Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2024. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVOJE ŠIMIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU Predlaže se u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2024. godinu uvrstiti Izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku Prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku Vlade Republike Hrvatske klasa: 022-03/22-01/17 urbroj: 50301-21/32-22-2 od 23. ožujka 2022. godine upućenog Saboru Republike Hrvatske navodi se uz članak 90. „S ciljem daljnjeg unaprjeđenja instituta oglednog postupka, izmijenjen je članak 502.k proširenjem kruga ovlaštenih predlagača, osim suda, na stranke ili umješača na temelju čijeg prijedloga se zakazuje sjednica sudskog odjela.“ Pravno shvaćanje iz Presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl br P-1807/2022 od 12. lipnja 2023. godine „u odnosu na prijedlog tužitelja za pokretanje oglednog postupka radi rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, valja ukazati da, po shvaćanju ovog suda, u skladu s odredbama ZPP-a kojima je navedeni institut uređen, stranke imaju pravo predložiti pokretanje oglednog postupka sudu pred kojim se postupak u kojem pokretanje oglednog postupka vodi, međutim takav prijedlog sud ne obvezuje niti je o njemu dužan odlučiti, a poglavito ne rješenjem na koje bi stranke imale pravo na žalbu.“ Pravno shvaćanje iz Presude i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl br P-1888/2022 od 24. ožujka 2023. godine „Vezano uz prijedlog tužitelja za pokretanjem oglednog postupka kako je to isti predložio u podnescima od 21. siječnja 2023. te 31. siječnja 2023. naslovni sud ističe da je sukladno članku 502. k ZPP-a odluka o pokretanju oglednog postupka ovisi o diskrecijskoj odluci uređujućeg prvostupanjskog suca te je stoga prijedlog tužitelja za pokretanje oglednog postupka nedopušten.“ Pravno shvaćanje iz Presude i rješenja P-1014/2022 od 13. siječnja 2023. godine „U odnosu na prijedlog tužitelja za pokretanje oglednog postupka, ovaj sud je odbio navedeni prijedlog budući da sud nije imao saznanja o postojanju postupka iz čl. 502.j. ZPP-a, a niti iz prijedloga tužitelja, osim paušalnog navođenja da postoje takvi postupci, ne proizlazi da je pokrenut niti jedan drugi konkretan postupak, a posebno ne proizlazi da bi se radilo o većem broju postupaka koji su pokrenuti, a niti su tužitelji dokazali ili učinili vjerojatnim da se očekuje u kraćem razdoblju pokretanje većeg broja takvih postupaka. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.“ Stoga se predlaže u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2024. godinu uvrstiti Izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku da bi u svezi primjene članka 502.k.ZPP Tako da jasno stoji da (osim suda) stranke i/ili umješač ovlašteni predlagatelji pokretanja oglednog postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske Nije prihvaćen S obzirom na smisao i svrhu propisivanja instituta oglednog postupka radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, kao i na već propisani tijek oglednog postupka, nije prihvatljiv prijedlog da stranka i/ili umješač podnosi prijedlog za pokretanje oglednog postupka Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Strankama i umješačima je već u važećem uređenju oglednog postupka na odgovarajući način osigurana mogućnost očitovanja o potrebi pokretanja oglednog postupka.
2 IGOR DOUBEK PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU, 8.  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (RM) Ministarstvo pravosuđa i uprave u svezi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i dalje ne prestaje razočaravati građane. 