Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRAVILNIK, Popis obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta | U nastavku iznosimo prijedlog našega člana iz Sektora za turizam. Predlaže se kod Popisa obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta te Resursno atrakcijskih osnova pod "Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)" dodati i "Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)". | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Dodat će se u popis dodatnih pokazatelja. |
| 2 | ANTE KUKAVICA | III. ODABIR METODOLOGIJE PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA, Članak 6. | Mislim da je važno kod mjerenja prihvatnog kapaciteta pronaći način kako evidentirati sve one koji svoje prostore iznajmljuju turistima i odlaze u druga mjesta. Primjer Splićana koji mahom sele preko ljeta u zagoru a prijavljeni su u Splitu. Kao što se evidentiraju turisti u e visitoru tako bi trebalo evidentirati i ostale migracije preko ljeta da bi imali prave podatke | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Prihvatni kapacitet se izračunava radi utvrđivanja razine dostignutog prihvatnog kapaciteta, a koji pokazuje razliku između stanja i postavljenih standarda te intervalnu procjenu broja posjetitelja koji su prihvatljivi na promatranom području. Metodologija uključuje i ankete stanovnika kao i ankete turista o zadovoljstvu destinacijom glede buke, gužve i sl., a istovremeno i podatke o potrošnji npr. vode, struje i dr. i koji ovise o broju ljudi na području obuhvata neovisno je li iste koriste turisti ili stanovnici. |
| 3 | IVAN TOŠIĆ | PRAVILNIK, Popis obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta | ''Popis obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta Institucionalni i strateški okvir Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika'' Zakonom o turizmu predviđeno je smanjenje stope poreza na dobit do čak 100% za nove ekonomske djelatnosti u koje spadaju hoteli i kampovi. Treba pojasniti na koji način novi hoteli i kampovi u stranom vlasništvu i oslobođeni od poreza na dobit povećavaju blagostanje stanovnika. Stanovnici Istre i Dalmacije u potpunosti egzistiraju na turizmu, i to zahvaljujući apartmanima i ugostiteljskim objektima, koji zadržavaju i troše novac u lokalnoj sredini, pa na taj način indirektno od turizma žive i mehaničari, limari, vulkanizeri, vodoinstalateri, prodavači na tržnici, mesnice, frizerski saloni, pekare i drugi. Što se tiče opterećenja komunalne infrastrukure, za sve objekte koji su dobili uporabnu dozvolu plaćeni su komunalni doprinosi te je za iste predviđeno cjelogodišnje korištenje, pa nije jasno kako ti isti objekti opterećuju infrastrukturu ako se koriste samo dio godine. Vezano za parking, u centru Zadra imamo primjer gdje je otvoren novi hotel A'mare kapaciteta od 250 gostiju bez parkirališta, pa se gosti parkiraju u dvorišta okolnih stambenih zgrada. https://zadarskilist.novilist.hr/zadar-zupanija/zadar/ispred-hotela-amare-postavljeni-stupici-ostaju-bez-parkinga-za-goste/ Što se tiče očuvanja prostora, u Povljani na otoku Pagu imamo primjer novoizgrađenog ''kampa'', a zapravo se radi o 230 mobilnih kućica koje su u naravi apartmani, pa su kampovi zapravo postali ''paravan'' za apartmane. Na sljedećem linku su vidljive fotografije potpune devastacije prirodnog krajobraza i fotografije prostora prije zahvata: https://www.morski.hr/kronologija-devastacije-kako-je-na-otoku-pagu-u-potpunosti-pocupana-jedinstvena-suma/ Jedini alat koji može u cijelosti kontrolirati stanje u prostoru i opterećenost infrastrukture su PROSTORNI PLANOVI. Tu se jasno mogu propisati dimenzije građevine, oblik, boja, zelene površine, kapacitet. Ukoliko se radi o stambenim jedinicama u privatnom vlasništvu, onda se ne može zakonski određivati hoće li se u toj stambenoj jedinici boraviti po 1 dan, tjedan dana, mjesec dana ili godinu dana jer to postaje totalitarizam. Dakle, očito je da se ovdje radi o zakonu i podzakonskim aktima koji idu korist velikih hotelskih lanaca, a na štetu