeći sustav prostornog planiranja interpretira računalnim putem, ali su se u tom pokušaju marginalizirali ili potpuno izgubili temelji prostornog planiranja. 2. Normativni aspekti sustava (namjene/pojmovnik) Normiranje namjena, u predloženom obliku, ne može „pokriti“ sve potrebe područja RH koje je izrazito heterogeno i uključuje različite geografske, povijesne, kulturne, socijalne i gospodarske cjeline koje zahtijevaju pažljivu analizu i propisivanje namjena. Prijedlog Pravilnika nepotrebno propisuje sadržaj svih namjena u prostornim planovima te ograničenim i nefleksibilnim informatičkim sustavom zadire su samu bit procesa prostornog planiranja. HKA smatra kako definiranje pojedinih namjena treba biti dio planerskog procesa a ne podzakonskog akta. Hrvatska komora arhitekata pozdravlja pokušaj da se ujednače pojmovi koji se koriste u prostornom planiranju, ali smatramo da to treba biti definirano u širokom dijalogu s predstavnicima arhitektonske i planerske struke. Donošenje pojmovnika prostornog uređenja koji se predlaže Pravilnikom BEZ ŠIRE STRUČNE RASPRAVE (koja je ograničena samo na mogućnost sudjelovanja u e-savjetovanju) je pogrešno i moguće štetno, a posljedice u ovom trenutku nije moguće predvidjeti. Dok je uvođenje prostornih standarda i kriterija za planiranje načelno pohvalno, potpuno je nejasno na kojim se stručnim podlogama temelje standardi, kriteriji i smjernice predloženi Pravilnikom. Predlažemo da se odustane od normiranja prostornih standarda u Pravilniku te da se isto ostavi za rješavanje na drugim razinama (stručne smjernice, smjernice državnog plana, smjernice planova regionalne razine) što obavezno mora uključivati relevantne stručne podloge i širu stručnu raspravu. 3. Transformacija i „planovi nove generacije“ HKA smatra da pojam „planovi nove generacije“ nije ispravan, jer se u naravi radi o prevođenju starih planova u novi sustav ePlanovi, odnosno o svojevrsnoj digitalizaciji postojećih planova korištenjem GIS alata. Transformacija je ispravniji pojam, ali za transformaciju je potrebno izmijeniti postojeće planove kako bi bili usklađeni s novim pravilnikom, stoga sama transformacija nije moguća bez izmjena i dopuna planova – jer niti jedan važeći plan nije izrađen u skladu s ovim prijedlogom Pravilnika. HKA smatra da zamišljeni postupak transformacije prostornih planova u okviru NPOO-a ima malih izgleda da bude uspješno proveden. Istovremeno smo zabrinuti zbog činjenice da cijeli proces počiva na ideji velike angažiranosti i odgovornosti članova Hrvatske komore arhitekata. Ono što je najporaznije je da rezultat u konačnici neće doprinijeti kvalitativnom unaprjeđenju prostornih planova već će se znatni resursi uložiti u prilagodbu starih prostornih planova novim informatičkim rješenjima. 4. Tipovi prostornih planova Kao što je navedeno u uvodu, šteta je što se pristupilo izradi ovog Pravilnika bez razvoja novog zakonodavnog okvira, jer su u praksi prijeko potrebni novi tipovi provedbenih odnosno urbanističkih planova kojima će se riješiti pitanje urbane obnove i preobrazbe, urbane sanacije, očuvanja povijesnih jezgri (integracija novih konzervatorskih podloga), zelene tranzicije (planiranje zelene infrastrukture i sl.) i drugi suvremeni problemi. Na žalost, ovim novim Pravilnikom nisu ponuđene nove vrste planova, niti je sustavno riješeno pitanje neposredne i posredne provedbe odnosno propisivanja obveze detaljnijih planova za određena područja. 5. Najava novog Zakona o prostornom uređenju Više puta je Ministarstvo najavilo izradu novog Zakona o prostornom uređenju, ali, unatoč tome, ako se ovaj Pravilnik donese, transformacija prostornih planova će i prije donošenja novog Zakona započeti, a sukladno ovom Pravilniku. Ako se uzme u obzir da će predmetni novi Zakon uvjetovati i značajnu izmjenu ovog Pravilnika, odnosno i pratećih „e-modula“, mogu se očekivati i značajni problemi u tim e-modulima kod interpretacija prostornih planova „nove generacije“ i „još novije generacije“. Slijedom navedenog nije uopće opravdano donositi ovaj Pravilnik dok se ne donese najavljeni novi Zakon. Zaključno, zabrinjavajuće je da se ovako važan dokument donosi bez dijaloga s predstavnicima arhitektonske struke. Predlažemo zaustavljanje donošenja ovakvog pravilnika te izrada novog koji bi bio temeljen na stručnim potrebama i na novim zakonskim rješenjima koje je potrebno izraditi u suradnji s predstavnicima arhitektonske struke. Komentari koji su dani u nastavku su načelni odnosno samo ilustriraju dubinu problema ovakvog prijedloga Pravilnika, bez ulaženja u detalje predloženih rješenja jer iste nije ni moguće sagledati bez sustavno odrađene testne faze i šire stručne rasprave koja je nažalost izostala. | Nije prihvaćen | Iznosimo dio aktivnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: MPGI) u tijeku izrade Pravilnika o prostornim planovima (u daljnjem tekstu: Pravilnik), a koje držimo najvažnijim u cilju odgovaranja: - Krajem 2013. godine započela je izrada Pravilnika o prostornim planovima (Zakon o prostornom uređenju: Zakon); - 16. i 17. travnja 2014. MPGI provodi dva savjetovanja o nacrtu Pravilnika na koje su bili pozvana sva ministarstva, županijski zavodi za prostorno uređenje i Zavod za prostorno uređenja Grada Zagreba, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Hrvatska komora arhitekata; - Tijekom 2014 i 2015. godine MPGI provodi savjetovanja s javnopravnim tijelima; - 2015. godine donosi se Pravilnik o Državnom planu prostornog razvoja; - 14. rujna 2017. MPGI donosi Odluku o osnivanju Stručne radne skupine za koordinaciju i praćenje normativnih i operativnih aktivnosti vezanih za izradu nacrta Pravilnika o sadržaju prostornih planova nove generacije (u daljnjem tekstu: Stručna radna skupina) čije članove čine predstavnici 5 županijskih zavoda za prostorno uređenje, predstavnik DGU, predstavnici HKA i stručnih izrađivača prostornih planova; - Tijekom 2018. i 2019. godine održan je 21 sastanak Stručne radne skupine te je izrađen nacrt Pravilnika za upućivanje u daljnja stručna savjetovanja; - 4. rujna 2019. MPGI provodi drugo savjetovanje sa svim županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba i članovima Stručne radne skupine; - 10. srpnja 2020. održan posljednji sastanak Stručne radne skupine i zaključen je nacrt Pravilnika u svrhu ugrađivanja u sustav ePlanovi i testiranja kroz sustav eEditor;- Tijekom 2021. i 2022. godine MPGI provodi razvoj ePlanova, eEditora te testiranje Pravilnika kroz tri Pilot projekta (za prostorni plan županije, prostorni plan uređenja, urbanistički plan uređenja naselja i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja) s četiri renomirane pravne osobe ovlaštene za izradu prostornih planova; - U ožujku 2023. godine na sastanku s predstavnicima Hrvatske komore arhitekata, a u svrhu omogućavanja testiranja Pravilnika su dane aktualne vjerodajnice za pristup eEditoru; - 21. lipnja 2023. MPGI provodi treće savjetovanje sa svim županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba (kao prethodno savjetovanje javnom eSavjetovanju). U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke.Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju. Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom.Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira.Vezano na činjenicu da Državni plan prostornog razvoja još nije donesen, MPGI stvara mogućnost za prijelazno razdoblje. Naime, u konačnom cilju stvaranja nove generacije prostornih planova, MPGI predlaže međukorak u kojem važeći prostorni planovi, uvođenjem GIS tehnologije kroz postupak transformacije ili izmjene i dopune, postaju stvarno digitalni i ujednačeni te time čitljiviji, pretraživi, usporedivi i osnova za konačni sustav nove generacije prostornih planova.Svaki postupak izrade izmjene i dopune prostornog plana može doprinijeti kvalitativnom unaprjeđenju tog prostornog plana.Postupak javnog savjetovanja o Pravilniku provodi se sukladno važećim propisima u aplikaciji eSavjetovanje kojom se omogućava zainteresiranoj i stručnoj javnosti aktivno sudjelovanje u njihovom donošenju. |
| 54 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | VIII. STANDARD ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA I ELEKTRONIČKI STANDARD PROSTORNIH PLANOVA, Članak 47. | Komora smatra kako bi se, osim navedenih službenih karata izrađenih u skladu s propisima iz područja državne izmjere i katastra nekretnina te drugih rasterskih karata i vektorskih skupova podataka dostupnih u modulu ePlanovi Editor trebalo omogućiti da podloge za izradu grafičkog dijela prostornog plana budu i geodetske podloge izrađene za tu svrhu. Naime, niže razine prostornih planova (primjerice urbanistički plan uređenja) često u svome projektiranju zahtijevaju veću detaljnost od one koju nude ovdje predložene i dostupne podloge. S time u vidu, a pogotovo iz razloga jer je u izradi prostornih planova nižih razina ovo često i do sada bila praksa, Komora ne vidi zapreke da se geodetske podloge uvrste u podloge koje je moguće koristiti. | Nije prihvaćen | Plan se izrađuje u modulu ePlanovi Editor u kojem je stručnim izrađivačima plana dostupan veći broj podloga, pa tako i digitalni katastarski plan putem mrežne usluge Državne geodetske prave, digitalne ortofoto karte, topografske karte, ali i neke druge podloge (digitalni model reljefa, temeljna topografska baza i dr.). Čim budu dostupne i druge podloge (npr. digitalne ortofoto karte bolje rezolucije od postojećih, detaljniji digitalni model reljefa i sl.), one će se također ugraditi u ePlanovi Editor. Osim toga, korisnik ePlanovi Editora ima i mogućnost uvoza vlastitih slojeva, pa tako i geodetske podloge s iskazom visina. Prostorni plan se izrađuje na najboljoj podlozi koja je dostupna u modulu ePlanovi Editor. Optimalno mjerilo podloge i vrsta karte na kojoj se određuju stručna rješenja određena je za analogni ispis. |
| 55 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRAVILNIK | Člankom 6. stavkom 14. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (Narodne novine 25/2018, dalje: Zakon) propisano je kako se pod obavljanjem stručnih geodetskih poslova u smislu Zakona podrazumijeva i pružanje geodetskih usluga kojima je rezultat prikaz određenog stanja u prostoru izrađen u važećem koordinatnom sustavu Republike Hrvatske, pružanje geoinformatičkih usluga kojima je rezultat standardiziranje prostornih podataka i/ili prevođenje prostornih podataka u važeći koordinatni sustav Republike Hrvatske, kao i pružanje usluga kojima je rezultat iskaz određenih podataka o prostoru koji se temelje na službenim evidencijama o prostoru i nekretninama. Upravo citiranim Zakonom geodetsku profesiju, te obavljanje geodetske djelatnosti mogu obavljati isključivo osobe koje na to imaju pravo sukladno Zakonu. Iz toga razloga, Komora ističe kako je potrebno voditi računa da ukoliko prilikom obavljanja poslova propisanih ovim pravilnikom budu potreba za obavljanjem određenih poslova koji bi predstavljali obavljanje geodetske djelatnosti, da se isti obave poštivajući odredbe Zakona kojim je profesija uređena. Nadalje, prilikom obavljanja geodetske djelatnosti, članovi Komore se često susreću sa problemima interpretacije položaja granica građevinskih područja, te drugih granica utvrđenih prostornim planovima a čiji je položaj vezan uz položaj granica katastarskih čestica. O ovoj tematici Ministarstvo je već dalo svoje mišljenje na upit Grada Poreča, KLASA: 350-01/22-02/335, URBROJ: 531-06-1-2/4-23-2 od 3.4.2023. godine, a Komora smatra da bi se u ovaj pravilnik trebale ugraditi odredbe iz navedenog mišljenja. | Djelomično prihvaćen | Članak 47. Pravilnika se dopunjuje i glasi: „Podloga za izradu grafičkog dijela prostornog plana su službene karte izrađene u skladu s propisima koji uređuju državnu izmjenu i katastar te druge službene rasterske karte i vektorski skupovi podataka dostupni u modulu ePlanovi Editor.“ |
| 56 | Hrvatska udruga turizma | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | Prilog I. Pregled prostornih tema Prilog II. Sadržaj namjena prostora Nije u potpunosti jasna intencija predlagatelja ovog podzakonskog propisa u dijelu promjene sadržaja namjene prostora planskih oznaka T1, T2 i T3, kao i razdvajanja definicije pojmova kampa s gradnjom i kampa bez gradnje smještajnih jedinica, odnosno njihovo definiranje mimo posebnih propisa. Napuštanje dosadašnjim planskih oznaka T1 – hotel, T2 – turističko naselje, T3 – kamp, zahtjeva bolje i jasnije definiranje izmijenjenog koncepta oznaka ugostiteljsko turističke namjene koji je, kao proizlazi iz predmetnog Pravilnika o prostornim planovima, prvenstveno vezan uz dijelove građevinskog područja na kojem se pojedine namjene prostora planiraju (da li se radi o građevinskom području naselja ili izdvojenom građevinskom području izvan naselja). Ukoliko je intencija predlagatelja bila stanovita deregulacija i/ili liberalizacija mogućnosti korištenja prostora određene namjene, isto je s obzirom na dosadašnje uređenje, trebalo jasnije i razumljivije definirati i obrazložiti. Također, znatno zadiranje u materiju sektora turizma i kampova zahtijeva usklađenost ili pozivanje na posebne propise koji reguliraju takvu materiju, dok će suprotno postupanje dovesti do značajnih nejasnoća i otvorenih pitanja prilikom primjene takvog propisa. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), a koja se može planirati i unutar građevinskog područja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Ovakvom podjelom omogućeno je planiranje kampa sukladno Zakonu o prostornom uređenju u namjeni T3: ugostiteljsko-turistička namjene - bez gradnje smještajnih građevina. Planerska je sloboda određivanja vrste ugostiteljsko-turističkog smještaja/građevine te propisivanja pravila provedbe, no, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima iz područja turizma ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. |
| 57 | Hrvatska udruga turizma | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U prilogu II. Sadržaj namjena prostora: Ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3) Predlaže se promjena na način da glasi: Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - bez gradnje smještajnih građevina (T3) dozvoljeno je: - uređenje površina za postavljanje smještajnih jedinica koje nisu povezane s tlom na čvrsti način, odnosno gradnja smještajnih građevina za čije građenje nije potrebna građevinska dozvola (kamp bez gradnje smještajnih jedinica – smještaj kampista na uređenom prostoru na otvorenom uz korištenje pokretne opreme za kampiranje (šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper), pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica, glamping oprema i slično), robinzonski smještaj), - gradnja građevina i uređenje površina koji služe funkcioniranju kampa (recepcija, sanitarni čvorovi, ugostiteljski sadržaji, spremišta i ostale pomoćne građevine) i pratećih sadržaja (sportski, rekreacijski, uslužni, zabavni, trgovački, privezište i sl.), - uređenje plaža. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene - bez gradnje smještajnih građevina (T3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: - zelene površine, - prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), - manje infrastrukturne građevine, - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističkoj namjeni (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni, trgovački i sl.), - privezište u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prostorno uređenje. Uz ovu primarnu namjenu dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: - boravak i smještaj osoblja/zaposlenih: [To] - helidrom [Hd] Obrazloženje: Sukladno definiciji kampa bez gradnje smještajnih jedinica iz članka 4. Pravilnika o prostornim planovima, predlaže se dopuna definicije u dijelu dodavanja opisa pokretne opreme za kampiranje. Predlaže se jasnije definiranje mogućnosti gradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkoj namjeni i privezišta, kao objekta prateće namjene, na zasebnim građevnim česticama. Predlaže se dopuna sadržaja namjene prostora na način da se uz opisanu primarnu namjenu dopusti uređivati i graditi sadržaje i prostore/građevine za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih (kao sadržaji/građevine sekundarne namjene). | Nije prihvaćen | Namjena T3 je ugostiteljsko-turistička namjena bez gradnje smještajnih građevina te smatramo da se smještaj zaposlenika ne može rješavati unutar kampa gradnjom smještajnih zgrada, a privezište i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, uslužni, zdravstveni, zabavni i sl.) su već uključeni u Prilogu II. – Sadržaji namjene prostora. Pokretnu opremu za kampiranje nismo dodatno pojašnjavali jer nesporno na što se odnosi. Vidjeti odgovor pod točkom 27. |
| 58 | Hrvatska udruga turizma | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U prilogu II. Sadržaj namjena prostora: Ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) Predlaže se promjena na način da glasi: Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2) dozvoljena je gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina jedinstvenog funkcionalnog sklopa i kampova s pratećim sadržajima (sportski, rekreacijski, uslužni, zabavni, turistički, trgovački, privezište i sl., uključivo plaže). Na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: - zelene površine, - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističkoj namjeni (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni, trgovački i sl., uključivo plaže), - građevine zdravstvene namjene (lječilišta, poliklinike), - prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), - manje infrastrukturne građevine, - privezište u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prostorno uređenje. Uz ovu primarnu namjenu dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: - boravak i smještaj osoblja/zaposlenih: [To] - helidrom [Hd] Obrazloženje: Sukladno definiciji kampa s gradnjom smještajnih jedinica iz članka 4. Pravilnika o prostornim planovima, predlaže se dopuna definicije u dijelu dodavanja riječi: „i kampova“. Predlaže se proširenje mogućnosti gradnje privezišta, kao objekt prateće namjene, na zasebnim građevnim česticama. Predlaže se dopuna sadržaja namjene prostora na način da se uz opisanu primarnu namjenu dopusti uređivati i graditi sadržaje i prostore/građevine za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih (kao sadržaji/građevine sekundarne namjene). | Djelomično prihvaćen | Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), a koja se može planirati i unutar građevinskog područja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Planerska je sloboda određivanja vrste ugostiteljsko-turističkog smještaja/građevine te propisivanja pravila provedbe, no, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima iz područja turizma ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. Privezište se u smislu ovog Pravilnika ne može smatrati manjom infrastrukturnom građevinom obzirom da se isto uređuje i planira kao sekundarna namjena i na morskim površinama za koje se ne određuje građevinska čestica te u tom smislu će se izmijeniti članak 4. Pravilnika na način da glasi: „privezište je građevina (primjerice ponton, gat , mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru i planira se: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta (riva).“ Boravak osoblja/zaposlenih dopušteno je planirati kao sekundarnu namjenu. |
| 59 | Hrvatska udruga turizma | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U prilogu II. Sadržaj namjena prostora: Ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1) Predlaže se promjena na način da glasi: Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1) dozvoljena je gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina jedinstvenog funkcionalnog sklopa s pratećim sadržajima (sportski, rekreacijski, uslužni, zdravstveni, zabavni, trgovački i sl., uključivo plaže). Na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: - zelene površine, - prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), - manje infrastrukturne građevine, - prateći sadržaji ugostiteljsko-turističkoj namjeni (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni, trgovački i sl., uključivo plaže), - građevine zdravstvene namjene (lječilišta, poliklinike), - privezište u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prostorno uređenje. Uz ovu primarnu namjenu dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: - boravak i smještaj osoblja/zaposlenih: [To] - helidrom [Hd] Obrazloženje: Predlaže se proširenje mogućnosti gradnje objekata prateće namjene, na zasebnim građevnim česticama. Predlaže se dopuna sadržaja namjene prostora na način da se uz opisanu primarnu namjenu dopusti uređivati i graditi sadržaje i prostore/građevine za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih (kao sadržaji/građevine sekundarne namjene). | Nije prihvaćen | Namjena T1 je ugostiteljsko-turistička namjena u građevinskom području naselja te smatramo da se smještaj zaposlenika može riješiti unutar građevinskog područja naselja. Privezište koje spominjete je Zakonom o prostornom uređenju određeno da se planira uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva. Prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, uslužni, zdravstveni, zabavni i sl., uključivo plaže) su već uključeni u sadržaj svake pojedine teme. Prateći sadržaji se mogu planirati i graditi i na zasebnim građevnim česticama prema članku 4. ovog Pravilnika. |
| 60 | Hrvatska udruga turizma | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | U prilogu II. Sadržaj namjena prostora: Ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) (T) Zadnja rečenica Sadržaja namjene prostora za namjenu: Ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) (T), predlaže se promjena na način da glasi: Uz ovu primarnu namjenu dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedeće sekundarne namjene: - boravak i smještaj osoblja/zaposlenih: [To] - helidrom [Hd] Obrazloženje: Predlaže se dopuna sadržaja namjene prostora na način da se uz opisanu primarnu namjenu dopusti uređivati i graditi sadržaje i prostore/građevine za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih (kao sadržaji/građevine sekundarne namjene). | Nije prihvaćen | Smatramo da je riječ boravak dovoljna da obuhvati prostore/građevine za boravak osoblja/zaposlenih, gostujućih umjetnika, znanstvenika/istraživača u sklopu odabrane primarne namjene. Prema članku 4. ovog Pravilnika sekundarna namjena ne može se planirati na zasebnoj građevnoj čestici te u tom smislu, da bi se zadržao jedinstveni funkcionalni sklop turističke zone, potrebno je planirati kao sekundarnu namjenu. |
| 61 | Hrvatska udruga turizma | IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 58. | Predlaže se u članku 58. stavak 1. brisati zadnju rečenicu koja glasi: Kod izrade izmjena i dopuna prostornih planova nove generacije smještajni kapaciteti se mogu povećavati uz uvjet osiguranja najveće dopuštene gustoće od 120 kreveta(ležaja)/ha. Obrazloženje: Navedeno ograničenje najveće dopuštene gustoće korištenja je postojalo u nekad važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, a koje ograničenje nije preuzeo sada važeći Zakon o prostornom uređenju. Radi navedenog, upitna je potreba za postavljanjem navedenog ograničenja, odnosno istom nije mjesto u ovom podzakonskom aktu. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 58. ovog Pravilnika osigurava se kontinuitet prostornog uređenja što je obveza određena člankom 53. stavkom 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju. Naime, člankom 58. Pravilnika detaljnije se određuje način na koji se zadržava kontinuitet prostornog uređenja, a slijedom planerske analize i valorizacije postojećeg stanja i novonastalih potreba, moguće su izmjene i dopune prostornih planova sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. Dodatni kriteriji za dimenzioniranje mogu se odrediti i Pravilnikom, a sve u skladu s odredbom članka 56. Zakona o prostornom uređenju. |
| 62 | Hrvatska udruga turizma | Članak 38., Članak 43. | Predlaže se promjena članka 43. stavak 1. na način da glasi: Broj korisnika površine ugostiteljsko-turističke namjene obračunava se prema sljedećim normativima: jedna smještajna jedinica u objektu iz skupine Hoteli prema posebnom propisu, osim vrste Turističko naselje - dva kreveta, odnosno ležaja, jedna smještajna jedinica u Turističkom naselju (iz skupine Hoteli prema posebnom propisu) - tri kreveta, odnosno ležaja, jedna smještajna jedinica u objektu iz skupine Kampovi prema posebnom propisu - tri kreveta, odnosno ležaja. Obrazloženje: Iz stipulacije članka jasno proizlazi da isti nije usklađen s posebnim propisima koji uređuju pojedinu skupinu odnosno vrstu objekta za smještaj gostiju, što u primjeni može dovesti do nejasnoća. Primjerice, sukladno članku 27. Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli, objekti iz skupine hoteli razvrstavaju se sukladno obveznim ugostiteljskim uslugama u vrste: Hotel baština (heritage), Difuzni hotel, Hotel, Aparthotel, Turističko naselje, Turistički apartmani, Pansion, Integralni hotel (udruženi), Lječilišne vrste te Hotele posebnih standarda. Predlaže se brisanje pojma „vile“ koji sukladno posebnom propisu predstavlja komercijalni naziv za samostalne građevine u kojima se nalaze smještajne jedinice u Turističkom naselju. | Nije prihvaćen | Broj kreveta, odnosno ležajeva po smještajnim jedinicama se ne razlikuje u smislu ovog Pravilnika i Zakona o prostornom uređenju od definiranih posebnim propisom, ali postoji razlika u definiranju vrsta smještajnih građevina ovisno o načinu i mogućnostima njihova smještaja u prostoru. Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3). |
| 63 | Hrvatska udruga turizma | Pojmovi, Članak 4. | Predlaže se promjena čl. 4. st. 1., toč. 1. (osnovni pojmovi), alineja 21: odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere), na način da glasi: - odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) je objekt u kojem se pruža usluga kampiranja za kraći odmor gosta s vlastitom pokretnom opremom za kampiranje, sukladno posebnom propisu. Obrazloženje: Zbog neusklađenosti definicije pojma Odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) u odnosu na definiciju Kamp odmorišta prema posebnom propisu, predlaže se izmjena. | Nije prihvaćen | Odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere) nije kamp odmorište prema posebnom propisu. Predmetna vrsta smještaja planira se u sklopu izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja. |
| 64 | Hrvatska udruga turizma | Pojmovi, Članak 4. | Predlaže se promjena čl. 4. st. 1., toč. 1. (osnovni pojmovi), alineja 20: kamp s gradnjom smještajnih jedinica , na način da glasi: - kamp s gradnjom smještajnih jedinica je složena građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine Kampovi prema posebnom propisu, u kojem smještajne jedinice mogu biti povezane s tlom na čvrsti način (smještajne jedinice u građevinama) te koja se kod izrade izmjena i dopuna, kao i novih prostornih planova prema ovom Pravilniku smješta u primarnu namjenu T2 u sklopu koje je dozvoljena gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina sukladno uvjetima propisanih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje. Obrazloženje: Predlaže se brisanje definicije u dijelu opisa „kamp s pokretnim kućicama – mobilhome i dr.“, budući da je isto prvenstveno karakteristično za kamp bez gradnje smještajnih jedinica u kojem se na osnovnim smještajnim jedinicama postavlja pokretna oprema za kampiranje (što uključuje i mobilhome). Predlaže se povezivanje definicije sa smještajnim jedinicama u kampu koje mogu biti povezane s tlom na čvrsti način, a koje su Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi definirane kao „smještajne jedinice u građevinama“. Predlaže se brisanje dijela „osobito vezanih za udaljenost smještajnih građevina u pojasu najmanje 100 metara od obalne crte“, budući da je isto definirano zakonom. | Nije prihvaćen | Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), a koja se može planirati i unutar građevinskog područja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Ovakvom podjelom omogućeno je planiranje kampa sukladno Zakonu o prostornom uređenju u namjeni T3: ugostiteljsko-turistička namjene - bez gradnje smještajnih građevina. Planerska je sloboda određivanja vrste ugostiteljsko-turističkog smještaja/građevine te propisivanja pravila provedbe, no, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima iz područja turizma ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. Ovim se Pravilnikom želi urediti područje neujednačenog definiranja pojmova istog nazivlja, a drugačijeg sadržaja (mobile home-ova, glampinga i sl., tj. gradnje građevina koje se grade na način da su čvrsto povezane sa tlom na udaljenosti manjoj od 100 m od obalne linije). |
