Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARKO ČAVLOVIĆ  PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UNIVERZALNIM USLUGAMA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 6. Temeljem analize podataka te uzevši u obzir i opći javni interes za korištenjem telefonskih govornica, HAKOM je zaključio kako se pristup telefonskim govornicama i dalje mora osigurati u okviru univerzalne usluge i to na isti način kao što je do sada bi slučaj. Navedeno bi značilo da bi se dostupnost usluge telefonskih govornica zadovoljila ako se iste nastave pružati isključivo na mjestima od javnog interesa s naglaskom na telefonske govornice na kojima je unazad godinu dana ostvaren promet. U slučaju da na javnim mjestima postoje telefonske govornice na kojima u zadnjih godinu dana nije ostvaren promet, iste je moguće ukinuti uzevši u obzir da po mišljenju HAKOM-a nisu više od javnog interesa. Navedena mogućnost prekida pružanja usluge javnih telefonskih govornica ne bi se odnosila na slučaj kada se radi o jedinoj javnoj telefonskoj govornici unutar ili u blizini mjesta od javnog interesa. Po mišljenju HT-a i EU praksa kao i stvarno stanje što se tiče telefonskih govornica u RH (pad prometa, izazovi u održavanju telefonskih govornica) te kontinuirani porast mobilne penetracije pokazuju kako ne postoje odgovarajući razlozi za zadržavanje obveze pristupa telefonskim govornicama unutar okvira univerzalne usluge. Europska komisija je još 2018., kada je usvojen Europski Zakonik u elektroničkim komunikacijama (EECC), prepoznala pad društvene važnosti telefonskih govornica te iste isključila iz obaveznog opsega univerzalnih usluga. Na temelju podataka Cullen International-a vidljivo je kako niti jedna EU zemlja više nema obvezu pristupa telefonskim govornicama unutar okvira univerzalne usluge, već da navedena obveza postoji u samo tri ne EU zemlje – Velika Britanija, Srbija i Sjeverna Makedonija. Dodatno, HAKOM je u analizi kakvoće univerzalnih usluga pokazao broj minuta na telefonskim govornicama za razdoblje H1 2021 – 100.318 minuta; H1 2022 – 71.285 minuta i H1 2023 – 62.667 minuta te na temelju dostavljenih podataka zaključio da iako postoji kontinuirani pad broja minuta da taj pad nije dovoljan da bi se telefonske govornice isključile iz obaveznog opsega univerzalnih usluga. Drugim riječima, HAKOM je mišljenja kako ostvarenih oko 62.500 minuta putem telefonskih govornica u prvoj polovici 2023. pokazuje da telefonske govornice i dalje nisu u potpunosti izgubile društvenu važnost. HAKOM navedeni zaključak, kao što je bio slučaj i kod zadnje analize kakvoće USO usluge iz 2021., temelji na dostavljenim podacima HT-a za razdoblje od zadnje samo tri godine (H1 2021., H1 2022. i H1 2023.) iz kojih je vidljiv pad ukupnog broja minuta za 38 posto. HT ovim putem napominje da HAKOM navedeni zaključak ne temelji na razdoblju koje je dovoljno relevantno da bi procijenio realan pad društvene važnosti javnih telefonskih govornica. Nastavno na navedeno HT predlaže da HAKOM u svrhu preispitivanja zadržavanja navedene usluge u opsegu univerzalnih usluga, pogotovo uzevši u obzir prethodno spomenutu EU praksu, promatra razdoblje od 2015. kako bi utvrdio stvarni pad prometa na telefonskim govornicama te ocijenio njihov realan društveni značaj iz razloga što promatranje samo zadnje tri godine ne pokazuje stvarno stanje. Naime, u razdoblju od H1 2015. do H1 2024. došlo do pada prometa od gotovo 90 posto što, po mišljenju HT-a, pokazuje kako su telefonske govornice u potpunosti izgubile društveni značaj. Pored činjenice značajnog pada prometa na telefonskim govornicama, HAKOM je u svojoj analizi propustio uzeti u obzir i značajni rast