lokalnog stanovništva kojem prihod od apartmana služi kao dodatak kućnom budžetu koji im osigurava egzistenciju. Favoriziranje hotela i kampova, a na štetu apartmana i ugostiteljskih objekata, zapravo predstavlja snažnu antidemografsku mjeru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predmet ovoga Pravilnika je metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta, a ne izrada prostornih planova. Prihvatni kapacitet se izračunava radi utvrđivanja razine dostignutog prihvatnog kapaciteta i pokazuje razliku između stanja i postavljenih standarda te intervalnu procjenu broja posjetitelja koji su prihvatljivi na promatranom području. Ujedno napominjemo da, sukladno Zakonu o turizmu, izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje. |
| 4 | KLARA TROŠT LESIĆ | IV. UTVRĐIVANJE RAZINE NOSIVOSTI DESTINACIJE, Članak 9. | ČLANAK 9.STAVKA 6. U svrhu osiguravanja dosljednosti, potencijalne usporedivosti i visoke kvalitete podataka prikupljenih u okviru analize stanja destinacije, smatram da je potrebno dodatno operacionalizirati pokazatelje iz stavke 3. članka 9., navedeni u Prilogu I. ovog Pravilnika. Smatram da je u smjernicama i uputama o načinu prikupljanja i obrade podataka potrebno definirati sljedeće korake: 1. Operacionalizacija pokazatelja: Za obavezne i dodatne pokazatelje potrebno je precizno definirati oblik pitanja koje će biti korišteno u primarnim istraživanjima. Time će se osigurati da sve turističke zajednice koriste istovjetna pitanja, čime će se povećati pouzdanost i usporedivost podataka na nacionalnoj razini. Na primjer, ako se analiziraju stavovi stanovnika o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja, nužno je unaprijed definirati standardizirane skale (npr. Likertove skale) i precizne formulacije pitanja koje ispituju sve stavove. 2. Prijevod pitanja na strane jezike: S obzirom na međunarodnu prirodu turizma, potrebno je osigurati kvalitetne prijevode standardiziranih pitanja na ključne strane jezike, uključujući engleski, njemački i talijanski. Time će se osigurati dosljednost u prikupljanju podataka od međunarodnih posjetitelja, čime se izbjegavaju potencijalne jezične barijere i osigurava točnost podataka. 3. Definiranje reprezentativnog uzorka: Za potrebe prikupljanja podataka potrebno je definirati metodologiju odabira reprezentativnog uzorka, odnosno formulu za izračun veličine uzorka. Nadalje, to uključuje definiranje savjeta za segmentaciju uzorka (npr. prema zemlji porijekla, vrsti smještaja, trajanju boravka) te osiguravanje da uzorak obuhvaća dovoljnu veličinu kako bi rezultati bili statistički pouzdani i primjenjivi na cijelu populaciju posjetitelja. 4. Metodologija obrade podataka Smatram da je u uputama za provedbu potrebno definirati i metodologiju obrade podataka koja će omogućiti djelatnicima turističkih zajednica pripremu podataka (kodiranje odgovora ovisno o obliku pitanja) koji će se nakon toga obraditi odgovarajućim statističkim metodama uz pomoć softwerskih paketa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Smjernice i upute o načinu prikupljanja, izvoru i načinu izračuna podataka i pokazatelja propisanih ovim Pravilnikom objavit će se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za turizam. |
| 5 | KLARA TROŠT LESIĆ | II. DEFINIRANJE PODRUČJA OBUHVATA I ZONIRANJE, Članak 3. | ČLANAK 3., STAVKA 2 U tekstu Pravilnika istaknuto je da će se prilikom izrade izračuna prihvatnih kapaciteta uvažavati načela ekonomičnosti i učinkovitosti, što je svakako važno za osiguranje održivosti destinacije. Međutim, smatram da je nužno dodatno proširiti ovaj pristup kako bi se u obzir uzeli i drugi ključni faktori koji imaju presudan utjecaj na dugoročnu održivost i kvalitetu života u destinaciji, tim više što se u članku 6., stavka 3., članku 7., stavka 3., članku 8. stavka 3. navodi da je cilj sprječavanje neželjenih posljedica za okoliš i poboljšanje kvalitete života. Slijedom navedenoga molim da se uzme u razmatranje mogućnost dodavanja dva načela: 1. Načelo kulturne osjetljivost (pri izračunu prihvatnih kapaciteta potrebno je uzeti u obzir i zaštitu lokalnog kulturnog identiteta, običaja i tradicija) i 2. Načelo zaštite okoliša (okolišni aspekti su ključni za održavanje prirodnih resursa na kojima se turizam temelji). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Područje obuhvata za izračun prihvatnog kapaciteta definirano je člankom 23. stavkom 3. Zakona o turizmu. |