| 65 | Hrvatska udruga turizma | Pojmovi, Članak 4. | Predlaže se promjena čl. 4. st. 1., toč. 1. (osnovni pojmovi), alineja 19: kamp bez gradnje smještajnih jedinica, na način da glasi: - kamp bez gradnje smještajnih jedinica je složena građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine Kampovi prema posebnom propisu, u kojem smještajne jedinice nisu povezane s tlom na čvrsti način već se na smještajnim jedinicama nalazi pokretna oprema za kampiranje (šator, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), autodom (kamper), pokretna kućica (mobilhome), glamping kućica, glamping oprema i slično) te se istim ne smatra pružanje usluge smještaja u domaćinstvu na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru i usluge kampiranja u domaćinstvu određene posebnim propisom. Obrazloženje: Predlaže se definiranje pojma kampa bez gradnje smještajnih jedinica na način da se uputi na poseban propis koji uređuje vrste objekata iz skupine Kampovi, kao što je to učinjeno kod definiranja pojma kampa s gradnjom smještajnih jedinica. Kod definiranja pojma kampa s gradnjom smještajnih jedinica navodi se „kamp s pokretnim kućicama – mobilhome i dr.“, što je prvenstveno karakteristično za kamp bez gradnje smještajnih jedinica. Radi navedenog te radi jasnijeg utvrđenja, predlaže se dodavanje pojma pokretne opreme za kampiranje koja se nalazi na osnovnim smještajnim jedinicama u kampu (smještajne jedinice koje nisu u građevinama), sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi. | Nije prihvaćen | Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), a koja se može planirati i unutar građevinskog područja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Ovakvom podjelom omogućeno je planiranje kampa sukladno Zakonu o prostornom uređenju u namjeni T3: ugostiteljsko-turistička namjene - bez gradnje smještajnih građevina. Planerska je sloboda određivanja vrste ugostiteljsko-turističkog smještaja/građevine te propisivanja pravila provedbe, no, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima iz područja turizma ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. Ovim se Pravilnikom želi urediti područje neujednačenog definiranja pojmova istog nazivlja, a drugačijeg sadržaja (mobile home-ova, glampinga i sl., tj. gradnje građevina koje se grade na način da su čvrsto povezane sa tlom na udaljenosti manjoj od 100 m od obalne linije). |
| 66 | Hrvatska udruga turizma | Pojmovi, Članak 4. | Predlaže se promjena čl. 4. st. 1., toč. 2. (građevine prema namjeni), zadnja alineja: prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih, na način da glasi: - prostori/građevine za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene koji su planirani za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom. Obrazloženje: S obzirom na početno utvrđenje da se takvi prostori/građevine ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, proizlazi zaključak da se radi o prostorima/građevinama za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih. Slijedom navedenog, predlaže se dopuniti navedeno značenje pojma na način da se jasno naznači da se radi o prostorima/građevinama za boravak i smještaj osoblja/zaposlenih, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom. | Nije prihvaćen | Smatramo da je riječ boravak dovoljna da obuhvati prostore/građevine za boravak osoblja/zaposlenih, gostujućih umjetnika, znanstvenika/istraživača u sklopu odabrane primarne namjene. |
| 67 | Hrvatski Telekom d.d. | PRAVILNIK, IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA | IV. Sadržaj prostornih planova Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba), propisani su uvjeti i način planiranja elektroničke komunikacijske infrastrukture u dokumentima prostornog uređenja. Međutim, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JL(R)S) svojim dokumentima prostornog uređenja ograničavaju postavljanje i razvoj EKI protivno odredbama Uredbe te inzistiraju na ograničavajućim odredbama glede izgradnje antenskih prihvata i stupova koje, na razini pojedinih gradova i općina, u potpunosti onemogućavaju ne samo daljnju gradnju nove EKI nego i održavanje postojeće EKI. Iako je u čl.59.st.13. Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK) propisano da se u slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s Uredbom primjenjuje Uredba, ista se neovisno o tome ne primjenjuje na propisani način te je nužno ustrajati u izmjeni propisa iz domene gradnje i prostornog planiranja budući da nadležna tijela u domeni gradnje i prostornog planiranja smatraju da se jedino posebnim propisima iz domene prostornog planiranja i gradnje može uređivati prostorno planiranje i gradnja, a ne ZEK-om. Naime, u praksi se često susrećemo s vrlo ograničavajućim odredbama prostornih planova za antenske prihvate koji se sukladno Uredbi uopće ne bi trebali planirati niti grafički niti u odredbama za provedbu prostornih planova. Time se operatore u potpunosti ograničava u gradnji, rekonstrukciji i daljnjem razvoju nužno potrebnih elektroničkih komunikacijskih mreža. Stoga, a budući da je u čl.5.st.9. Uredbe propisano da se „Antenski prihvati, koji se postavljaju na postojeće građevine, ne planiraju se u dokumentima prostornog uređenja“, nužno je izmijeniti Glavu IV. Sadržaj prostornih planova na način da se u odredbama za provedbu svih dokumenata prostornog uređenja raščlamba „2.2.Komunikacijski sustav 2.2.1.Elektronička komunikacijska mreža 2.2.2.Sustav veza, odašiljača i radara“ zamijeni sljedećom: „Elektronička komunikacijska infrastruktura pokretne komunikacijske mreže antenski stup antenski prihvat – ne planira se nepokretne komunikacijske mreže Sustav veza, odašiljača i radara“ Također, budući da su u čl.5 Uredbe navedena jedina moguća ograničenja za planiranje i gradnju antenskih stupova, ali samo u smislu odredbi za provedbu prostornih planova (ne i u grafičkom dijelu u kojem se u potpunosti mora poštovati Objedinjeni plan temeljem Uredbe), smatramo da je naš prijedlog izmjene u čl.2. dovoljan kako bi se primjenjivala Uredba u smislu postavljanja antenskih stupova. | Nije prihvaćen | Zakonom o prostornom uređenju jasno je određen postupak izrade prostornih planova u kojemu sudjeluju sva javnopravna tijela i ostali dionici davanjem mišljenja, zahtjeva, preporuka te u tom smislu postoji obveza i mogućnost sudjelovanja. Odredbom čl. 114. Zakona o prostornom uređenju određeno je da se svaki akt za građenje izdaje u skladu s prostornim planom, a ne uredbom temeljem posebnog propisa. Poglavlje IV. Pravilnika u vezi je s prilogom I. Pravilnika po kojem se u prostornim planovima određuju odašiljač/stup pokretne elektroničke komunikacijske mreže i zona elektroničke komunikacijske infrastrukture (zona smještaja odašiljača/stupa pokretne elektroničke komunikacijske mreže) koji se određuju u prostornim planovima državne i županijske razine. Antenski prihvati, koji se postavljaju na postojeće građevine, ne određuju se u grafičkom dijelu prostornih planova. |
| 68 | Hrvatski Telekom d.d. | Pojmovi, Članak 4. | čl.4.st.1. Osnovni pojmovi Obzirom da se u Zakonu o prostornom uređenju pojam „infrastruktura“ definira kao komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektroničke komunikacijske i druge građevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara, smatramo da je potrebno i u ovom Pravilniku definirati općenit pojam „infrastrukture“. Također, u Pravilniku je potrebno definirati i pojam „linijske infrastrukturne građevine“ kao posebne vrste infrastrukture budući da su u specijalnim propisima koji uređuju pojedine vrste linijske infrastrukture (npr. Zakon o energiji, Zakon o vodama, Zakon o energiji, Zakon o željeznici, Zakon o elektroničkim komunikacijama) iste utvrđene kao građevine od interesa za RH te u navedenim propisima postoje pojedine odredbe o njihovom prostornom planiranju, ali ne postoji poseban propis koji bi, načelno, na jedinstveni način i sustavno uredio prostorno planiranje svih vrsta linijskih infrastrukturnih građevina. Naime, linijske infrastrukturne građevine su, za razliku od drugih infrastrukturnih građevina, položene na većem broju zemljišnih čestica te se moraju prostorno planirati na specifičan način. Smatramo da je način prostornog uređenja linijskih infrastrukturnih građevina u Pravilniku potrebno propisati jedinstveno i na sljedeći način: - kroz koridore i trase; - koridori bi se trebali određivati na dijelovima čestica koje su opće dobro ili pod upravljanjem/u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a samo iz posebno opravdanih razloga i na nekretninama u privatnom vlasništvu - koridor može biti određen podzemno ili nadzemno - koridori se određuju višenamjenski i u njima se planiraju i grade linijske infrastrukturne građevine po načelu gradnje integrirane infrastrukture (za više vrsta podzemnih i nadzemnih linijskih infrastrukturnih građevina) - dimenzije koridora za jednu ili više vrsta već izgrađenih linijskih infrastrukturnih građevina određuju se tako da budu obuhvaćene već izgrađene linijske infrastrukturne građevine te da se omogući razvoj, rekonstrukcija i nadogradnja linijskih infrastrukturnih građevina odnosno slobodni prostor za nove trase linijskih infrastrukturnih građevina. Navedeni način prostornog uređenja je npr. za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu već propisan u Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Isti je potpuno primjenjiv i na ostalu linijsku infrastrukturu te, stoga, smatramo da je isti na gore navedeni način, radi jedinstvenog pristupa svih izrađivača prostornih planova, potrebno primijeniti i u ovom Pravilniku. Smatramo da pored gore navedenog nije potrebno detaljnije propisivati način planiranja i gradnje svake pojedine linijske infrastrukturne građevine budući da specijalni podzakonski propisi isto već uređuju (npr. za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i dr.). Također, obzirom na značaj konkretnih trasa unutar koridora, smatramo potrebnim definirati pojam „trasa“: „projektirani ili već izgrađeni pravac i geodetski pozicionirana linija linijske infrastrukturne građevine unutar koridora namijenjenog za određenu vrstu ili više vrsta linijskih infrastrukturnih građevina“. Nadalje, smatramo potrebnim izmijeniti definiciju „manje infrastrukturne građevine“ budući da se na definiran način ista zbog pojma distribucijske mreže ne može primijeniti na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu koja je sukladno Zakonu o prostornom uređenju također obuhvaćena pojmom infrastrukture: „− manja infrastrukturna građevina je građevina i/ili uređaj infrastrukture (npr. trafostanica 10(20)/0,4kV, crpna i prepumpna stanica ili slična građevina koja je dio infrastrukturnog sustava) koja se može graditi i postavljati na prostorima, odnosno površinama svih namjena određenim prostornim planom, a u skladu s tehnološkim potrebama“. | Djelomično prihvaćen | Ovim Pravilnikom se ne ponavljaju definicije pojmova određenih u Zakonu o prostornom uređenju niti u Zakonu o gradnji niti drugim posebnim propisima. Na primjer, pojam trasa je definiran Zakonom o gradnji. Pojmom „manje infrastrukturne građevine“ obuhvaćene su građevine i instalacije distribucijske mreže. Način određivanja koridora nije predmet pravilnika već se isti određuje, na temelju posebnosti prostora, zahtjeva zaštite prirode i okoliša, kroz postupak izrade i donošenja prostornog plana akceptirajući načela prostornog uređenja propisana zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i posebnim propisima. |
| 69 | Hrvatski Telekom d.d. | Primjena pravilnika, Članak 2. | čl.2. Smatramo potrebnim dodati stavak 6. kojim bi se, osim Pravilnika, propisala primjena posebnih propisa u postupku izrade i donošenja svih vrsta prostornih planova, a koji detaljnije uređuju određena područja prostornog planiranja od ovog Pravilnika (npr. za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju, Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i dr.): „(6) U postupku izrade i donošenja svih vrsta prostornih planova obvezno se primjenjuju i drugi posebni propisi koji detaljnije uređuju pitanje prostornog planiranja pojedinih područja.“ | Nije prihvaćen | Tražene dopune članka 2. nisu predmet Pravilnika. Traženo je propisano člankom 4. Zakona o prostornom uređenju, koji određuje primjenu posebnih propisa na način da se odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju u provedbi Zakona o prostornom uređenju kao i propisa donesenih na temelju Zakona o prostornom uređenju, ako istim nije propisano drugačije, a člancima 17., 90. i 101. Zakona o prostornom uređenju određen je način osiguranja interesa i potreba posebnih upravnih područja i gospodarstva na način da se sudjeluje u izradi prostornih planova izradom o vlastitom trošku stručnih podloga potrebnih za izradu prostornih planova propisanih posebnim zakonima i izradom prostornih slojeva u skladu s ovim Pravilnikom te davanjem svojih zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova. |
| 70 | IGOR TOMIĆ | Digitalni elaborat prostornog plana, Članak 55. | Digitalni elaborat prostornog plana, čiji grafički dijelovi nisu u izvornom vektorskom obliku pogodnom za daljnje planiranje, projektiranje, izradu studija i statističke obrade, ne može se objektivno smatrati digitalnim. Niz pdf datoteka objedinjene u jedinstvenu pdf datoteku nije digitalni elaborat. Tom logikom mogu se skenirati svi postojeći prostorni planovi, učitati u sustav ePlanovi i proglasiti digitalnima. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 54. mijenja se i glasi: „Izvornik prostornog plana je skup podataka (alfanumeričkih, vektorskih i metapodataka) u elektroničkom obliku pohranjen u modulu ePlanovi nakon što je prošao sve faze postupka i verifikacije ugrađene u modul ePlanovi." Grafički dio prostornog plana izrađuje se u vektorskom formatu koji omogućava povezivanje grafike s tekstualnim odredbama, što je navedeno u člancima 48. i 54. Iz izvornika (vektorski zapis) stvara se zapis u PDF formatu, kako bi se omogućila ovjera (digitalni potpis) od strane odgovornih osoba i u pravilu služi kao arhivski primjerak.Interoperabilnost odnosno razmjena podataka s drugim sustavima i preuzimanje podataka je isključivo u vektorskom formatu poznatih vrsta zapisa (*.gpkg i dr.) odnosno servisima. |
| 71 | Josip Karadža | PRAVILNIK | Trebalo bi omogućiti npr. u planiranim izmjenama GUPa Sesveta ucrtavanje novih obilaznih pravaca (cesta, prometnica) bez "čekanja na izmjenu prostornog plana više razine" s obzirom da je iste obilazne pravce moguće planirati na poljoprivrednim površinama (izvan GUP-a Sesvete) jer rješavanje imovinsko pravnih poslova na izgrađenom području je dugo i košta.... Nadam se da ćete na stručan način omogućiti isto.. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije tema Pravilnika o prostornim planovima. |
| 72 | Miroslav Štimac | Članak 58., Članak 60. | Nadam se da neće NIKADA! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | Miroslav Štimac | PRAVILNIK, VIII. STANDARD ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA I ELEKTRONIČKI STANDARD PROSTORNIH PLANOVA | • Poglavlje ima naslov koji ne odgovara tekstu. Sve odredbe su usmjerene na način arhiviranja (pohrane) gotovog prostornog plana. • Standard izrade prostornog plana nije ni jednim člankom određen (format, oblik). • Sve odredbe su usmjerene na digitalnu tehniku vjerojatno prigodom arhiviranja prostornih planova. Naime same odredbe diktiraju uvjete i kriterije koji su odraz GIS procesa. Tu se poziva i na priloge Pravilnika (I-IV) koji su izrađeni i priloženi bez ikakvog tumačenja i obrazloženja. Nejasna je uloga i značaj tih priloga u samom procesu izrade prostornog plana. | Nije prihvaćen | Ne stoji ocjena da su sve odredbe su usmjerene na način arhiviranja (pohrane) gotovog prostornog plana. Naime, članci 47.-50. opisuju način izrade prostornog plana. Na pohranu se odnosi samo članak 55. U naslovu se ne spominje standard izrade, već je predmet navedenog poglavlja standard elaborata (format i oblik opisani su u članku 55. te njegov analogni oblik u članku 56.) i elektronički standard ugrađen u module ePlanovi i ePlanovi Editor. Prilozi Pravilniku detaljno razrađuju pojedine tehničke aspekte izrade plana koje nije moguće razraditi u odredbama Pravilnika i njegov su sastavni dio. |
| 74 | Miroslav Štimac | VII. MJERILA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA PROSTORNIH PLANOVA, Članak 46. | Čl 46: • Nejasan članak. Jedna od najvažnijih svojstva prostornog plana, mjerilo, potpuno je zanemareno. Tako je svejedno da li se plan radi u digitalnom ili analognom obliku, mjerilo je iskaz i odabir sukladno razini razrade planskih rješenja. Mjerila prostornog plana i topografske podloge za izradu prostornih planova su identična. Radi navedenog je nejasna formulacija „prikazuje se“, kao da se ne radi o izradi nego prezentaciji. | Nije prihvaćen | Ne stoji ocjena da je mjerilo zanemareno. Naime, raspon mjerila u kojima se pojedina tema može prikazati, kao i način prikaza (simbologija koja se u određenoj mjeri prilagođava u odnosu na mjerilo prikaza) definirani su u Prilogu I. – Pregled prostornih tema, na način da su u obzir uzeti mjerila podloga, mjerila ispisa plana, vrsta plana, ali i tehničke mogućnosti elektroničkih sustava koji omogućuju šire mogućnosti vizualizacije podataka nego kod analognih planova. Dodatno, mjerila za izradu i ispis kartografskih prikaza definirana su u Prilogu IV. – Kartografski prikazi. |
| 75 | Miroslav Štimac | Članak 38., Članak 40. | Suvišan članak. To su smjernice za mjere zaštite prostora koje su dio planerskog procesa i planskih rješenja. | Nije prihvaćen | Radi se o smjernicama koje se prenose iz postojećih pravilnika, koji će prestati važiti stupanjem na snagu ovog Pravilnika, a važne su za usmjerenje ujednačenog planiranja prostora na svim razinama. |
| 76 | Miroslav Štimac | Članak 38., Članak 39. | Stav 2: Definicija je nejasna i odnosi se na čestice a ne građevine. Predlaže se formulacija: Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da obuhvaća skup izgrađenih građevina i uređenih površina. | Nije prihvaćen | Stavci 2. i 3. su u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju. |
| 77 | Miroslav Štimac | Urbanistički plan uređenja , Članak 32. | Čl. 32: Iz navedenog proizlazi da će neke teme u Planu biti označene kao nepostojeće. To znači da planovi imaju velike praznine (samo naslovi zagonetnih tema) u namjeni, načinu gospodarenja, zaštiti, itd., jer primjerice na kontinentalnom području nema mora, u primorskom području nema ravnice ni planine, u planinskom dijelu nema ni mora ni ravnica. | Nije prihvaćen | Numeracija iz stabla mora biti fiksna iz tehničkih razloga, te radi strukture prijenosa podataka putem GSB-a. |
| 78 | Miroslav Štimac | Urbanistički plan uređenja , Članak 31. | • Grafički dio nije određen mjerilom | Nije prihvaćen | Mjerila su određena u prilogu IV. ovog Pravilnika. |
| 79 | Miroslav Štimac | Generalni urbanistički plan, Članak 30. | • Grafički dio nije određen mjerilom | Nije prihvaćen | Mjerila su određena u prilogu IV. ovog Pravilnika. |
| 80 | Miroslav Štimac | Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, Članak 29. | • Grafički dio nije određen mjerilom | Nije prihvaćen | Mjerila su određena u prilogu IV. ovog Pravilnika. |
| 81 | Miroslav Štimac | Prostorni plan županije, Članak 27. | • Neizvedivo je formirati građevinska područja • Grafički dio nije određen mjerilom | Nije prihvaćen | Mjerila su određena u prilogu IV. ovog Pravilnika. |
| 82 | Miroslav Štimac | Prostorni plan područja posebnih obilježja, Članak 26. | • Neizvedivo je formirati građevinska područja • Grafički dio nije određen mjerilom | Nije prihvaćen | Mjerila su određena u prilogu IV. ovog Pravilnika. |
| 83 | Miroslav Štimac | Državni plan prostornog razvoja, Članak 25. | • Neizvedivo je formirati građevinska područja • Grafički dio nije određen mjerilom | Nije prihvaćen | Mjerila su određena u prilogu IV. ovog Pravilnika. |
| 84 | Miroslav Štimac | PRAVILNIK, IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA | Iz odredbi članaka 24-31 proizlazi da se prostorni plan sastoji iz odredbi za provođenje. Nije jasno kako i temeljem čega se formiraju odredbe za provođenje? Nigdje u Pravilniku ukratko nema Prostornog plana pa ni njegovog sadržaja (stanje, analiza i planska rješenja). Takav način pristupa ukazuje na potpuno nepoznavanje materije. | Prihvaćen | Dodaje se nova odredba koja glasi: „Prostorni plan obvezno sadrži odredbe za provedbu, grafički dio i obrazloženje“, a sve u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. |
| 85 | Miroslav Štimac | Uvjeti za oblikovanje građevine, Članak 15. | Ovo su uvjeti samo za zgrade, a za ostale građevine nema kriterija (prometnice, infrastruktura, otvoreni kopovi i td.) | Nije prihvaćen | Uvjeti provedbe infrastrukture propisuju se uz infrastrukturu. |
| 86 | Miroslav Štimac | Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru, Članak 9. | Članak 9: • Ova odredba se ne može realizirati u prostornom planiranju. Možda u nekom drugom procesu ili postupku koji za sada nije poznat prostornim planerima. Potrebno je preformulirati uz slijedeće kriterije: Grafički i tekstualni dio prostornog plana su jedna nedjeljiva cjelina. Oblik i veličina građevne čestice određuje se isključivo u grafičkom prilogu, Građevnu česticu može se odrediti samo u provedbenim planovima. Nije moguće odrediti niti definirati njen oblik i veličinu u planovima višeg reda. Obuhvat zahvata nije rastezljiva komponenta. Obuhvatom se propisuje režim aktivnosti u zadanom prostoru koji ima ne male reperkusije na vlasnike i korisnike, te ne može biti prepušteno trenutnim potrebama ili interesima. Tada to ne bi bilo više planiranje. Prenošenje grafičkih svojstava plana u tekstualni dio gubi se potreba za grafičkim dijelom plana. Tada bi plan bio samo tekst odredbi za provođenje. To je pogrešan smjer razvoja planiranja. Da je to tako jednostavno već bi se odavno provelo, naročito u drugim zemljama. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s Zakonom o prostornom uređenju kojim je određeno da sve vrste prostornih planova imaju i provedbeni karakter. |
| 87 | Miroslav Štimac | PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 8. | Članak 8 Stav 2, točka 7: građevna čestica sadržaja uz obalu voda (mora, rijeka, jezera) ima obavezno kopneni i morski dio, koja se normira po istim pravilima provedbe kao i ostale građevinske čestice. | Nije prihvaćen | U prostornom planu prostorni planer će propisati pravila provedbe za cijeli zahvat u prostoru (i na kopnu i na moru, odnosno unutarnjim vodama). Na moru se ne određuju građevne čestice. |
| 88 | Miroslav Štimac | NAMJENA PROSTORA, Članak 6. | Članak 6: Stav 1: Što se misli pod „pridruživanjem površini … primarne namjene“. Nije jasno, a može se odnositi na: a) popis sadržaja koje se prenosi u zadanom nazivlju. Problem je što se radi kada nema planirane namjene u Prilogu I ili III. b) zadani program (softver) kojim se vrši izrada plana i automatski ubacuje odabrana namjena sa zadanim svojstvima. Ovaj pristup otvara puno pitanja i problema, primjerice: nametnut programski paket. Protežiran određen tržišni proizvod (na tržištu ima niz proizvoda CAD alata i svaki korisnik bira po svojim kriterijima) sputan razvoj i primjena raznih metoda rada, što spada u znanstveni i kreativni dio procesa izrade plana. Nejasna konfiguracija (hardver) i minimalna periferija, što bitno utječe na kvalitetu, vrijeme i cijenu rada. Nije prihvatljiv pristup pod točkom „b“. Time bi se struka potpuno podredila informatičkom sustavu koji je usmjeren na arhiviranje i čitanje podataka. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Prostorni plan izrađuje se u modulu ePlanovi Editor koji služi za izradu i uređivanje grafičkih i tekstualnih dijelova prostornih planova te njihovo međusobno povezivanje. Međutim, ovim Pravilnikom se propisuje da se prostorni plan može izrađivati i u drugim odgovarajućim računalnim alatima kojima se može osigurati da su grafički prostorni objekti u vektorskom formatu povezani s pripadajućim tekstualnim opisima. Skrećemo pozornost da članak 48. stavak 2. Pravilnika dozvoljava i upotrebu drugih odgovarajućih računalnih alata, što uključuje sve komercijalne računalne pakete do sada korištene za izradu prostornih planova, no, prije prijenosa u modul ePlanovi, plan izrađen drugim alatima mora se učitati u ePlanovi Editor kako bi se osigurala topološka urednost, ispravno korištenje tema i sl., odnosno usklađenost sa samim Pravilnikom. Sam pripremni analitički postupak i metode ni na koji način nisu ograničene niti Pravilnikom, niti samim računalnim rješenjem ePlanovi Editora. Napominje se da je ePlanovi Editor web-GIS rješenje, te je za njegovo korištenje dovoljna stabilna veza na Internet i bilo koji standardni web preglednik. Stoga nema posebnih tehničkih zahtjeva u odnosu na hardware, no, za očekivati je da stručni izrađivači planova koji su do sad radili u CAD i GIS programskim alatima, imaju računala dovoljnih performansi za rad u ePlanovi Editoru. Također se napominje da će pristup ePlanovi Editoru biti besplatan za sve stručne izrađivače prostornih planova koji imaju suglasnost MPGI za obavljanje poslova prostornog uređenja, kao i njihove vanjske suradnike koje sami pozovu. |
| 89 | Miroslav Štimac | Pojmovi, Članak 4. | Čl 4: - urbano područje: Vrlo pojednostavljeno, a nije u skladu sa zatečenim nomenklaturama. Ima bezbroj primjera centralnih naselja „gradova“ koja imaju više svojstva sela nego neki drugi centri „općina“. Predlažem brisati ili formulirati po drugim kriterijima. Vezati uz prostornu definiciju pojma za „grad“. Sada je pojam grad kompromitiran kroz administrativni sustav. - građevina javne i društvene namjene: Sadržaj koji izaziva bezbroj oprečnih definicija, nije određen! Nužno je definirati što je to „javna namjena“ i „društvena namjena“. − građevina sportsko-rekreacijske namjene (je građevina namijenjena sportskim i rekreacijskim aktivnostima): Vrlo važna tema koja izaziva niz tumačenja i problematičnih planerskih rješenja. Mora se točno definirati što je sportska a što je rekreacijska aktivnost. Iz tog se izvlače kriteriji za normiranje pripadajućih građevina i namjena. U pravilu ne postoji sportsko-rekreativna građevina. − koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn): − koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp): Nejasna je potreba da se iskazuje „kis“ za dijelove građevine koji su iznad ili ispod zemlje. Što to mijenja u procjeni iskoristivosti neke čestice? U planiranju i analitičkim postupcima građevina se uvijek promatra kao jedna cjelina. U svakom dijelu građevine mogu biti sve vrste namjena, bez obzira na visinu, etažnost ili položaj u odnosu na razinu tla (podzemni ili nadzemni dio). Predlažem izbaciti iz upotrebe te formulacije jer se često koriste radi manipulacije. | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom se za centralna naselja administrativne jedinice propisuju urbani standardi. Za ostala naselja propisani standardi se također mogu koristiti u planiranju.Definicija građevina javnih i društvenih namjena i površine javnih namjena propisani su Zakonom o prostornom uređenju.Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Pravila provedbe, osim same strukture, nisu propisana ovim Pravilnikom već su ostavljena prostornim planerima za slobodno propisivanje u prostornim planovima u skladu sa potrebama, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. U sadržaju namjena prostora, Prilog II. ovog Pravilnika, određeni su svi oblici sportsko-rekreacijske namjene u ovisnosti o tome planiraju li se unutar ili izvan građevinskog područja. Koeficijenti su propisani kako bi bili ujednačeni i usporedivi, a planerska je odluka da ih koriste i za dodatne analize ili propisivanje smjernica. U članku 12. ovog Pravilnika je propisano da se prostornim planom obvezno propisuju: izgrađenost građevne čestice najvećim dopuštenim koeficijentom izgrađenosti (kig), iskoristivost građevne čestice najvećim dopuštenim koeficijentom iskoristivosti (kis) te najvećom dopuštenom građevinskom (bruto) površinom građevina, a prema potrebi, može se dodatno propisati i najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti nadzemno (kisn), koeficijent iskoristivosti podzemno (kisp) i najmanja dopuštena građevinska (bruto) površina građevina. |
