Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o pomorskom peljarenju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DARKO BRUSIĆ PRILOG 8.Visina naknada za usluge lučkog i obalnog peljarenja, 1. VISINA NAKNADE ZA LUČKO PELJARENJE Nova tarifa bi trebala stvoriti kategorije sve do 180.000 BT posto vec danas imamo brodove koji ticu kontejnerski terminal sa 156.000 BT a u buducnosti i do 180.000 BT. Stara tarifa je arhaicna a nova nije nista bolja, primjer je tarifa Luke Koper do 170.000 BT ili JPS Rijeka do 125.000 BT. Nize tarifa luke Koper koja prikazuje koliko je Rijeka vec sada po pitanju pilotaze skuplja od Kopra , tocnije za brodove od primjer 155.000 BT Rijeka je skuplja preko 30% Nova tarifa za Pilotazu u luci Rijeka u odnosnu na staru za velike kontejnerske brodove (matice) ce dovesti do neznatnog pojeftininjenja usluge za 1-2% što je zanemarivo radi cinjenice da smo sada vec skuplji za preko 30% od Kopra. Ukoliko Rijeka zeli ostati konkurentna cijenom i uslugom mora biti na nivou luke Koper, ovime smo uvelike nekonkurentni i cinimo korak unazad za cijeli kontejnerski prometni pravac. LUKA KOPER TARIFA PILOTAZE: KOPP d.o.o. TARIFF FOR MARITIME PILOTAGE 1. article (1) Tariff scale according to gross tonnage: Class Categories in gross tonnage range (GT) Tariff in EUR 1 0-500 124 2 501-1.000 143 3 1.001-2.000 171 4 2.001-3.000 194 5 3.001-4.000 219 6 4.001-5.000 242 7 5.001-7.000 290 8 7.001-10.000 337 9 10.001-15.000 413 10 15.001-20.000 508 11 20.001-30.000 590 12 30.001-40.000 708 13 40.001-50.000 826 14 50.001-60.000 944 15 60.001-70.000 1.061 16 70.001-80.000 1.180 17 80.001-90.000 1.298 18 90.001-100.000 1.416 19 100.001-110.000 1.534 20 110.001-120.000 1.651 21 120.001-130.000 1.770 22 130.001-140.000 1.888 23 140.001-150.000 2.006 24 150.001-160.000 2.124 25 160.001-170.000 2.241 (2) For each further category in the range of 10.000 GT the tariff increases for additional 117 EUR. Nije prihvaćen Pravilnikom o pomorskom peljarenju (NN 116/10, 43/18), visine naknada određene su za 7 peljarskih područja te su svrstane u 12 razreda u odnosu na bruto tonažu peljarenog broda. Visine naknada prema peljarskim područjima nisu jednake, odnosno postoji 5 različitih visina naknada koje se primjenjuju na ukupno 7 peljarskih područja, pri čemu se u 3 peljarska područja primjenjuju potpune jednake visine naknade (Šibenik, Split i Ploče). Vidljivo je da su načelno najveća odstupanja/razlike vezane za visinu naknade kod velikih brodova (brodovi bruto tonaže preko 50.000), odnosno kod brodova za koju se naknada obračunava množenjem fiksnog faktora po jedinici bruto tonaže. Linearno povećanje visine naknade kod velikih brodova primjenjuje se u svim peljarskim područjima osim u dva (Rijeka/Senj, Dubrovnik). Općenito, razlike u visini naknade primjetne su ne samo pri usporedbi između ta dva područja nego i u odnosu na sva druga područja kojima se naknada obračunava množenjem fiksnog faktora po jedinci bruto tonaže. Vidljivo je da su naknade u potpunosti jednake u svim peljarskim područjima za prvih pet razreda veličine brodova (veličina brodova do 5.000 bruto tonaže) dok kod brodova većih bruto tonaža postoji prilično velik nerazmjer u visinama naknade za iste veličine brodova, odnosno za istu pruženu uslugu peljarenja. Općenito, najveća razlika se uviđa kod brodova bruto tonaže od 60.000 do približno 100.000 i to u dva peljarska područja. Vidljivo je značajno odstupanje u načinu određivanja naknada što neminovno određuje i znatna odstupanja u visinama