mobilne penetracije. Naime, na temelju podataka HAKOM-a iz godišnjih i tromjesečnih izvještaja vidljivo je kako je mobilna penetracija kontinuirano zadnjih nekoliko godina iznad 100 posto te da na kraju četvrtog kvartala 2023. iznosi preko 117 posto. Mobilni uređaj je po mišljenju HT-a zamjenski uređaj telefonskoj govornici te značajna mobilna penetracija također pokazuje kako telefonske govornice više nemaju društvenu važnost. Dodatno, HT-u svake godine sve veći izazov predstavlja i održavanje telefonskih govornica uzevši u obzir, a kako je prethodno i navedeno očigledan trend prestanka korištenja telefonskih govornica u EU iz razloga što postoje realni izazovi s nabavkom novih rezervnih dijelova za telefonske govornice, koji bi osigurali dugotrajno smanjenje kvarova na telefonskim govornicama. Uzevši u obzir EU praksu, stvarno stanje prometa na telefonskim govornicama koje pokazuje kontinuirani pad prometa svake godine u zadnjih gotovo 10 godina kao i sve veće izazove u održavanju telefonskih govornica te kontinuirani rast mobilne penetracije, HT je mišljenja kako ne postoje dovoljni argumenti da se telefonske govornice zadrže u obaveznom opsegu univerzalnih usluga. Slijedom toga predlažemo da se iz Pravilnika izbrišu sve odredbe koje se odnose na obvezu pružanja usluge pristupa telefonskim govornicama. Nije prihvaćen HAKOM naglašava kako je u analizi vodio računa kako o socijalnoj (društvenoj) važnosti telefonskih govornica tako i o nužnosti da se odlukom zauzme proaktivni pristup oko istih. Na temelju dostavljenih podataka HAKOM je svjestan pada ukupnog broja minuta, ali unatoč nastavku trenda smanjenja društvene važnosti telefonskih govornica, HAKOM je mišljenja kako ostvarenih preko šezdeset tisuća minuta putem telefonskih govornica (H1 2023.) pokazuje da telefonske govornice i dalje nisu u potpunosti izgubile društvenu važnost odnosno da trebaju ostati sastavni dio univerzalnih usluga. Dodatno, HAKOM je u analizi vodio računa i o činjenici da telefonske govornice predstavljaju HT-u određeno troškovno opterećenje u poslovanju te je u skladu s time mišljenja HAKOMa kako bi se iste trebale nastaviti pružati isključivo na mjestima od javnog interesa s naglaskom na telefonske govornice na kojima je unazad godinu dana ostvaren promet. U slučaju da na javnim mjestima postoje telefonske govornice na kojima u zadnjih godinu dana nije ostvaren promet iste je moguće ukinuti uzevši u obzir da po mišljenju HAKOM-a nisu više od javnog interesa. Navedena mogućnost prekida pružanja usluge javnih telefonskih govornica ne bi se odnosila na slučaj kada se radi o jedinoj javnoj telefonskoj govornici unutar ili u blizini mjesta od javnog interesa. Takav pristup od strane HAKOM-a omogućuje kontinuirano rasterećenje na troškovnoj strani HT-ovom poslovanju uzimajući u obzir činjenicu koju je HT i sam naveo u svojem komentarima, a vezano je uz značajni rast mobilne penetracije kao i kvalitete dostupnosti pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža. Drugim riječima, ova odluka omogućava da u slučaju da povećanje mobilne penetracije kao i kvalitete dostupnosti pokretnih elektroničkih komunikacijskih utječe na smanjenje prometa na telefonskim govornicama, HT može dodatno smanjivati broj telefonskih govornica. Vezano uz otklanjanje kvarova i nabavku rezervne opreme, HAKOM napominje kako je HT još uvijek u postupku demontiranje preko 500 telefonskih govornica (omogućeno izmjenama Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama iz lipnja 2022.) čiji će se rezervni dijelovi u određenom dijelu svakako moći koristiti za popravak, odnosno osigurati traženo održavanje i smanjenje kvarova na telefonskim govornicama.