| 90 | Miroslav Štimac | Pojmovi, Članak 4. | Čl.4: - privezište: Ovim popisom nije sve obuhvaćeno. Zašto samo na moru, a ne i na rijekama, jezerima. Privezište je u naravi vrsta parkiralište za plovila, a to je neposredno povezano sa namjenom građevine-čestice na koju se planira pristup sa vodene (morske) strane. To se odnosi se na niz vrsta građevina-čestica od gospodarskih sadržaja, javnih ustanova, plaža, ... | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom se koristi terminologija pristaništa i pristanišnog područja na unutarnjim vodama u skladu s posebnim propisom. |
| 91 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | Pojmovi, Članak 4. | OIEH predlaže dopunu Pravilnika o prostornim planovima u dijelu u kojem se definiraju Pojmovi i vrste namjene prostora i sadržaja namjena zahvata u prostoru na način da se u pojmovnik uvrste površine za gradnju sunčanih elektrana kao i površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe, a sve kako je definirano Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 67/2023): Površine za gradnju sunčanih elektrana su površine na kojima je sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju moguće graditi infrastrukturne građevine sunčanih elektrana, i to: – površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom – površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske i poslovne namjene (I i K) – površine koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo oznake P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena na kojima se nalaze postojeće gospodarske ili poslovne građevine, uz uvjet da ista površina ne može biti veća od 50% površine te gospodarske i poslovne zone, a dobivena električna energija koristi se za potrebe tih građevina – vodne površine – jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga uzgajališta akvakultura na kopnu, uz suglasnost davatelja koncesije, odnosno davatelja zakupa ako je riječ o području pod koncesijom, odnosno zakupom – površine odlagališta otpada – površine eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo te površine eksploatacijskih polja morske soli uz suglasnost ministarstva nadležnog za rudarstvo i ministarstva nadležnog za pomorstvo – površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom Površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.), uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe Obrazloženje: Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 67/2023), u članku 3. stavku 1. dodaje točku 34. površine za gradnju sunčanih elektrana kao i točku 36. površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe. S obzirom na navedeno, predlažemo predmetnim Pravilnikom definirati planiranje gradnje sunčanih elektrana jer su iste definirane Zakonom o prostornom uređenju. Ujedno, skreće se pozornost na činjenicu da je poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije od prioriteta Republike Hrvatske prema zaključku Vlade RH od 8. rujna 2022., NN 104/2022, Klasa: 022-03/22-07/322, Urbroj: 50301-05/20-22-1, u namjeri da se olakša i ubrza gradnja, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a sve kako bi Republika Hrvatska bila čim prije energetski samodostatna. | Nije prihvaćen | Predloženo je određeno u Zakonu o prostornom uređenju te nije potrebno ponavljati ovim Pravilnikom. |
| 92 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Članak 38., Članak 44. | U predloženoj odredbi članka 44. umjesto "invalidskih mjesta" predlažemo pisati "pristupačnih parkirališnih mjesta osobama s invaliditetom" u skladu s terminologijom korištenom u Tehničkom propisu o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, broj 12/23). | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 93 | Stephen Tony Brčić | Članak 38., Članak 41. | Članak 41. stavak 3. ulazni podaci za raspored stanovništva po naseljima strukturirane po dobi nisu dostupne, i mala je vjerojatnosti da će jedinice lokalne samouprave (barem na području Zadarske županije) moći uopće pripremiti takve podatke. Nadalje, najveći problem (nakon planiranja prometnica!) je uvijek bio određivanje javnih zelenih površina. Naime, jedinice lokalne samouprave tvrde da nemaju dovoljno financijskih sredstva za otkup zemljišta za javne potrebe, posebno ne šireg opsega kao što je ovim planirano. Isto vrijedi i za ostale smjernice. Naposljetku, nepostojanja ustanove urbane komasacije (barem ne na jednostavan provedljiv način) navedene smjernice nije moguće planirati, iako je pokušaj njihove provedbe hvalevrijedan, ali nažalost, po današnjim uvjetima bojim se da su u većem dijelu neprovedive. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju u kojem nije propisana urbana komasacija. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Radi se o smjernicama koje se prenose iz postojećih standarda i važne su za usmjerenje prilikom planiranja prostora na svim razinama i podizanje standarda stanovanja i rada. |
| 94 | Stephen Tony Brčić | Članak 38., Članak 40. | članak 40. stavak 3: namjera niti način provedbe ove odredbe nije jasna | Nije prihvaćen | Odredba stavka 3. članka 40. je smjernica za planiranje režima „zelene infrastrukture“, a koji se može određivati preko svih planiranih namjena površina. Koridori zelene i plave infrastrukture planiraju se određivanjem područja u sustavu zelene infrastrukture prema prilogu I. Pregled prostornih tema i propisivanjem odredbi za provedbu kao posebne mjere. Područja posebnih mjera određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja, zona, prostora, površine ili koridora, a proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnih tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su mjere propisane samim prostornim planom. |
| 95 | Stephen Tony Brčić | PRAVILNIK, VI. PROSTORNI STANDARDI I KRITERIJI ZA PLANIRANJE | ČLANAK 38. nije jasno na temelju kojih podataka planer može odrediti osobito ili vrijedno obradivo tlo. Na primjer, u Zadarskoj županiji takvih podataka nemaju niti znaju za postojanje takvih podataka. Da li u tom slućaju planer odredi površine "iz rukava"? | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje kriterije za određivanje osobito vrijednog i vrijednog zemljišta. Do donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornih planova županija i Prostornog plana Grada Zagreba u skladu s ovim Pravilnikom teme državne i županijske razine planiraju se u svim prostornim planovima. Kod izrade prostornih planova prema ovom Pravilniku koriste se podaci iz važećih prostornih planova. Vezano za poljoprivredne površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao P1, P2, P3 prevode se na sljedeći način: P1 = osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P2 = vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P3 = ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi. Isto vrijedi sve dok se ne odrede novi podaci sukladno posebnom propisu. Vezano za površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao PŠ, Š1, Š2 i Š3 prevode se na sljedeći način: PŠ = ostalo zemljište, Š1 i Š3 = zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja, Š2 = ostalo zemljište namijenjeno šumi. |
| 96 | Stephen Tony Brčić | Pravila provedbe za prateće građevine druge namjene, Članak 21. | čl.21: mišljenja sam da je jednostavnije, preglednije i kvalitetnije zadržati ovo pod posebnim podnaslovom kao što je podnaslov 3 i 4 još uvijek važećeg Pravilnika. Sve moguće vrste gospodarske građevine i građevine javne i društvene namjene nije moguće navesti i uz to propisati uvjete građenja pod jednim člankom. Propisivanjem posebnih uvjeta za svaku moguću pojavu, za svaku moguću zonu te ucrtavati svaku pojedinačnu ( i najmanju građevinu) otežat će provedbu i dodatno nepotrebno produžiti administrativni postupak donošenja i izmjene prostornih planova (primjer u komentaru za članak 9). | Nije prihvaćen | Radi se o pratećim građevinama za koje je dobro da budu propisane uz pravila provedbe građevina primarne namjene. |
| 97 | Stephen Tony Brčić | Uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, Članak 16. | čl. 16. alineja 2: mislim da treba koristiti izraz "parkovno uređene površine ili prirodno zelenilo" a koje se navodi u Zakonu. Ovo je već uvriježeni izraz i valjalo bi ga primijeniti i u Pravilniku | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE. |
| 98 | Stephen Tony Brčić | Visina i broj etaža građevine, Članak 13. | čl.13 st3: mislim da nije uputno određivati dvije najviše visine, već samo jednu, kao i dosada, a koja se mjeri od najniže točke uređenog terena uz pročelje (što su neki definirali kao okomito presjeku slojnica uređenog terena). Određivanje dvije visine generalno nije moguće, jer ovisno o nagibu terena može imati razne nepoželjne posljedice. | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje obvezu propisivanja dviju visina pročelja na kosom terenu kako prilikom provedbe prostornog plana ne bi bilo nedoumice na kojoj strani se mjeri najveća visina pročelja. U cijelom periodu izrade Pravilnika MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke te je i definicija kosog terena i propisivanje visina proizašla iz zaključaka stručnih rasprava. |
| 99 | Stephen Tony Brčić | Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru, Članak 9. | čl. 9 st. 2.: nije uputno određivati pojedinačnu građevinu javne i društvene namjene u GP naselja u kartografskim prikazima plana na razini PPUO/G-a. Naime, građevine javne i društvene namjene obuhvaćaju široki raspon djelatnosti. Prvo, program građenja javnih i društvenih građevina unutar GP-a ovisi o raspoloživim sredstvima i raznim financijski programima. Dostupnost financijskih sredstava može postati dostupna jedinici lokalne samouprave naglo, a rokovi seu često ograničeni. U slučaju predloženim pravilnikom, zahtjevala bi se izrada izmjene i dopune PPUO/G-a, što uvelike smanjuje mogućnosti realizacije ponuđeni sredstava, odnosno realizaciju planirane građevine. Tu je i pitanje mogućnost rješavanja vlasničkih odnosa, što dodatno otežava postupaka planiranja i izgradnju građevina javne i društvene namjene. Prema tome, nije moguće predvidjeti točnu lokaciju svih građevina javne i društvene namjene na razini PPUO/G-a. Ukoliko se radi o kompleksu, to bi trebalo ucrtati kao zonu na toj razini. U suprotnome, i kod svake najmanje novoplanirane građevine javne i društvene namjene bit će potrebno pokrenuti izmjenu i dopunu Prostornog plana. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s Zakonom o prostornom uređenju. Određivanje građevnih čestica u grafičkom dijelu urbanističkog plana uređenja, kao i u grafičkom dijelu prostornog plana uređenja grada, odnosno općine i generalnog urbanističkog plana kojima se uvjeti provedbe zahvata u prostoru propisuju s detaljnošću urbanističkog plana uređenja obvezno je za građevne čestice javne namjene definirane Zakonom o prostornom uređenju. |
| 100 | Stephen Tony Brčić | Pojmovi, Članak 4. | Mislim da kod definiranja "konačno uređenog i izravnanog terena" treba omogućiti rampe najmanje širine 6,0 m. Auti su sve veći, i već svi imamo iskustva poteškoća kod uskih ulaza u podzemne etaže. Još k tome treba dodati prostor koji oduzme oprema u sastavu nadzorne rampe, portirnica, prolaz za pješake i sl.. | Nije prihvaćen | Više od 5,0m se računa novom etažom. |
| 101 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 8. | Predlaže se dodavanje stavka u članak 8., a koji će definirati i potrebu izrada prometnih studija/stručnih podloga na kojima će se temeljiti razvoj mobilnosti zone obuhvata plana. Prijedlog stavka u nastavku: Pravila provedbe prostornih planova koja obuhvaćaju prometni sustav moraju sadržavati smjernice za razvoj prometnog sustava, odnosno plan razvoja prometnog sustava proizašao iz stručne prometne podloge. | Nije prihvaćen | Pribavljanje stručnih rješenja za izradu prostornog plana propisana su Zakonom o prostornom uređenju. |
| 102 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Pojmovi, Članak 4. | Predlaže se promjena definicije prometnog sustava na način da se uvrsti biciklistički i pješački promet: - prometni sustav su površine namijenjene gradnji i uređenju cestovnog, željezničkog, pomorskog, riječnog (jezerskog), zračnog, biciklističkog i pješačkog prometa. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 103 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Urbanistički plan uređenja , Članak 31. | Predlaže se u sklopu točke 2.1. Prometni sustav dodati biciklistički i pješački promet. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 104 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Generalni urbanistički plan, Članak 30. | Predlaže se u sklopu točke 2.1. Prometni sustav dodati biciklistički i pješački promet. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 105 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, Članak 29. | Predlaže se u sklopu točke 2.1. Prometni sustav dodati biciklistički i pješački promet. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 106 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Prostorni plan Grada Zagreba, Članak 28. | Predlaže se u sklopu točke 2.1. Prometni sustav dodati i biciklistički promet. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 107 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Prostorni plan županije, Članak 27. | Predlaže se u sklopu točke 2.1. Prometni sustav dodati i biciklistički promet. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 108 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Prostorni plan područja posebnih obilježja, Članak 26. | Predlaže se u sklopu točke 2.1. Prometni sustav dodati i biciklistički promet. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 109 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Državni plan prostornog razvoja, Članak 25. | Predlaže se u sklopu točke 2.1. Prometni sustav dodati i biciklistički promet. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 110 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Članak 38., Članak 44. | Predlaže se usklađivanje članka 44. s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN 92/2019 gdje su propisane dimenzije mjesta za parkiranje. | Nije prihvaćen | Namjera je propisati standard parkirališnog mjesta koji odgovara dimenzijama suvremenih osobnih vozila. Dosadašnji minimalni standard ne zadovoljava današnje potrebe. Prosječna veličina suvremenih osobnih automobila je sve veća i postojeći propisani standardi ne zadovoljavaju potrebe. |
| 111 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Članak 38., Članak 41. | U članak 41. stavak (4) predlaže se dodavanje sljedećeg: 9. u zoni škola i vrtića planirati prikladnu infrastrukturu za potpuno sigurno kretanje pješaka i biciklista. U zoni škola i vrtića predvidjeti dovoljan broj mjesta za parkiranje za roditelje koji dovoze/odvoze djecu u vrtiće i škole automobilom (posebno važno za vrtiće). U zoni škola planirati dovoljan broj parkirališta (stalaka za bicikle). | Djelomično prihvaćen | U članku 41. dodat će se nova točka u stavku 4. koja glasi: „7. u zoni škola i vrtića planirati prikladnu infrastrukturu za potpuno sigurno kretanje pješaka i biciklista“ |
| 112 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, Članak 16. | Prijedlog dodavanja sljedeće stavke u članak 16.: - Oblikovno-tehnički uvjeti za priključak na javnu (i nerazvrstanu) prometnicu | Nije prihvaćen | Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu propisuju se prema članku 18. Pravilnika. |
| 113 | tatjana uzelac | Članak 58., Članak 59. | Kao društvo, pogotovo kao ravnopravna članica EU trebamo težiti transformaciji cijelog društva ( i zelenoj i digitalnoj) kako je to i u EU i ostalim dijelovima zapadnog svijeta već godinama a to Zakon o prostornom uređenju kao i ovaj Pravilnik još uvijek ne prepoznaju.Nažalost, prošlo je puno vremena, a do 2030. pa i 2050. te postizanja Europskog zelenog plana a koji su i hrvatski gradonačelnici potpisnici, nije ostalo baš puno vremena. Same godine i nisu bitne, ali svjedoci smo klimatskih promjena koje se unutar generacija još nisu tako brzo vidjele, a prostorno planiranje je alat kojim direktno možemo utjecati na život u tim promjenjenim uvjetima. Nažalost, umjesto da prostorno planiranje bude alat promjena, kod nas je na začelju tih promjena. | Nije prihvaćen | Planiranjem zelene infrastrukture kao režima u prostornim planovima upravo se ovim Pravilnikom daje mogućnost ublažavanja posljedica klimatskih promjena kroz postupak izrade prostornih planova. |
| 114 | tatjana uzelac | Digitalni elaborat prostornog plana, Članak 55. | Neupotrebljivo za projektiranje, izradu sektorskih studija itd. Drugim riječima isto je kao analogni zapis. Ovo je potrebno samo iz razloga što nije potpuno digitalno. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 54. mijenja se i glasi: „Izvornik prostornog plana je skup podataka (alfanumeričkih, vektorskih i metapodataka) u elektroničkom obliku pohranjen u modulu ePlanovi nakon što je prošao sve faze postupka i verifikacije ugrađene u modul ePlanovi." Grafički dio prostornog plana izrađuje se u vektorskom formatu koji omogućava povezivanje grafike s tekstualnim odredbama, što je navedeno u člancima 48. i 54. Iz izvornika (vektorski zapis) stvara se zapis u PDF formatu, kako bi se omogućila ovjera (digitalni potpis) od strane odgovornih osoba i u pravilu služi kao arhivski primjerak. Interoperabilnost odnosno razmjena podataka s drugim sustavima i preuzimanje podataka je isključivo u vektorskom formatu poznatih vrsta zapisa (*.gpkg i dr.) odnosno servisima. |
| 115 | tatjana uzelac | Članak 47., Članak 52. | Bilo bi dobro kad bi se i ostali dokumenti mogli međusobno povezati…(katastar, arkod, corine land cover, Natura 2000 itd., time bi se ubrzalo donošenje plana, kvaliteta prostornih podataka, a smanjilo bi se i čekanje na posebne uvjete) | Djelomično prihvaćen | Većina slojeva navedenih u primjedbi već je implementirana u ePlanovi Editoru (digitalni katastarski plan, Natura 2000 i dr.). Dostupni slojevi koji nisu učitani, smatralo se da nisu nužni za izradu planova (npr. Arkod ili Corine), no, skrećemo pozornost da sam korisnik ePlanovi Editora može učitati dodatne podloge i slojeve ako ih smatra potrebnim. U cilju pojednostavljenja ishođenja posebnih uvjeta, u planu su daljnje nadogradnje unutar Informacijskog sustava prostornog uređenja. |
| 116 | tatjana uzelac | Članak 47., Članak 49. | Grafički dio prostornog plana trebao bi biti u vektorskom obliku jer su u .pdfu neupotrebljivi za izradu projektne dokumentacije i ostalih dokumenata. | Nije prihvaćen | Grafički dio prostornog plana izrađuje se u formatu koji omogućava povezivanje vektorske grafike s tekstualnim odredbama, što je navedeno u člancima 48. i 54. Iz izvornika (koji je, između ostaloga, i vektorski zapis) stvara se zapis u PDF formatu, kako bi se omogućila ovjera od strane odgovornih osoba. |
| 117 | tatjana uzelac | Članak 38., Članak 41. | 16 m2/stanovniku - Po kojoj je to normi ili kriteriju uzeto? Svojstvo upojnosti se računa, a ovisi o koeficijentu infiltracije tla, vremenu zadržavanja i pročišćavanja, inženjersko-geološkim kartama tla itd., zamjenskom tlu,a to uvjetuje izrade studija odvodnje, a u naseljenim mjestima gdje su obično mješoviti sustavi ovodnje, a upojnost tla slaba, ili je tlo zasićeno vodom, planirati se mora zajedno sa sanitarnom odvodnjom. Stupanj infiltracije ovisi i o proračunatom vremenu zadržavanja vode unutar 24 sata, max.30 sati a ovisi i o stanju sanitarne kanalizacije gdje se viškovi oborinskih voda mogu ispustiti ali samo u količini od 50% tuđih voda, tj. Srednje dnevne količine otpadnih voda a što je I propis za dimenzioniranje sanitarne kanalizacije. Ako je kriterij upojnosti 16 m2 po stanovniku, onda nije točno, jer npr. NBS sustavi ovise 1. Površini nepropusnih površina, 2. Ako se koristi I sanitarna kanalizacija kao recipijent, onda je to 1,6 m2/stanovniku , 120 l/dan/stan. otpadne vode, a što onda ovisi o gustoći naseljenosti), pa ne može biti kriterij za upojnost tla. Malo je nezgodno sve skupa napisano da bi se po tome mogli raditi planovi za prilagodbu klimatskim promjenama. Slobodna zelena površina...U Pojmovniku Čl.4 ovog Pravilnika, nema slobodne zelene površine – nejasno je da li je to javna ili zaštitna zelena površina… | Djelomično prihvaćen | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke.U stavku 1. članku 41. dodaje se još jedan kriterij, odnosno smjernica vezan za određivanje zelene površine temeljem površine stambene i mješovite namjene.Točka 3. stavka 4. članka 41. mijenja se i glasi „površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova, igrališta, prirodnog terena/zelenih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m2 po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće zelene površine, najmanje 15 m2 po djetetu. |
| 118 | tatjana uzelac | Prostorni plan županije, Članak 27. | Dodati zelenu infrastrukturu I Mrežu ZI, i za sve ostale planove više i niže razine. | Nije prihvaćen | Sustav zelene infrastrukture se može planirati u svim prostornim planovima osim državnog plana prostornog razvoja i prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa. |
| 119 | tatjana uzelac | Prostorni plan područja posebnih obilježja, Članak 26. | Dodati NBS sustave | Nije prihvaćen | Prostornim planom pravilima provedbe mogu se obraditi navedene teme propisivanjem konkretnih uvjeta, propisivanjem posebnih uvjeta ili posebnih mjera. |
| 120 | tatjana uzelac | Državni plan prostornog razvoja, Članak 25. | Dodati Mrežu zelene infrastrukture | Nije prihvaćen | Državni plan prostornog razvoja određuje građevine i zahvate državnog značaja. |
| 121 | tatjana uzelac | IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA, Članak 24. | Dodati: Zelena urbana obnova, sukladnu Programu razvoja ZI I Kružnog gospodarstva | Nije prihvaćen | Urbana sanacija i urbana preobrazba obuhvaćaju i zelenu urbanu obnovu. |
| 122 | tatjana uzelac | POSEBNI UVJETI, Članak 22. | Općenito, javnopravna tijela, osim Ministarstava, ne prate promjene na EU I globalnom nivou, a postojeći planovi, studije, strategije pa čak i razvoja, ne prate aktualnu situaciju posebno ne u smislu smanjenja CO2 I prilagodbe klimatskim promjenama. Jedno je režim, zaštita, ali drugo je i nova urbana agenda na nivou EU gdje su ljudi, biljni I životinjski svijet izjednačeni. Ako je nešto pod zaštitom ne smije biti na uštrb ni jednog od tih dionika, kao što ne smije ni kočiti razvoj. Ispada da su planovi jako restriktivi a stanje u prostoru je katastrofalno u priobalnom dijelu posebno. More, nije opet prepoznato kao resurs razvoja a ni posebne zaštite. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE. |
| 123 | tatjana uzelac | Uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, Članak 16. | Javne garaže su toplinski otoci, te bi trebalo a radi smanjenja utjecaja klimatskih promjena, smanjiti broj podzemnih parkirnih mjesta, a ne povećavati ih, te time postići veću mobilnost stanovništva pješačenjem ili bicikliranjem, a to utiče direktno na namjenu površina, namjenu građevine itd..5 min. hoda, ili m2 zelenila/stanovniku, itd. https://resourcecentre.c40.org/resources/monitoring-evaluation-and-reporting Isto vrijedi i za NBS sustave – odvodnju oborinskih voda, ako želimo uvesti prilagodbe klimatskim promjenama u prostorne planove. Općenito prilagodba i ublažavanje klimatskim promjenama je slabo ili nikako obuhvaćena kako novim Zakonom o prostornom uređenju tako i ovim Pravilnikom. | Nije prihvaćen | Prostornim planom pravilima provedbe mogu se obraditi navedene teme propisivanjem konkretnih uvjeta za oblikovanje građevina, za uređenje građevne čestice, načina priključenja na infrastrukturu i slično. |
| 124 | tatjana uzelac | Uvjeti za oblikovanje građevine, Članak 15. | Ako se daju uvjeti za zelene krovove, morali bi se davati I uvjeti za kružno gospodarstvo (ponovna uporaba materijala, smanjen udio CO2 itd.), odvodnja oborinskih voda s građevina-zgrada, posebno ako se zna da se ne smije s privatnih čestica i zgrada ispuštati u javni sustav odvodnje itd. | Nije prihvaćen | Prostornim planom pravilima provedbe mogu se obraditi navedene teme propisivanjem konkretnih uvjeta za oblikovanje građevina. |
| 125 | tatjana uzelac | Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru, Članak 9. | Kružno gospodarstvo? | Nije prihvaćen | Primjedba nije jasna. |
| 126 | tatjana uzelac | PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 8. | Kao i za konzervatorske podloge,isto bi trebalo vrijediti i za prometne studije, studije odvodnje i ostale sektorske studije (trebale bi biti propisane planovima višeg reda) jer se zna dešavati da na području UPU_a nije dovoljno, bez sagledavanja šireg prostora donijeti i odgovarajuće mjere provedbe. | Nije prihvaćen | Pribavljanje stručnih rješenja za izradu prostornog plana propisana su Zakonom o prostornom uređenju. |
| 127 | tatjana uzelac | Pojmovi, Članak 4. | Dodati i zelena infrastruktura (sve ono što smanjuje CO2) te Mreža zelene infrastrukture (preporuka EU za implementaciju u prostorne planove) https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/green-infrastructure_en#policy Naime, Strategije zelene urbane obnove koje se upravo izrađuju teško su primjenjive ako nisu prepoznate prostornim planovima. Dodati i NBS (Natural Based Solutions) sustave jer su vezani ne samo za vodno gospodarstvo nego i za cijeli sliv, od ekonomije, namjene, ekosustave…upravljenje zemljištem na nekom području itd. Kosi teren - Kod uspostave upojnih površina Čl.4 ovog Pravilnika, kosi prirodni teren je onaj koji je veći od 5% nagiba. Općenito je uporaba pojmova pomiješana i izgleda kao da se odnosi samo na građevinsku česticu, ne i na prostorno planiranje. | Nije prihvaćen | Zelena infrastruktura definirana je Zakonom o prostornom uređenju. Koridori zelene i plave infrastrukture planiraju se određivanjem područja u sustavu zelene infrastrukture prema prilogu I. – Pregled prostornih tema i propisivanjem odredbi za provedbu kao posebne mjere. Područja posebnih mjera određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja, zona, prostora, površine ili koridora, a proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnih tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su mjere propisane samim prostornim planom. |
| 128 | tatjana uzelac | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Kao i Zakon o prostornom uređenju NN 67/23 tako i ovaj Pravilnik, nedovoljno uključuje smanjenje CO2, klimatske promjene, kružno gospodarstvo, te digitalizaciju, tj. korištenje alata koji će ubrzati prilagodbu i digitalnu transformaciju društva, posebno u prostornom planiranju. | Nije prihvaćen | Prostornim planom pravilima provedbe mogu se obraditi navedene teme propisivanjem konkretnih uvjeta za oblikovanje građevina. |
| 129 | tatjana uzelac | Pojmovi, Članak 4. | Prirodni teren je i padina, a na njoj se ne mogu raditi upojne površine, pogotovo na klizištima ili strmijim padinama većim od 5%. | Nije prihvaćen | Primjedba nejasna. |
| 130 | Tihomir Jukić | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | Brisati st.4. Opaska: Dodavanjem polovice broja planiranih radnih mjesta planiranom broju stanovnika građevinskog područja naselja dobiva se lažni prikaz broja stanovnika, jer se radi o dnevnim migracijama stalnog stanovništva. | Djelomično prihvaćen | Prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije u postupak dimenzioniranja infrastrukture uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i dnevne i sezonske migracije. Stavak 4. mijenja se i glasi: „ U planirani broj stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja mješovite namjene, u svrhu dimenzioniranja infrastrukture, uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i povremene korisnike prostora (dnevne i sezonske migracije).“ |