1996. godine je u njegovom Djelu trećem, Glavi 4. (Vlasništvo posebnih dijelova nekretnine) praktički prepisalo mnoge odredbe manjkavog i nedorečenog sadržaja iz austrijskog zakona WEG 75, koji je u domicilnoj zemlji već prije 1975 godine smatran vrlo lošim zakonom i kojega su stoga tamo do danas izmjenili barem tri puta. Iako naša praksa konstantno pokazuje promašaj takvog izbora jer mnoga pitanja iz svakodnevnice nisu obrađena, a za ona koja jesu mnoge odredbe su nedorečene ili nejasne što dovodi i obične ljude i pravnike u zabludu, a suvlasnicima u zgradama s više posebnih dijelova, kao što su npr. višestambene zgrade, je donio u svezi upravljanja zajedničkim djelovima nekretne daleko više problema nego koristi. Uprkos mnogih zahtjeva udruga suvlasnika, upravitelja zgrada, gradova i lokalnih samouprava i pokojeg građana da se nešto poduzme ovo Ministarstvo nije 26 godina našlo za shodno da išta učini da se taj nesretni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima popravi, već je vrući krumpir, tj. posao oko ispravljanja tog promašaja putem novog zakona o tobožnjem održavanju zgrada, rado prepustilo Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a ovo je ministarstvo jednako kao i vaše pokazalo neshvaćanje teme, nebrigu prema građanima i jednaku neefikasnost. Naime, tema koju treba obraditi nisu pitanja tehničkih postupaka fizičkog održavanja zgrada koji su predmet drugih postojećih zakona, već su to pravna pitanja oko modaliteta donošenja odluka o načinu korištenja zajedničkih dijelova zgrade, o donošenju kućnog reda, o obvezi i načinu financiranja održavanja zgrade i poduzimanju eventualnih poboljšica, o načinu određivanja suvlasničkih udjela, o raspodjeli među suvlasnicima svih vrsta troškova koji se ostvaruju u suvlasničkoj zajednici, o postupcima sazivanja i vođenja sjednica suvlasničke zajednice, o načinu utvrđivanja kvoruma prije početka sjednica i o modalitetima glasovanja s načinom utvrđivanju pravovaljanih većina i konačno uspostava/osnivanje suvlasničke zajednice (ugovor, vrste zajednica, tijela uprave, ovlasti) kao udruge vlasnika posebnih dijelova zgrade kojoj se može dodijeliti OIB i koja može otvoriti vlastiti žiro račun. Drugim riječima treba utvrditi i kvalitetno urediti pitanja iz domene ljudskih prava (i obveza), što znači materiju koju uređuju organski zakoni. Dakle, po meni, taj posao bi trebao spadati u domenu Ministarstva pravosuđa i uprave, a ne Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. No, evo nam sada iznenađenja: kada se već nisu mogli 26 godina uslišati građani, upraviteljske tvrtke, gradovi i lokalne samouprave mogu se i te kako uslišati ambicije političara da Hrvatska konačno uđe i u OECD, organizaciju koja, po mišljenju nekih ekonomista, maloj zemlji kakva je naša neće donijeti bitne koristi osim lažnog prestiža kojim će se političari moći kititi. Ja uopće nisam protiv toga da se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima učine takve promjene koje će strancima omogućiti da mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao hrvatski državljani, čak mislim da je to trebalo odavno napraviti, međutim, mislim da je vaše ministarstvo trebalo dati daleko veći prioritet temeljitoj reviziji Dijela trećeg, Glave 4. ZVDSP-a oslanjajući se prvenstveno na francuske, talijanske i španjolske zakone jer te zemlje imaju vlasničku strukturu sličnu našoj, tim više što stranci kada kupuju u našim zgradama stan ili poslovni prostor pa se suoče sa odredbama rečenog dijela Zakona i s našom kaotičnom praksom požale što su to učinili. Oni nime očekuju da i ovdje imaju u domeni upravljanja zajedničkom imovinom iste uvjete kakvi vladaju u ostalim članicama Unije. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje, a izmjena odredbi Dijela treći, Glave 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije obuhvaćena ovim zakonskim izmjenama. Ovim izmjenama Zakona doradit će se samo odredbe koje reguliraju mogućnost stjecanja nekretnina u Republici Hrvatskoj od strane državljana država OECD-a i državljana država pristupnica OECD-a. Nadalje, u tijeku je izrada Nacrta prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, a koji propis je u djelokrugu rada Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