2 MARKO ČAVLOVIĆ  PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UNIVERZALNIM USLUGAMA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. HAKOM predlaže povećanje minimalne brzine prijenosa podataka u okviru univerzalne usluge na način da bi nova brzina u dolaznom smjeru predstavljala dvostruko veću brzinu u odnosu na postojeću brzinu, i to od 1. siječnja 2025. Kako bi Hrvatski Telekom proveo (takvu) implementaciju povećanja brzine i to u razdoblju od samo 6 mjeseci, potrebno je osigurati potrebne resurse i vrijeme. S obzirom na sve ostale projekte i investicije koji su već planirani kako za 2024. tako i za 2025. godinu, ovakav zahvat zahtjeva koordinaciju te pažljivo raspoređivanje i upravljanje svim resursima kako bi izbjegli potencijalnu neusklađenost različitih ciljeva. Kako se planiranje projekta i resursa provodi unaprijed (za naredne 3 poslovne godine), mogućnost promjene planiranih aktivnosti i implementacije novih zahtjeva dovodi do poremećaja u poslovnim planovima operatora i time potencijalno negativno utječe na postavljene kompanijske ciljeve i investicije za koje su sredstva već ranije planirana. Drugim riječima, za planiranje poslovanja izrazito nam je važna regulatorna predvidljivost koja uključuje najavu značajnih promjena najmanje 12 mjeseci prije roka u kojem HAKOM planira takve promjene kako bi nam se osiguralo dovoljno vremena za eventualnu preraspodjelu resursa i odgovarajuće planiranje poslovanja. Nastavno na navedeno, a imajući u vidu da se radi o značajnoj promjeni, Hrvatski Telekom smatra kako bi HAKOM prilikom određivanja nove Internet brzine u okviru univerzalne usluge svakako trebao primijeniti stepeničasti (glide-path) pristup. Naime, povećanje brzine u dolaznom smjeru sa 7 Mbit/s na 14 Mbit/s značajno povećava opseg područja na kojima se može pojaviti rizik nemogućnosti osiguravanja Internet brzine univerzalne usluge slijedom čega bi stepeničasti pristup omogućio operatoru postepenu prilagodbu i prijelazno razdoblje za osiguravanje predviđenog povećanja brzine. Hrvatski Telekom predlaže da se u prvom koraku, od 1. siječnja 2025., u okviru odluke HAKOM-a kojom se definiraju operatori univerzalne usluge za sljedeće razdoblje, Internet brzina univerzalne usluge u dolaznom smjeru odredi na razini od 10 Mbit/s. Osim što navedeno povećanje brzine predstavlja značajan pozitivan iskorak za krajnje korisnike s obzirom da se povećava za više od 40%, i europski benchmark pokazuje opravdanost ovog prijedloga. Naime, najveći broj europskih zemalja je kao univerzalnu Internet brzinu u dolaznom smjeru odredilo brzinu od 10 Mbit/s odnosno samo tri zemlje (Italija, Malta i Luksemburg) imaju brzinu određenu na razini većoj od 14 Mbit/s što je ujedno HAKOM-ov prijedlog za novu Internet brzinu univerzalne usluge u dolaznom smjeru. Naime, uvođenjem Internet brzine univerzalne usluge u dolaznom smjeru od 14 Mbit/s i s odgodom od najmanje godine dana značilo da Republika Hrvatska i dalje ima jednu od najviših određenih Internet brzina univerzalne usluge u dolaznom smjeru. Slijedom navedenog, Hrvatski Telekom predlaže da se u članku 13. Pravilnika stavak 4. mijenja tako da glasi: „(4) Operatori univerzalnih usluga obvezni su osigurati da pretplatnički pristupni vodovi u njihovim elektroničkim komunikacijskim mrežama omogućuju minimalnu brzinu prijenosa podataka od 10 Mbit/s u dolaznom smjeru i 1 Mbit/s u odlaznom smjeru od 1. siječnja 2025. godine te minimalnu brzinu prijenosa podataka od 14 Mbit/s u dolaznom smjeru i 1 Mbit/s u odlaznom smjeru od 1. siječnja 2026. godine.“. Nije prihvaćen U odnosu na komentar HT-a kojim predlaže stepeničasti (glide-path) pristup prilikom određivanja nove Internet brzine u okviru univerzalne usluge, isti nije opravdano prihvatiti iz razloga koji je detaljno opisan u Analizi, poglavlje 2.2.3. Analiza korištenja brzina u maloprodajnim paketima, jer do kraja 2024. više od 80% korisnika će koristiti uslugu širokopojasnog pristupa internetu s oglašavanom brzinom većom od 20 Mbit/s, minimalna 14 Mbit/s. Ovu metodologiju HAKOM primjenjuje već povijesno, unutar svakog procesa definiranja USO brzine. Nadalje, vezano za navode HT-a o potrebnoj regulatornoj predvidljivosti u svrhu pravovremenog planiranja poslovanja smatramo da je HT pravovremeno bio upoznat da će HAKOM započeti novu analizu pružanja univerzalnih usluga početkom 2024. jer je HAKOM odlukom, KLASA: UP/I-344-01/22-07/01, URBROJ: 376-05-4-22-6 od 22. rujna 2022. odredio HT operatorom univerzalnih usluga na teritoriju RH za razdoblje u trajanju od dvije godine, počevši od 1. prosinca 2022. te je HT kao najveći pružatelj usluga upoznat s navikama korištenja vezano za brzine korištenja širokopojasnog interneta.