| 131 | Tihomir Jukić | Visina i broj etaža građevine, Članak 13. | (1) Prostornim planom obvezno se određuje najveća dopuštena visina građevine (H), a po potrebi i njena najmanja visina . OBRISATI st.2 i st.3 Opaska: u RH ne postoji propisa koji jednoznačno određuje visine etaže zgrade. S obzirom na navedeno za očekivati je da će novoprojektirane građevine, a radi dobivanja većeg broja etaža, biti planirane sa etažama čija visina nije primjerena pravilima struke. Stoga bi ovim Pravilnikom trebalo odrediti visine etaža u metrima, a za različite namjene. | Nije prihvaćen | Ovlašteni arhitekti dužni su strukovnu djelatnost obavljati savjesno, u skladu s pravilima struke, dostignućima znanosti i tehnike, razvitkom prostornog uređenja, arhitekture i umjetnosti, te s odredbama Kodeksa strukovne etike. |
| 132 | Tihomir Jukić | Članak 58., Članak 59. | Odredbu stavka 2. je potrebno preoblikovati na način da „stari“ pravilnik ne ostaje na snazi nego se započeta izrada prostornog plana do 31. 12. 2023. dovršava po tom pravilniku, a kako je to uobičajeno nomotehničkim pravilima. | Prihvaćen | Stavak 2. članka 59. briše se jer je isto već određeno člankom 59. prijelaznih i završnih odredi izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju (NN 67/23). |
| 133 | Tihomir Jukić | IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 58. | Odredba članka 58. stavak 3. ovog Pravilnika je u suprotnosti s prijelaznim odredbama ZPU-a (NN 67/23), a iz razloga jer je navedenim prijelaznim odredbama propisano da se do donošenja DPPR-a zahvati u prostoru i građevine infrastrukturne namjene državnog i županijskog značaja planiraju županijskim planovima. Iz navedenog je vidljivo da planov niže razine moraju preuzeti planska rješenja iz važećih prostornih planova županije. Ako se odredbom članka 58. stavak 3. ovog Pravilnika misli ovlastiti JLS da planira zahvate državnog i županijskog značaja, neovisno o županijskom planu, isto bi bilo u suprotnosti sa člankom 61. ZPU-a koji propisuje usklađenost prostornih planova. Stoga je prijedlog brisati navedeni stavak. | Djelomično prihvaćen | Vezano na činjenicu da Državni plan prostornog razvoja još nije donesen, MPGI stvara mogućnost za prijelazno razdoblje. Stavak 3. članka 58. briše se jer je isto već određeno člankom 62. stavcima 1. i 2. prijelaznih i završnih odredaba izmjena i dopuna Zakona (NN 67/23). |
| 134 | Tihomir Jukić | Članak 47., Članak 49. | Opaska: Navedeni članka bi se trebao odnositi na Prostorni plan, a ne na njegove sastavne dijelove (odluku o donošenju, grafika i sl), a vezano za članak 55. ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Primjedba nije jasna. Dijelovi koje čine prostorni plan propisani su Zakonom o prostornom uređenju, a ovim člankom propisuje se odluka o donošenju i način dostupnosti cijelog prostornog plana uz objavljenu odluku o donošenju. |
| 135 | Tihomir Jukić | VII. MJERILA KARTOGRAFSKIH PRIKAZA PROSTORNIH PLANOVA, Članak 46. | Opaska: stavak 2. – nejasno je što je simbologija. | Nije prihvaćen | Simbologija je internacionalni izraz kojim se opisuje način vizualizacije pojedinih prostornih tema/slojeva na kartografskim prikazima (obuhvaća npr. opis boje ruba, ispune, vrste i debljine linije i sl.). Pojam je uobičajen u računalnoj terminologiji te se smatra da ga nije potrebno obrazlagati u Pravilniku. |
| 136 | Tihomir Jukić | Članak 38., Članak 45. | Opaska: stavak 3. trebao bi se odnositi na sve vrste građevina neovisno o namjeni, osobito iz razloga jer odredbama ovog Pravilnika nije propisana udaljenost poslovnih, javnih i sl. građevina od međe. Nejasna je primjena stavaka 4. u slučaju da su kriteriji iz posebnih propisa u suprotnosti sa stavcima 1. 2. i 3. | Djelomično prihvaćen | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju. Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Stavak 3. nadopunjen je i glasi: „Najmanje dozvoljene međusobne udaljenosti novih građevina ostalih namjena određuju se u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite od rušenja i zaštite od širenja požara.“ |
| 137 | Tihomir Jukić | Članak 38., Članak 42. | Opaska: Zahvati u prostoru za robinzonski smještaj, u naravi su planiranje gospodarstva, a isto je sukladno odredbi članka 20. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u samoupravnom djelokrugu Županija, a ne JLS. Nadalje, potrebno je odrediti kriterija po kojem će se odrediti kapacitet, broj i razmještaj takvog smještaja. | Nije prihvaćen | Robinzonski turizam je posebni i jedini oblik turističke ponude kojeg je temeljem Zakona dopušteno planirati izvan građevinskog područja i za koji nisu Zakonom propisani načini planiranja i uvjeti uređenja. Stoga je od osobite važnosti upravo ovim Pravilnikom dati određena ograničenja za planiranje, a prostornim planom će se propisati ostale odredbe. Ovim Pravilnikom određeno je unutar kojih namjena je moguće graditi/uređivati robinzonski smještaj, a Zakon o prostornom uređenju je dao ograničenja kapaciteta i smještaja u odnosu na prostore ograničenja i vrijedne prostore. |
| 138 | Tihomir Jukić | Članak 38., Članak 40. | Opaska :Stavak 1. je potpuno nejasan jer se ne zna na što se odnosi. Opaska: Potpuno je nejasno kako stavak 3. primijeniti u izgrađenom građevinskom području svih velikih gradova, a s obzirom da se isti stavak odnosi na građevinsko područje naselja odnosno njegov izgrađeni i neizgrađeni dio . | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. se mijenja. Odredba stavka 3. članka 40. je smjernica za planiranje režima „zelene infrastrukture“, a koji se može određivati preko svih planiranih namjena površina. Koridori zelene i plave infrastrukture planiraju se određivanjem područja u sustavu zelene infrastrukture prema prilogu I. Pregled prostornih tema i propisivanjem odredbi za provedbu kao posebne mjere. Područja posebnih mjera određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja, zona, prostora, površine ili koridora, a proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnih tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su mjere propisane samim prostornim planom. Postoji puno načina za osiguravanje zelenih koridora čak i unutar izgrađenih dijelova građevinskog područja. |
| 139 | Tihomir Jukić | VI. PROSTORNI STANDARDI I KRITERIJI ZA PLANIRANJE, Članak 38. | Opaska :Članak 38. je potpuno nejasan jer se miješaju sve kategorije poljoprivrednog zemljišta, odnosno članak treba preformulirati. | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje kriterije za određivanje osobito vrijednog i vrijednog zemljišta. Do donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornih planova županija i Prostornog plana Grada Zagreba u skladu s ovim Pravilnikom teme državne i županijske razine planiraju se u svim prostornim planovima. Kod izrade prostornih planova prema ovom Pravilniku koriste se podaci iz važećih prostornih planova. Vezano za poljoprivredne površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao P1, P2, P3 prevode se na sljedeći način: P1 = osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P2 = vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P3 = ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi. Isto vrijedi sve dok se ne odrede novi podaci sukladno posebnom propisu. Vezano za površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao PŠ, Š1, Š2 i Š3 prevode se na sljedeći način: PŠ = ostalo zemljište, Š1 i Š3 = zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja, Š2 = ostalo zemljište namijenjeno šumi. |
| 140 | Tihomir Jukić | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću izgrađenosti, Članak 37. | Opaska : S obzirom da se nijednim planom ne planira pojedinačna građevna čestica (prijedlog parcelacije) nemoguće je izraziti tražene vrijednosti. | Nije prihvaćen | Prostorni pokazatelj za gustoću izgrađenosti ovim Pravilnikom propisan je kao ostali prostorni pokazatelj, a ne obvezni. Isto je potrebno u cilju kvalitetnog planiranja određenog prostora, odnosno provjere stručnih rješenja iz prostornih planova vezano za definiranje obveznih prostornih pokazatelja i planiranih veličina građevnih čestica. |
| 141 | Tihomir Jukić | Urbanistički plan uređenja , Članak 31. | Opaska: Ako se građevinska područja ne planiraju UPU-om onda u sadržaju ne trebaju biti navedeno 1.2 Građevinska područja. Također iz istog razloga kartografski prikaz 1.2. Građevinska područja ne treba biti naveden. | Nije prihvaćen | Numeracija iz stabla mora biti fiksna iz tehničkih razloga, te radi strukture prijenosa podataka putem GSB-a. |
| 142 | Tihomir Jukić | Pojmovi, Članak 4. | Korekcija cijelog čl.4 -KAKO BI U KONAČNICI TREBAO GLASITI (tekst djelomično brisan ili korigiran): 1. Osnovni pojmovi − interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu − građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pretežitog dijela pročelja zgrade od regulacijske linije, između građevinskog pravca i regulacijskog pravca mogu se planirati istaci pročelja, balkoni, lođe, rampe, stepenice i potpuno ukopani podrum i terase u prizemlju koje su konstruktivni dio podzemne etaže − obvezni građevinski pravac je pravac, odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja glavne zgrade, između obveznog građevinskog pravca i regulacijskog pravca mogu se planirati istaci pročelja, balkoni, lođe, rampe, stepenice i potpuno ukopani podrum i terase u prizemlju koje su konstruktivni dio podzemne etaže; u slučaju preklapanja obveznog građevinskog pravca i regulacijskog pravca, preko obveznog građevinskog pravca mogu se planirati otvoreni i zatvoreni dijelovi zgrade (istaci pročelja, balkoni, lođe) iznad 1.kata − kamp s gradnjom smještajnih jedinica - definicija ovog pojma protivna je odredbama članka 49. stavak 4. točka 4. i članka 49. stavak 6. važećeg Zakona o prostornom uređenju, a iz razloga jer je istim odredbama u bitnome propisano da u kampu smještajne jedinice ne mogu biti povezane sa tlom na čvrsti način − staze su pješačke, biciklističke, konjičke i slične staze, izuzev staza za motorna vozila Opaska: potrebno je pojasniti što su staze za motorna vozila − privezište je građevina (primjerice ponton, gat, mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: ) u sklopu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene ) u svrhu akvakulture ) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće − urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu 2. Građevine prema namjeni − građevina poljoprivredne namjene je gospodarska građevina namijenjena obavljanju poljoprivredne proizvodnje: ) građevina za uzgoj životinja ) građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva ) pomoćna građevina u sklopu poljoprivrednih gospodarstava i ) ostale građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje Opaska: potrebno je razlikovati građevine za primarnu poljoprivrednu proizvodnju od onih koje služe za preradu i pripremu poljoprivrednih proizvoda, a kako ih ima u vidu Zakon o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20, 52/21, 152/22). Također je potrebno ovim Pravilnikom definirati koje se od tih građevina mogu nalaziti na P1, P2 i P3 odnosno poljoprivrednom zemljištu. − građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja Opaska: potrebno je pojasniti što su građevine za potrebe zbrinjavanja životinja. Jesu li to kafilerije, azili, hoteli ili groblja za kućne ljubimce. 3. Dijelovi i etaže zgrade − podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni i izravnani teren − prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina gotovog poda nalazi najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog i izravnanog terena, a može se nalaziti iznad podruma i/ili suterena − kat (K) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi između dva stropa iznad prizemlja Briše se definicija: "uvučeni kat" Opaska: Do sada je uvučeni kat zastupljen uglavnom na području Grada Zagreba u kojem je pretežiti broj građevina pokriven ravnim krovom. Uvođenjem etaže uvučeni kat, a koji nudi mogućnost većeg iskorištenja površine etaže od etaže potkrovlja, ovim Pravilnikom bi se potaknulo projektiranje i izgradnju uvučenog kata i potpuno promijenilo tradicionalnu tipologiju gradnje, koju smo po načelima prostornog uređenja dužni očuvati. − potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote gotovog poda, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima − galerija je dio prostorije prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stana, poslovniog prostora, garažae i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelskae sobae, apartmana i sl.) , koji sa prostorijom unutar koje se nalazi dijeli zračni prostor, bez pregradnih zidova i formiranja novih prostorija na galeriji, a njezina površina ne smije biti veća od 75 50% neto površine te etaže te prostorije – balkon je vanjski prostor zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade u pravilu izveden kao konzolno ugrađena ploča, otvoren sa tri strane, − terasa je otvoreni vanjski dio etaže zgrade, odnosno građevine koji se nalazi uz ili na toj zgradi/građevini 4. Zgrade prema smještaju na građevnoj čestici − ugrađena zgrada je zgrada kojoj se dvije bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu), postojeća zgrada koje se sa tri strane nalaze na granicama građevne čestice, a sa četvrte strane ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu) smatra se ugrađenom zgradom 5. Prostorni pokazatelji − visina građevine (H) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog i izravnanog terena uz pročelje građevine i najviše kote gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja građevine, izražena u metrima − ukupna visina građevine (Huk) je visinska razlika najniže kote konačno uređenog i izravnanog terena uz pročelje građevine i najviše kote krova (sljemena), izražena u metrima - kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12% (radi li se o pogrešci, a pri tome misli o ⁰ - stupnjevima, jer je ravni krov nagiba do 10%) | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA Vezano za pojam „interpolacija“. Definicija pojma interpolacija biti će izmijenjena na način da glasi: „Interpolacija je gradnja zgrade u pretežito izgrađenom uličnom potezu na građevnoj čestici smještenoj između dvije već izgrađene, odnosno uređene građevne čestice, uključivo i uglovna čestica“. Vezano za građevinski pravac prihvaća se djelomično prijedlog na način da definicija pojma „građevinski pravac“ glasi: „Građevinski pravac je pravac, odnosno linija kojom se određuje minimalna udaljenost pročelja građevine od regulacijske linije.“ Vezano za obvezni građevni pravac definicija se određuje na slijedeći način: „Obvezni građevni pravac je pravac odnosno linija na kojoj se obvezno smješta pretežiti dio pročelja građevine pri čemu ostali dio pročelja građevine ne smije odstupiti za više od 10% od propisane minimalne udaljenosti građevinskog pravca od regulacijske linije.“ Vezano za ugostiteljsko-turističku namjenu, Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: izdvojena namjena unutar građevinskog područja naselja, izdvojeno građevinsko područje s gradnjom i izdvojeno građevinsko područja bez gradnje. Ovakvom podjelom omogućeno je planiranje kampa sukladno Zakonu o prostornom uređenju u namjeni T3: ugostiteljsko-turistička namjene - bez gradnje smještajnih građevina. Pojam „kamp s gradnjom smještajnih jedinica“ briše se. Ovom se Pravilnikom želi urediti područje neujednačenog definiranja pojmova istog nazivlja, a drugačijeg sadržaja upravo iz razloga očuvanja prostora, osobito zaštićenog obalnog područja mora od gradnje mobile home-ova, glampinga i sl., tj. gradnje građevina koje se grade na način da su čvrsto povezane sa tlom na udaljenosti manjoj od 100 m od obalne linije. Vezano za primjedbu na definiciju pojma Privezište ista će se izmijeniti na način da glasi: „privezište je građevina (primjerice ponton, gat , mol, riva) namijenjena za privez plovila na moru: a) uz izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (ponton, gat, mol) odnosno u sklopu tog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ukoliko se planira kopneni dio privezišta – riva“ b) ostaje isto c) u svrhu priveza na nenaseljene otoke i otočiće.“ Vezano za definiciju pojma „urbano područje“ definicija se mijenja na način da glasi: „Urbano područje je građevinsko područje naselja, u pravilu, centralnog središnjeg naselja administrativne jedinice koja ima status grada po posebnom propisu.“ U prilogu II. Ovog Pravilnika navedeno je gdje se mogu graditi građevine poljoprivredne namjene, građevine za potrebe zbrinjavanja životinja kafilerije, azili, hoteli i/ili groblja za kućne ljubimce. Vezano za građevine poljoprivredne namjene navodimo sljedeće: Kroz pojedine kartice Priloga II – Sadržaj namjena prostora propisano je unutar koje površine se može planirati i graditi, unutar površina namijenjenih poljoprivredi i proizvodnji, kao npr. za preradu i pripremu poljoprivrednih proizvoda iz kartice (I2), može se odrediti kao građevinsko područje i izvan građevinskog područja, te npr. iz kartice (I3) se može odrediti farma za uzgoj životinja, a poljoprivredna zemljišta npr. iz kartica: „ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi“ su poljoprivredne površine na kojima je dozvoljena poljoprivredna proizvodnja, npr. uzgoj i prerada biljaka, algi i gljiva, izvan prostora ograničenja ZOP-a ili kao npr. u kartici „ostalo zemljište“ površine na kojima dozvoljeno je uređenje farmi. Vezano za građevine komunalno-servisne namjene, primjedba se djelomično prihvaća. Definicija pojma se mijenja i glasi: „građevina komunalno-servisne namjene je poslovna građevina komunalnih poduzeća s odgovarajućim površinama, radionicama, spremištima i prostorima deponija za potrebe komunalnih poduzeća, te reciklažna dvorišta namijenjena odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada sukladno posebnom propisu, dvorišta za građevni otpad u svrhu obavljanja djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada i građevine namijenjene razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada, te građevine za potrebe zbrinjavanja životinja.“ Vezano uz opasku, građevine za potrebe zbrinjavanja životinja određene su karticom (KS4): skloništa za životinje, groblja za kućne ljubimce, sabirališta nusproizvoda životinjskog podrijetla, spalionica, veterinarske zgrade i ostali prateći veterinarsko-sanitarni sadržaji sukladno posebnim propisima, s pomoćnim građevinama. Vezano za definiciju prizemlja – primjedba se prihvaća i pojam se u Pravilniku mijenja, tako da glasi: „prizemlje (P) je dio zgrade, odnosno građevine čija se razina gotovog poda nalazi najviše 1,5 m iznad najniže kote konačno uređenog i izravnanog terena, a može se nalaziti iznad podruma i/ili suterena“. Vezano za pojam „uvučeni kat“ – primjedba se ne prihvaća. Prostorni planer prilikom planiranja prostornog plana odabire etaže ovisno o tipologiji gradnje određenog područja i određuje ih u pravilima. Vezano uz pojam „potkrovlje“ – primjedba se prihvaća i pojam se u Pravilniku mijenja, tako da glasi: „potkrovlje (Pk) je dio zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote gotovog poda, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima“. Vezano uz pojam „galerija“ – primjedba se djelomično prihvaća na način da glasi: „galerija je prostor unutar jedne samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalne jedinice (hotelska soba, apartman i sl.) odvojen zasebnim podom unutar etaže, a njezina površina ne smije biti veća od 75% neto površine te etaže“. Vezano uz pojam „balkon“, primjedba se djelomično prihvaća na način da glasi: „balkon je vanjski prostor zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade u pravilu izveden kao konzolno ugrađena ploča, otvoren s najmanje dvije svoje strane“. Vezano uz pojam „terasa“ primjedba se ne prihvaća. Pojmovnikom je definirano da se radi o vanjskom dijelu zgrade. Vezano uz pojam „ugrađena zgrada“ primjedba se djelomično prihvaća na način da definicija glasi: „ugrađena zgrada je zgrada kojoj se najviše tri bočne strane nalaze na granicama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađen prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu)“. Vezano za pojam „visina građevine (H)“ primjedba se ne prihvaća. Kako je definirano Pravilnikom, visina pročelja je na istom pročelju, a izražavanje mjerne jedinice u metrima. Vezano za pojam „ukupna visina“ primjedba se ne prihvaća. Kako je definirano Pravilnikom, kota najvišeg dijela je kota sljemena, a izražavanje mjerne jedinice u metrima. Uvidom u pojmovnik čl. 2. st. 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07): „4.6. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,4.7. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena)“. Vezano uz pojam „kosi teren“ primjedba se prihvaća. Radi se o pogrešci, kosi teren nagiba 12⁰ je strmiji od kosog terena nagiba 12%, te glasi: „kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12⁰“. |
| 143 | Udruga hrvatskih urbanista | IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 58. | Kod izrade planove nove generacija nikako nije prihvatljivo koristiti postavke planova „stare generacije“ kao obvezne – primjerice: ukoliko neka namjena nije bila planirana tim planovima ona se neće nikada moći uvesti ?! Kao što javna i društvena namjena mahom nije bila planirana kao IGP, a u pojedinim nerazvijenim područjima ni ugostiteljsko-turistička. Tu je posebnu pozornost potrebno obratiti na članak 43. ZPU za koji smo u više navrata upozoravali da ga je potrebno izmijeniti. Nova generacija planova bi trebala biti suvremeni planerski iskorak u odnosu na planove koji su mahom stariji više od 20 godina i koje je potrebno preispitati u skladu sa suvremenom europskom planerskom praksom te novim saznanjima i tehnologijama. Osim toga, ovom članku, s obzirom na izravni i dalekosežni utjecaj na prostorni razvoj države, nikako nije mjesto u Pravilniku. | Nije prihvaćen | Stavkom 2., članka 58. ovog Pravilnika osigurava se kontinuitet prostornog uređenja što je obveza određena člankom 53. stavkom 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju. Naime, člankom 58., stavkom 2. Pravilnika detaljnije se određuje način na koji se zadržava kontinuitet prostornog uređenja, a slijedom planerske analize i valorizacije postojećeg stanja i novonastalih potreba, moguće su izmjene i dopune prostornih planova sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. |
| 144 | Udruga hrvatskih urbanista | Članak 38., Članak 45. | Člankom se određuju vrijednosti parametara kakvi mogu biti preporuka, osobito za novogradnje, međutim ne odgovaraju situacijama i specifičnostima na lokalnoj razini (kulturno-povijesne cjeline, područja urbane preobrazbe, urbane cjeline i sl.) Mišljenja smo kako se predmetne vrijednosti moraju moći određivati prostornim planovima lokalne razine. | Nije prihvaćen | Pravilnik ostavlja planersku mogućnost propisivanja uvjeta gradnje, smještaja, oblikovanja itd. kroz pravila provedbe ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira, a kada se ne radi o novoj gradnji. To se naročito odnosi na područja kulturno-povijesnih cjelina prema članku 8. ovog Pravilnika. |
| 145 | Udruga hrvatskih urbanista | Članak 38., Članak 41. | Člankom se uvode standardi za koje bi novi razrade trebao biti Urbanistički plana uređenja naselja, koji Zakon ne poznaje pa se postavlja pitanja na kojoj razini će se isto planirati? Provedba ove odredbe u postojećim naseljima je upitna. Smjernice iz stavka 4. t.4 do 6. je potrebno uskladiti i s nadležnim Ministarstvom, jer se manje područne škole mahom ukidaju što nažalost, nije u domeni prostornog planiranja. Napominjemo da smo i ranije naglašavali da manje gradove i naselja nije moguće planirati samo PPUG/O već da je potrebno vratiti mogućnost propisivanja Urbanističkog plana uređenja manjeg grada, naselja ili dijela naselja za koji nije propisana obveza GUP-a. Osim toga, ovom članku nikako nije mjesto u Pravilniku. | Nije prihvaćen | Javna i društvena namjena može se planirati prostornim planovima svih razina. Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju. U postupku izrade prostornog plana uključena su sva ministarstva koja trebaju dostaviti zahtjeve. |
| 146 | Udruga hrvatskih urbanista | Članak 38., Članak 40. | Propisivanje gdje nije moguće širenje građevinskog područja naselja i na koji se način šire naselja potrebno je preispitati te ostaviti planerskom procesu na svakom pojedinom specifičnom prostoru. Propisivanje zabrana na ovaj način nije moguće, primjerice na koji će se način pretpostaviti „veliki požari“ itd. Osim toga, ovom članku nikako nije mjesto u Pravilniku, već ev. u Zakonu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. se mijenja. Odredba stavka 3. članka 40. je smjernica za planiranje režima „zelene infrastrukture“, a koji se može određivati preko svih planiranih namjena površina. |
| 147 | Udruga hrvatskih urbanista | Članak 38., Članak 39. | Izgrađeni dio građevinskog područja obuhvaća izgrađene građevne čestice i uređene površine javne namjene. | Nije prihvaćen | Stavci 2. i 3. su u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju. |
| 148 | Udruga hrvatskih urbanista | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | Kako se definiraju planirana radna mjesta iz stavka 4? Nije isto ako se realizira logistički centar s malim brojem radnih mjesta i uredi s velikim brojem radnih mjesta, a utvrđena namjena dozvoljava oba sadržaja. | Nije prihvaćen | Člankom 93. Zakona o prostornom uređenju omogućena je izrada stručnih podloga ukoliko se ne raspolaže s dovoljno podataka za izradu prostornog plana. Podaci iz stručne podloge ugrađuju se u stručna rješenja prostornog plana. Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti mogu se koristiti za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja. |
| 149 | Udruga hrvatskih urbanista | Urbanistički plan uređenja , Članak 32. | Definira samo slučaj kod odredbi za provedbu, ali ne i slučaj kada nema kartografski prikaz (npr. karta 1.2. Građevinska područja za razinu UPU-a). | Prihvaćen | U urbanistički plan uređenja prenosi se sloj granica građevinskog područja iz prostornog plana kojim je određeno građevinsko područje. |
| 150 | Udruga hrvatskih urbanista | PRAVILNIK, IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA | Primjedbe na Editor i međusobne veze između odredbi i grafike nije moguće u potpunosti sagledati kroz dostavljen pristup Editoru. U Pravilniku se na više mjesta koriste dva pojma: "grafički dio" i "kartografski dio" pa bi isto trebalo ujednačiti. Postavlja si i pitanje planiranja županijskog i državnog značaja na lokalnoj razini, a bez izrade planova državne i županijske razine, odnosno definiranje planskih parametara za građevine, površne i zahvate utvrđene posebnim propisom kao takve (Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja), pošto te građevine, površine i zahvati predstavljaju polazište za izradu prostornih planova lokalne razine. S druge strane, smjernicama za izradu planova potrebno je zbog zaštite prostora omogućiti i propisivane zabrane gradnje na pojedinom području do izrade planova užeg područja da bi se zaštitio javni interes jedinica lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Grafički dio prostornog plana sastoji se od kartografskih prikaza. Do donošenja nove generacije županijskih prostornih planova i državnog plana prostornog razvoja sve građevine planirat će se kao i do sada. Vezano za propisivanje zabrane gradnje isto nije predmet ovog pravilnika. |
| 151 | Udruga hrvatskih urbanista | Uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, Članak 16. | Da li su druge manje građevine u funkciji primarne ili sekundarne namjene pomoćne građevine ili nisu pomoćne građevine? Nejasno je zašto se koriste dva izraza za isti pojam? | Nije prihvaćen | Druge manje građevine u funkciji primarne i sekundarne namjene su pomoćne građevine. |
