Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o načinu obračunavanja i isplati novčane naknade za vrijeme korištenja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju na rad s polovicom punog radnog vremena

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 2. Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore smatra nejasnim pojam "novčana naknada obračunana u neto iznosu u visini isplaćene redovne mjesečne plaće koja se uračunava u osnovicu za naknadu plaće u skladu s propisima obveznog zdravstvenog osiguranja", posebno u djelu gdje odstupa od odredbi Zakona, budući da je smisao pravilnika da bude pod-zakonski akt. Naime, čl. 34. st. 2. Zakona propisuje: "...ima pravo na novčanu naknadu obračunanu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunane i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak (suglasni smo sa ispuštanjem pojma "i prireza porezu na dohodak") sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći". Ukoliko je smisao mijenjati iznos naknade u korist zaposlenog roditelja (što podržavamo), molimo obavezno izmijeniti i pravo za samozaposlenog roditelja. Prema trenutnom prijedlogu, samozaposleni roditelj paušalni obrtnik imao bi pravo na naknadu 249,60 € (nejasno je na koje je to obvezne poreze predlagatelj mislio?). Zaposleni roditelj u Zagrebu, prema trenutnoj zakonskoj odredbi, imao bi pravo na minimalno 381,00 € mjesečno, čime su samozaposleni roditelji već ranije stavljeni u lošiji položaj od zaposlenih roditelja. Prema trenutnom prijedlogu tč. 1. nejasno je kako se ima obračunati naknada za zaposlenog roditelja - naknada bi predstavljala neto iznos u visini isplaćene redovne mjesečne plaće koja se uračunava u osnovicu, što znači u visini bruto plaće - mjesečno za pola radnog vremena to bi značilo minimalno 420,00€ - obzirom na trenutno propisan iznos minimalne plaće. Predlažemo da se preuzme zakonska odredba koja je dovoljno jasna, uz ispuštanje pojmova "prirez" za zaposlene roditelje i "obvezni porez" kod zaposlenih roditelja. Nadalje, molimo pojašnjenje, da li se u st. 3. u redovnu mjesečnu plaću uračunavaju navedena primanja ako su oporeziva (npr. oporeziva isplata nagrade, uskrsnice, božićnice ...) i svakako pojašnjenje što je sa iznosom plaće u naravi. Djelomično prihvaćen U iznesenom komentaru smatra se nejasna formulacija iz čl. 2. st. 1. Nacrta prijedloga pravilnika u dijelu u kojem se iznos novčane naknade koja se isplaćuje korisniku prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju veže za visinu isplaćene redovne mjesečne plaće koju je poslodavac isplatio svom radniku za rad u polovici punog radnog vremena. Naime, dodatno objašnjenje u okviru kojeg se navodi da se radi o redovnoj mjesečnoj plaći koja se uračunava u osnovicu za naknadu plaće u skladu s propisima obveznog zdravstvenog osiguranja ne predstavlja niti odstupanje od članka 34. stavka 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 152/22. – u daljnjem tekstu: ZRRP) niti uvodi novinu u način izračuna te novčane naknade. Korisniku ovoga prava za rad u polovici punog radnog vremena njegov poslodavac isplaćuje plaću – i upravo taj iznos redovne mjesečne plaće isplaćene za rad, isplaćuje (u tom istom iznosu) i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) na ime korištenja predmetnog prava. Navedenom formulacijom samo se podrobnije objašnjava što se pod redovnom mjesečnom plaćom koju poslodavac iskazuje na potvrdi iz članka 34. stavka 2. ZRRP-a obuhvaća. Pritom se radi neto iznosu isplaćene plaće s obzirom da se jedino i isključivo neto iznos redovne mjesečne plaće uračunava u osnovicu za naknadu plaće s obzirom da se isti odnosi na osnovicu za naknadu plaće u skladu s propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, a ne osnovicu koja se u spomenutom komentaru dovodi u vezu s bruto plaćom. Glede visine novčane naknade tijekom korištenja predmetnog prava samozaposlenih korisnika, ZRRP propisuje da samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50 % od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50 % od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Ministarstva financija, Porezne uprave. S obzirom da je prethodno navedeno propisano odredbama važećeg ZRRP-a, iz komentara se prihvaća dio koji se odnosi na prijedlog brisanja „umanjene za obvezne doprinose i poreze“. Nadalje, stavkom 3. ovoga članka Nacrta prijedloga pravilnika navode se isplate koje se ne uračunavaju u redovnu mjesečnu plaću, neovisno o tome da li su na njih ili iz njih obračunati i uplaćeni doprinosi. Navedeno je i u skladu s člankom 90.a Zakona o radu (Narodne novine“, broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.). Glede plaće u naravi, ista se ne uključuje u obračun novčane naknade na ime korištenja predmetnog prava, s obzirom da se potvrdom poslodavca isključivo iskazuje isplaćena mjesečna plaća u skladu sa zakonskim odredbama.
2 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 2. Udruga obitelji s troje i više djece kontinuirano ističe da svako dijete ima pravo na jednake uvjete, bez obzira na status roditelja. Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 125% proračunske osnovice mjesečno 551,80 EUR. Smatramo da prava zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s teškoćama u razvoju kod korištenja rada s polovicom punog radnog vremena trebaju biti izjednačena. Dakle, za samozaposlenog roditelja- novčana naknada obračunana u visini 50% osnovice osiguranja na koju je prijavljen (bez umanjenja doprinosa). Time bi se prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja značajno približila u iznosima naknada. Djelomično prihvaćen Glede visine novčane naknade tijekom korištenja prava samozaposlenih korisnika, ZRRP propisuje da samozaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja prava, a sve prema podacima Porezne uprave. Prethodno citirana odredba je dio važećeg ZRRP te se iz komentara prihvaća dio koji se odnosi na prijedlog brisanja „umanjene za obvezne doprinose i poreze“.