naknada za peljarenje brodova istih ili sličnih veličina. Posebice se ističu naknade na području Dubrovnika koje su i za kategoriju broda do 100.000 bruto tonaže u nekim slučajevima više od 4 puta manja od lučkih područja Šibenika, Splita i Ploča. Intencija novog prijedloga Pravilnika je smanjiti razlike između cijena peljarenja po pojedinim peljarskim područjima, te ujednačiti uslugu peljarenja u svim hrvatskim lukama. Napominjemo da peljarenje u udjelu pojedinih pristojbi i naknada u ukupnom iznosu obveznih lučkih pristojbi i naknada za hrvatske luke iznosi 4 – 6%. Povećanje od 64,45% za peljarsko područje Rijeka / Senj u kategoriji brodova od 100.000 GT posljedica je anomalije u sadašnjoj tarifi koja je ista za sve brodove u rasponu od 70.000 – 100.000 GT i propisana je samo za riječko peljarsko područje. Zbog toga se pri predloženom linearnom povećanju cijena, javlja znatno povećanje za brodove od 100. 000 GT. Što se tiče riječkog prometnog pravca, ako u cijenu obveznih lučkih pristojbi i naknada uključimo i cijenu prekrcaja tereta teško je izvući zaključak da će povećanje cijena peljarenja ugroziti prometni pravac. Npr. brod za prijevoz rasutog terete od 40.000 GT sa 80.000 tona tereta, ako uzmemo cijenu prekrcaja od 6 EUR/tona, te ostale lučke pristojbe i naknade, cijena dolaska i prekrcaja broda u luci Rijeka iznosi 517.000 EUR-a, od čega se 480.000 ili 92,7% odnosi na cijenu prekrcaja, a 37.580 ili 7,3% na lučke naknade. U sklopu lučkih naknada nalazi se i naknada za peljarenje koja iznosi 780 EUR-a ili 2,1% iznosa lučkih pristojbi /naknada. Ako uzmemu u obzir brod za prijevoz kontejnera od 100.000 GT koji prekrcava 1.500 punih I 500 praznih kontejnera, te uzmemo prosječnu cijenu koštanja prekrcaja od 60 EUR/TEU, cijena dolaska i prekrcaja broda u luci Rijeka iznosi 196.268 EUR-a, od čega se 120.000 ili 61,1% odnosi na cijenu prekrcaja, a 76.268 ili 39% na lučke naknade. U sklopu lučkih naknada nalazi se i naknada za peljarenje koja iznosi 1.780 EUR-a ili 4,7% iznosa lučkih pristojbi /naknada. I u ovom, najdrastičnijem primjeru poskupljenja, ukupna cijena peljarenja raste za 700 EUR-a, i teško se može reći da će povećanje od 700 EUR-a, u odnosu na kompletnu cijenu luke od gotovo 200.000 EUR-a, ugroziti riječki prometni pravac. Ako uspoređujemo cijenu peljarenja sa ostalim konkurentskim lukama sjevernog Jadrana, moramo istaći da je naknada za peljarenje u peljarskom području Rijeka / Senj, niža u svim tarifnim razredima od Trsta i Venecije kao i od hrvatskih luka Splita i Ploča. Ako uspoređujemo cijene sa Koprom, Rijeka ima niže cijene za sve brodove ispoda 50.000 GT, što je na godišnjoj razini 78,4% svih brodova koji uplovljavaju u luku Rijeku. Treba napomenuti da srednja veličina broda koja uplovljava u Rijeku iznosi 26.000 GT. Ističemo da je u obračunu prekovremenog rada luka Kopar nepovoljnija od Rijeke, a da su popusti koje ima luka Kopar za kontejnerske brodove manji i da ih je teže ostvariti. Usporedbom sadašnjih i predloženih naknada za peljarenje za sve brodove koji su u 2023. godini uplovili na terminal Brajdicu, dolazimo do povećanja od 11%.
2 UDRUGA POMORSKIH AGENATA HRVATSKE PRILOG 8.Visina naknada za usluge lučkog i obalnog peljarenja, 2.1. UVEĆANJE NAKNADE ZA OBALNO PELJARENJE Smatramo da nije pravično uvećavati naknadu za upotrebu peljarske brodice do vanjske peljarske stanice za uslugu peljarenja koja se obavlja u prekovremenim satima. Ovakva odredba negativno utječe na konkurentnost prometnog pravca. Prihvaćen Prihvaća se.