| 152 | Udruga hrvatskih urbanista | Visina i broj etaža građevine, Članak 13. | Članak 13. stavak 3. je potpuno neprimjenjiv u postupku prostornog planiranja. Prostorni planer može uočiti da je neki teren kosi, ali da bi utvrdio da li je kosi prema Pravilniku (kosi teren je teren prosječnog nagiba od najmanje 12°) treba najprije utvrditi parametre za odrediti prosjek - utvrditi duljinu i visinsku razliku za što bi trebao angažirati geodeta, da bi mogao utvrditi da li treba ili ne treba u prostornom planu odrediti drugu maksimalnu visinu gradnje. I sam prosjek je sam po sebi problematičan pojam, pošto je prosječno neki teren možda većeg nagiba od 12° ali dio terena na koji se smješta građevina može biti potpuno ravan, tako da je sa stanovišta prostornog plana ovo određivanje dvaju visina vrlo problematično i treba ga propisati kao moguće, a ne kao obavezno, jer je eventualno primjenjivo jedino kod manjih obuhvata planova - UPU (eventualno GUP) gdje se taj nagib terena može sagledati. Kod PPU JLS je to neprimjenjivo ili se može univerzalno primijeniti kao H2=H1+3 m, u kom slučaju neke hotele koji su na pristupnoj cesti prizemni, a prema moru imaju više etaža, uopće ne bi bilo moguće izvesti. | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje obvezu propisivanja dviju visina pročelja na kosom terenu kako prilikom provedbe prostornog plana ne bi bilo nedoumice na kojoj strani se mjeri najveća visina pročelja.U cijelom periodu izrade Pravilnika MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke te je i definicija kosog terena proizašla iz zaključaka stručnih rasprava. |
| 153 | Udruga hrvatskih urbanista | Izgrađenost građevne čestice, iskoristivost građevne čestice, građevinska (bruto) površina građevina, Članak 12. | Definiranje najvećeg GBP-a kao obveznog parametra trebalo bi se odnositi na razinu urbanističkog plana uređenja, a samo kao opcionalan za šire i više razine. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s Zakonom o prostornom uređenju kojim je određeno da sve vrste prostornih planova imaju i provedbeni karakter. |
| 154 | Udruga hrvatskih urbanista | Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru, Članak 9. | Opisni oblik građevne čestice? Zašto nije dovoljan grafički prikaz? Ako se ova odredba odnosi samo na pojedine planove onda to treba propisati. Pravilnikom se u stavku 2. omogućava miješanje kategorija planova, odnosno da se planovima višeg reda mogu utvrđivati uvjeti uređenja i izgradnje koji se u pravilu planiraju detaljnijim planovima, što nije dobro i omogućava izbjegavanje izrade detaljnijih planova kao i nepotrebnu detaljnost planova višeg reda. Iz ovog treba svakako izuzeti i GUP-ove budući da oni imaju definirane površine namjena/koridore za prometnice, a ne kao prostorni planovi Općina/Gradova samo ucrtane trase. Prema ovoj odredbi ispada da bi cijeli GUP-ovi trebali biti napravljeni s detaljnošću UPU-a te da se današnji GUP-ovi ne mogu više provoditi na način na koji su se do sada provodili. Važno je napomenuti da GUP, kao najzahtjevniji i najsloženiji plan nije ni testiran, te da bez testiranja vrlo teško možemo uočiti sve poteškoće na koje ćemo naići. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Određivanje građevnih čestica u grafičkom dijelu obvezno je samo za građevne čestice javne namjene. |
| 155 | Udruga hrvatskih urbanista | PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 8. | Stavak 3. nije u skladu s Metodologijom izrade nove generacije konzervatorskih podloga Ministarstva kulture i medija kojom izrada podloge ne završava na analizi postojećeg stanja, već je nužno analizirati i planiranu namjenu što zahtijeva interakciju konzervatora i planere, odnosno u idealnom slučaju, paralelnu izradu. Takvom konzervatorskom podlogom definirati će se područja zajedničkih obilježja sa zonom ekspozicije te uvjeti gradnje za svaku pojedinu zonu u odnosu na planiranu namjenu prostora. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 156 | Udruga hrvatskih urbanista | PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 7. | Što znači "neposredna provedba" odnosno na koje vremensko razdoblje se odnosi? Vrijede li utvrđena Pravila i za iste zahvate u prostoru koji se neće neposredno realizirati ? Ako vrijede postoji li vremensko ograničenje njihove važnosti? Znači li ova odredba da se Pravila provedbe zahvata u prostoru ne određuju za zahvate čija realizacija nije neposredna? Kada će se i na koji način utvrđivati Pravila provedbe zahvata u prostoru za zahvate koji nisu neposredni? | Nije prihvaćen | Prostornim planom propisuju se pravila provedbe za građenje građevina i drugih zahvata u prostoru u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana (neposredna provedba) ili smjernice za izradu prostornih planova, a kojima će se propisati pravila provedbe (posredna provedba). |
| 157 | Udruga hrvatskih urbanista | Pojmovi, Članak 4. | Pojam „zaštitni prostor“ ne može se odnositi samo na „infrastrukturne sustave“, već je potrebno omogućiti i utvrđivanje zaštitnog prostora oko svih dijelova prostora koje je potrebno zaštititi. Pojam „regulacijska linija“ definiran je u odnosu na prometnu površinu, a ne kao do sada u stručnoj literaturi i dosadašnjoj praksi u odnosu na „javnu površinu“. Pojmovi „građevinski pravac“ i „obvezni građevni pravac“ nisu ujednačeni. Pojam „javne zelene površine“ je u potpunosti kontroverzan nakon usvajanja Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 2018. prema kojem se ovaj pojam poistovjećuje s komunalnom infrastrukturom i zemljište koje se tako naziva mora biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Temeljem tog Zakona o komunalnom gospodarstvu svaka planski utvrđena javna zelena površina može postati predmetom neke vrste eksproprijacije u korist jedinice lokalne samouprave, a na štetu vlasnika zemljišta (makar bilo i u vlasništvu npr. županije ili sveučilišta, a posebno ako je privatno), čime se izbjegava postupak urbane komasacije, ozbiljno ugrožava ustavno načelo nepovredivosti vlasništva i dovodi u nepovoljan položaj vlasnik na čijem zemljištu se planira neka javna zelena površina (posebno ako se radi o parkovnoj površini) u odnosu na druge vlasnike čije zemljište nije planirano u takvoj namjeni. Zato je nužno uvesti precizan pojam za zelene površine koje se planiraju kao komunalna infrastruktura i razlikovati ih od ostalih zelenih površina koje su predviđene kao svima dostupne (ili javne), a ne smatraju se komunalnom infrastrukturom. Iz tog razloga bi za zelene površine trebalo utvrditi barem još jedan dodatni pojam različit od ova dva navedena – javne i zaštitne, posebno u kontekstu „novokomponiranog“ pojma „zelena infrastruktura“ kojom se smatraju i druge zelene površine, a ne samo javne i zaštitne, upravo zato da se utvrdi obaveza parkovnog uređenja za pojedina zemljišta koja nisu niti se ne predviđaju u vlasničkom smislu određivati kao dio imovine jedinica lokalne samouprave. Pojam „adrenalinski parka“ je pogrešno određen, ne može nešto što je na otvorenom biti posebna vrsta nečega što je po definiciji i na otvorenom i u zatvorenom. Pojam „vidikovac“ se u stvarnosti općenito koristi i za građevinu, a ne samo za mjesto. Zakon o cestama koristi pojam „lokalna cesta“ za cestu u nadležnosti županijske uprave za ceste, što je ovdje određeno kao cesta područnog (regionalnog) značaja za razliku od onoga što se sektorskim propisima smatra nerazvrstanom cestom a u ovom Pravilniku lokalnom. To će sigurno dovesti do problema ako se pojmovi u ova dva propisa ne usklade. Upitno je zašto se prema „željezničkim prugama“ Pravilnik ne odnosi jednako kao i prema cestama? Željeznička pruga lokalnog značaja je prema posebnom propisu za željezničku infrastrukturu također pruga nad kojom nadležnost nema lokalna samouprava. Definicija „urbanog područja“ je vrlo diskutabilna – potpuno je nejasno čemu služi, posebno ako nema definicije za suprotni pojam i koji bi to bio – da li ruralno područje? Da li ruralna područja mogu biti dio urbanog? Definicije vrsta građevina su nepotpune – na primjer, nejasno je da li je privatni starački dom građevina poslovne namjene ili nije? Navedeno je da ugostiteljski sadržaji podrazumijeva „zgrade“. Definicije bi trebale slijediti isti princip. Definicija za „građevinu mješovite namjene“ je pogrešna, izmijenjena je na način da se više ne koristi kako je do sada bilo uvriježeno za namjene koju uključuju i stanovanje i za sve druge namjene. Prema pravilniku „građevina mješovite namjene „je građevina unutar koje se uz primarne planira i jedna ili više sekundarnih namjena u skladu s Pravilnikom. To u stvarnosti općenito nije točno. Naime, hotel koji u sebi sadrži lokale s frizerskim salonom i trgovinom je i dalje hotel a ne građevina mješovite namjene, a bolnica koja u sebi sadrži manje lokale tipa pekara, novinski kiosk i kafić je i dalje bolnica, a ne građevina mješovite namjene. Na pojam „građevine sportsko rekreacijske namjene“ odnosi se ista primjedba kao i na pojam „javne zelene površine“ – potrebno je razlikovati komunalnu infrastrukturu od ostalog. Da li je privatni kartodrom građevina sportsko – rekreacijske namjene ili poslovna građevina? U tom smislu da li je u namjeni površina PPUO površina za privatni kartodrom poslovne namjene - K ili sportsko – rekreacijske namjene - R? Pojam „prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih“ su prema Pravilniku prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, te je kao takav izrazito diskutabilan jer nije precizno određeno da li se radi o stambenim prostorima / zgradama, a u praksi omogućava izgradnju stambenih i još vjerojatnije višestambenih zgrada unutar površina koje su potencijalno zdravstveno štetne za stanovanje. Za posljedicu će sigurno imati izgradnju višestambenih zgrada unutar industrijskih zona i getoizaciju mahom stranih radnika (Nepal, Filipini i slično) u stanovanju neprimjerenim uvjetima. Također je za očekivati veću izgradnju zgrada takovog formalnog naziva radi izbjegavanja gradnje parkirališnih mjesta koja se uobičajeno određuju kao obavezna za stambene sadržaje. Prilikom definiranja dijelova i etaže zgrade potrebno je iste jednoznačno i kontinuirano tumačiti te omogućiti da se isti dodatno definiraju prostornim planovima. S obzirom na stalne promjene u gledištima, već je sada za očekivati da je izmjena definicija moguća samo izmjenama Pravilnika što u prostoru znači nesagledive posljedice u prostoru u vidu manipulacije brojem nadzemnih etaža, primjerice prilikom izmjene definicije podrumu i/ili suterena pa i potkrovlja, odnosno znači jednu dozvoljenu nadzemnu etažu više, na koji predstavnička tijela koja su za planska rješenja nadležna, neće moći utjecati. Naglasiti da je balkon statički konzola, a lođa nije, bez obzira na koliko strana je otvorena. Ne ograničiti da je uvučeni kat uvučen samo s ulične strane, već „najmanje“ s ulične strane (npr. i kad je zgrada na kosom terenu, a pristupa se s prometnice na višoj koti da ima mogućnost uvlačenja s niže kote gdje je veća visina pročelja ili npr. kad je kraća strana zgrade orijentirana prema ulici da ima mogućnost uvlačenja s još neke strane ili se zgrada može uvući sa svih strana …). Zgrada koja ima građevnu česticu utvrđenu samo ispod sebe a nije prislonjena ni na jednu susjednu zgradu je također slobodnostojeća zgrada, tako da je ova definicija iz Pravilnika nepotpuna. Općenito uzevši, pojmovi poluugrađena, ugrađena i slobodnostojeća zgrada mogu jasno upućivati samo na odnos prema susjednim zgradama, a položaj zgrade u odnosu na granicu čestice je povezana, ali zasebna tema. Ako već postoje pojmovi za slobodnostojeću, poluugrađenu i ostale zgrade, trebalo bi definirati i pojam arhitektonskog kompleksa kao funkcionalno i/ili oblikovno jedinstvenog kompleksa ili skupa zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici. Naime za pojedine namjene je forma arhitektonskog kompleksa tipična i praktično nije moguće određivati jednu zgradu unutar kompleksa kao osnovnu – turizam (npr. apartmansko naselje, kamp), zdravstvo (paviljonski građene bolnice), proizvodnja od više hala i drugih građevina na istoj čestici itd. Pojam „visinska kota terena prije gradnje“ nije nepromjenjiva vrijednost, tako da je se vrlo nategnuto može uzeti kao relevantnu točku za određivanje kote konačno uređenog terena. Ima terena koje baš treba nasipati za tih 1,5 m jer je toliko razlika do kote ceste, a da ih se ne nasipa bi bili podložni plavljenju. Obratiti pozornost da se isto mora moći primijeniti na sve građevine, a ne samo stambene građevine (sportske dvorane, velike gospodarske građevine, parkirališta, infrastrukturne građevine i sl.) | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA Pojam „zaštitni prostor“ u smislu ovog Pravilnika koristi se samo vezano za infrastrukturne sustave, a za ostale zaštitne prostore koriste se drugi pojmovi npr. za kulturna dobra određen je pojam „zona ekspozicije“. Za pojam regulacijska linija vidjeti odgovor pod br. 40. Prihvaća se iznesena primjedba na način da se mijenja definicija pojma „zaštitne zelene površine“ tako da glasi:„zaštitna zelena površina je prirodna površina i/ili površina oblikovana radi potrebe zaštite (okoliša, reljefa, nestabilnih padina, od erozija, voda, potočnih dolina, od buke, klimatskih promjena i sl.), a obuhvaćaju i površine koji čine zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine.“ Pojam cesta državnog značaja, cesta županijskog značaja i cesta lokalnog značaja namjerno se definira drugačije od posebnog propisa kojim se određuju javne ceste jer se planirani cestovni sustav može razlikovati od sustava financiranja javnih cesta. Pojmovi „cesta državnog značaja“, „cesta županijskog značaja“ i „cesta lokalnog značaja“ namjerno se definiraju drugačije od posebnog propisa jer se prostornim planom planira prometni sustav na način da se određuju značaji pojedinih pravaca koji nužno ne trebaju biti isti od onih određenih posebnim propisom, a koji se određuju prema drugim kriterijima. Vezano uz pojam adrenalinski park primjedba je nejasna. Vezano uz pojam vidikovac vidjeti odgovor pod br. 36. Vezano za željeznički promet isti predstavlja jedinstven sustav i drugačiji je način i kriterij određivanja značaja od cestovnog sustava. Definicija urbanog područja potrebna je radi propisanih standarda u Pravilniku. Vidjeti odgovor pod br.40. Privatni dom za starije i nemoćne je društvena namjena. Pojmovi „zgrada“ i „građevina“ korišteni su sukladno zakonskim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje. Vezano za pojam „građevina mješovite namjene“ i „pratećih namjena“ pojasnit će se na način da se izmijene sljedeći pojmovi tako da glase: − građevina javne i društvene namjene određena je zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje i uključuje smještaj i pratećih namjena sukladno Prilogu II. Pravilnika − građevina proizvodne namjene je građevina gospodarske namjene namijenjena obavljanju industrijskih, obrtničkih i/ili poljoprivrednih (prerađivačkih) djelatnosti te ostalih proizvodnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. Pravilnika − građevina poslovne namjene je građevina namijenjena obavljanju uredskih, servisnih, uslužnih (uključujući i ugostiteljskih), trgovačkih i ostalih poslovnih djelatnosti, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. Pravilnika − građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina namijenjena obavljanju gospodarskih djelatnosti ugostiteljstva i turizma (usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka) sukladno posebnim propisima, uključujući i prateće namjene sukladno Prilogu II. Pravilnika.Vezano za pojam građevina sportsko-rekreacijske namjene primjedba je nejasna. Vezano za privatni kartodrom, svrstat će se u odgovarajuću sportsko-rekreacijsku namjenu isto bez obzira je li privatan ili nije. Pojam prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih dopunjuje se i glasi: „prostori/građevine za boravak osoblja/zaposlenih su prostori/građevine u sklopu odabrane primarne namjene, a koji se ne uračunavaju u smještajni kapacitet određen prostornim planom, smještaju iza glavne građevine, a ne manje od 100m od obalne crte i gdje ne postoji ugroza za zdravlje osoblja i zaposlenih za vrijeme boravka (buka, zagađenje zraka i sl. prema posebnim propisima)“. Prostorno planerska struka obvezna je poštivati pravila struke uz obveznu odgovornost svih subjekata prostornog uređenja u izradi prostornih planova. Vezano za pojmove iz Pravilnika vidjeti odgovor pod 40. Pojam uvučeni kat (Uk) mijenja se i glasi: „uvučeni kat je najviša etaža zgrade, odnosno građevine oblikovana ravnim krovom čiji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova zgrade, odnosno građevine, uvučen obavezno s ulične strane“. Predloženi pojam arhitektonski kompleks je isto građevina, odnosno složena građevina u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) članak 3. stavak 1. točka 11. i 29. Za pojam visinske kote vidjeti odgovor pod br. 40. |
| 158 | Udruga hrvatskih urbanista | II. POJMOVNIK PROSTORNOG UREĐENJA, Pojmovi | Pojmovnik na više mjesta mijenja definicije pojmova koji su ne samo uvriježeni u prostornom planiranju i stručnog literaturi nego i definirani posebnim propisima što će gotovo sigurno onemogući transformaciju planova stare generacije jer ih neće biti moguće jednoznačno tumačiti, odnosno transformirati. Posebno je problematičan pojam „postojeća zgrada“ koja se suprotno uvriježenom značenju prema kojem je postojeći onaj koji je fizički pojavan, u Pravilniku i dalje koristi kao sinonim za legalno izgrađenu ili ozakonjenu zgradu. Prostorni planer kod i izrade prostornog plana (bilo koje razine, a naročito svih onih iznad UPU) nije u mogućnosti ispitivati legalnost pojedinačnih zgrada unutar građevinskog područja. Može samo preuzeti evidenciju prema ISPU-u jer je to u sustavu vidljivo, definitivno može ispitati fizičku pojavnost, ali ispitivanje legalnosti na drugi način je gotovo nemoguće, osim ako je nelegalnost izuzetno očita i odnosi se na specifične prostore koji su dugotrajno izgrađeni, a nisu nikada bili namijenjeni gradnji (npr. gradnja u nebranjenom plavnom području izvan građevinskog područja). Istovremeno u članku 8. stavku 2. točka 2. Pravilnik utvrđuje da se pravilima provedbe zahvata propisuje (ako je potrebno) obaveza i uvjeti uklanjanja postojećih građevina. Ako se prema Pravilniku primjene ova tri pojma zajedno (postojeća građevina, obaveza i uvjeti uklanjanja postojeće građevine) obaveza i uvjeti uklanjanja se propisuju za legalne građevine (što je relevantno samo u slučaju urbane preobrazbe), a nelegalne građevine se ignoriraju kao da ne postoje (prema Pravilniku nisu postojeće) i za njih se prema tome ne propisuju niti obaveza ni uvjeti uklanjanja. Ovaj pojam bi trebalo svakako izmijeniti. Također se uvodi nova terminologija za ugostiteljsko-turističke građevine (T1, T2 i T3 su bili i definirani ranijim Zakonima, ali i PPŽ-ovima, sada je T1 u naselju i nema ga kao IGP). | Djelomično prihvaćen | DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA Pravilnik se izrađuje u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) kojim je, između ostaloga, određena obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda. U tom smislu istim se ne može određivati „uvriježene pojmove“ na drugačiji način, već isključivo u skladu sa Zakonom, u ovom slučaju Zakonom o gradnji, kojim je u članku 3. stavku 1. podstavku 23. postojeća građevina definirana kao građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena. Važno je napomenuti da je ista definicija postojala i u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (članak 2. stavak 1.B Gradnja). Naslov „Pravila provedbe zahvata u prostoru – Uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine“ izmijeniti će se na način da se obvezuje propisivanje uvjeta za rekonstrukciju postojećih građevina izvan i unutar građevinskog područja. Građevine izgrađene nakon 15.02.1968. bez odgovarajućeg akta za gradnju nisu predmetom razmatranja u prostornom planu već eventualno uklanjanja temeljem posebnog propisa. Vezano za ugostiteljsko-turističku namjenu, Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: izdvojena namjena unutar građevinskog područja naselja, izdvojeno građevinsko područje s gradnjom i izdvojeno građevinsko područja bez gradnje. Ovakvom podjelom omogućeno je planiranje kampa sukladno Zakonu o prostornom uređenju u namjeni T3: ugostiteljsko-turistička namjene - bez gradnje smještajnih građevina. |
| 159 | Udruga hrvatskih urbanista | PRAVILNIK, II. POJMOVNIK PROSTORNOG UREĐENJA | Temeljni princip planiranja treba razlikovati planske parametre (u prvom redu namjenu i izgrađenost) zone od planskih parametara (u prvom redu namjenu i izgrađenost) pojedinačne građevne čestice, pri čemu treba biti jasno da parametri (u prvom redu namjena i izgrađenost) zone i građevne čestice unutar zone ne moraju biti isti - unutar stambene zone se može dozvoliti smještaj pojedinačne građevne čestice druge namjene i druge izgrađenosti (npr. trgovina, dječji vrtić, kafić, hotel) ili ne može ako je prostorno rješenje takvo (npr. ne može građevna čestica proizvodne namjene u zonu javne i društvene namjene), Međutim, prema ovom Pravilniku se parametri za zone i pojedinačne čestice poistovjećuju već od samih osnovnih definicija – primarna i sekundarna namjena, što nužno dovodi do problema. Sekundarna namjena je pojam koji bi možda bio primjenjiv na zone, ali samo u smislu da sekundarnih namjena može biti više (nažalost predefinirane su pravilnikom), međutim nikako se ne može primijeniti na pojedinu građevnu česticu jer nema razloga da sekundarna namjena zone ne bude osnovna namjena na pojedinačnoj čestici. Pomoglo bi razlikovanje pojmova unutar Pravilnika u smislu da se pojmovi primarna i sekundarna namjena koriste isključivo za zone i površine koje se odnose na veća zemljišta i/ili više zemljišnih čestica, a da se u Pravilniku za pojedinačne građevne čestice koriste pojmovi osnovna i prateća namjena, odnosno osnovna i prateća građevina. Tako bi izbjegli (već viđene) situacije da se tumači kako na pojedinačnoj čestici građevina ne može biti stambena kuća za jednu obitelj, nego u njoj mora biti do 35% površine za poslovnu namjene koja vlasnicima ne samo da ne treba, nego moraju plaćati priključke i poreze na poslovni prostor, ili kako se 65% površine treba namijeniti stanovanju, a za djelatnost OPG-a kojemu treba tlocrtno veća građevna površina od stambene se ne dozvoli predvidjeti više od 35 % ukupne izgrađene površine zgrada na čestici. Pojam pomoćna građevina je prema pojmovniku Pravilnika predviđen isključivo u funkciji glavne zgrade, a u životu općenito može biti i u funkciji prateće građevine. Također dalje u tekstu Pravilnika se ipak predviđa mogućnost da se uz prateću građevinu grade i tzv. „druge manje građevine“ ali ih se ne naziva pomoćnima iako one u stvarnosti jesu. Zatim, u životu općenito pa tako i u prostornim planovima ista namjena može imati različite uvjete gradnje za različite dijelove obuhvata Plana (npr. ista mješovita namjena može u jednom dijelu naselja imati etažnost E=P+1, a u drugom E=P+4, isto tako u jednom dijelu naselja veću izgrađenost a u drugom manju itd.) a to u editoru nije predviđeno, jer se izgrađenost, etažnost i slično smatraju osnovnim određenjem unutar namjene. Dozvoljava se jedino da građevine prateće i pomoćne namjene imaju pojedine parametre drugačije od građevine osnovne namjene. | Nije prihvaćen | Područje pravila provedbe ne mora biti identično području jedne namjene. Drugim riječima na području određene namjene može biti više pravila provedbe, onoliko koliko s planerske procjene treba, pa čak može biti različito pravilo provedbe za svaku pojedinačnu građevnu česticu. Namjena prostora/površina se određuje poligonom u jednom sloju, a područja pravila provedbe poligonima u drugom. |
| 160 | Udruga hrvatskih urbanista | PRAVILNIK, I. UVODNE ODREDBE | Udruga hrvatskih urbanista duži niz godina upozorava da nije moguće sagledati probleme predmetnog Pravilnika i Editora, odnosno sustava ePlanovi, a time ni uočiti i formulirati odgovarajuće primjedbe bez mogućnosti njegove pune primjene – testiranja od strane svih tvrtki koje imaju suglasnost za izradu prostornih planova te bez provedene edukacije o njihovu korištenju. Tijekom javne rasprave omogućen je samo pristup sustavu na razini uvida u sustav, ali i dalje nije moguć uvid u njegovu punu funkcionalnost. S obzirom da je Zakonom propisano da Pravilnik stupa na snagu 1.1.2024. želimo naglasiti da nije provedena edukacija ni testni rad Pravilnika od strane svih tvrtki koje bi ga od 1.1.2024. morale provoditi i kojima je to osnovna djelatnost. Svjesni činjenice da je nekoliko tvrtki testiralo novi sustav, napominjemo da nam nisu dostavljeni Izvještaji o provedenom testiranju koje smo tražili u nekoliko navrata. Smatramo kako su na općoj, konceptualnoj razini predloženog Pravilnika pomiješane dvije srodne, ali zapravo teško spojive materije: • tzv. građevni red • tehnički pravilnik za izradu prostornih planova (u novom GIS okruženju), usko povezan sa specifičnim softverskim rješenjem. Pritom predloženi segment (inače potrebnog) “građevnog reda” u velikoj mjeri nadilazi ambiciju definiranja temeljnih pojmova i parametara (n.b. pritom radeći značajne logičke propuste i/ili nedopustivo se preklapajući s definicijama već uređenima matičnim zakonom i/ili ulazeći u nepotrebne i kontraproduktivne detalje te se upušta čak i u segment propisivanja njihove vrijednosti na razini cijele države(!). Propisivanje konkretnih vrijednosti parametara mora ostati materija samih prostornih planova, koji po definiciji mogu i moraju prepoznati lokalne specifičnosti, a propis može eventualno dati preporuke (vidjeti primjerice srodni njemački Baunutzungsverordnung – BauNVO). Komentirati rad i funkcionalnost specifičnog softverskog rješenja – editora – na razini pravilnika na javnom savjetovanju, a bez demonstracije pune funkcionalnosti te pilot / testnih primjera i radionica za širi krug stručnih izrađivača, uopće nije moguće. Izostanak takvog procesa testiranja (stvarnog “javnog savjetovanja” u konkretnom slučaju) pokazuje nedostatak volje za dijalog s korisnicima (Općinama i Gradovima te svim stručnim izrađivačima koji su jedini i ovlašteni za izradu prostornih planova i na kojima i počiva cijeli ovaj proces, ali i izravno utječe na njihovo poslovanje) i pravodobno rješavanje nedoumica kakve će zasigurno proizvesti “testiranje uživo”, a kakvo će se neminovno dogoditi nakon ovakvog “alibi” procesa. Pritom će predlagatelj snositi punu odgovornost za rezultanto usporavanje prostornoplanskih postupaka, provedbe planova i posljedično umanjenu gospodarsku aktivnost, uz druge povezane negativne pojave. Pravilnik o prostornim planovima bi se u osnovi trebao koncentrirati na način izrade planova, odnosno metodologiju, a ne smije: – utvrđivati definicije pojmova koje nisu sukladne općem stvarno korištenom značenju pojma jer to dovodi do problema u izradi i provedbi planova, a posebno zbunjuje krajnjeg korisnika koji teško može razumjeti da se pojmovi ne koriste u značenju koje imaju u drugim životnim situacijama (npr. pojmovi: postojeća zgrada, vidikovac) – utvrđivati definicije pojmova koje nisu sukladne stručnoj (arhitektonskoj/građevinskoj) tehničkoj definiciji istog pojma (npr. balkon, suteren) – utvrđivati obaveze planiranja sadržaja koji su propisani specifičnim sektorskim propisima (ispitivanje tla i statički proračuni su obavezni prema Zakonu o gradnji i nema svrhe propisivati ih prostornim planom) – utvrđivati definicije pojmova koje nisu sukladne odgovarajućoj sektorskoj definiciji ili propisima iz zasebnih sektora - turističkog, prometnog, gospodarskog i drugog (npr: prometni sustav, cesta lokalnog značaja, infrastruktura, kamp s gradnjom smještajnih jedinica / kamp bez gradnje smještajnih jedinica, robinzonski smještaj, odmorište za kamp prikolice i autodomove, luka, privezište itd.) – utvrđivati pojmove dvosmisleno i/ili drugačije u različitim dijelovima Pravilnika (prateća namjena) ili različito od Zakona (namjena prostora, površina, zemljišta, odnosno građevina) – koristiti diskutabilne pojmove kojima se nije pridodalo značenje (čl.8.st.2.točka 4- - pojam „kompenzacijski uvjeti“ ne postoji u pojmovniku, a iz teksta nije jasno na šta se odnosi) – pre(definirati) planska rješenja, jer je prema ZPU to utvrđeno u nadležnosti predstavničkih tijela, a ne ministra. Pogrešne i neusklađene definicije pojmova bilo s definicijama iz drugih važećih, (sektorskih propisa), bilo unutar ovog istog Pravilnika, zbog netočnih premisa dovode do nemogućnosti preciznog planiranja i u konačnici do loših i neprovedivih planova, a posljedično do konstantne potrebe za njihovim izmjenama i dopunama. S obzirom na sve navedeno naglašavamo da je dan samo osvrt na pojedine članke za koje smatramo da ih treba preispitati te je moguće i da su neke teme drugačije interpretirane zbog nemogućnosti punog testiranja i nedostatka edukacije, stoga ne možemo znati što će nam navedeni Pravilnik „donijeti“ i koje će nove Teme otvoriti kada počne njegova primjena na području cijele RH, a koje je sve samo ne unificirano, u čemu se i očitava vrijednost našeg ne samo izgrađenog, nego i neizgrađenog prostora. Nažalost, svakom članku u ovom prijedlogu Pravilnika našlo bi se prigovora, koliko sa stručne strane toliko i s provedbenog aspekta. Također, neki dijelovi su prenormirani i predefinirani (a njima se bave i drugi sektorski propisi), dok su neki gotovo neobrađeni, ostavljeni za interpretaciju s očitim nerazumijevanjem planerskog pristupa. Zabrinjavajuće je i uvođenje pravila planiranja koja se moraju odrediti na razini Zakona, ne razini Pravilnika (npr. čl. 2. st.5, 40, 42, 58…). | Nije prihvaćen | Iznosimo dio aktivnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: MPGI) u tijeku izrade Pravilnika o prostornim planovima (u daljnjem tekstu: Pravilnik), a koje držimo najvažnijim u cilju odgovaranja: - Krajem 2013. godine započela je izrada Pravilnika o prostornim planovima; - 16. i 17. travnja 2014. MPGI provodi dva savjetovanja o nacrtu Pravilnika na koje su bili pozvana sva ministarstva, županijski zavodi za prostorno uređenje i Zavod za prostorno uređenja Grada Zagreba, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Hrvatska komora arhitekata; - Tijekom 2014 i 2015. godine MPGI provodi savjetovanja s javnopravnim tijelima; - 2015. godine donosi se Pravilnik o Državnom planu prostornog razvoja; - 14. rujna 2017. MPGI donosi Odluku o osnivanju Stručne radne skupine za koordinaciju i praćenje normativnih i operativnih aktivnosti vezanih za izradu nacrta Pravilnika o sadržaju prostornih planova nove generacije (u daljnjem tekstu: Stručna radna skupina) čije članove čine predstavnici 5 županijskih zavoda za prostorno uređenje, predstavnik DGU, predstavnici HKA i stručnih izrađivača prostornih planova; - Tijekom 2018. i 2019. godine održan je 21 sastanak Stručne radne skupine te je izrađen nacrt Pravilnika za upućivanje u daljnja stručna savjetovanja; - 4. rujna 2019. MPGI provodi drugo savjetovanje sa svim županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba i članovima Stručne radne skupine; - 10. srpnja 2020. održan posljednji sastanak Stručne radne skupine i zaključen je nacrt Pravilnika u svrhu ugrađivanja u sustav ePlanovi i testiranja kroz sustav eEditor; - Tijekom 2021. i 2022. godine MPGI provodi razvoj ePlanova, eEditora te testiranje Pravilnika kroz tri Pilot projekta (za prostorni plan županije, prostorni plan uređenja, urbanistički plan uređenja naselja i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja) s četiri renomirane pravne osobe ovlaštene za izradu prostornih planova; - U ožujku 2023. godine na sastanku s predstavnicima Hrvatske komore arhitekata, a u svrhu omogućavanja testiranja Pravilnika su dane aktualne vjerodajnice za pristup eEditoru; - 21. lipnja 2023. MPGI provodi treće savjetovanje sa svim županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba (kao prethodno savjetovanje javnom eSavjetovanju). Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. |
