Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije SOBOSLIKAR LIČILAC DEKORATER / SOBOSLIKARICA LIČITELJICA DEKORATERKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije SOBOSLIKAR LIČILAC DEKORATER / SOBOSLIKARICA LIČITELJICA DEKORATERKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti obavezne biološke module koji obuhvaćaju navedene sadržaje. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije SOBOSLIKAR LIČILAC DEKORATER / SOBOSLIKARICA LIČITELJICA DEKORATERKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Hrvatska obrtnička komora podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje komponente učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. U skladu s navedenim, u nastavku dostavljamo primjedbe na predloženi kurikulum: Predlažemo pod odjeljkom Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa jasno istaknuti da su uvjeti i načini obrazovanja uz navedene zakonske i podzakonske akte određeni i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Primjer: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. S obzirom da se pod Uvjetima i načinima obrazovanja u okviru obrazovnog programa ne navodi i potreba posjedovanja Ugovora o naukovanju smatramo da je navedenu napomenu da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju regulira posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja izrazito bitno istaknuti zbog jasnoće informacija o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu. Nadalje, u vezi Oblika učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikuluma predlažemo jasno uvrstiti informaciju da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca. Također, u kurikulumu se navodi najmanji mogući broj CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i postotci provedbe učenja temeljenog na radu ukupno i za svaki modul. Smatramo da je minimalno 50% CSVET bodova ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca. Konačno, predlažemo jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio naučnički ispit. U skladu s navedenim, ljubazno molimo da razmotrite navedene primjedbe u vezi jasnog i konkretnog isticanja naukovanja kod licenciranih poslodavaca kao dijela učenja temeljenog na radu, pridržavanje optimalnog broja CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i navođenja naučničkog ispita kao sastavnog dijela završnog rada. Navedene primjedbe dostavljamo s ciljem unaprjeđenja jasnoće i konkretnosti informacija u predloženom kurikulumu što će dovesti do kvalitetnije provedbe strukovnog obrazovanja za navedeno zanimanje. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. U odjeljku Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa stoji: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Navedenim su obuhvaćeni svi posebni propisi kojima se regulira provedba naukovanja uključujući i Ugovor o naukovanju kao i naučnički ispit. U odjeljku Oblici učenja temeljenog na radu stoji: Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod licenciranog poslodavca uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. Ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca, učenje temeljeno na radu može se ostvariti kod poslodavca, u Regionalnom centru kompetentnosti ili u ustanovi. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. U navedenom strukovnom kurikulu stoji da je najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu što upravo čini najmanje 50% bodova strukovnog dijela kvalifikacije. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.