3 SENKA ERSLAN  PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UNIVERZALNIM USLUGAMA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. Komentar A1 HRVATSKA d.o.o.: Prijedlogom Pravilnika predlaže se određivanje minimalne brzine interneta koja je dvostruko veća od trenutne brzine isto će zahtijevati veće troškove osiguravanja takvih brzina, osobito u područjima koja trenutno nisu pokrivena niti pokretnom mrežom. Stoga je potrebno ostaviti razdoblje za prilagodbu te predlažemo minimalnu brzinu pristupa internetu odrediti na način da ista od 1. siječnja 2025. iznosi 10/1 Mbit/s, Iz usporednog prikaza u dokumentu Analiza kakvoće pružanja univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama u Republici Hrvatskoj vidljivo je da najveći broj država članica koji određuje minimalnu brzinu interneta, istu postavlja upravo na razinu od 10 Mbit/s pa će već i s ovom izmjenom korisnici u Hrvatskoj biti u okvirima europskog prosjeka. Podredno, ako se ovaj prijedlog ne prihvati, predlažemo minimalnu brzinu pristupa internetu odrediti na način da ista od 1. siječnja 2025. do 30. lipnja 2026. godine iznosi 10/1 Mbit/s, a od 1. srpnja 2026. 14/1 Mbit/s. Nije prihvaćen U odnosu na komentar A1 kojim predlaže ostaviti razdoblje za prilagodbu vezano uz minimalnu brzinu USO pristupa internetu, isti nije opravdano prihvatiti iz razloga koji je detaljno opisan u Analizi, poglavlje 2.2.3. Analiza korištenja brzina u maloprodajnim paketima, s obzirom da će do kraja 2024. više od 80% korisnika koristiti uslugu širokopojasnog pristupa internetu s oglašavanom brzinom većom od 20 Mbit/s, minimalna 14 Mbit/s. Ovu metodologiju HAKOM primjenjuje već povijesno unutar svakog procesa definiranja USO brzine.
4 SENKA ERSLAN  PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UNIVERZALNIM USLUGAMA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA,  Članak 4. Komentar A1 HRVATSKA d.o.o.: Kako se u odnosu na obvezu dostupnosti USO usluge predlaže izmijeniti postojeći model u kojemu jedan operator određen USO operatorom na području cijele države tako da se obveza proširuje i na operatore koji imaju više od 50% pokrivenosti korisničkih jedinica u pojedinoj geografskoj jedinici, tj. uvođenjem USO obveze na lokalnoj razini, potrebno je jasno propisati na koji način će se odrediti koji operator ima obvezu spojiti pojedinu lokaciju. Kako je iz analize pokrivenosti korisničkih jedinica vidljivo, moguće je da u pojedinim jedinicama dva ili tri operatora imaju status USO operatora, a nema nikakvih pravila prema kojima će se utvrditi koji operator u pojedinom slučaju mora osigurati pružanje USO usluge. Djelomično prihvaćen U slučaju da se radi o geografskoj jedinici na kojoj postoji više USO operatora, krajnji korisnik ima pravo izbora te je odabrani USO operator obvezan pružiti USO uslugu na razuman zahtjev krajnjeg korisnika. Nadalje, u slučaju da zahtjev krajnjeg korisnika nije razuman, HAKOM će uputiti krajnjeg korisnika na drugog USO operatora. HAKOM će postupak rješavanja USO zahtjeva odrediti odlukom.