| 6 | KREŠIMIR PIVČEVIĆ | PRAVILNIK | Pozdrav, dovoljno je pročitati sljedeći tekst iz Slobodne Dalmacije ako imate volje i interesa za rješavanje ovog iznimno gorućeg problema ili možda ne ako imate neke druge interese a što će vrijeme uskoro pokazati, poveznica je: https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/s-mora-i-kraja/poznati-strucnjak-za-turizam-detaljno-objasnio-sve-u-vezi-s-novim-zakonom-koji-je-uznemirio-vlasnike-apartmana-1413667 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog i tema priloženog članka nije predmet ovoga Pravilnika već Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te Zakona o turizmu. |
| 7 | LUKA SABO | PRAVILNIK | Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije: Uvidom u sadržaj Nacrta pravilnika izričito predlažemo produžetak roka prilagodbe Zakonu o turizmu jer za provedbu svih Zakonom predviđenih složenih procesa preostalo vrijeme prilagodbe, a to je do kraja godine, neće biti dovoljno. Predlažemo produžetak roka prilagodbe za minimalno 7 mjeseci jer je upravo toliko vremena proteklo od stupanja Zakona na snagu do pojave Nacrta pravilnika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Rok je propisan Zakonom o turizmu te ga nije moguće mijenjati odredbama podzakonskog propisa. |
| 8 | MIRKO JURKO | PRAVILNIK | Jedno veliko ništa, po običaju. "Ovlasti" koje se daju TZ su prostor za manipulaciju. Država mora na temelju relevantnih podataka odrediti kvantitativne veličine pojedinih resursa jedinica u turističkoj ponudi. Pod relevantnim se misli na stvarne pokazatelje a ne na izmišljene statističke floskule. Ne govori se o destinacijama koje sada ne mogu pratiti pojam održivog turizma jer su prekapacitirane i što s njima. Što sa sredinama u kojima infrastruktura nije razvijena, nema cesta, brzog interneta itd. Što s već postojećim stambenim jedinicam u stambenim blokovima koji se izdaju kao apartmani, dali se na njih ne odnose ovi planovi i prijedlozi... Uglavnom puno je tu stvari koje nisu precizno definirane a bez toga sve ovo neće dovesti do boljeg stanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Analizom razine nosivosti destinacije (utvrđivanje uskih grla i ograničenja turističkog razvoja destinacije) sagledavaju se različiti utjecaji turizma na destinaciju za minimalno 5 prethodnih godina. Temeljem prikupljenih podataka i provedene analize izračunavaju se pokazatelji utjecaja zasebno za svaku analiziranu godinu i svako analizirano područje te se uspostavljaju standardi pojedinih pokazatelja koji označavaju prihvatljivu granicu utjecaja turizma u odnosu na zakonski okvir, strateška razvojna usmjerenja destinacije, usklađenu viziju/ciljeve/očekivanja/potrebe destinacijskih dionika turističkog razvoja te relevantne znanstvene spoznaje. Temeljem tako prikupljenih podataka utvrđivat će se razina prihvatnog kapaciteta pojedine destinacije, a koja je podloga za donošenje Planova upravljanja destinacijom. Temeljem Plana upravljanja destinacijom i sukladno Zakonu o turizmu turističke zajednice će provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma, a predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donositi odluke o upravljanju održivim razvojem turizma. Smjernice i upute o načinu prikupljanja, izvoru i načinu izračuna podataka i pokazatelja propisanih ovim Pravilnikom objavit će se na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za turizam. |