3 UDRUGA POMORSKIH AGENATA HRVATSKE PRILOG 8.Visina naknada za usluge lučkog i obalnog peljarenja, 1.1 POVEĆANJE VISINE NAKNADE ZA PRUŽANJE USLUGE LUČKOG PELJARENJA Komentar na točku i: Smatramo da ovakva odredba negativno utječe na konkurentnost prometnog pravca i da se treba brisati. Komentar na uvećavanje naknade za uporabu peljarske brodice: Smatramo da nije pravično uvećavati naknadu za upotrebu peljarske brodice do vanjske peljarske stanice za uslugu peljarenja koja se obavlja u prekovremenim satima. Ovakva odredba negativno utječe na konkurentnost prometnog pravca. Komentar na točku c. uvećanje blagdanom ili praznikom za 150%: Smatramo da uvećanje za rad blagdanom ili praznikom treba zadržati na uvećanju od 100 %. Prihvaćen Prihvaća se.
4 UDRUGA POMORSKIH AGENATA HRVATSKE Povećanje i umanjenje naknada za lučko peljarenje, Članak  56. Komentar na točku (5): Do otkazivanja ranije naručenog peljarenja u praksi najčešće dolazi zbog neplaniranih zastoja prouzrokovanih greškom luke/terminala prilikom trgovačkih operacija ukrcaja/iskrcaja tereta ili putnika. Smatramo da brod, odnosno brodar, nikako ne smije biti penaliziran ako uzrok otkazivanja ili kašnjenja nije isključivo krivnja broda. Ovakva odredba negativno utječe na konkurentnost prometnog pravca i smatramo da se treba brisati. Prihvaćen Nova odredba članka 56. Stavak 5. glasi: Ukoliko je usluga peljarenja naručena, a došlo je do kašnjenja dolaska ili odlaska broda u/iz luku ili otkazivanja namjere ticanja luke krivnjom broda i ako o kašnjenju ili otkazivanju ticanja peljar nije obavješten minimalno dva sata prije predviđenog dolaska ili odlaska broda, naknada se naplaćuje u visini od 50%.
5 UDRUGA POMORSKIH AGENATA HRVATSKE Odbijanje peljarenja, Članak 21. Uzimajući u obzir određene granične situacije do kojih je dolazilo, smatramo da treba preciznije definirati stav 1.b. i specificirati: - da peljar neće započeti peljarenje ako lučke obalne dizalice nisu usidrene na predviđenim pozicijama za siguran vez broda koji će se peljariti - da peljar neće započeti peljarenje ako vremenski uvjeti/brzina vjetra na terminalu onemogućava rad broda. Djelomično prihvaćen Smatramo da je situacija da peljar neće započeti peljarenje ako lučke obalne dizalice nisu usidrene na predviđenim pozicijama za siguran vez broda koji će se peljariti obuhvaćena odredbom stavka 1 alineja b koji propisuje da će peljar odbiti peljarenje ako na mjestu priveza broda nisu osigurani uvjeti da brod uvijek može biti sigurno privezan u plutajućem stanju. Prihvaća se nadopuna stavka 1. alinejom g sa slijedećim tekstom: g. vremenski uvjeti/brzina vjetra na terminalu onemogućavaju siguran privez broda.
6 UDRUGA POMORSKIH AGENATA HRVATSKE Lučko peljarenje, Članak 4. U dosadašnjoj praksi očitovali su se problemi nastali krivom procjenom luke/terminala o terminu završetka trgovačkih operacija. U praksi, agent naručuje uslugu lučkog peljarenja nakon konzultacija s lukom/terminalom o vremenu završetka trgovačkih operacija. Poštujući odredbe članka 4 (stavak 2), zapovjednik će zatražiti uslugu peljarenja najkasnije dva sata prije isplovljenja. Kako bi se izbjegli dodatni troškovi, zapovjednik će sačekati s naručivanjem usluge peljarenja sve do završetka trgovačkih operacija zbog čega će vrijeme ukrcaja peljara na brod posljedično biti dva sata nakon završetka trgovačkih operacija što će neminovno dovesti do zakašnjenja u isplovljenju brodova i slabije produktivnosti terminala. Smatramo da će ovakvo novo postupanje imati izrazito negativan utjecaj, ponajviše na poslovanje kontejnerskih terminala Nije prihvaćen Članak 4. stavak 2. prijedloga Pravilnika propisuje da je zapovjednik broda dužan zatražiti uslugu lučkog peljarenja najkasnije dva sata prije isplovljavanja, uplovljavanja, premještanja, pomicanja ili okreta broda, dok članak 7. stavak 2. sadašnjeg Pravilnika propisuje da je zapovjednik broda dužan zatražiti uslugu lučkog peljarenja najkasnije dva sata prije isplovljenja, premještanja, pomicanja ili okreta broda. Kako su postojeća i nova odredba identične i primjenjivale su se i do sada, ne vidimo kako će postupanje imati izrazito negativan utjecaj na poslovanje kontejnerskih terminala.