5 ZORAN SAMBOL  PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UNIVERZALNIM USLUGAMA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 6. Telefonske govornice su od javnog interesa u slučaju pada mobilnih mreža. Stoga ovaj članak nije dobar. Operator univerzalnih usluga mora i dalje pružati usluge telefonskih govornica bez obzira je li na njima ili kada prometa bilo. Kada padne mobilna mreža nema komunikacije i izravno je ugrožen sustav Republike Hrvatske. Jedini koji mogu i moraju raditi su fiksni telefoni (i telefonske govornice) koje napajanje dobivaju iz centre. Nemojte dovoditi građane/Republiku u nepovoljan informacijski položaj, a posebice u svijetlu vojnih (asimetričnih) ugroza današnjice; ratovi, migracije, bolesti... Uvođenjem ovakvog članka radite izravno protiv Republike Hrvatske i smanjujete joj obrambenu sposobnost. Nije prihvaćen Člankom 15. Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama (NN br. 58/23; dalje: Pravilnik), koji je na snazi od 8. lipnja 2023., propisan je dio vezan za javne telefonske govornice (dalje: JTG) na način da se jasno definira koliku pokrivenost operator univerzalne usluge mora postići prilikom pokrivanja s JTG te u kojim slučajevima se iste mogu ukinuti. Imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 1. i 2. Pravilnika, koja operatoru univerzalnih usluga propisuje obvezu postavljanja i osiguravanja uporabe JTG u prostorima ili blizini mjesta od javnog interesa, izmjenom članka 15. stavka 4. Pravilnika, zapravo se izmijenila obveza prema kojoj operator univerzalnih usluga ne može prekinuti pružanje usluge JTG u slučaju da se radi o jedinoj JTG unutar ili u blizini mjesta od javnog interesa. Upravo uvođenjem izmjene članka 15. stavka 4. Pravilnika, operatoru univerzalnih usluga određena je obveza osiguravanja uporabe najmanje jedne JTG u prostorima ili blizini mjesta od javnog interesa. Određivanjem ovakve obveze operatoru osigurana je pokrivenost prostora od javnog interesa sa JTG. Osim toga, u okviru poglavlja 2.4. Analize kakvoće pružanja univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama u Republici Hrvatskoj, HAKOM je naveo kada je moguće prekinuti pružanje usluge JTG, odnosno kada iste više nisu od javnog interesa.
6 ZORAN SAMBOL  PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O UNIVERZALNIM USLUGAMA U ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. Na kakve prosječne prihode potrošača i kućanstva mislite? Mislite li na medijalnu ili srednju plaću po DZS za pojedinca? Što se tiče kućanstva, koliko osoba je u kućanstvu i koja je dobna struktura? Odakle vam podaci o pojedinom kućanstvu? Hoćete li tražiti Poreznu upravu za te podatke? Predlažem izmjenu članka u: „(2) U okviru analize iz članka 119. Zakona Agencija će utvrditi cjenovnu pristupačnost usluga iz članka 3. ovog pravilnika na način da će osobito uzeti u obzir prosječne maloprodajne cijene odgovarajućih paketa navedenih usluga u odnosu na medijalne prihode potrošača prema Državnom zavodu za statistiku Republike Hrvatske.“ Nije prihvaćen Istovremeno s javnim savjetovanjem o Prijedlogu o izmjenama i dopunama Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama, HAKOM je proveo javno savjetovanje o Analizi kakvoće pružanja univerzalnih usluga u elektroničkim komunikacijama u Republici Hrvatskoj (dalje: Analiza kakvoće). U Analizi kakvoće, HAKOM je analizirao cjenovnu pristupačnost te je zaključeno sljedeće. Broadband Commission for Digital Development pri ITU je u svojim ciljevima definirao da cijena najniže usluge širokopojasnog pristupa internetu treba biti ispod 2% mjesečnog bruto nacionalnog dohotka (GNI) po stanovniku. U kontekstu RH navedeno znači kako bi cijena najniže usluge pristupa internetu trebala biti ispod 29,21 eura (PDV uključen). Naime, prema podatcima Eurostat-a bruto nacionalni dohodak za 2022. godinu iznosio je 67.865.550.294 eura, odnosno 17.528 eura po stanovniku. Ukoliko pojedini korisnik na svojoj lokaciji nema mogućnost korištenja komercijalne usluge odgovarajućeg širokopojasnog pristupa internetu za najviše 29,21 eura/mjesečno (PDV uključen), ima pravo na USO uslugu širokopojasnog pristupa internetu definiranog u poglavlju 2.2.3. Analize kakvoće čija mjesečna naknada može iznositi najviše 29,21 eura (PDV uključen). Portugalski regulator (ANACOM) je za utvrđivanje pristupačne naknade za USO pakete za socijalno ugrožene primijenio, te na odgovarajući način prilagodio, pristup ITU-a, tako da je odredio da pristupačna cijena za USO pakete za socijalno ugrožene može iznositi najviše 2% neto dohotka po odrasloj osobi u riziku od siromaštva . Primjenom ove metode mjesečna naknada za socijalni paket u RH može iznositi najviše 6,77 eura (PDV uključen).