3 PGP Sisak PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU, OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2024. GODINU PGP Sisak predlaže da se u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2024.god. uvrste izmjene i dopune Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakona o državnim maticama, pod rednim br. 10 i 11 Obrasca prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti za 2024.god. PGP Sisak je za izmjenu čl. 36 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći / u daljnjem tekstu: ZBPP/ u onom dijelu koji se odnosi na objavu natječaja u tekućoj godini,te podnošenja godišnjeg izvješća po završetku odobrenog projekta. Naime, uvođenjem Modela višegodišnjeg financiranja osim podnošenja godišnjeg izvješća, ovlašteni pružatelji u obvezi su pondositi i polugodišnja izvješća. Predlažemo da se u izmjene ZBPP-a involvira poseban članak vezano za Financiranje pravne pomoći koji će se odnositi na Model višegodišnjeg financiranja besplatne pravne pomoći. Naime, ne uvođenje predmetnog modela u zakonodavnu regulativnu unosi pravnu nesigurnost kako među pružateljima, tako i posljedično na same primatelje besplatne pravne pomoći – krajnje korisnike. Podzakonski provedbeni akti moraju biti u suklasju sa temeljnim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći,te sama praksa mora pratiti istoimeni Zakon. Ne manje podredno predlažemo izmjenu i čl. 35 st. 1. ZBPP-a , te isti predlažemo da glasi: „Sredstva za organiziranje i pružanje pravne pomoći osiguravaju se u državnom proračunu. Sredstva za pružanje pravne pomoći osiguravaju se i iz sredstava tijela jedinica loklane i područne/regionalne/ samouprave, te donacija i drugih prihoda u skladu sa Zakonom“ Udruga PGP Sisak incirala je i izmjenu odredbi čl. 9. Zakona o državnim maticama (NN 96/93 i 76/13) tijekom 2016.godine,2020.g. te sredinom svibnja 2022.g. iz razloga što trenutna zakonodavna regulativa ne dozvoljava izmjenu jednom izjavljene nacionalne pripadnosti u matici rođenih. Na problematiku ove pravne nemogućnosti legitimnog izražavanja nacionalne pripadnosti upozoravamo već dulji niz godina jer se svakodnevno susrećemo sa činjenicom da trenutnu zakonodavnu regulativu treba izmijeniti. Osobito je to uočeno kod pripadnika romske nacionalne manjine ukoliko njihovi roditelji kod temeljnog upisa izjave da je djetetova narodnost Hrvat/Hrvatica, a u registru birača se takva osoba vodi kao pripadnik romske nacionalne manjine. S tim u vezi takve osobe će otežano ostvarivati prava koja im pripadaju po osnovu pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini jer se u većini slučajeva za ostvarivanje određenih prava ostvaruje dostavljanjem rodnog lista u kojem stoji dokaz o nacionalnoj pripadnosti. Zapravo dolazi do situacije da jedna osoba ima dvije nacionalnosti istovremeno, a time se kod popisa birača ne može utvrditi stvarni broj pripadnika određene nacionalne manjine. Stava smo da je nacionalnost osobno određenje i samim time utječe na osobno stanje u pravnom smislu. Naime, Zakon o državnim maticama dozvoljava da se u naknadnim bilješkama zabilježi promjena osobnog imena i prezimena, ista takva mogućnost trebala bi postojati i za nacionalnost. Ističemo da nacionalna pripadnost jest osobno stanje svakog od Nas, međutim postoji slučajevi kada se ista mora dokazivati javnim ispravima npr. izvodom iz matice rođenih kod podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na stipendiju Romskih učenika srednjih škola, koji ističemo nisu birački aktivni tj. nisu upisani u Registar birača RH te se ne možemo pozivati na prilaganje potvrde iz predmetnog Registra. Isto tako nužnost navođenja pripadnosti u pojedinim javnim ispravama u pravnom prometu, jest uvjet za stjecanje hrvatskog državljanstva pripadnika hrvatskog naroda ;sukladno čl. 16 Zakona o hrvatskom državljanstvu /pročišćeni tekst Zakona/. U prilog gore narečenom ističemo nužnost Izmjene i dopune i Zakona o državnim maticama, te involviranje istog u plan zakonodavnih aktivnosti za 2024.god. Predlažemo izmjenu čl. 9 Zakona o državnim maticama na način da Zakon dozvoli izmjenu ili naknadni upis narodnosti po svojoj osobnoj volji i odluci. Nije prihvaćen U odnosu na prijedlog za izmjenu članka 36. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13. i 98/19.) napominje se da je putem nenormativnih rješenja, odnosno raspisivanjem Javnog natječaja za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći kojim je predviđeno trogodišnje financiranje projekata za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2025., te povećanjem financijskih sredstava previđenih za financiranje projekata pružanja primarne pravne pomoći za 100% u odnosu na 2022. godinu, provedeno unaprjeđenje sustava besplatne pravne pomoći u skladu s primjedbama dionika. Cilj i svrha ovih rješenja je da pružatelji primarne pravne pomoći stabiliziraju i jačaju svoje kapacitete te na odgovarajući način osiguraju pružanje i dostupnost svojih usluga građanima. Na natječajni postupak primjenjuje se, osim Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te Pravilnika o kriterijima za vrednovanje projekata udruga ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i pravnih klinika te o načinu izvještavanja o postupcima za ostvarivanje pravne pomoći („Narodne novine“, broj 64/14.), i Zakon o udrugama („Narodne novine“, broj 74/14., 70/17., 98/19. i 151/22.) i Uredba o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“, broj 26/15. i 37/21.). U odnosu na prijedlog za izmjenu članka 35. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći napominje se da je tim člankom propisana mogućnost financiranja projekata pružanja primarne pravne pomoći iz sredstava tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te donacija i drugih prihoda u skladu sa zakonom zbog različite razvijenost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U odnosu na prijedlog izmjena Zakona o državnim maticama ističe se da se promjene podataka u državnim maticama, nakon što su u nju upisani temeljni podaci, mogu se izvršiti na temelju dvije pravne osnove: kao ispravak grešaka učinjenih pri temeljnom upisu i kao naknadni upisi. Ispravljanje grešaka u državnim maticama odnosi se na greške koje su učinjene pri temeljnom upisu podataka, tj. kada je neki temeljni podatak pogrešno upisan, odnosno podatak koji nije bio točan ili istinit u vrijeme temeljnog upisa, a naknadno je utvrđena točnost odnosno istinitost tog podatka. Naknadni upisi i bilješke su dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na činjenice koje su nastale ili su postale poznate nakon izvršenog temeljnog upisa. Maticom rođenih dokazuje se činjenica rođenja, ali ne i nacionalna pripadnost. Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, broj 155/02, 47/10, 80/10 i 93/11) svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj ne postoji evidencija o nacionalnosti i iz razloga što se nacionalnost ne dokazuje ispravama već se o njoj osoba izjašnjava. S obzirom da nacionalnost upisana u državnim maticama ne utječe na osobni status osobe, nije ni predviđena promjena tog podatka u državnim maticama. Naime, sva prava koja imaju pripadnici nacionalnih manjina (primjerice ostvarivanje biračkog prava po osnovi nacionalne pripadnosti) ostvaruju se na temelju izjave o nacionalnoj pripadnosti, a ne na temelju podatka koji je upisan u maticu rođenih ili iskazan na izvatku iz matice rođenih. S obzirom da podatak o nacionalnoj pripadnosti upisanoj u registar birača utječe na određena prava, taj se podatak u registru birača može i mijenjati i to u vrlo jednostavnoj proceduri pred nadležnim upravnim tijelom županije ili Grada Zagreba ili putem sustava e-Građani u okviru usluge e-Birači. Nakon podnošenje zahtjeva o promjeni podataka o nacionalnosti putem sustava e-Građani, dobiva se obavijest o promjeni u Korisnički pretinac građana. Da upisana nacionalnost u državnim maticama ne utječe na osobni status osobe ukazuje i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-422/1995 od 24. lipnja 1999. godine. Prema navedenoj odluci, odbijanje dopune podatka o nacionalnosti u matici rođenih ne predstavlja povredu jamstva ravnopravnosti i slobodnog izražavanja nacionalnosti. Stoga na isti način treba postupati i kad se radi o promjeni nacionalnosti, a što potvrđuje i sudska praksa.