| 161 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 58. | „(2) Kod izrade nove generacije prostornih planova, izdvojena građevinska područja izvan naselja određuju se na način da se zadržavaju ukupne površine odnosno površine tih građevinskih područja određene važećim prostornim planovima jedinica lokalne samouprave,“. Nije jasno govori li se o transformaciji ili novim planovima, jer nema razloga da se pravilnikom površine određuju na bilo koji način, a kod transformacije je pak jasno da se zadržava ono što je bilo planirano? | Nije prihvaćen | Stavkom 2., članka 58. ovog Pravilnika osigurava se kontinuitet prostornog uređenja što je obveza određena člankom 53. stavkom 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju. Naime, člankom 58., stavkom 2. ovog Pravilnika detaljnije se određuje način na koji se zadržava kontinuitet prostornog uređenja, a slijedom planerske analize i valorizacije postojećeg stanja i novonastalih potreba, moguće su izmjene i dopune prostornih planova sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. |
| 162 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Članak 38., Članak 44. | Propisuje se veličina parkirališno-garažnog mjesta od 14,0 m2, što bi bilo 2,8 x 5,00, ili 2,55 x 5,50 m, dakle nešto više od uobičajenih dimenzija 2,5 x 5,0 m, koje su kao minimum dovoljne. Pritom se zaboravilo da je za uzdužno mjesto dovoljno 2,0 x 6,0 m. Također se pravi problem svim postojećim parkiralištima kod eventualne rekonstrukcije ili uvođenja naplate, a da pritom veličina parkirnog mjesta uopće ne bi trebala biti tema Pravilnika o prostornim planovima. | Nije prihvaćen | Namjera je propisati standard parkirališnog mjesta koji odgovara dimenzijama suvremenih osobnih vozila. Dosadašnji minimalni standard ne zadovoljava današnje potrebe. Vrijedi za buduća parkirališna mjesta, ne kod rekonstrukcije samo ako nema prostornih mogućnost za proširenje postojećih parkirališta. Prosječna veličina suvremenih osobnih automobila je sve veća i postojeći propisani standardi ne zadovoljavaju potrebe. |
| 163 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Članak 38., Članak 41. | Nije jasno o kojim razinama plana se govori. Nije potrebno prepisivati odredbe iz Državnih pedagoških standarda. Mreža osnovnih škola ustrojava se na razini Ministarstva, planovima se preuzima. Ograđivanje vanjskog prostora škole je nepoželjno u većini manjih mjesta, radi korištenja prvenstveno sportske infrastrukture od strane stanovnika, te ako je već pogrešno propisano pedagoškim standardom, potpuno je nepotrebno i suvišno ovdje. | Nije prihvaćen | Javna i društvena namjena može se planirati prostornim planovima svih razina. Radi se o smjernicama koje se važne su za usmjerenje planiranja prostora javne i društvene namjene uz smjernice propisane Državnim pedagoškim standardom, Normativima dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH i drugim posebnim propisima. Ako je nešto ograđeno, ne znači da je zatvoreno za korištenje. |
| 164 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Članak 38., Članak 39. | Stavak (2) je nejasan. | Nije prihvaćen | Stavci 2. i 3. su u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju. |
| 165 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | U gustoću stanovanja se propisuju pribrojiti radna mjesta a ne planiraju se pribrojiti povremeni stanovnici, koje bi također trebalo dodati. U stanovanje se kao namjena, pored stalnog stanovanja uključuje i povremeno stanovanje koje se ne propisuje kvantificirati kroz planske pokazatelje, niti se navodi što sve uključuje. Svakako realno u prostoru postoji, često, u znatno većem omjeru u odnosu na stalno stanovanje, posebno na obali. Uključuje „vikendaše“ - povremene stanovnike u kućama ili stanovima koje se koriste za odmor te s aspekta opterećenja prostora i infrastrukture uključuju se i gosti koji su smješteni u kućnoj radinosti i gosti u turističkim građevinama i zonama smještenim u naselju (ili uz naselje). | Nije prihvaćen | Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti mogu se koristiti za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja. Prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije u postupak dimenzioniranja infrastrukture uračunavaju se svi korisnici prostora pa tako i povremeni (turisti) koji nisu i ne mogu biti temelj za izračun gustoće stanovanja. |
| 166 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Iskaz površina, Članak 35. | Spominje se „građevinsko područje centralnog naselja“ i „izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja“. Određena JLS ima više naselja, od kojih je jedno centralno, a svako može imati svoje izdvojene dijelove, tako da je odredba neispravna. | Djelomično prihvaćen | U stavku 1. članka 35. briše se riječ "centralnog". |
| 167 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Obrazloženje prostornog plana , Članak 33. | - Obrazloženje prostornog plana treba sadržavati jedan ili više kartografskih prikaza s prikazom prostornih polazišta - analizom, valorizacijom i ocjenom postojećeg stanja, problemima i konfliktima u prostoru. Nekad je bila obvezna, prva karta u svakom planu, zvala se Problemska karta ili Analiza i valorizacija postojećeg stanja ili sl. U buduće bi se izrađivala na osnovu podataka iz GIS-a ali bi sadržavala puno važnije, planerske ocjene obuhvaćenog prostora, uključujući evidentiranje vrijednih dijelova prostora koji nisu upisani ni u registar kulturnih ni prirodnih ni drugih dobara i koji se u konačnici trebaju zaštiti isključivo planom. Sadržaj obrazloženja mogao bi se pojednostaviti i skratiti na način da se ne ponavljaju stvari koje su sadržane u Odluci o izradi (1.1., 1.2.), već da se ona priloži. Kod podjele na poglavlja, trebalo bi biti jasno da li je nešto samo naslov pod kojim je nekoliko poglavlja, ili zahtjeva vlastiti tekst. Npr. pod 3. „Obrazloženje“ dijeli se samo na 3.1., a 1. „Polazišta“ na 5 točaka. Pod 3. će morati bit tekst, dok pod 1. ne treba, jer je sadržan po točkama. Kako bi struktura teksta bila jednoznačna za sve planove trebalo bi takve stvari jasno odrediti. | Nije prihvaćen | Obrazloženje prostornog plana može sadržavati sve što navodite, odnosno sve što prostorni planer smatra potrebnim obrazložiti. |
| 168 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, Članak 29. | Što znači naslov 2.2.2. i 2.4.4. s napomenama „ne planira se“? Ako se na planira tom razinom plana, onda nije u sadržaju. Dodatno „sustav veza, odašiljača i radara“ se po različitim razinama malo planira, malo ne, bez logike. | Djelomično prihvaćen | Ovo su teme prostornih planova državne i županijske razine, ali moraju postojati zbog omogućavanja postupka transformacije. |
| 169 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | IV. SADRŽAJ PROSTORNIH PLANOVA, Članak 24. | Sadržaj članak je konfuzan, dio teme je obrađen u članku 8., stavak (5) i (6) su van konteksta na ovom mjestu u Pravilniku… | Prihvaćen | Dodaje se nova odredba koja glasi: „Prostorni plan obvezno sadrži odredbe za provedbu, grafički dio i obrazloženje“, a sve u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. |
| 170 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru, Članak 16. | Nije jasno je li se mislilo da je potrebno odrediti dva parametra posebno: udio prirodnog terena i udio dijela pod zelenilom, budući da po prethodnoj definiciji prirodnog terena to nije isto, odnosno pod zelenilom može biti npr. zeleni krov. Ako da, a što bi bilo poželjno, bilo bi dobro da se odredba pojasni. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE. |
| 171 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Visina i broj etaža građevine, Članak 13. | Kod kosog terena trebalo bi dvije visine (H) odrediti „po potrebi“, a ne „obvezno“, budući da to ovisi o ocjeni planera, a kod nekih terena gdje strmina varira da bi se pravilno ocijenilo ograničenje obje visine treba računati svaku česticu, koje u fazi planiranja nisu ni određene, da bi se dobilo provedive uvjete. | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje obvezu propisivanja dviju visina pročelja na kosom terenu kako prilikom provedbe prostornog plana ne bi bilo nedoumice na kojoj strani se mjeri najveća visina pročelja. U cijelom periodu izrade Pravilnika MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke te je i definicija kosog terena proizašla iz zaključaka stručnih rasprava. |
| 172 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | NAMJENA PROSTORA, Članak 6. | Nedosljedno, nesustavno je određeno povezivanje primarnih i sekundarnih namjena (uz rekreacijske namjene, dječja igrališta, zdravstvene namjene i dr . Zbog čega se unaprijed ograničavaju kombinacije namjena, primarnih i sekundarnih, kad takve stvari planer treba ocijeniti prema karakteristikama određenog prostora? | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. |
| 173 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Pojmovi, Članak 4. | U pojmovniku ima suvišnih, nejasnih i općenito upitnih formulacija. Npr., odredba „− prateća namjena na području pojedinih primarnih namjena je namjena koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili se smatra sekundarnom namjenom“ je nejasna. Nadalje, jedan od primjera upitne formulacije je „odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere)“, naziv je sličan „kamp odmorištu“ u smislu Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi, a pitanje je da li je ovakva parkirališta potrebno spominjati, budući da se „specifični zahtjevi vozila za kampiranje u prolazu“ mogu zadovoljiti na regularnim odmorištima uz prometnice, a ne planirati posebno. U pojmovniku ima još nedovoljno točnih formulacija (npr: podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni i izravnani teren što može zadovoljiti uvjetima npr. za klasičan suteren s cijelim otvornim pročeljem, te formulacija za prirodni teren i drugo) a i nepotrebnih formulacija (npr. − kosi teren je teren prosječnog nagiba većeg od 12%???). Kod definicija etaža građevine ključno je definirati koje se smatraju nadzemnima a koje podzemnima, između ostalog i zbog izračuna nadzemnog i podzemnog kis-a. Npr., iz definicije potkrovlja, kao dijela „zgrade, odnosno građevine koji se nalazi iznad suterena, prizemlja ili zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, čija visina nadozida nije viša od 1,2 m mjereno od gornje kote međukatne konstrukcije, uz uvjet da se nagib krova zajedno s visinom sljemena obvezno propisuje u prostornom planu ovisno o lokacijskim uvjetima“, proizlazi da nema potkrovlja ako nije propisan nagib, što svakako može biti slučaj u sada važećom planovima. Sljedeći pojam je vrlo upitan i neprovediv neselektivno, za sve zahvate, posebno kod kompleksne gradnje, građevina gospodarske namjene, većih gabarita gdje se na kosom terenu formiraju platoi koji traže nasipe i usjeke visine preko 3 m, pa i 5 m: − konačno uređeni i izravnani teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje može varirati najviše 1,5 m u svrhu oblikovanja terena. Pod konačno uređenim i izravnanim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu. | Djelomično prihvaćen | Vezano za pojam „prateća namjena“ na području pojedinih primarnih namjena određena je u Prilogu II. Sadržaj namjena prostora koja se može smjestiti na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici primarne namjene prema uvjetima Pravilnika kao sekundarna namjena. Vezano uz pojam kamp odmorište predložena promjena pojma u „odmorište za kamp prikolice i autodomove (kampere)“ se ne prihvaća jer se uvjeti korištenja razlikuju od definicije i uvjeta korištenja za „kamp odmorište“ prema posebnom propisu. Vezano za ostale primjedbe koje se odnose na pojmovnik vidjeti odgovore pod br. 40. Vezano za definiciju potkrovlja, potkrovlje može biti samo kod kosog krova, a propisivanje nagiba i visine sljemena je kroz prostorni plan potrebno odrediti primjereno lokacijskim uvjetima. Izvedba usjeka nije ograničena definicijom pojma konačno uređenog terena. Definicija pojma mijenja se i glasi: −„konačno uređeni teren je uređena površina čestice (zemljana podloga, opločenja i sl.) čija visinska kota, uz pročelje gdje se određuje visina zgrade, može biti viša maksimalno 1,5 m u odnosu na visinsku kotu terena prije gradnje, a sve u svrhu oblikovanja terena. Pod konačno uređenim terenom ne smatra se ulazna rampa najveće širine pročelja 5,0 m za podzemnu ili suterensku garažu, te vanjske stube najveće širine 1,50 m prislonjene uz građevinu za potrebe pristupa u podrumsku ili suterensku etažu.“ |
| 174 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | Prilog II. - Sadržaj namjena prostora, ne zna se na koju razinu plana se propisano odnosi, nije jasno što se odnosi na površine a što na građevne čestice i td. Evidentno je da namjene nisu definirane niti sustavno niti dosljedno. Ističemo nekoliko nasumce odabranih primjera: Koje su društvene građevine državnog značaja, ne navode se u Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, NN 154/14, NN 30/21, NN 75/22 i NN 61/23)? Ne može se u istu namjenu utrpati i eksploataciju ugljikovodika i eksploataciju geotermalnih voda i uz to podzemno skladištenje plina ili trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama. Kome treba spominjanje naziva i pojmova kao što su : „outlet“ centar (trgovina), adrenalinski park, zabavni park kao posebna sportsko-rekreacijska namjena i td., zašto onda nemamo „second hand trgovine “, „cirkus“, Zašto centar za zimske sportove može imati helidrom a uređena plaža ne može, i zašto se ne zove centar za ljetne sportove? Zašto dječje igralište ne može imati čvrstu građevinu, npr. igraonicu, wc, nadstrešnicu, paviljon (nekada je dječje igralište na ex. Lenjinovom trgu imalo wc, to je standard više), zašto to ograničavati i posebno, zašto to ograničavati Pravilnikom? „Groblje (Gr) je prostor na kojem se nalaze površine za ukop, krematorij, mrtvačnica, prometne površine i zelenilo.“ A što ako se ne nalaze, da li se i tad može planirati groblje? Odrednice pod „Prometna površina“, „Vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi“ su također primjer nedovoljno pažljivih formulacija. Kakva je to rečenica koja se vrlo često ponavlja, što bi trebala značiti: „Na …. površinama mogu se izvoditi i oni zahvati koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru“.!? I to nakon što se negdje drugdje sve vrlo detaljno i taksativno određuje. | Nije prihvaćen | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. U relacijskim tablicama u prilogu III. Pravilnika daju se veze namjena i razine prostornih planova, a sve će biti integrirano u eEditor. Javne i društvene namjene državnog značaja propisane su u svakom važećem prostornom planu županije. Sadržaj namjena su ujedno i odredbe prostornog plana u smislu razgraničenja prostora prema namjeni i korištenju postojećih prostornih planova. |
| 175 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Primjena pravilnika, Članak 2. | Nije nužna transformacija, odmah i sad, okupirati će ionako ograničene planerske resurse i budžet JLS. Bolje se usredotočiti na izradu novih planova. S obzirom da državni plan ne postoji a sa županijskim planom su izmjene i dopune prostornih planova JLS uglavnom usklađivane parcijalno, proizlazi da transformacija neće ni biti moguća dok se planovi najviše razine ne izrade ili transformiraju i usklade, ili se i dalje računa s parcijalnom usklađenošću? | Nije prihvaćen | Budući da Državni plan prostornog razvoja još nije donesen, MPGI stvara mogućnost za prijelazno razdoblje čime želi zadovoljiti i zahtjevima stručne javnosti. Naime, u konačnom cilju stvaranja nove generacije prostornih planova, MPGI predlaže međukorak u kojem važeći prostorni planovi, uvođenjem GIS tehnologije kroz postupak transformacije ili izmjene i dopune, postaju stvarno digitalni i ujednačeni te time čitljiviji, pretraživi, usporedivi i osnova za konačni sustav nove generacije prostornih planova. Ujedno je osigurano i financiranje. Prostorni plan koji je usklađen s planom višeg reda može se transformirati. Prostorni plan koji nije usklađen s planom višeg reda može ići u postupak izmjena i dopuna prilikom kojih može biti usklađen s novim Pravilnikom. Stručna upravna tijela nositelja izrade pripremaju odluke o izradi/transformaciji prostornog plana u kojem postupku analiziraju važeću prostorno-plansku dokumentaciju odnosno prostorne planove vezano za usklađenost istih s planovima šireg područja iste razine i planovima više razine. Ukoliko se u postupku izrade transformacije utvrdi da prostorni plan nije usklađen s planom više razine i šireg područja iste razine, transformacija se obustavlja i donosi se nova odluka o izradi izmjena i dopuna. |
| 176 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | Predmet Pravilnika, Članak 1. | Nije prihvatljivo, nepotrebno je detaljno normiranje kako je predloženo, prije svega jer bitno ograničava i otežava planerski proces. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. |
| 177 | Urbanistički studio Rijeka d.o.o. | PRAVILNIK | 1. Naziv pravilnika je odličan, za razliku od prethodnog i većine ostalih. 2. Ujednačavanje standarda prikaza u prostornim planovima kao i upotrebu GIS alata u načelu držimo korisnim i opravdanim. Pri tome naglašavamo da GIS stvarno treba biti samo alat koji planer koristi u procesu planiranja, a ne osnova i najvažniji instrument u planiranju. 3. Pri izradi prijedloga Pravilnika preskočen je važan korak, nije konzultiran operativni dio struke, aktivni planeri, što je evidentno iz brojnih propusta, krivih interpretacija i sl., u tekstu pravilnika. Rezultat predloženog pristupa je marginalizacija procesa planiranja u odnosu na proces digitalizacije. Kroz pravilnik su izmiješani normativi, standardi i pokušaji planiranja, kroz određivanje namjene, zaštite, načina korištenja prostora, veličine građevina i drugog. Kroz pravilnik se ne navodi što se planira nego se već dozvoljava graditi i uređivati. Citirati zahvate koje određuje Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja je potpuno suvišno, što kad se Uredba izmjeni? 4. S obzirom na kompleksnost i istovremeno nedorečenost Pravilnika uputno je prema njemu najprije napraviti Državni plan i pilot transformacija Županijskih planova. Nakon toga odabrati nekoliko jedinica lokalne samouprave i u svakoj transformirati prostorni plan, transformirati pilot za UPU naselja (ako se od transformacije ne odustane) i pilot za upu izdvojene zone te pilot za novi UPU naselja i pilot za novi UPU izdvojene zone. Tek nakon toga je primjereno, popravljeni pravilnik uputiti u opću uporabu. 5. Sam sadržaj Pravilnika je konfuzan, poglavlja III., IV. I V. obrađuju iste teme na različiti način, sadržaji članaka 8., 24, i 34, trebaju biti u nastavku – ako ćemo kod tumačenja Pravilnika gubiti vrijeme na traženje gdje se što nalazi, nećemo imati efikasnu provedbu. | Primljeno na znanje | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Sadržaji namjena ovako propisani su odredbe za provedbu. U njima su nabrojane i građevine i zahvati prema važećoj Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja, ali uz odredbu „svi zahvati“ što obuhvaća buduće izmjene predmetne uredbe. Tijekom 2021. i 2022. godine MPGI je provodio razvoj ePlanova, eEditora te testiranje Pravilnika kroz tri Pilot projekta (za prostorni plan županije, prostorni plan uređenja, urbanistički plan uređenja naselja i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja) s četiri renomirane pravne osobe ovlaštene za izradu prostornih planova. |
| 178 | Vesna Makovec | NAMJENA PROSTORA, Članak 6. | Princip određivanja namjena u važećem Pravilniku iz 1998. prema kojem su namjene definirane u dva sloja (osnovni . npr M) i više podslojeva (M1, M2, M3 itd.) gdje se sadržaj namjena može otvoreno odrediti planom je u praktičnom smislu prilagođeni potrebama planiranja i bolje odgovara i konkretnom prostoru kojeg se planira jer mu se može maksimalno prilagoditi. To možda za javne i društvene namjene nije toliko važno jer je škola uvijek škola i načelno su škole po cijeloj državi iste, ali mješovite namjene izuzetno ovise o području i o zajednici za koju se plan izrađuje. Tako da je potrebno editor u tom smislu ispraviti i za namjene S, M, R, K i I otvoriti mogućnost formiranja podsloja od cca 4 do 8 podnamjena, s mogućnošću slobodnog upisa. Možda na razini cijele države M1 neće biti sadržajno u potpunosti isti, ali se niti ne provodi na razini cijele države, nego u okviru istog plana. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Pravila provedbe, osim same strukture, nisu propisana ovim Pravilnikom već su ostavljena prostornim planerima za slobodno propisivanje u prostornim planovima u skladu sa specifičnostima prostora. |
| 179 | Vesna Makovec | Digitalni elaborat prostornog plana, Članak 55. | Slažem se s drugim komentatorima teksta članka 55. Ako nije moguće podatke eksportirati u nekom primjerenom vektorskom obliku - dxf, dwg itd, nego samo u PDF formatu, jedino se može zaključiti da su ovi današnji prostorni planovi tzv. "stare generacije" izrađeni po Pravilniku iz 1998. digitalniji od ovih tzv. digitalnih "nove generacije". Ispada da ćemo te planove nove generacije morati najprije izraditi dosadašnjim alatima (Autodesk, MSWord i Excel) i onda ih prebaciti u editor e-Planovi, jer inače nećemo moći te digitalne podatke koristiti za praktične potrebe parcelacije i druge potrebe. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 54. mijenja se i glasi: „Izvornik prostornog plana je skup podataka (alfanumeričkih, vektorskih i metapodataka) u elektroničkom obliku pohranjen u modulu ePlanovi nakon što je prošao sve faze postupka i verifikacije ugrađene u modul ePlanovi." Grafički dio prostornog plana izrađuje se u vektorskom formatu koji omogućava povezivanje grafike s tekstualnim odredbama, što je navedeno u člancima 48. i 54. Iz izvornika (vektorski zapis) stvara se zapis u PDF formatu, kako bi se omogućila ovjera (digitalni potpis) od strane odgovornih osoba i u pravilu služi kao arhivski primjerak. Interoperabilnost odnosno razmjena podataka s drugim sustavima i preuzimanje podataka je isključivo u vektorskom formatu poznatih vrsta zapisa (*.gpkg i dr.) odnosno servisima. |
| 180 | Vesna Makovec | Izvornik i ovjera prostornog plana, Članak 53. | Ono što nije sadržano u Pravilniku, a spomenuto je u opisnom dijelu Priručnika za korištenje na str. 1. odnosi se na postupak izrade prostornih planova (upitno da li je uopće u skladu sa Zakonom). U Fazi I. je opisno navedeno da se skupljaju prethodna mišljenja, a kroz editor nije vidljivo na koji način to funkcionira i da li se prethodni postupak provodi kako je utvrđeno čl. 86. ZPU i posebnim zakonima, tj. da li se kroz sustav uopće može pratiti prethodni postupak ili se ga provodi zasebno? Faza III. je pogrešno napisana, fali jedna faza - Nacrt prijedloga Plana se izrađuje na temelju zaprimljenih zahtjeva, a ne istovremeno. Na koji način se izrađeni Nacrt prijedloga plana prezentira tijelu koje na temelju njega treba utvrditi Prijedlog za javnu raspravu, tj. grado(načelniku)? Da li izjavom izrađivača da je Nacrt napravljen? Da li je to dopis gradonačelniku - nešto kao „Poštovani načelniče Općine Nacrt Plana vam je izrađen, možete ga pogledati u sustavu“. Na koji način se u sustavu vidi da je načelnik tog i tog datuma verificirao točno taj Nacrt prijedloga i utvrdio prijedlog Plana za javnu raspravu? Kako je to u tom trenutku i naknadno moguće provjeriti? Kako se Plan prezentira javnosti? Kako se uopće provodi javna rasprava i kako je postupak usklađen s obavezom provedbe javnog savjetovanja za svaku Odluku predstavničkih tijela? Kako se zaprimaju primjedbe i prijedlozi? Gdje se pohranjuju verzije javne rasprave? Što se događa kada se javna rasprava ponavlja više puta? Gdje se mogu naknadno pregledati verzije s osnovne i svih slijedećih javnih rasprava? Što se događa ako postupak završi u sudskom procesu? Na koji način se pojedine verzije prezentiraju Sudu? Fali faza izvješća o provedenoj javnoj raspravi. Upitno je davanje mišljenja Zavoda na Konačni prijedlog plana, Konačni prijedlog nakon što ga je izvršno tijelo utvrdilo jedino može ići na predstavničko tijelo. Što ako je mišljenje negativno i traži se ispravak? Kako je moguće dvaput utvrditi Konačni prijedlog Plana i ako se utvrdi dva puta kako se kasnije mogu provjeriti obje verzije? U kontekstu opisanog postupka i propisa o funkcioniranju predstavničke i izvršne vlasti ispravnije je da se na mišljenje upućuje Nacrt prijedloga, pa ako nešto treba mijenjati da se ispravak unese u Konačni prijedlog koji načelnik upućuje Vijeću na donošenje? Na koji način se u sustavu uopće vidi da je načelnik utvrdio konačni prijedlog? Na koji način se vidi da je konačni prijedlog upućen Zavodu na mišljenje? Što ako se na Vijeću amandmanima utvrde izmjene Plana u odnosu na Konačni prijedlog? Gdje se to može provjeriti? I općenito – kako se i gdje vidi pojedina faza izrade Plana i može pratiti slijed izmjena tijekom izrade? Ništa od toga iz dokumentacije priložene u javno savjetovanje nije vidljivo. | Primljeno na znanje | Priručnik za korištenje ePlanovi Editora je ažuriran u odnosu na verziju koja je bila dostupna tijekom e-savjetovanja. No, skrećemo pozornost da je ePlanovi Editor alat za izradu prostornih planova namijenjen stručnim izrađivačima planova, dok se sama proceduru izrade i donošenja prostornih planova ne odvija u ePlanovi Editoru, već u modulu ePlanovi namijenjenom nositeljima izrade prostornih planova i pokriva kompletan postupak propisan Zakonom o prostornom uređenju. U ePlanove ugrađen je veliki broj predložaka akata koji mogu nastati tijekom postupka izrade i donošenja plana, pa tako i ovih koji se spominju u primjedbi. Predlošci se sastoje od fiksnog teksta te varijabilnog dijela koji se popunjava podacima koji tijekom postupka u ePlanove unosi nositelj izrade plana. Također se evidentiraju svi koraci tijekom postupka, pa tako i komunikacija između svih subjekata koji sudjeluju u postupku. Pohranjuju se i svi elaborati koji su iz ePlanovi Editora dostavljeni u ePlanove (npr. svi prijedlozi plana koji su bili na javnoj raspravi). U ePlanovi Editoru pohranjuju se sve verzije koje je spremio stručni izrađivač, a posebno su označene one koje su slane u ePlanove. Plan se prezentira javnosti u odgovarajućim fazama postupka (tijekom javnog uvida i sl.) na geoportalu ISPU-a i/ili putem kartografskih prikaza ispisanih na papir, kao i do sada. |