7 UDRUGA POMORSKIH AGENATA HRVATSKE PRILOG 8.Visina naknada za usluge lučkog i obalnog peljarenja, 1. VISINA NAKNADE ZA LUČKO PELJARENJE Izmjenom postojećih obračunskih razreda dolazi do neravnomjernog povećanja troškova peljarenja. Za usporedbu, za brod od BT 100.000 usluga peljarenja obavljena u redovno radno vrijeme na području Lk Rijeka prijedlogom novih tarifa poskupljuje s postojećih 1.078 Euro na 1.780 Euro (65 %). Još drastičnije poskupljenje je za brod od BT 100.000 na području Lk Dubrovnik gdje peljarenje prijedlogom novih tarifa poskupljuje s postojećih 540 Euro na 1.420 Euro (162 %). Ispred naših članica koje zastupaju kontejnerske brodare, u nastavku donosimo nekoliko konkretnih primjera za brodove na kontejnerskom terminalu u Rijeci: - za brod veličine BT 96.223 povećanje troškova po novom prijedlogu tarife iznosi 58%, - za brod veličine BT 111.249 povećanje troškova po novom prijedlogu tarife iznosi 42% - za brod veličine BT 16.1162 povećanje troškova po novom prijedlogu tarife iznosi 9% Smatramo da je novi prijedlog tarife potrebno revidirati i usporediti s konkurentnim lukama u Jadranu. Također smatramo da je umjesto obračuna množenjem BT-a sa koeficijentom već nakon 50.000 BT ispravnije koristiti obračunske razrede na sličan način na koji su bili korišteni u postojećoj tarifi (do 100.000 BT) uz proširenje do 200.000 BT što će zadovoljiti potrebe suvremenih brodova (naročito kontejnerskih) u narednim godinama. Primjer Luke Koper i njihovog peljarskog društva KOPP d.o.o. pokazuje izgled tarife prilagođene sadašnjoj situaciji i veličini brodova (tarifa s razredima do 170.000 BT) s mogućnošću realne primjene u narednim godinama. Usporedbe radi, uzimajući ranije spomenuti veliki kontejnerski brod od 111.249 BT dolazi se do naknade koja je za +21 % veća nego predložena za Rijeku (1.651 Euro u Kopru, 2.005 Euro u Rijeci). Za brod od 100.000 BT razlika između troška u Kopru i Rijeci iznosi + 25 % te nastavlja rasti sa povećanjem BT-a, te kod brodova od 150-160.000 raste na +39-40% . To su trenutno najveći kontejnerski brodovi koji dolaze u luku Rijeka na terminal AGCT te koji će dolaziti i na novi Rijeka Gateway terminal. Napominjemo da je u kontejnerskom prometu upravo luka Koper jedini pravi konkurent hrvatskim lukama na Jadranu i nacionalnoj strategiji pozicioniranja luke Rijeka kao ulazno/izlazne točke tereta za/iz zemalja srednje Europe. Nije prihvaćen Povećanje od 64,45% za peljarsko područje Rijeka / Senj u kategoriji brodova od 100.000 GT posljedica je anomalije u sadašnjoj tarifi koja je ista za sve brodove u rasponu od 70.000 – 100.000 GT i propisana je samo za riječko peljarsko područje. Zbog toga se pri predloženom linearnom povećanju cijena, javlja znatno povećanje za brodove od 100. 000 GT. Što se tiče riječkog prometnog pravca, ako u cijenu obveznih lučkih pristojbi i naknada uključimo i cijenu prekrcaja tereta teško je izvući zaključak da će povećanje cijena peljarenja ugroziti prometni pravac. Npr. brod za prijevoz rasutog terete od 40.000 GT sa 80.000 tona tereta, ako uzmemo cijenu prekrcaja od 6 EUR/tona, te ostale lučke pristojbe i naknade, cijena dolaska i prekrcaja broda u luci Rijeka iznosi 517.000 EUR-a, od čega se 480.000 ili 92,7% odnosi na cijenu prekrcaja, a 37.580 ili 7,3% na lučke naknade. U sklopu lučkih naknada nalazi se i naknada za peljarenje koja iznosi 780 EUR-a ili 2,1% iznosa lučkih pristojbi /naknada. Ako uzmemu u obzir brod za prijevoz kontejnera od 100.000 GT koji prekrcava 1.500 