| 9 | STEVO ŽUFIĆ | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Ministarstvo turizma je u e-savjetovanju predložilo osnivanje radne skupine za metodologiju izračuna prihvatnih kapaciteta. Nisu poznati kriteriji osnivanja radne skupine pa je nepoznato zbog čega je radna skupina upravo takva kakvu je ministarstvo predložilo. Također u e-savjetovanju je već i nacrt Pravilnika o metodologiji izrade prihvatnih kapaciteta pa nije logično da se imenuje radna skupina koja treba pripremiti taj nacrt kada je i nacrt i radna skupina u e savjetovanju u isto vrijeme. Mislimo, uz ostalo, da je radna skupina nepotpuna i ne odražava potrebu da se u nju uključe područja i institucije koje imaju razvijen turizam. Npr. u Radnoj skupini je iz Istarske županije samo jedan predstavnik od njih tridesetak u radnoj skupini. Takva radna skupina bi trebala utvrditi metodologiju za izračun prihvatnih kapaciteta u Istarskoj županiji a u radnoj skupini gotovo da nema članova sa tog područja. Isto se odnosi i na druge županije. Da podsjetimo iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku od 29.2.2024. za 2023.g.: U Istarskoj županiji ostvareno je najviše turističkih dolazaka i noćenja u 2023., i to 4,8 milijuna dolazaka (što čini 24,8% od ukupno ostvarenih dolazaka) i 28,1 milijun noćenja (što čini 30,4% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju cijele Republike Hrvatske). I U Istri postoji Sveučilište „Juraj Dobrila“ Pula i Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, postoje i gospodarska komora, obrtničke komore sa cehovima i udrugama ugostitelja, iznajmljivača, turističkih agencija, organizatora izleta, sportskih usluga, prijevoznika i brodara u turizmu i sl. Ne vjerujem da se takva pitanja kao što je utvrđivanje prihvatnog kapaciteta može definirati bez decentraliziranog pristupa u kojem će ključni biti građani područja o kojima se radi, njihova lokalna samouprava i posebno malo gospodarstvo, obiteljski turizam, OPG-i i njihove asocijacije. U radnoj skupini uopće ne vide predstavnici lokalne samouprave koji su legitimni predstavnici svih građana i bez njih nije moguće utvrditi prihvatni kapacitet i na njihovom području bez njih nije moguće utvrditi bilo kakve restrikcije. U radnoj skupini nema ni obiteljskog smještaja (privatnih iznajmljivača) o kojem se u najvećoj mjeri govori kada se govori o overturizmu, a ne vide se ni predstavnici malog turističkog gospodarstva (ugostitelji, agencije, prijevoznici, organizatori izleta, sporta u turizmu, trgovine, zabave, taxia, servisa koji su vezani za turizam, svih mogućih usluga u turizmu, OPG-a koji proizvode za turizam i vezani su sa turizmom i sl.). Nema ni predstavnika gospodarske i obrtničke komore. Smatram da predložena radna skupina nije reprezentativna i ne može predstavljati radnu skupinu koja treba utvrditi metodologiju za izračun prihvatnih kapaciteta u turizmu. Predlažem da se Radna skupina imenuje u dva koraka: 1. Prvi korak koji će utvrditi kriterije koje radna skupina prilikom imenovanja treba zadovoljiti a koji će uvažiti prethodno izražene i slične primjedbe 2. Drugi korak je imenovanje Radne skupine sa imenovanim osobama koje su sa dovoljno znanja i stručnosti i koje zastupaju pojedine institucije ali i interesne skupine (ne mogu svi razgovarati o obiteljskom turizmu a da se predstavnici obiteljskog turizma ne uključe u raspravu). Uz svaku predloženu osobu treba biti naveden kratak životopis sa naznakom kvalifikacija i stručnosti navedene osobe, te radnog i drugog iskustva i navođenje kako će navedena osoba doprinijeti utvrđivanju metodologije izračuna prihvatnih kapaciteta. Kako je to radna skupina koja će nešto raditi a to su određene aktivnost koje će doprinijeti i definirati utvrđivanje metodologije izračuna prihvatnih kapaciteta, treba navesti za koje aktivnosti je određena članica ili član Radne skupine odgovorna ili odgovoran i u kojim će aktivnostima učestvovati (radno a ne simbolično). 