| 181 | Vesna Makovec | Članak 47., Članak 48. | Primjedbe na editor i međusobne veze između odredbi i grafike nije moguće u potpunosti sagledati kroz dostavljene primjere, potrebno je najprije izvršiti edukaciju za korištenje istih, da bi se uopće moglo dokučiti što može izazvati problem u praksi. Nekorektno je dati Pravilnik i Editor na savjetovanje a da ne postoji helpdesk za pitanja o korištenju editora. Svi slojevi koji su unijeti kao pomoćni vlastiti slojevi ili se već se nalaze u sustavu trebaju se moći implementirati kao gis objekat u sustavu - kopiranjem i promjenom karakteristika, a ne samo kao pomoćni sloj. Ovo je možda moguće, ali na test verziji ne prolazi, ali doista nema smisla sve ponovno crtati točku po točku. Sam način crtanja je doista dramatično ograničen. Svatko tko je do sada koristio Autodeskove programe će se osjećati kao da smo značajno degradirani u mogućnostima. Ono što bi trebalo svakako omogućiti je da se npr. više susjednih katastarskih čestica koje se prepoznaju prema sloju Katastar, automatski može selektirati, utvrditi kao jedinstveni poligon (prema već predefinirani vanjskim rubovima katastarskih čestica, unutar kojeg se međe brišu a zadržavaju samo vanjske međe) i tom novoformiranom poligonu se dodjeljuje namjena ili već neka druga karakteristika. Ako ga kasnije treba korigirati to također treba biti moguće učiniti. Uglavnom nešto slično kao Autocad komanda „bpoli“. Apsolutno je neprimjereno ponovno crtati točku po točku ako sloj Katastar već ima utvrđene poligone. Većina površina se i sada planira prema međama katastarskih čestica. Osim toga, opet radi nepostojanja helpdeska, nismo našli da je predviđena mogućnost uklanjanja pojedine točke u nacrtanom poligonu. Pronašli smo mogućnost dodavanja pojedine točke i pomicanje pojedine točke, ali ne i brisanje. Ako je to točno, apsolutno je nužno ugraditi tu mogućnost. Crtanje kružnica je predviđeno, kao i neka mogućnost „snapa“ na pojedinu točku na kružnici, ali nije predviđena mogućnost snapa na centar kružnice što bi također trebalo predvidjeti. Isto je i tekstualni dio editora. MS Word i Excel daleko kvalitetniji programi prema mogućnostima ovog editora. Ovdje nije moguće čak niti u toku pisanja teksta zamijeniti redoslijed podtočki ili alineja – primjerice ako se napišu odredbe u točkama od a) do f) (što se automatski generira po redu) nije moguće između b i d ubaciti dvije nove točke niti zamijeniti npr. a) s d) po redoslijedu. To je minimum što bi trebalo ispraviti. Inače, ako tijekom izrade plana treba dodati dvije nove točke, treba sve prepisati u MS Word, dodati dvije nove točke i onda opet jednu po jednu dodavati u editor. Sve skupa je vremenski i tehnički na razini pisanja na pisaću mašinu. Ne vidim razlog zašto se ne omogući izrada teksta u formi tablica. One su najčešće vrlo pregledne i jednostavne za primjenu. Sada ćemo umjesto tablice sve pisati opisno - ispast će roman toka svijesti. Ne znam kako bi to bilo preglednije za korištenje. | Nije prihvaćen | Za korištenje ePlanovi Editora predviđena je opsežna edukacija za stručne izrađivače prostornih planova koja će započeti u IV. kvartalu 2023. godine. Tijekom edukacije uspostavit će se i sustav korisničke podrške. Za pomoćne vlastite slojeve u ePlanovi Editoru korisnik može sam urediti simbologiju radi preglednijeg prikaza, te pojedine entitete kopirati iz sloja u sloj. Nikako nije zamišljeno da se sve ponovno crta točku po točku. Dostupni alati za crtanje prilagođeni su tipu podatka u određenom sloju, odnosno u npr. poligonskom sloju nije moguće koristiti alate za crtanje linijskih entiteta. Alati koji su dostupni u ePlanovi Editoru omogućuju topološki ispravno crtanje. Skrećemo pozornost da članak 48. stavak 2. Pravilnika dozvoljava i upotrebu drugih odgovarajućih računalnih alata, što uključuje i Autodeskove proizvode, no, prije prijenosa u modul ePlanovi, plan izrađen drugim alatima mora se učitati u ePlanovi Editor kako bi se osigurala topološka urednost, ispravno korištenje tema i sl., odnosno usklađenost sa samim Pravilnikom. Navedeno je upravo jedna od funkcionalnosti ePlanovi Editora uspostavljena kao alat za lakši rad stručnih izrađivača. Naime, geometrije katastarskih čestica moguće je preuzeti i napraviti njihovu uniju (i neke druge operacije), kako bi se dobio jedinstveni poligon po želji korisnika, koji se zatim može prebaciti u neki od planskih slojeva i pridružiti mu se namjena ili neko drugo obilježje prema Pravilniku. Uređivanje poligona je omogućeno. Ekvivalent Autocad naredbi “bpoli” nije potrebno uvoditi, jer su dostupni alati za crtanje prilagođeni tipu podatka u određenom sloju, odnosno u npr. poligonskom sloju nije moguće koristiti alate za crtanje linijskih entiteta. Mogućnost preuzimanja i unije poligona katastarskih čestica opisana je u prethodnom odlomku. Brisanje lomne točku omogućeno je u ePlanovi Editoru klikom mišem na točku koju se želi obrisati i zatim pritiskom na tipku Delete na tipkovnici. Crtanje kružnice omogućeno je i na način kako se predlaže, odnosno kružnicu je moguće nacrtati na dva načina: definiranjem centra i radijusa te definiranjem triju točaka. Za uređivanje teksta u ePlanovi Editoru namjerno nisu ugrađene napredne funkcionalnosti, jer one izazivaju probleme prilikom prijenosa iz sustava u sustav i uspostave mrežnih usluga. Funkcionalnost koja je ugrađena omogućava unos teksta koji je jednostavno strukturirati tako da rezultat bude pregledan i lako razmjenjiv, a u skladu s Pravilnikom. Napominje se da je redoslijed točaka moguće promijeniti na jednostavan način klikom mišem na 3 horizontalne crte uz desnu marginu i zatim odvlačenjem (drag-and-drop) na željeno mjesto. Tekstualni dio plana, kako je strukturiran u Pravilniku, zapravo predstavlja tablicu unaprijed određene strukture u skladu s Pravilnikom. Učitavanje dodatnih tablica izrađenih drugim računalnim alatima nije omogućeno radi osiguranja razmjenjivosti podataka. |
| 182 | Vesna Makovec | Članak 38., Članak 45. | Članci 43. , 44. i 45. doista nisu nešto što bi se trebalo određivati ovim Pravilnikom. Stavak 2. članka 45. je doslovce prepisan iz planova sastavljanih u prošlom tisućljeću, kojeg u prostorno – planerskoj praksi više ne koristimo. Nakon svih ovih energetskih propisa uvjetovati izvedbu otvora za prozor sa najviše 60 x 60 cm radi udaljenosti od međe manje od 3,0 m je naprosto neshvatljiv. Koliko je to površine stakla? Koliko to takvih prozora treba predvidjeti na zidu da bi se postigla propisana osvijetljenost prostorije u omjeru 1/7 poda? Koliko je to toplinskih mostova i besmislenih višestrukih okova na prozorima gdje je valjda širina staklene površine manja od širine okvira? I čemu sve to? | Nije prihvaćen | Primjedba je nejasna. |
| 183 | Vesna Makovec | Članak 38., Članak 42. | Članak 42. Iz nekog razloga se u ovom Pravilniku odlučilo u detalje obraditi nekoliko izdvojenih tema, a ne postaviti standard planiranja. Robinzonski smještaj je neka vrsta turističke ponude izvan turističkih kategorija, koja je od uvođenja, u sektorskom turističkom propisu više puta izmijenila i nije ograničena niti građevinski područjem niti nepostojanjem komunalne infrastrukture. Pojam „zgrada na drvetu“ u sadržaju ovog Pravilnika? Ako ovakve ideje dolaze iz provincijske turističke zajednice to se još može shvatiti, ali kad dolaze iz Ministarstva koje u svom nazivu ima riječ „graditeljstvo“ čovjek se ozbiljno zabrine. Čak i ako zanemarimo činjenicu da je „zgrada“ po definiciji ovog istog Ministarstva, građevina i prema tome neposredno povezana s tlom, dakle ne preko drveta, nego neposredno, što je s načelima osiguranja bitnih zahtjeva za građevinu, u prvom redu mehaničke otpornosti i stabilnosti? Dovoljno je prošetati parkom u Zaprešiću nakon nedavne oluje da bude potpuno jasno da su pojmovi „zgrada“ i „na drvetu“ u kontekstu pojma „sigurno građenje“ - nespojivi. | Nije prihvaćen | Robinzonski turizam je posebni i jedini oblik turističke ponude kojeg je temeljem Zakona dopušteno planirati izvan građevinskog područja i za koji nisu Zakonom propisani načini planiranja i uvjeti uređenja. Stoga je od osobite važnosti upravo ovim Pravilnikom dati određena ograničenja za planiranje, a prostornim planom će se propisati ostale odredbe. Odredbe članka 42. ovog Pravilnika usklađene su s propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja. |
| 184 | Vesna Makovec | Članak 38., Članak 41. | Članak 41. Stavak 1. - Osim što to doista ne bi smjelo biti sadržaj ovog Pravilnika, radi se o jednadžbi s više nepoznanica . Što uopće znači „prilikom planiranja neizgrađenih i neuređenih površina stambene namjene treba osigurati 16 m2 po stanovniku zelenih površina?“ U kojoj razini planiranja? Na koju osnovicu površine se računa postotak – od ili na? Tko određuje planirani broj stanovnika? Zašto se u ovom stavku pojam zelena površina određuje drugačije nego što određeno pojmovnikom iz stavka 4? Stavak 2. isto kao i stavak 1. Stavak 3. Da je prostorni plan alat za izgradnju dječjih igrališta, slabo bi se djeca naigrala. Na temelju kojeg podatka bi prostorni planer trebao procijeniti gdje unutar stambenog područja ima ili će biti djece od 1-3 godine, a gdje djece od 4 do 7 godina? Osim toga djeca rastu jako brzo, a prostorni planovi se prilično rijetko mijenjaju, pa dok se to planski odredi, provede otkup i izgrade igrališta, ovi prvi do 3 godine su već srednjoškolci, a ovi drugi na fakultetu. Stavak 4. Dimenzioniranje površina i zgrada odgojne i obrazovne namjene u detalje je određeno sektorskim propisima, a normativi se osim toga konstantno mijenjaju jer se mijenjaju standardi, tako da je ovo potpune nepotrebno i kontraproduktivno. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju. Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom.Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu.Zelene površine obuhvaćaju javne zelene površine i zaštitne zelene površine. Propisani prostorni kriteriji koriste se za izradu prostornih planova na prostorima gdje isti određuju neposrednu provedbu. U zelene površine ubrajaju se i otvorene sportsko-rekreacijske površine ako imaju svojstvo upojnosti u smislu ublažavanja klimatskih promjena. U tom smislu izmijenjen je članak 4. ovog Pravilnika.Prilikom izrade prostornog plana planirani broj stanovnika, uključivo i djece, određuje se na temelju statističkih podataka. Ukoliko isti nisu dostupni potrebno je izraditi stručnu podlogu.U planirani broj stanovnika građevinskog područja naselja, odnosno izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, u svrhu dimenzioniranja infrastrukture, uračunavaju se svi korisnici prostora uključujući i povremene korisnike prostora (dnevne i sezonske migracije). U stavku 1. članku 41. dodaje se još jedan kriterij, odnosno smjernica vezan za određivanje zelene površine temeljem površine stambene i mješovite namjene.Radi se o smjernicama koje se važne su za usmjerenje planiranja prostora javne i društvene namjene uz smjernice propisane Državnim pedagoškim standardom i drugim posebnim propisima. |
| 185 | Vesna Makovec | Članak 38., Članak 40. | Članak 40. Ovim definicijama nije mjesto u ovom Pravilniku, spada domenu planiranja. Stavak 2. apsolutno onemogućuje jedinicama lokalne samouprave cijelog područja od Varaždina do Donje Dubrave da planiraju vlastiti razvoj, jer su svi u opasnosti od poplave u slučaju pucanja brane akumulacije hidroelektrane. Rezultat ovog članka je daljnje iseljavanje stanovništva Osim što se negdje u tekstu Pravilnika valjda željelo iskoristiti populistički slogan „zelena i plava infrastruktura“ u državi u kojoj jedinice lokalne samouprave više nisu u stanju niti kositi po cesti, još manje kontrolirat prisutnost za ljude opasne lovne divljači u naseljima, nema razloga za ovaj stavak. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakon o prostornom uređenju. Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Radi se o smjernicama koje se prenose iz postojećih pravilnika, a važne su za usmjerenje prilikom planiranja prostora na svim razinama. Smatramo da zaista ne treba planirati naselja u područjima koja su u velikim hazardima od raznih nesreća. |
| 186 | Vesna Makovec | Članak 38., Članak 39. | Članak 39. st. 2. Sve definicije bi trebale biti u pojmovniku. Definicija nije ispravna odnosno nejasna je i omogućuje manipulaciju – trebala bi glasiti: (2) Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da obuhvaća skup izgrađenih građevnih čestica i namjeni privedenog zemljišta koje prema prostornom planu nije namijenjeno gradnji, evidentiranih prema ortofoto podlozi Državne geodetske uprave i ISPU sustavu. | Nije prihvaćen | Stavci 2. i 3. su u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju. |
| 187 | Vesna Makovec | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | Čl. 36. st. 3. Ova odredba sadrži sistemski problem unutar sebe same. U kontekstu odredbe iz članka 34. st. 3. prema kojem se ovi parametri u koje se ubraja gustoća stanovništva (Gst) iskazuju samo za prostorne planove užih područja nema smisla posebno iskazivati Gst posebno za građevinsko područje naselja, a posebno za izdvojeni dio građevinskog područja naselja, jer se UPU-ovi za GPN i za IDGPN u pravilu ne rade u istom UPU. Gradska naselja za koje se radi GUP mogu eventualno imati neke IDGPN, ali i u tom slučaju je vrlo teško odrediti što je GPN, a što je IDGPN, pošto je radi ovog i onog razloga kao što je konfiguracija terena i/ili tradicija disperzne gradnje naselje ili dio naselja naprosto disperzno oblikovano . Tako da posebno iskazivanje Gst za GPN i IDGPN nema puno smisla. Čl. 36. st. 4. ?????? Telefonski broj ?????? Na temelju čega se planira 1/2 radnih mjesta na nekom izdvojenom dijelu građevinskog područja mješovite namjene, osim proizvoljno? | Nije prihvaćen | Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti mogu se koristiti za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja. Ukoliko ih je nemoguće propisati, ne propisuju se. U ovom Pravilniku moraju biti ponuđeni i definirani, a imaju snagu smjernica. Koeficijenti su propisani kako bi bili ujednačeni i usporedivi, a planerska je odluka da ih koriste i za dodatne analize ili propisivanje smjernica. |
| 188 | Vesna Makovec | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | Čl. 36. st. 1. trebalo bi preformulirati na način da glasi: (1) Gustoća stanovanja (Gstn) (neto) je odnos planiranog broja stanovnika naselja i zbroja ukupnih izgrađenih i planiranih površina stambene, odnosno mješovite namjene. ili ako se odnosi SAMO na UPU (kao što se bi mogao shvatiti čl 34.) onda bi trebao glasiti: (1) Gustoća stanovanja (Gstn) (neto) je odnos planiranog broja stanovnika unutar obuhvata prostornog plana užega područja (UPU) i zbroja ukupnih izgrađenih i planiranih površina stambene, odnosno mješovite namjene unutar obuhvata prostornog plana užega područja (UPU). – Kod ove definicije svakako treba upozoriti da je planirani broj stanovnika proizvoljan. | Nije prihvaćen | Gustoća stanovanja je određena zbog potrebe dimenzioniranja građevinskog područja naselja te se u tom smislu ne primjenjuje samo u urbanističkom planu uređenja već za potrebe izrade prostornog plana uređenja kojim se dimenzionira određeno građevinsko područje naselja. Planirani broj stanovnika proizlazi iz statističkih podataka. Ukoliko isti nisu dostupni potrebno je izraditi stručnu podlogu. |
| 189 | Vesna Makovec | V. PROSTORNI POKAZATELJI, Članak 34. | U čl. 34.st. 2. točke 2. i 3. se određuju parametri koji se baziraju na proizvoljno određenim ulaznim podacima, tako da nije baš jasno čemu to služi, ali odmah je uočljivo da rezultat potencira daljnju degradaciju ruralnih područja u odnosu na velike gradove, jer se zasniva na principu što je parametar za pojedino naselje veći (GPN, gustoća) to je i mogućnost daljnjeg prostornog razvoja za to naselje veće, što je parametar manji (u pravilu za ruralna područja) to je mogućnost razvoja manja. U konačnici ruralni krajevi će se i dalje degradirati na uštrb velikih gradskih centara. Pojam „gustoća izgrađenosti (Gizgr)“ kako je dana Pravilnikom je u kontekstu planiranja nekakvih komunalnih usluga upitan jer se ne uzima u obzir neke druge parametre bitne za komunalnu infrastrukturu, u prvom redu etažnost. Naselja u RH su u pravilu daleko, daleko, daleko ispod bilo kakve europski, a da se svijet ne spominje uobičajene stambene gustoće pa i gustoće izgrađenosti (osim na obalnom području gdje stambena gustoća teži prema nuli, a gustoća izgrađenosti prema beskonačnosti). Tako da je u konačnici za pretpostavit da će u planovima biti potrebno iskazivati mnogo podataka bez stvarnog značenja, a koji neće biti ni međusobno usporedivi - npr gustoća izgrađenosti na izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja koje se sastoji od tri stambene parcele nema nikakvog smisla. | Nije prihvaćen | Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti mogu se koristiti za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja. Ukoliko ih je nemoguće propisati, ne propisuju se. U Pravilniku moraju biti ponuđeni i definirani, a imaju snagu smjernica. Prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije mogu se planirati viši standardi od ovdje propisanih. |
| 190 | Vesna Makovec | Primjena pravilnika, Članak 2. | Predstavljeni editor, ako ga se nastavi razvijati isključivo uz značajno bolju komunikaciju s korisnicima nego što je do sada pokazana, ima potencijala da ga se priredi u alat za izradu prostornih planova. Nije kriv informatičar, ali rezultat je jednoslojan i vrlo ograničavajući. Primjerice sloj „namjena“ je sistemski potrebno odvojiti od sloja „urbanističkih uvjeta“, jer jedna namjena može imati veći broj različitih urbanističkih uvjeta, kao što i isti urbanistički uvjeti mogu biti identični kod većeg broja namjena. Jednostavnije je je to riješiti sistemski, uvođenjem novog sloja, nego da se u odredbama za provedbu veliki broj uvjeta višestruko multiplicira po svim namjenama. Bilo bi vrlo uputno da se u početku sustav ne primjenjuje za sve razine planiranja, primjerice GUP i UPU kao planove detaljnije razrade prostora, bi u početnoj fazi, do izrade PPU JLS, bilo uputno izostaviti iz obaveze primjene. S druge strane, Pravilnik je veliko razočaranje. Bavi se svim i svačim, a najmanje onim što mu stoji u nazivu – sustavom i metodologijom izrade prostornih planova. | Nije prihvaćen | Sloj namjena je potpuno odvojen od sloja pravila provedbe i omogućeno je da jedna namjena ima više područja pravila provedbe pa čak i svaka pojedina građevna čestica. Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. |
| 191 | Vita projekt d.o.o. | Članak 38., Članak 41. | Čl. 41, st. 1: Ima više smisla na temelju ukupne površine neizgrađenih i neuređenih površina stambene, odnosno mješovite namjene u urbanim područjima odrediti udio zelene površine i onda temeljem toga definirati boj stanovnika nego obratno. Pritom smatramo da su standardi od najmanje 30 % zelenih površina koji se sve češće primjenjuju u drugim europskim zemljama i koji su zasnovani na znanstvenim istraživanjima prikladni i u hrvatskom kontekstu. | Prihvaćen | U stavku 1. članku 41. dodaje se još jedan kriterij, odnosno smjernica vezan za određivanje zelene površine temeljem površine stambene i mješovite namjene. |
| 192 | Vita projekt d.o.o. | Članak 38., Članak 41. | Čl. 41, st. 4, podst. 3: Smatramo da blizina vrtića postojećoj slobodnoj zelenoj površini ni na koji način ne bi trebala utjecati na minimalnu veličinu čestice na kojoj će se graditi vrtić budući da se okolne zelene površine iz sigurnosnih razloga ne koriste u vrtićkom odgoju djece. | Nije prihvaćen | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Konkretne smjernice dio su pedagoških standarda nadležnog tijela za odgoj i obrazovanje. |
| 193 | Vita projekt d.o.o. | Članak 38., Članak 40. | Nužno je pojasniti na koji način će se planirati koridori zelene i plave infrastrukture iz čl. 40, st. 3. Smatramo da se koridori zelene (plave) infrastrukture trebaju pojaviti unutar svih građevinskih područja, kao i izvan njih, čineći funkcionalnu mrežu zelene infrastrukture. | Nije prihvaćen | Odredba stavka 3. članka 40. je smjernica za planiranje režima „zelene infrastrukture“, a koji se može određivati preko svih planiranih namjena površina. Koridori zelene i plave infrastrukture planiraju se određivanjem područja u sustavu zelene infrastrukture prema prilogu I. Pregled prostornih tema i propisivanjem odredbi za provedbu kao posebne mjere. Područja posebnih mjera određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja, zona, prostora, površine ili koridora, a proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnih tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su mjere propisane samim prostornim planom. |
| 194 | Vita projekt d.o.o. | PRAVILNIK, II. POJMOVNIK PROSTORNOG UREĐENJA | Budući da se radi o novoj temi i novom „sloju“ u prostornom planiranju, potrebno je dodati zelenu infrastrukturu i u pojmovnik, kao i jasno obrazložiti što područje u sustavu zelene infrastrukture predstavlja. | Nije prihvaćen | Zelena infrastruktura definirana je u Zakonu o prostornom uređenju. Pojmovi definirani zakonom kojim se uređuje prostorno planiranje nisu prepisivani u ovaj Pravilnik. |
| 195 | Vita projekt d.o.o. | PRAVILNIK | Temu zelene infrastrukture potrebno je konkretnije uključiti u prostorno planiranje. Predlažemo da se za razine GUP-a i UPU-a izrađuje zasebna karta s temom ZI (po uzoru na VI. izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Križevaca), a za razine PPU-a, PPGZ-a i PPŽ-a tema ZI može biti dio druge (primjerene) karte (po uzoru na V. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Križevaca). U Priručniku za implementaciju strategija zelene urbane obnove kojeg za MPGI izrađuje Urbanex d.o.o. predlažu se konstruktivne smjernice za integraciju strategija zelene urbane obnove, koje uključuju analitičke i kartografske sadržaje vezane za zelenu infrastrukturu, u prostornoplanske dokumente. Smatramo da ih treba uzeti u obzir pri definiranju konačnog nacrta ovog pravilnika. | Primljeno na znanje | Zelena infrastruktura se u prostornom planu može planirati određivanjem u namjeni površina/prostora, propisivanjem kroz pravila provedbe i/ili određivanjem područja u sustavu zelene infrastrukture u kartografskim prikazima posebnih mjera. Područja posebnih mjera određuju se u grafičkom dijelu prostornog plana određivanjem područja, zona, prostora, površine ili koridora, a proizlaze iz posebnih propisa i/ili iz zahtjeva javnopravnih tijela postavljenog prilikom izrade nacrta prijedloga prostornog plana i/ili su mjere propisane samim prostornim planom. Kroz ove tri razine moguće je ugraditi sve elemente izrađenih elaborata zelene infrastrukture i zelene obnove. |
| 196 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | PRAVILNIK, V. PROSTORNI POKAZATELJI | Prostorni pokazatelji Među ostalim, u prostornim pokazateljima, osim broja stanovnika za „građevinsko područje naselja“ odnosno „izdvojeni dio“ uračunava se i ½ broja planiranih radnih mjesta, no nejasno je što je s drugim korisnicima prostora (turisti npr.), odnosno korisnicima i nekih drugih gradskih funkcija (u vršnom opterećenju)…? Nadalje, kao prostorni pokazatelj nije moguć niti predlagani izračun gustoća izgrađenosti (bez detaljnijeg provedbenog planiranja) zbog nepoznatog broja planiranih građevnih čestica, a sve zbog nedostatka detaljnijeg planiranja i alata provedbe (urbane komasacije). | Nije prihvaćen | Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti mogu se koristiti za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja. Ukoliko ih je nemoguće propisati, ne propisuju se. U Pravilniku moraju biti ponuđeni i definirani, a imaju snagu smjernica. Prilikom izrade prostorno-planske dokumentacije u postupak dimenzioniranja infrastrukture uračunavaju se svi korisnici prostora pa tako i povremeni (turisti) koji nisu i ne mogu biti temelj za izračun gustoće stanovanja. |
| 197 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, Članak 8. | Međuodnos „prostornih planova nove generacije“ s novom generacijom „urbanističko-konzervatorskih planova“ Nejasan je i međuodnos prostornih planova s novom generacijom „urbanističko-konzervatorskih planova“ za kulturno-povijesne cjeline (metodološki okvir je izrađen – dokument „Standardi i kriteriji za izradu konzervatorskih podloga“, Ministarstvo kulture i medija, ožujak 2022). Ističemo da je obuhvat povijesne urbane cjeline grada Zagreba (Donji grad, Gornji grad i Kaptol) preko 400 ha, te da su konzervatorske smjernice iz takvog dokumenta ključne za uređenje, zaštitu i upravljanje tim prostorom. | Nije prihvaćen | Dokumenti proizašli iz posebnih propisa, sukladno Zakonu o prostornom uređenju (Zakon) predstavljaju stručnu podlogu za izradu prostornog plana. Naime, sukladno članku 114. Zakona svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno s aktom za provedbu prostornog plana a ne „urbanističko -konzervatorskom podlogom. |
| 198 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | III. SADRŽAJ NAMJENA I NAČIN PROPISIVANJA UVJETA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, PRAVILA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU | Pravila provedbe Ovim Prijedlogom Pravilnika utvrđeno je da sve razine planiranja u većini elemenata imaju provedbeni karakter (što je potpuno pogrešno). Bez detaljnijeg planiranja (i provjere detaljnijim planovima) i bez uvođenja alata za provedbu (urbana komasacija) za složene razvojne izazove heterogenih prostora, nemoguće je pravila provedbe planova propisati „opisno“ (bez grafičke provjere i prikaza). | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju. |
| 199 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | III. SADRŽAJ NAMJENA I NAČIN PROPISIVANJA UVJETA PROVEDBE ZAHVATA U PROSTORU, NAMJENA PROSTORA | Namjena prostora Prijedlog Pravilnika, bez razumijevanja složenog interdisciplinarnog planerskog procesa (od valorizacije postojećeg stanja, preko istraživanja trendova društvenih i prostornih promjena, istraživanja razvojnih potreba te predlaganja mogućih scenarija) ulazi u sveopće i nepotrebno detaljno normiranje mogućih namjena (sve standardizirano u unificirana informatička rješenja), koje nisu primjenjive za središte velikoga grada, velike gustoće stanovanja, specifičnog nastanka i trenutnih brzih i složenih transformacijskih procesa. Tako npr. za zagrebačko središte nije pridruživa ni jedna od predloženih šest stambenih namjena (S 1-6) i nisu odgovor na sve prostorne potrebe Grada Zagreba (lokalne, gradske, regionalne, europska metropola), kao što nije primjenjiva niti jedna od predloženih mješovitih namjena (M 1-4). Namjena zagrebačkog gradskog središta (osobito Donjega grada) je specifična mješovita namjena („M GZ“ – mješovita namjena središta Grada Zagreba) koja po svojim obilježjima i kompleksnošću nadilazi i ne ulazi niti u jednu grupu predloženih mješovitih namjena. Također, nepotrebno (i neprovedivo) se propisuje sadržaj svih namjena jer je Grad Zagreb složeni prostorni izazov heterogenih prostora, a sadržaji pojedinih namjena trebali bi biti dio planerskog procesa i trebali bi ih planirati prostorni/ urbanistički planeri ovisno o analizi stanja, razvojnim trendovima, potrebama i mogućnostima pojedinih prostora. | Nije prihvaćen | NE PRIHVAĆA SE Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Na primjer na površinama mješovite namjene (jedne od definiranih) dozvoljena je gradnja i uređenje građevina stambene i stambeno-poslovne namjene, pomoćnih građevina, parkova/perivoja, dječjih igrališta, zaštitnih zelenih površina, građevina upravne, socijalne, zdravstvene (domovi zdravlja, zavodi, poliklinike), predškolske, školske, kulturne, vjerske namjene, površina i građevina sportsko-rekreacijske namjene, građevina poslovnih i drugih namjena čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim susjednim građevnim česticama, građevina ugostiteljsko-turističke namjene, građevina komunalno-servisne namjene (osim za odlaganje građevnog otpada i za potrebe zbrinjavanja životinja), prometnih površina (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), manjih infrastrukturnih građevina. Sve namjene su kompatibilne sa stanovanjem kao primarnom namjenom prostora. Ukoliko se unutar zagrebačkog gradskog središta planira, ili je već postojeća, namjena koja gore nije navedena, prilikom planiranja planer će ju izdvojiti i odrediti točnom namjenom s posebnim pravilima provedbe. |