4 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. U okviru navedene nadležnosti, Pravobraniteljica je u posljednjih nekoliko godina postupala povodom niza pritužbi majki - zaposlenica tvrtki nad kojima je proveden postupak stečaja za vrijeme dok su koristile rodiljni i/ili roditeljski dopust, te su uslijed brisanja tvrtke poslodavca, a o čemu nisu bile obaviještene, retroaktivno s danom brisanja tvrtke iz sudskog registra gubile status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Posljedica retroaktivnog odjavljivanja statusa osiguranika jest okolnost da su pritužiteljice pozivane na povrat nepripadajuće naknade po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora koja im je isplaćivana za razdoblje za koje im je retroaktivno ukinut status osiguranica zbog gubitka radnog statusa. Također, pritužiteljice su ukazivale i na poteškoće koje su imale prilikom ostvarivanja svojih prava pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U pravilu, radilo se o majkama s djecom u dobi od godine dana, koje su ostale bez posla, ponekad i bez mogućnosti ostvarivanja naknade za vrijeme nezaposlenosti, te im je povrat sredstava predstavljao iznimno teško ekonomsko opterećenje. O navedenim pritužbama te poteškoćama u primjeni Stečajnog zakona Pravobraniteljica je u više navrata obavještavala Ministarstvo pravosuđa i uprave te upućivalo preporuke da se predvidi normativno rješenje kojim bi se onemogućilo brisanje tvrtke u stečajnom postupku ako nisu prethodno odjavljeni svi zaposlenici/e tvrtke u stečajnom postupku. Nadalje, u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Izmjena i dopuna Stečajnog zakona iz 2022.g. („Narodne novine“, br. 36/22), Pravobraniteljica je ukazivala da je zbog opisanih poteškoća u primjeni Stečajnog zakona Vlada Republike Hrvatske 2019.g. donijela Odluku o obustavi, nepokretanju postupaka naknade štete i o otpisu tražbina na ime naknade štete po osnovi nepripadno ostvarenih prava na rodiljne i roditeljske potpore te o podmirenju naknade štete iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", br. 16/19.). Sklopljen je Sporazum o međusobnoj suradnji u razmjeni podataka o zaposlenim osobama (osiguranicima) u trgovačkim društvima u provedbi Stečajnog zakona između (tadašnjeg) Ministarstva pravosuđa, (tadašnjeg) Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a njegov sastavni dio je Protokol o razmjeni podataka (2019.), čime je bilo omogućeno sucima/sutkinjama trgovačkih sudova da u provođenju Stečajnog zakona elektroničkim putem žurno dobiju podatke o broju zaposlenika/ca stečajnog dužnika, što je trebalo rezultirati pravilnim reguliranjem statusa iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Međutim, praksa je pokazala da spomenuta nenormativna rješenja, uključujući i okružnicu Ministarstva pravosuđa i uprave trgovačkim sudovima, nisu dostatno jamstvo da se novi slučajevi neće ponoviti, odnosno da se i dalje događaju istovjetni slučajevi koji dovode do pravne nesigurnosti za radnike/ce zbog neujednačenog postupanja stečajnih upravitelja. Stoga je u spomenutom savjetovanju Pravobraniteljica predložila da se u čl.89. zakonski obveže stečajne suce/utkinje da ne mogu zaključiti stečaj ako nisu odjavljeni svi radnici/ice s obveznog osiguranja te da se stečajne upravitelje/ice obveže da radnicima/icama, koji/e su u trenutku brisanja poslodavca (uslijed stečajnog postupka) iz registra trgovačkih društava privremeno nesposobni/e za rad ili koriste prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, dostave obavijesti o brisanju njihovog poslodavca iz sudskog registra (kako bi isti imali saznanja o navedenom, a što bi im omogućilo da pravovremeno spriječe opisane posljedice retroaktivne odjave zdravstvenog osiguranja te ostvaruju svoja prava iz ostalih sustava). Uvidom u Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. 