punih I 500 praznih kontejnera, te uzmemo prosječnu cijenu koštanja prekrcaja od 60 EUR/TEU, cijena dolaska i prekrcaja broda u luci Rijeka iznosi 196.268 EUR-a, od čega se 120.000 ili 61,1% odnosi na cijenu prekrcaja, a 76.268 ili 39% na lučke naknade. U sklopu lučkih naknada nalazi se i naknada za peljarenje koja iznosi 1.780 EUR-a ili 4,7% iznosa lučkih pristojbi /naknada. I u ovom, najdrastičnijem primjeru poskupljenja, ukupna cijena peljarenja raste za 700 EUR-a, i teško se može reći da će povećanje od 700 EUR-a, u odnosu na kompletnu cijenu luke od gotovo 200.000 EUR-a, ugroziti riječki prometni pravac. Ako uspoređujemo cijenu peljarenja sa ostalim konkurentskim lukama sjevernog Jadrana, moramo istaći da je naknada za peljarenje u peljarskom području Rijeka / Senj, niža u svim tarifnim razredima od Trsta i Venecije kao i od hrvatskih luka Splita i Ploča. Ako uspoređujemo cijene sa Koprom, Rijeka ima niže cijene za sve brodove ispoda 50.000 GT, što je na godišnjoj razini 78,4% svih brodova koji uplovljavaju u luku Rijeku. Treba napomenuti da srednja veličina broda koja uplovljava u Rijeku iznosi 26.000 GT. Ističemo da je u obračunu prekovremenog rada luka Kopar nepovoljnija od Rijeke, a da su popusti koje ima luka Kopar za kontejnerske brodove manji i da ih je teže ostvariti. Usporedbom sadašnjih i predloženih naknada za peljarenje za sve brodove koji su u 2023. godini uplovili na terminal Brajdicu, dolazimo do povećanja od 11%. U 2023. godini svi kontejnerski brodari (MAERSK, CMA, HAPAG LLOYD, MSC, EVERGREEN, COSCO) imali su maksimalni popust od 30% na naknade za peljerenje. Ako radimo usporedbu sa usporedimo s Koprom, u Rijeci se popust dobiva na temelju godišnjeg broja uplova broda pojedinog brodara, dok u Kopru je popust baziran na temelju uplova u kalendarskom tromjesječju što je znatno teže ostvarivo. Nadalje, u Kopru je maksimalni popust 25%, dok je u Rijeci 30%. Da bi se ostvario maksimalni popust u Rijeci je potrebno 48 uplova u kalendarskoj godini, dok u Kopru iznosi 26 uplova u kalendarskom tromjesječju. Peljarske tarife za peljarsko područje Dubrovnik su najniže na Jadranu. Trenutno, linearno povećanje visine naknade kod velikih brodova primjenjuje se u svim peljarskim područjima osim u dva (Rijeka/Senj, Dubrovnik). Općenito, razlike u visini naknade primjetne su ne samo pri usporedbi između ta dva područja nego i u odnosu na sva druga područja kojima se naknada obračunava množenjem fiksnog faktora po jedinci bruto tonaže. Vidljivo je da su naknade u potpunosti jednake u svim peljarskim područjima za prvih pet razreda veličine brodova (veličina brodova do 5.000 bruto tonaže) dok kod brodova većih bruto tonaža postoji prilično velik nerazmjer u visinama naknade za iste veličine brodova, odnosno za istu pruženu uslugu peljarenja. Općenito, najveća razlika se uviđa kod brodova bruto tonaže od 60.000 do približno 100.000 i to u dva peljarska područja. Vidljivo je značajno odstupanje u načinu određivanja naknada što neminovno određuje i znatna odstupanja u visinama naknada za peljarenje brodova istih ili sličnih veličina. Posebice se ističu naknade na području Dubrovnika koje su i za kategoriju broda do 100.000 bruto tonaže u nekim slučajevima više od 4 puta manja od lučkih područja Šibenika, Splita i Ploča. I sa ovako povećanim naknadama peljarske tarife za područje Dubrovnika su najniže na Jadranu, gdje peljarenje za brod od BT 100.000 prijedlogom novih tarifa poskupljuje s postojećih 540 Euro na 1.420 Euro (162 %).