| 200 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | II. POJMOVNIK PROSTORNOG UREĐENJA, Pojmovi | Pojmovi Pojedini pojmovi bi trebali omogućavati implementaciju karakteristika lokalnih i regionalnih specifičnosti Hrvatske (čak i u Gradu Zagrebu razlikujemo nekoliko teritorijalnih tipologija suburbane gradnje: Prigorje, Turopolje, Posavina, Vukomeričke gorice i dr.). Tako se ne prepoznaje npr. „klet“ kao oblik tradicijske gradnje koja je povezana s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina – vinogradarstvo. Obrazloženje pojma „urbanog područja“ je upitno – naime, termin se koristi u EU dokumentima u kontekstu regionalnog i strateškog razvoja i označava naseljeni prostor velike gustoće stanovnika i promjena u prostoru. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Klijeti se kao „građevine u funkciji vinogradarstva i za vlastite gospodarske potrebe“ prema ovom Pravilniku mogu graditi izvan građevinskih područja na površinama ostalog zemljišta namijenjenog poljoprivredi i na ostalom zemljištu, a sve u skladu s pravilima provedbe koje propisuje prostorni planer. Prostorni planer može koristiti lokalnu terminologiju prilikom propisivanja pravila provedbe. Definicija urbanog područja koristi se u smislu ovog Pravilnika za propisane prostorne standarde za dimenzioniranje zelenih i sportsko-rekreacijskih površina. |
| 201 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | Primjena pravilnika, Članak 2. | (NE)sudjelovanje planerske struke Prijedlog Pravilnika nije koristio znanje i iskustvo planera županijskih zavoda za prostorno uređenje, od kojih većina ima više od 30 godina planerskog iskustva u svojim prostorima. Također, tijekom izrade Prijedloga Pravilnika nisu se koristila specifična znanja i iskustvo planera Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, koji su od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas izradili više od 3500 planova, urbanističkih projekata, studija i drugih dokumenata prostornog uređenja za Grad Zagreb, koji je glavni grad Države i sa svojim sadržajima i funkcijama ima svoje mjesto u sustavu europskih gradova i regija i ni u kojem slučaju se ne može unificirati s ostalim gradovima u Hrvatskoj. Savjetovanje koje je provedeno sa županijskim zavodima za prostorno uređenje tijekom lipnja i srpnja ove godine provedeno je bez poštivanja osnovnih načela savjetovanja sa stručnom javnošću (objedinjeno izvješće o provedenom savjetovanju nikad nije objavljeno) te ga se ne može smatrati stručnom raspravom o prijedlogu Pravilnika. Prijedlog Pravilnika je bilo nužno testirati i na nekom od specifičnih prostora zagrebačkog gradskog središta. | Nije prihvaćen | Iznosimo dio aktivnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: MPGI) u tijeku izrade Pravilnika o prostornim planovima (u daljnjem tekstu: Pravilnik), a koje držimo najvažnijim u cilju odgovaranja: - Krajem 2013. godine započela je izrada Pravilnika o prostornim planovima; - 16. i 17. travnja 2014. MPGI provodi dva savjetovanja o nacrtu Pravilnika na koje su bili pozvana sva ministarstva, županijski zavodi za prostorno uređenje i Zavod za prostorno uređenja Grada Zagreba, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Hrvatska komora arhitekata; - Tijekom 2014 i 2015. godine MPGI provodi savjetovanja s javnopravnim tijelima; - 2015. godine donosi se Pravilnik o Državnom planu prostornog razvoja; - 14. rujna 2017. MPGI donosi Odluku o osnivanju Stručne radne skupine za koordinaciju i praćenje normativnih i operativnih aktivnosti vezanih za izradu nacrta Pravilnika o sadržaju prostornih planova nove generacije (u daljnjem tekstu: Stručna radna skupina) čije članove čine predstavnici 5 županijskih zavoda za prostorno uređenje, predstavnik DGU, predstavnici HKA i stručnih izrađivača prostornih planova; - Tijekom 2018. i 2019. godine održan je 21 sastanak Stručne radne skupine te je izrađen nacrt Pravilnika za upućivanje u daljnja stručna savjetovanja; - 4. rujna 2019. MPGI provodi drugo savjetovanje sa svim županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba i članovima Stručne radne skupine; - 10. srpnja 2020. održan posljednji sastanak Stručne radne skupine i zaključen je nacrt Pravilnika u svrhu ugrađivanja u sustav ePlanovi i testiranja kroz sustav eEditor; - Tijekom 2021. i 2022. godine MPGI provodi razvoj ePlanova, eEditora te testiranje Pravilnika kroz tri Pilot projekta (za prostorni plan županije, prostorni plan uređenja, urbanistički plan uređenja naselja i urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja) s četiri renomirane pravne osobe ovlaštene za izradu prostornih planova;- U ožujku 2023. godine na sastanku s predstavnicima Hrvatske komore arhitekata, a u svrhu omogućavanja testiranja Pravilnika su dane aktualne vjerodajnice za pristup eEditoru; - 21. lipnja 2023. MPGI provodi treće savjetovanje sa svim županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba (kao prethodno savjetovanje javnom eSavjetovanju). U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke.Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Postupak javnog savjetovanja o Pravilniku provodi se sukladno važećim propisima u aplikaciji eSavjetovanje kojom se omogućava zainteresiranoj i stručnoj javnosti aktivno sudjelovanje u njihovom donošenju. |
| 202 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | I. UVODNE ODREDBE, Primjena pravilnika | Nova generacija prostornih planova „Planovi nove generacije“ nisu i ne mogu biti samo izrada i/ili transformacija gotovo 600 postojećih planova državne, županijske i lokalne razine (prosječne starosti 15-20 godina) u „informatički“ način prikaza i ne može unaprijediti sustav prostornog planiranja i uređenja bez kvalitativnog unaprjeđenja - implementacije nove paradigme prostornog planiranja - sadržajnih promjena, vremenske i ekonomske komponente (umrežavanja prostornog i strateškog planiranja) te paralelnog uvođenja alata za provedbu (urbana komasacija), što bi sveukupno činilo „planove nove generacije“. Za razliku od tradicionalnog urbanističkog planiranja, nova urbanistička paradigma kao temelj novoj generaciji prostornih planova, trebala bi biti osiguranje mogućnosti transformacije kroz usuglašavanje različitih disciplina – statičke slike fizičke dimenzije prostora. Tradicionalni prostorni i urbanistički planovi postaju sve neučinkovitiji, jer ne mogu biti pravovremeni vodič kroz procese urbane i ruralne transformacije. Prioritet nove generacije prostornih planova je akceptiranje strateškog, procesnog pristupa kreiranju gradskog prostora („place-making“) koji bi omogućio dinamičke mogućnosti transformacije. Razvojnim prostornim planovima bi se trebalo omogućiti premošćivanje političkih, gospodarskih i društvenih kriza te ekoloških katastrofa planiranjem okvira i utvrđivanjem smjernica prihvatljivih prijedloga/ scenarija mogućnosti u vidu integralnog urbanizma. Ovaj Prijedlog Pravilnika s predetaljnom određenom namjenom prostora i pravilima provedbe u svim razinama planiranja je potpuna suprotnost proaktivnom i dinamičkom planiranju. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Vezano na činjenicu da Državni plan prostornog razvoja još nije donesen, MPGI stvara mogućnost za prijelazno razdoblje čime želi zadovoljiti i zahtjevima stručne javnosti. Naime, u konačnom cilju stvaranja nove generacije prostornih planova, MPGI predlaže međukorak u kojem važeći prostorni planovi, uvođenjem GIS tehnologije kroz postupak transformacije ili izmjene i dopune, postaju stvarno digitalni i ujednačeni te time čitljiviji, pretraživi, usporedivi i osnova za konačni sustav nove generacije prostornih planova. Svakim postupak izrade izmjene i dopune prostornog plana može doprinijeti kvalitativnom unaprjeđenju tog prostornog plana. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Pravila provedbe, osim same strukture, nisu propisana ovim Pravilnikom već su ostavljena prostornim planerima za slobodno propisivanje u prostornim planovima, naravno, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. |
| 203 | Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba | PRAVILNIK, I. UVODNE ODREDBE | Prijedlog Pravilnika je izrađivan kroz desetogodišnje razdoblje, bez osnovnih analiza i izdvojenih problema/ izazova i razvojnih potreba planiranja različitih i specifičnih hrvatskih prostora, a osobito Grada Zagreba te bez sustavne konzultacije sa strukom. 1. Predetaljno i unificirano definiranje pojmova, namjene prostora, pravila provedbe i prostornih pokazatelja Prijedlog Pravilnika ne daje odgovor na prioritetne izazove urbanog razvoja – globalne demografske, socijalne, tehnološke, ekonomske, kulturne, političke i okolišne promjene pokreću procese transformacija prostorne i funkcionalne strukture gradova čiji intenzitet odražavanja na gradove i prostor ovisi o interakciji s karakterom i specifičnostima lokalnih uvjeta - Prijedlog Pravilnika je presložen te predetaljno i unificirano definira pojmove, namjenu prostora, pravila provedbe i prostorne pokazatelje i ne omogućava implementaciju lokalnih uvjeta u prostorne planove. Prijedlogom Pravilnika se sve predetaljno predodređuje i ne omogućava se otporna, elastična i pametna transformacija kroz vrijeme koja zahtijeva promjenu tradicionalnih obrazaca prostornog i urbanističkog planiranja. Takvim pristupom obezvređuje se značaj i uloga kreativne planerske/ urbanističke struke i planiranja prostora, a izrada planova je unificirana i koncentrira se isključivo na „informatička rješenja“. Sve razine planiranja i planova većinom imaju provedbeni karakter, prostorno i urbanističko planiranje kao proces se marginalizira, a umanjuje se stručna, etička i znanstvena uloga prostornih/ urbanističkih planera (koji su specijalisti i visokoškolovani upravo za tu ulogu). | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Pravila provedbe, osim same strukture, nisu propisana ovim Pravilnikom već su ostavljena prostornim planerima za slobodno propisivanje u prostornim planovima, naravno sve u skladu sa Zakonom, podzakonskim propisima i pravilima struke. |
| 204 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | Primjena pravilnika, Članak 2. | Iz perspektive izrađivača prostornih planova ukazujemo na činjenicu kako se predloženim nacrtom Pravilnika o prostornim planovima previše zadire u planerske postupke. Obzirom na specifičnost planova koje izrađujemo stava smo kako je transformacija sukladno predloženim nacrtom Pravilnika upitna. Nacrtom Pravilnika previše se definiraju teme koje bi trebale biti dio planerske odluke, a ne administrativno uvedenog standarda. | Nije prihvaćen | Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Pravila provedbe, osim same strukture, nisu propisana ovim Pravilnikom već su ostavljena prostornim planerima za slobodno propisivanje u prostornim planovima u skladu sa specifičnostima prostora. U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Vezano na činjenicu da Državni plan prostornog razvoja još nije donesen, MPGI stvara mogućnost za prijelazno razdoblje čime želi zadovoljiti i zahtjevima stručne javnosti. Naime, u konačnom cilju stvaranja nove generacije prostornih planova, MPGI predlaže međukorak u kojem važeći prostorni planovi, uvođenjem GIS tehnologije kroz postupak transformacije ili izmjene i dopune, postaju stvarno digitalni i ujednačeni te time čitljiviji, pretraživi, usporedivi i osnova za konačni sustav nove generacije prostornih planova. |
| 205 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | Sastavni dijelovi i prilozi Pravilnika, Članak 3. | - ugostiteljsko-turistička namjena u svim razinama planiranja (PPUG/O, GUP, UPU) ne definira detaljniju namjenu prema posebnim propisima (npr. planira li se hotel, kamp ili turističko naselje). Potrebno je definirati konkretne namjene u samom Pravilniku - prostorne teme „1.1. NAMJENA PROSTORA“ i „1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA“ potrebno je prikazivati u jednom sloju tj. da se temeljem samog simbola na karti građevinskih područja uočava je li neka namjena postojeća ili planirana (na isti način na koji postoji puna linija za postojeću liniju infrastrukture i isprekidana za planiranu) npr. narančasta boja za postojeću mješovitu namjenu i žuta za planiranu mješovitu namjenu. Prikazivanjem izgrađenog odnosno neizgrađenog (svijetloplavim/plavim/rozim linijama) preko namjene koja je npr. označena žutom bojom dovodi do vizualno nerazumljivog prikaza. Potrebno je definirati na koji će se način izračunati površina npr. izgrađenog građevinskog područja mješovite namjene ako su navedeni slojevi razdvojeni odnosno nisu objedinjeni u jednoj atributivnoj tabeli jednog sloja. Iz predloženog Pravilnika samo se dobiva odvojen podatak površine ukupnog izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja i odvojen podatak površine mješovite namjene, ali ne i objedinjeni podatak npr. planiranog građevinskog područja mješovite namjene - prostorna tema 2.1.1. Cestovni promet ne omogućuje prikaz nekategoriziranih prometnica unutar naselja u PPUG/O pa se postavlja pitanje na koji način prikazati navedene prometnice (npr. na prostoru velikih gradova prometnice većih važnosti su u ingerenciji grada i nisu sastavni dio „Odluka o razvrstavanju javnih cesta“). Također ne postoji sloj za planirane nekategorizirane prometnice kao ni simboli za planiranu cestovnu infrastrukturu (kolodvor, garaža, parkiralište itd.) ni simboli za postojeće odnosno planirane cestovne objekte (npr. most, tunel, rotor itd.) - prostorna tema 2.2.1. Elektronička komunikacijska mreža više ne prikazuje poštanski promet - prostorna tema 2.3.1. Nafta i plin ne sadrži temu bušotine (nafte, ugljikovodika, geotermalne vode, pitke vode itd.) - prostorna tema 2.4.3. Uređenje vodotoka i voda ne sadrži simbole za retencijski prostor bez brane, nasipe, brane, kanale itd. - prostorna tema 3.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode definiraju samo zaštićena područja, međutim gubi se detaljniji podatak o kategoriji tj. vrsti zaštićenog područja (npr. nacionalni park, regionalni park, spomenik parkovne arhitekture itd.) i detaljniji uvjeti koji proizlaze iz njihove zaštite. Nedostaje sloj za rezervat biosfere. - prostorna tema 3.1.2. Kulturna baština definira samo zaštićena kulturna dobra međutim nedostaje detaljniji podatak o vrsti kulturnog dobra (npr. je li arheološko područje, sakralni objekt, civilna građevina, poklonac, memorijalno područje itd.). Pravilnik nije usklađen s terminologijom zaštite od strane konzervatora koji objekte dijele na zaštićene, preventivno zaštićene i evidentirane - prostorna tema 3.3.1. Područja posebnog načina korištenja ne diferencira vrste mineralnih sirovina (šljunak, pijesak) kao ni ugljikovodike i geotermalnu vodu. Također ne diferencira odobrena eksploatacijska polja i istražne prostore. Teme nisu usklađene s terminologijom Agencije za ugljikovodike (eksploatacijsko polje, istražni prostor, površine planirane za iskorištavanje, istražni potencijal itd. | Nije prihvaćen | Pravilnik definira tri ugostiteljsko-turističke namjene: ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) i ugostiteljsko-turistička namjena - bez gradnje smještajnih građevina (T3), a koja se može planirati i unutar građevinskog područja i u izdvojenom građevinskom području izvan naselja. Planerska je sloboda određivanja vrste ugostiteljsko-turističkog smještaja/građevine te propisivanja pravila provedbe, no, sve u skladu sa propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje (propisi), ovim Pravilnikom, posebnim propisima iz područja turizma ukoliko isti nisu u suprotnosti s propisima iz područja prostornog uređenja i pravilima struke. Namjena prostora može se jednim odabirom preklopiti s građevinskim područjima i biti u istom prikazu. Iskaz površina namjena prostora računa se iz ucrtanih geometrija automatski i dostupan je korištenjem funkcionalnosti “Analiza PP” te kroz izvoz podataka. Ceste lokalnog značaja obuhvaćaju i nerazvrstane ceste. Prostorije pošte, koje se vrlo često nalaze unutar stambenih ili poslovnih zgrada, ne zahtjeva posebne uvjete provedbe ni korištenja, ali se mogu propisati ukoliko postoji potreba kao i što se može planerski označiti. Bušotina, samo mjesto instalacije, određuje se u karti namjene i postoji posebna simbologija. Sve što predlažete je već omogućeno. Na svakom poligonu dopušteno je upisivanje naziva. To vrijedi i za ceste, i za zaštićene dijelove prirode, kulturnu baštinu i ekološku mrežu, i za eksploatacijska polja i zone sanitarne zaštite i za sve ostalo što navodite. Osim toga sustav ePlanovi povezan je s bazama podataka drugih sektora pa se jednostavnim uključivanjem svaki prostorni plan može preklopiti s bazom podataka zavoda za zaštitu prirode, ministarstva kulture, i dr. |
| 206 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | Članak 38., Članak 41. | u članku 41. potrebno je dodati smjernice za planiranje domova za starije osobe (definirati urbanističke parametre – minimalnu količinu zelenila, potreban broj parkirališnih mjesta i sl.) | Nije prihvaćen | Isto će se propisati prostornim planom uvjetima za uređenje građevne čestice, ovisno o namjeni, lokaciji, podneblju i drugim značajkama građevina, najmanji udio prirodnog terena i najmanji udio dijela pod hortikulturno uređenim dijelom građevne čestice u odnosu na površinu te građevne čestice, prema članku 16. ovog Pravilnika. |
| 207 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | Članak 38., Članak 40. | u članku 40. potrebno je navesti zabranu širenja građevinskog područja uz državnu cestu kao i formiranja građevinskog područja u inundacijskom području rijeka | Nije prihvaćen | Sve traženo već je regulirano posebnim propisima. |
| 208 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | VI. PROSTORNI STANDARDI I KRITERIJI ZA PLANIRANJE, Članak 38. | u članku 38. zbog ukidanja oznaka vrsta poljoprivrednog zemljišta pravilnik nije usklađen s Zakonom o prostornom uređenju koji navodi „poljoprivredno tlo oznake P3“ | Nije prihvaćen | Pravilnik propisuje kriterije za određivanje osobito vrijednog i vrijednog zemljišta.Do donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornih planova županija i Prostornog plana Grada Zagreba u skladu s ovim Pravilnikom teme državne i županijske razine planiraju se u svim prostornim planovima. Kod izrade prostornih planova prema ovom Pravilniku koriste se podaci iz važećih prostornih planova.Vezano za poljoprivredne površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao P1, P2, P3 prevode se na sljedeći način: P1 = osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P2 = vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, P3 = ostalo zemljište namijenjeno poljoprivredi. Isto vrijedi sve dok se ne odrede novi podaci sukladno posebnom propisu.Vezano za površine koje su u važećim prostornim planovima određene kao PŠ, Š1, Š2 i Š3 prevode se na sljedeći način: PŠ = ostalo zemljište, Š1 i Š3 = zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja, Š2 = ostalo zemljište namijenjeno šumi. |
| 209 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću izgrađenosti, Članak 37. | u članku 37. upitna je iskoristivost dobivenog podatka gustoće izgrađenosti u prostornom planiranju te način na koji je podatak dobiven i prostorni obuhvat na koji se odnosi | Nije prihvaćen | Prostorni pokazatelj za gustoću izgrađenosti ovim Pravilnikom propisan je kao ostali prostorni pokazatelj, a ne obvezni. Isto je potrebno u cilju kvalitetnog planiranja određenog prostora, odnosno provjere stručnih rješenja iz prostornih planova vezano za definiranje obveznih prostornih pokazatelja i planiranih veličina građevnih čestica. |
| 210 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | Prostorni pokazatelji za planiranu gustoću stanovanja i planiranu gustoću stanovništva, Članak 36. | u članku 36. zbog nedostataka podataka upitno je na koji način izračunati definirane planirane prostorne pokazatelje: gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i broj planiranih radnih mjesta, također nedostaje način prikazivanja postojećih gustoća i njihov međuodnos | Nije prihvaćen | Člankom 93. Zakona o prostornom uređenju omogućena je izrada stručnih podloga ukoliko se ne raspolaže s dovoljno podataka za izradu prostornog plana. Podaci iz stručne podloge ugrađuju se u stručna rješenja prostornog plana. Prostorni pokazatelji za gustoću stanovanja, gustoću stanovništva i gustoću izgrađenosti mogu se koristiti za propisivanje smjernica za izradu prostornih planova užih područja i iskazuju se u obrazloženju prostornog plana užeg područja. |
| 211 | Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije | Pojmovi, Članak 4. | u članku 4. definicije primarnih, sekundarnih i pratećih namjena su kompleksne i nejasne (postavlja se pitanje da li smještanjem prateće namjene na zasebnu česticu ona postaje primarna ili ostaje prateća ?...) pravilnikom su unaprijed predefinirane namjene kao administrativno uvedeni standard | Nije prihvaćen | U cijelom periodu MPGI proveo je tri savjetovanja i preko 250 konzultacija i radnih sastanaka u užem ili širem sastavu na kojima su uvijek bili zastupljeni predstavnici struke. Prijedlog Pravilnika o prostornim planovima izrađen je u skladu s važećim zakonskim okvirom (Zakon o prostornom uređenju NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Tijekom stručnih rasprava i stručnih savjetovanja u Pravilnik su ugrađena usuglašena rješenja svih prijedloga na način da su u skladu s važećim Zakonom. Obveza propisivanja pojmovnika prostornog uređenja, sadržaja namjena koje se planiraju u prostornim planovima i namjene građevina koje se u njima mogu graditi, obveznih prostornih pokazatelja i prostornih standarda propisana je u Zakonu. Pravilnik propisuje osnovni sadržaj namjena, ali ostavlja planersku mogućnost dodavanja sekundarnih namjena i kombiniranja više primarnih namjena, ukoliko je potrebno zbog specifičnosti prostora koji se planira. Pravila provedbe, osim same strukture, nisu propisana ovim Pravilnikom već su ostavljena prostornim planerima za slobodno propisivanje u prostornim planovima u skladu sa specifičnostima prostora. |
| 212 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | PRAVILNIK | Članak 59.,- st. 2. Pravilnika o prostornim planovima bi trebalo uskladiti s prijelaznim i završnim određenjem Zakona o izmjenama i dopunom Zakona o prostornom uređenju (NN 67/23.) - prema članku 62. st.1. Zakona se prostorni planovi županija mogu mijenjati i/ili dopunjavati sukladno Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), a do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja pod propisanim uvjetima, pa se u tom slučaju i nadalje za izmjene i dopune prostornih planova županija treba omogućiti primjena sadašnjeg Pravilnika donesenog na temelju Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). | Prihvaćen | Stavak 2. članka 59. briše se jer je isto već određeno člankom 59. prijelaznih i završnih odredi izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju (NN 67/23). |
| 213 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | Članak 58., Članak 59. | Članak 59.,- st. 2. Pravilnika o prostornim planovima bi trebalo uskladiti s prijelaznim i završnim određenjem Zakona o izmjenama i dopunom Zakona o prostornom uređenju (NN 67/23.) - prema članku 62. st.1. Zakona se prostorni planovi županija mogu mijenjati i/ili dopunjavati sukladno Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), a do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja pod propisanim uvjetima, pa se u tom slučaju i nadalje za izmjene i dopune prostornih planova županija treba omogućiti primjena sadašnjeg Pravilnika donesenog na temelju Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19). | Nije prihvaćen | Stavak 2. članka 59. briše se jer je isto već određeno člankom 59. prijelaznih i završnih odredi izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju (NN 67/23). |
| 214 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 58. | Članak 58., st. 2. – Postavlja se pitanje da li se ova odredba o zadržavanju ukupne površine izdvojenih građevinskih područja izvan naselja odnosi samo na prijelazno razdoblje izrade nove generacije prostornih planova lokalne razine, a do donošenja Državnog plana prostornog razvoja i prostornih planova županija nove generacije? | Primljeno na znanje | Stavkom 2., članka 58. ovog Pravilnika osigurava se kontinuitet prostornog uređenja što je obveza određena člankom 53. stavkom 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju. Naime, člankom 58., stavkom 2. Pravilnika detaljnije se određuje način na koji se zadržava kontinuitet prostornog uređenja, a slijedom planerske analize i valorizacije postojećeg stanja i novonastalih potreba, moguće su izmjene i dopune prostornih planova sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. |
| 215 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | VIII. STANDARD ELABORATA PROSTORNIH PLANOVA I ELEKTRONIČKI STANDARD PROSTORNIH PLANOVA, Članak 47. | Iz članka nije jasno da li „vektorski skupovi podataka“ koji će biti dostupni u modulu ePlanovi Editor sadrže i podatke o vodama? Ako ti podaci neće biti dostupni u modulu ePlanovi Editor, skreće se pozornost da nadležno JPT, u podacima koje dostavlja u izradi prostornih planova, manje vodotoke prikazuje kao linijski element, pa je nejasno kako će ih, u tom slučaju, izrađivači prostornih planova prikazivati kao površine unutarnjih voda. - Vezano uz vodotoke, iz Priloga I. - Pregled prostornih tema vidljivo je da će se tema površine unutarnjih voda prikazivati na svim razinama prostornih planova, pa se postavlja pitanje da li će se sve vode prikazivati u svim razinama prostornih planova? | Nije prihvaćen | U ePlanovi Editoru bit će dostupni skupovi podataka i podloge svih javnopravnih tijela, pa tako i Hrvatskih voda, pod uvjetom da ih javnopravna tijela dostave u nekom od vektorskih formata.Ovim Pravilnikom određen je prikaz voda u određenim razinama prostornih planova. |
| 216 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | Članak 38., Članak 42. | Članak 42., stavak 4. Udaljenost određena za robinzonski smještaj od građevinskog područja od 3 km je teško provediva u pojedinim dijelovima Hrvatske pa se predlaže istu smanjiti, pošto se u područjima koja su više izgrađena (npr. Varaždinska županija), ukoliko se takvo određenje zadrži, ne bi uopće mogao planirati robinzonski turizam izvan građevinskog područja. | Nije prihvaćen | Robinzonski turizam je posebni i jedini oblik turističke ponude kojeg je temeljem Zakona dopušteno planirati izvan građevinskog područja i za koji nisu Zakonom propisani načini planiranja i uvjeti uređenja. Stoga je od osobite važnosti upravo ovim Pravilnikom dati određena ograničenja za planiranje, a prostornim planom će se propisati ostale odredbe. |
| 217 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE | Pojmovi, Članak 4. | Članak 4. – Pojam „zona tradicijske izgradnje“ Predlaže se dopuniti na način da se osim tradicijskih građevina vezanih uz kontinuirano povijesno gospodarsko korištenje poljoprivrednih površina navedu i druge postojeće građevine kao što su npr. bunkeri i podzemni tuneli i slične građevine koje su isto imale svoju funkciju u određenom vremenskom periodu, a mogle bi se privesti nekoj namjeni. | Nije prihvaćen | Zona tradicijske izgradnje je područje tradicijskih naseobina i/ili građevina izvan građevinskih područja usko povezanih s kontinuiranim povijesnim gospodarskim korištenjem poljoprivrednih površina i mora (ribarstvo, stočarstvo, poljodjelstvo i maslinarstvo). |