36/22.) vidljivo je kako je u istome uvažena preporuka Pravobraniteljice da se čl.89.st.1.toč.8. dopuni na način da se, pored obveze stečajnog upravitelja da dostavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika, navedena obveza propiše i u odnosu na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kojem će ubuduće stečajni upravitelj morati dostaviti navedene isprave. Nadalje, obveza suda da rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka, kao i rješenje o zaključenju stečajnog postupka, dostavi radnicima dužnika je, također, na tragu preporuke Pravobraniteljice da se radnici/e obavijeste o brisanju poslodavca iz sudskog registra. Iako opisana normativna rješenja predstavljaju poboljšanje pravnog okvira, Pravobraniteljica je isticala da navedeni rizik ovom novelom nije u potpunosti otklonjen jer predviđena odgovornost za štetu zbog povrede dužnosti stečajnog upravitelja iz čl.93.st.1. Stečajnog zakona, kao što se kroz opisane slučajeve pokazalo u odnosu na propuštanje dostave isprava Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dosad nije predstavljala jamstvo za ispunjenje navedene dužnosti stečajnih upravitelja, niti predstavlja adekvatno i pristupačno sredstvo zaštite za majke s djecom u dobi od godine dane, koje su ostala bez posla, ne ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti te su još u obvezi vratiti sredstva Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, s obzirom da se naknada štete ostvaruje kroz sudski postupak, a što su potvrdile nove pritužbe s istovjetnim okolnostima koje je Pravobraniteljica naknadno zaprimala. Pravobraniteljica je o navedenoj problematici detaljno izvještavala u svojem Izvješću o radu za 2018.g. (str.68), Izvješću o radu za 2019.g. (str.68), Izvješću o radu za 2020.g. (str. 52), Izvješću o radu za 2021.g. (str. 56) te Izvješću o radu za 2022.g. (str. 229.), kao i u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o prijedlogu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja, te je za potrebe edukacija stečajnih upravitelja u sklopu Pravosudne akademije pripremila i dostavila detaljan opis svojeg postupanja po navedenim pritužbama. Unatoč svim naporima poduzetim u cilju zaštite navedene kategorije radnika/ca, noviji primjeri tumačenja Stečajnog zakona u praksi dovode u pitanje smisao odredbe o obvezi suda iz čl.132.st.6. da radnicima/ama dostavi rješenje o otvaranju i zatvaranju stečajnog postupka te smisao odredbe o obvezi stečajnih upravitelja iz čl.89.st.1.st.8. da Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranja i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostave isprave koje se odnose na radnopravni status radnika/ca. O prvonavedenom primjeru Pravobraniteljica je već izvijestila Ministarstvo pravosuđa i uprave dopisom Ev. broj: PRS 01-06/23-13, Ur. broj: 13-23-14, od 15. rujna 2023.g. Naime, u postupku Pravobraniteljice po pritužbi jedne pritužiteljice zbog retroaktivne odjave sa zdravstvenog osiguranja povodom stečajnog postupka i brisanja tvrtke iz Sudskog registra bez obavještavanja pritužiteljice kao radnice, Trgovački sud u Zagrebu je istaknuo kako je u čl.12.st.1. Stečajnog zakona propisano da se sudska pismena dostavljaju objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, ako Stečajnim zakonom nije drukčije određeno, dok je u st.4. propisano da se objava pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova smatra dokazom da je dostava obavljena svim sudionicima i onima za koje Stečajni zakon propisuje posebnu dostavu, osim u slučaju dostave Financijskoj agenciji. Budući da je predmetno rješenje objavljeno na e-Oglasnoj ploči suda, Trgovački sud u Zagrebu je zauzeo stajalište da se isto smatra dokazom da je dostava obavljena svim sudionicima, pa tako i potencijalnim zaposlenicima stečajnog dužnika. Smatrajući kako navedeno tumačenje čl.132.st.6. Stečajnog zakona, a u vezi čl.12. Stečajnog zakona, predstavlja pogrešnu interpretaciju koja nema u vidu stvarnu intenciju zakonodavca te da je isto isključivo formalističke prirode, Pravobraniteljica je od Ministarstva pravosuđa i uprave zatražila mišljenje o odgovarajućoj primjeni odredbe, sukladno čl. 31.al.4. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19). Drugonavedeni slučaj odnosi se na nedavnu prvostupanjsku presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu u kojoj je, odlučujući o optužnom prijedlogu Državnog inspektorata Republike Hrvatske, oslobođen stečajni upravitelj uz primjenu načela in dubio pro reo, unatoč njegovom propustu da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavi isprave koje se odnose na radnopravni status radnica, pri čemu se stečajni upravitelj branio tvrdnjom da se čl.89. Stečajnog zakona primjenjuje onda kada se stečajni postupak provodi, dok u konkretnom slučaju stečajnog postupka nije ni bilo jer je zaključen iste sekunde kada je i zatvoren, pa su time prestale sve dužnosti stečajnog upravitelja. Pravobraniteljica je upoznata s činjenicom da je u tijeku proces izmjena i dopuna Stečajnog zakona, međutim, opisana materija nije predmet izmjena i dopuna. Stoga, s obzirom da je sasvim razvidno da je izostao ciljani učinak svih nenormativnih rješenja, a dobrim dijelom i zakonskih odredaba, Pravobraniteljica predlaže da se u Plan zakonodavnih aktivnosti za 2024. uvrsti i Stečajni zakon, kako bi se konačno razradilo zakonsko rješenje koje će učinkovito spriječiti da se u praksi događa da se tvrtka briše iz Sudskog registra, a da radnici/e ostanu prijavljeni/e na obvezna osiguranja temeljem radnog odnosa u tvrtki koja je prestala postojati. Nije prihvaćen Odredbom članka 132. stavka 6. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15., 104/17., i 36/22., dalje u tekstu: SZ) propisano je: „(6) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka sud će dostaviti radnicima dužnika.“ Odredbom članka 132. stavka 2. SZ-a propisano je: „(2) Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka ne predujme traženi iznos, sud će donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. Na izbor i imenovanje stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku. Stečajni upravitelj nema obvezu dostavljanja godišnjih financijskih izvješća i dodatnih podataka Financijskoj agenciji radi javne objave i za nadzorne, statističke i druge potrebe, kao i podnošenja prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi porezne uprave.“ Odredba članka 132. stavka 2. SZ-a dodana je u SZ odredbom članka 65. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 36/22., dalje u tekstu: ZID SZ). U obrazloženju odredbe članka 65. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (P.Z.E. br. 231) navodi se: „…dodaje se novi stavak 6. koji određuje se da će se rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka dostaviti radnicima dužnika kako bi se izbjegle situacije da radnici dužnika nisu obavješteni o prestanku radnog odnosa.“. Slijedom navedenoga, mišljenje Ministarstva pravosuđa i uprave o primjeni odredbe članka 132. stavka 6. SZ-a je: Rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka sud je dužan dostaviti radnicima ovršenika kako bi se izbjegle situacije da radnici dužnika nisu obavješteni o prestanku radnog odnosa. Unatoč navedenome, ZID SZ nije bilo moguće primijeniti u navedenom predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu iz sljedećih razloga. ZID SZ stupio je na snagu dana 31. ožujka 2022. Odredbom članka 115. ZID SZ propisano je da će se postupci započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja. Uvidom u spis navedenog predmeta Trgovačkog suda u Zagrebu utvrđeno je kako je ovaj predmet započet podnošenjem prijedloga za otvaranje stečajnog postupka dana 4. ožujka 2022. Dakle, temeljem odredbe članka 115. ZID SZ-a nije bilo moguće primijeniti odredbe ZID SZ-a u tom predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu, već je ovaj predmet dovršen prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njegovog pokretanja. Nadalje, bitno je naglasiti kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave osiguralo da su podaci o tijeku stečajnih postupaka i statusu trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje se upisuju u sudski registar dostupne javnosti u svakom trenutku. Na stranicama e-Oglasne ploče sudova moguće je pretražiti sve podatke o stečajnim postupcima u realnom vremenu na poveznici: https://e-oglasna.pravosudje.hr/stecajevi. Pretraga objava o stečajnim postupcima omogućena je