8 MILIVOJ BAČIĆ PELJARI, Odbijanje peljarenja Prema odredbama ovog Nacrta prijedloga strani ratni brodovi i strani ratni brodovi na nuklearni pogon nisu izuzeti od obveznog peljarenja u lukama gdje je isto propisano. Također, način i uvjeti peljarenja istih su propisani i trebaju se primjenjivati jednako za sve plovne objekte koji su "obveznici" peljarenja. Međutim, u praksi smo imali dva "slučaja" koji nisu predviđeni/propisani niti važećim Pravilnikom niti ovim nacrtom prijedloga novog Pravilnika: - 2014. godine prilikom uplovljavanja talijanskog nosača zrakoplova/helikoptera "CAVOUR" u luku Gruž udovoljeno je zahtjevu Talijanske ratne mornarice za korištenje njihovog vojnog tegljača umjesto tegljača koji se inače koriste u luci Gruž ( čini mi se da je planiran tegljač "ERCOLE" koi je trebao doploviti iz Italije) - 2023. je bilo planirano uplovljavanje talijanskog ili francuskog ratnog broda (čini mi se u luku Split) te je jedan dan prije planiranog uplovljavanja zapovjednik stranog ratnog broda broda izričito odbio mogućnost / obvezu da ukrca peljara.......neugodna situacija je nasreću riješena time što je iz drugih operativnih razloga planirano uplovljavanje stornirano-otkazano. Ostaje pitanje tj nedoumica tako bi i kako bi trebalo postupati u slučaju situacije iz drugog primjera: treba uzeti u obzir da je ministar obrane u skladu sa svojim ovlastima već odobrio uplovljavanje stranog ratnog broda u unutarnje morske vode i konkretnu luku, a drugi propis kojim je uređeno peljarenje za konkretnu luku određuje obvezno peljarenje koje zapovjednik stranog ratnog broda odbija jer mu je ministar obrane bezuvjetno dao odobrenje za uplovljavanje u luku (i možda nekih drugih razloga). Ako smatrate da bi ovakve situacije trebalo dodatno razmotriti i uzeti u obzir te odgovarajuće uvrstiti-propisati u sadržaju ovog Nacrta , bit će mi drago da uvažavate prijedloge/mišljenja građana koji sudjeluju u izradi propisa u skladu sa Zakonom o instrumentima politike boljih propisa. Nije prihvaćen Člankom 2. stavak 1. Pomorskog zakonika (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/18) propisano je da ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na druge pomorske objekte, osim ratnog broda. Podredno, ni odredbe podzakonskih propisa donesenih temeljem Pomorskog zakonika ne odnose se na ratne brodove.
9 RAJKO JURMAN   Nastavno na postupak savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o pomorskom peljarenju, u nastavku Vam dostavljamo očitovanje Lučke uprave Rijeka. Načelno gledano Lučka uprava Rijeka se ne protivi mogućem povećanju naknada za pružene usluge peljarenja, međutim skrećemo pozornost da bi predloženi sustav visina naknada za peljarenje, na području kojim upravlja Lučka uprava Rijeka, mogao ozbiljno ugroziti konkurentnost luke i cijelog riječkog prometnog pravca. Prvenstveno se to odnosi na povećanje naknade za usluge peljarenja velikih kontejnerskih brodova koji uplovljavaju, odnosno koji će od sredine iduće godine uplovljavati na dva kontejnerska terminala u luci Rijeka. Kontrolnim izračunima postojećih naknada i prijedloga novih visina naknada uočeno je da bi za pojedine kategorije brodova, s predviđenim dodatcima (rad u noćnim satima, rad nedjeljom i praznicima i sl.), povećanje naknade za usluge peljarenje prema novom prijedlogu iznosilo oko 60%. U razvoj i modernizaciju luke Rijeka su uložena znatna sredstva i držimo kako bi značajno povećanje navedene naknade za oko 60%, negativno utjecalo na promet luke Rijeka općenito, a osobito na kontejnerski promet. Imajući na umu budući rast kontejnerskog prometa i dolazak još većih brodova s većom bruto tonažom, predlažemo da se dodatno razmotri mogućnost korekcije visine naknade za usluge peljarenja koja obuhvaća linijske kontejnerske servise te da se predviđeno povećanje osnovne naknade i dodatna povećanja usklade na način da ono bude prihvatljivo brodarima i cijeloj lučkoj zajednici. LUČKA UPRAVA RIJEKA Nije prihvaćen Pravilnikom o pomorskom peljarenju (NN 116/10, 43/18), visine naknada određene su za 7 peljarskih područja te su svrstane u 12 razreda u odnosu na bruto tonažu peljarenog broda. Visine naknada prema peljarskim područjima nisu jednake, odnosno postoji 5 različitih visina naknada koje se primjenjuju na ukupno 7 peljarskih područja, pri čemu se u 3 peljarska područja primjenjuju potpune jednake visine naknade (Šibenik, Split i Ploče). Vidljivo je da su načelno najveća odstupanja/razlike vezane za visinu naknade kod velikih brodova (brodovi bruto tonaže preko 50.000), odnosno kod brodova za koju se naknada obračunava množenjem fiksnog faktora po jedinici bruto tonaže. Linearno povećanje visine naknade kod velikih brodova primjenjuje se u svim peljarskim područjima osim u dva (Rijeka/Senj, Dubrovnik). Općenito, razlike u visini naknade primjetne su ne samo pri usporedbi između ta dva područja nego i u odnosu na sva druga područja kojima se naknada obračunava množenjem fiksnog faktora po jedinci bruto tonaže. Vidljivo je da su naknade u potpunosti jednake u svim peljarskim područjima za prvih pet razreda veličine brodova (veličina brodova do 5.000 bruto tonaže) dok kod brodova većih bruto tonaža postoji prilično velik nerazmjer u visinama naknade za iste veličine brodova, odnosno za istu pruženu uslugu peljarenja. Općenito, najveća razlika se uviđa kod brodova bruto tonaže od 60.000 do približno 100.000 i to u dva peljarska područja. Vidljivo je značajno odstupanje u načinu određivanja naknada što neminovno određuje i znatna odstupanja u visinama naknada za peljarenje brodova istih ili sličnih veličina. Posebice se ističu naknade na području Dubrovnika koje su i za kategoriju broda do 100.000 bruto tonaže u nekim slučajevima više od 4 puta manja od lučkih područja Šibenika, Splita i Ploča. Intencija novog prijedloga Pravilnika je smanjiti razlike između cijena peljarenja po pojedinim peljarskim područjima, te ujednačiti uslugu peljarenja u svim hrvatskim lukama. Napominjemo da peljarenje u udjelu pojedinih pristojbi i naknada u ukupnom iznosu obveznih lučkih pristojbi i naknada za hrvatske luke iznosi 4 – 6%. Povećanje od 64,45% za peljarsko područje Rijeka / Senj u kategoriji brodova od 100.000 GT posljedica je anomalije u sadašnjoj tarifi koja je ista za sve brodove u rasponu od 70.000 – 100.000 GT i propisana je samo za riječko peljarsko područje. Zbog toga se pri predloženom linearnom povećanju cijena, javlja znatno povećanje za brodove od 100. 000 GT. Što se tiče riječkog prometnog pravca, ako u cijenu obveznih lučkih pristojbi i naknada uključimo i cijenu prekrcaja tereta teško je izvući zaključak da će povećanje cijena peljarenja ugroziti prometni pravac. Npr. brod za prijevoz rasutog terete od 40.000 GT sa 80.000 tona tereta, ako uzmemo cijenu prekrcaja od 6 EUR/tona, te ostale lučke pristojbe i naknade, cijena dolaska i prekrcaja broda u luci Rijeka iznosi 517.000 EUR-a, od čega se 480.000 ili 92,7% odnosi na cijenu prekrcaja, a 37.580 ili 7,3% na lučke naknade. U sklopu lučkih naknada nalazi se i naknada za peljarenje koja iznosi 780 EUR-a ili 2,1% iznosa lučkih pristojbi /naknada. Ako uzmemu u obzir brod za prijevoz kontejnera od 100.000 GT koji prekrcava 1.500 punih I 500 praznih kontejnera, te uzmemo prosječnu cijenu koštanja prekrcaja od 60 EUR/TEU, cijena dolaska i prekrcaja broda u luci Rijeka iznosi 196.268 EUR-a, od čega se 120.000 ili 61,1% odnosi na cijenu prekrcaja, a 76.268 ili 39% na lučke naknade. U sklopu