po oznaci spisa, naslovu objave nazivu subjekta na kojeg se objava odnosi ili osobnim identifikacijskim brojem (OIB) stečajnog dužnika. Svi podaci o statusu trgovačkih društava i drugih osoba koje se upisuje u sudski registar mogu se pribaviti na internetskim stranicama sudskog registra (poveznica: https://sudreg.pravosudje.hr/registar). Pretragu subjekata moguće je obaviti putem matičnog broja subjekta upisa, OIB-a i naziva subjekta upisa. Na ovim stranicama je na vrlo lak i dostupan način u nekoliko klikova moguće doći, među ostalim, do podataka o tome je li otvoren stečaj odnosno o tome je li subjekt brisan iz sudskog registra. U skladu s navedenim, niti radnici niti bilo koja zainteresirana osoba (npr. zavodi i institucije u Republici Hrvatskoj) ne može reći da joj u svakom trenutku nisu dostupni podaci o statusu poslodavaca koji se upisuju u sudski registar odnosno o stečajnim postupcima. Slijedom svega navedenoga, ističe se kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave poduzelo sve potrebne mjere iz svoje nadležnosti da se slični slučajevi više ne događaju u budućnosti.
5 RANKO GAVRILOVIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA I UPRAVE ZA 2024. GODINU, OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2024. GODINU Zakon o stalnim sudskim vještacima i stalnim sudskim tumačima bio je u planu aktivnosti ovog Ministarstva još u III kvartalu ove godine. Prethodno je u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o sudovima problematika sudskih vještaka i sudskim tumača "isključena" iz Zakona o sudovima i prema prijedlogu istih izmjena i dopuna ova materija bi se trebala regulirati posebnim zakonom, koji je predmet ovog komentara. U kolovozu ove godine formirana je radna skupina u MPU koja je počela s radom glede izrade nacrta ovog Zakona. Do sada je održan samo jedan saastanak RS, a članovi RS (sudski vještaci i tumači) dali su svoje prijedloge i primjedbe. Skrećem pozornost da je pred malo manje od godinu dana na e savjetovanju bio i prijedlog novih Pravilnika o sudskim vještacima i Pravilnika o sudskim tumačima (temeljem tada važećih propisa). Ovi prijedlozi su "doživjeli" oko 850, odnosno 450 primjedbi na koje predlagač do danas nije odgovorio. Budući da je problematika ove dvije grupe stručnjaka, bez kojih sudovi ne mogu raditi, poznata ovom Ministarstvu već takoreći desecima godina (prvi Pravilnik o sudskim vještacima, koji uključuje i tarifu donesen je još 1998. godine i tarifa se nije mijenjala od tada) nije jasno zbog čega predlagač ne završi već započeti posao na izradi novog Zakona nego ga odlaže za iduću godinu. Zainteresirane skupine - vještaci i tumači su spremni maksimalno konstruktivno sudjelovati u radu i iskazali su svoju zainteresiranost svojim prijedlozima i primjedbama o načelima novog Zakona. Tko jamči da će se ova problematika rješavati u I kvartalu 2024., budući da je već pred nekoliko godina, kao i ove godine, bila u planu rada ovog Ministarstva? Poznato je da je ova problematika prilično uspješno riješena u susjednoj Republici Sloveniji. Proizlazi da je naša vlast ili nesposobna da ovo riješi ili je potpuno nezainteresirana i najbolje joj odgovara status quo? Nadam se da će, za razliku od primjedbi na Pravilnike, predlagač dati odgovor-komentar na ovo pitanje! Ranko Gavrilović, stalni sudski vještak za područje ekonomije, grane financije, računovodstvo i međunarodna ekonomija Nije prihvaćen Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2023. predviđeno je upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske Zakona o stalnim sudskim vještacima i stalnim sudskim tumačima u IV. tromjesečju 2023. Za izradu Nacrta prijedloga zakona osnovana je radna skupina koja je započela s radom. S obzirom na opsežnost pitanja koja je ovim Nacrtom potrebno urediti te imajući u vidu da se radi o propisu koji se donosi po prvi put, rad na izradi ovog zakonskog prijedloga nije okončan, zbog čega je Planom zakonodavnih aktivnosti za 2024. predloženo njegovo upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske za I. tromjesečje 2024. godine.