lučkih naknada nalazi se i naknada za peljarenje koja iznosi 1.780 EUR-a ili 4,7% iznosa lučkih pristojbi /naknada. I u ovom, najdrastičnijem primjeru poskupljenja, ukupna cijena peljarenja raste za 700 EUR-a, i teško se može reći da će povećanje od 700 EUR-a, u odnosu na kompletnu cijenu luke od gotovo 200.000 EUR-a, ugroziti riječki prometni pravac. Ako uspoređujemo cijenu peljarenja sa ostalim konkurentskim lukama sjevernog Jadrana, moramo istaći da je naknada za peljarenje u peljarskom području Rijeka / Senj, niža u svim tarifnim razredima od Trsta i Venecije kao i od hrvatskih luka Splita i Ploča. Ako uspoređujemo cijene sa Koprom, Rijeka ima niže cijene za sve brodove ispoda 50.000 GT, što je na godišnjoj razini 78,4% svih brodova koji uplovljavaju u luku Rijeku. Treba napomenuti da srednja veličina broda koja uplovljava u Rijeku iznosi 26.000 GT. Ističemo da je u obračunu prekovremenog rada luka Kopar nepovoljnija od Rijeke, a da su popusti koje ima luka Kopar za kontejnerske brodove manji i da ih je teže ostvariti. Usporedbom sadašnjih i predloženih naknada za peljarenje za sve brodove koji su u 2023. godini uplovili na terminal Brajdicu, dolazimo do povećanja od 11%.
10 ŽARKO ACINGER  , PRILOG 8.Visina naknada za usluge lučkog i obalnog peljarenja Uvidom u Nacrt prijedloga Pravilnika o pomorskom peljarenju uočili smo da visina naknada za usluge lučkog peljarenja ne uzima u obzir postojeće brodove prisutne u direktnim preko-oceanskim servisima. Naime, još od 2013. godine riječku luku i kontejnerski terminal kojim upravljaju Jadranska vrata d.d., tiču brodovi čija je bruto tonaža veća od 100.000 BT, a tijekom posljednjih nekoliko godina u redovitom su servisu i brodovi čija bruto tonaža premašuje 150.000 BT. Brodovi u preko-oceanskim servisima su ključni za održanje direktnih trgovačkih ruta i time predstavljaju bit međunarodne trgovine i temelj konkurentnosti pomorske luke odnosno pomorskog kontejnerskog terminala – u ovom slučaju Rijeke i riječkog prometnog koridora. Umjesto da se stimulira prihvat ovakvih vrsta brodova, predloženim se sustavom kategorija brodova i pripadajućom naknadom za lučko peljarenje, brodovi u direktnim preko-oceanskim servisima penaliziraju izrazito visokim naknadama za peljarenje. Tako strukturirane naknade nisu prihvatljive i potrebno ih je redefinirati na način da se raspon kategorija plovnih objekata izradi na način koji bi uključivao sve veličine brodova koji pristaju u riječkoj luci pa i one preko 150.000 BT. Primjenom predloženog pravilnika odnosno visine naknada za usluge lučkog peljarenja došlo bi do velikog povećanja troška peljarenja prilikom ticanja kontejnerskih brodova „matica“ što smatramo neprihvatljivim zbog negativnog utjecaja na tržišnu poziciju kontejnerskog terminala i riječkog prometnog pravca u cjelini. Žarko Acinger direktor prodaje Jadranska Vrata d.d. Nije prihvaćen Visina naknada za peljarenje uključuje i brodove veće od 150.000 GT. Ako uzmemu u obzir brod za prijevoz kontejnera od 100.000 GT koji prekrcava 1.500 punih I 500 praznih kontejnera, te uzmemo prosječnu cijenu koštanja prekrcaja od 60 EUR/TEU, cijena dolaska i prekrcaja broda u luci Rijeka iznosi 196.268 EUR-a, od čega se 120.000 ili 61,1% odnosi na cijenu prekrcaja, a 76.268 ili 39% na lučke naknade. U sklopu lučkih naknada nalazi se i naknada za peljarenje koja iznosi 1.780 EUR-a ili 4,7% iznosa lučkih pristojbi /naknada. I u ovom, najdrastičnijem primjeru poskupljenja, ukupna cijena peljarenja raste za 700 EUR-a, i teško se može reći da će povećanje od 700 EUR-a, u odnosu na kompletnu cijenu luke od gotovo 200.000 EUR-a , ugroziti riječki prometni pravac. Povećanje naknada za peljarenje za brod veličine 150.000 GT iznosi 1,37%.