3. Također treba predvidjeti imenovanje radnih skupina na nivou svih turističkih destinacija koje će surađivati sa radnom skupinom na državnom nivou. Smatram da je utvrđivanje prihvatnih kapaciteta pojedine turističke destinacije izuzetno osjetljivo pitanje i nije prihvatljivo da se donesu neki dokumenti na brzinu i preko koljena prije nego se izvrše sve potrebne analize, ispitivanja na terenu i prije nego se donesu zaključci koji se na neki način moraju usuglasiti sa lokalnom sredinom. To je ozbiljna strukturna reforma koja zadire u cijeli sustav, razne propise i ima značajne ekonomske, socijalne, pravne, urbanističke i svake druge utjecaje. A i negativne posljedice mogu biti velike ako se krivo bude radilo. Turizam je i novac koji je potreban za egzistenciju stanovništva, javne i sve druge potrebe i donijeti odluke da se negdje zaustavi daljnji razvoj turizma zbog prihvatnih kapaciteta može značiti i manji dotok novca i određen utjecaj na pad životnog standarda stanovništva i pad javnog i društvenog standarda koji se u velikoj mjeri zasniva na novcu koji kreira turizam. Tužna sudbina poljoprivrede i industrije, a na obali brodogradnje u Hrvatskoj je poznata pa nema potrebe o tome sada govoriti ali ako se negdje turizam bude zaustavio u daljnjem razvoju pitanje je šta će se tim ljudima ponuditi kao područje za ostvarenje njihove pojedinačne egzistencije ali i javnog i društvenog standarda. Poljoprivreda to nije, brodogradnja je uništena, industrije uglavnom nema zbog globalizacije i loše provedene privatizacije, ribarstvo nije jer ni ribe više nema i slično. Sa turizmom treba jako oprezno i osmišljeno jer turizam je egzistencija za cijeli Jadran i dobar dio Hrvatske. Mislim da se tim pitanjima (ne samo ovoj radnoj skupini već svim nacrtima pravilnika koji su u e-savjetovanju i svim radnim skupinama) treba osmišljeno, transparentno i demokratski pristupiti kako bi mogli definirati prihvatljive kapacitete. To treba biti bazirano na znanstvenim istraživanjima, potrebnim analizama, podacima i argumentima, testiranjima na terenu, potrebnim javnim raspravama i suglasnostima u lokalnim sredinama i to u jednom duljem roku, npr. u slijedećih 10-tak godina. To je ozbiljna strukturna reforma koja zadire u razne interese, propise, strategije razvoja , prostorne planove i slično. Ako se ne bude ozbiljno radilo sve bi mogla biti velika improvizacija sa velikim greškama i sa više štete nego koristi u svakom smislu riječi (ne samo ekonomski već i društveno, politički, socijalno i sl.). Predlažem da se ponovno razmisli kako jednu tako ozbiljnu gospodarsku i svaku drugu reformu provesti na kvalitetan način da od toga budu koristi a ne moguće velike nesuglasice na svim nivoima i štete koje mogu nastati ako se ne bude radilo kako treba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13, 85/15 I 69/22) pri donošenju zakona i podzakonski propisa tijela državne uprave dužna su provoditi savjetovanje s javnošću preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja. Stručni nositelj izrade propisa je imenovao radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika prije početka izrade ovoga pravilnika te je u rad Radne skupine uključio predstavnike svih ključnih dionika, kako turističkih zajednica, Hrvatske turističke zajednice, tako i predstavnika znanstvene i akademske zajednice te tijela državne uprave i drugih. Nadalje, Zakonom o turizmu propisano je da izračun prihvatnog kapaciteta destinacije obvezno izrađuje turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema indeksu turističke razvijenosti razvrstana u kategoriju I i II. Te izračun prihvatnog kapaciteta služi kao podloga za izradu plana upravljanja destinacijom koji je planski dokument za razvoj održive destinacije. |
| 10 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | PRAVILNIK, Popis obveznih pokazatelja prihvatnog kapaciteta | - U kategoriji „Smještajni kapaciteti“ – uvesti novi pokazatelj za nekomercijalni smještaj pod nazivom „Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika“ - U kategoriji „Prostor“ kod pokazatelja „Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene“ i „Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja“ – svakako uvrstiti i površine stambene namjene (u slučaju da ih pojam „mješovite namjene“ ne obuhvaća. Naime izgradnja smještajnih kapaciteta za turizam se gotovo isključivo u zadnjih 20 godina dešava sa zonama stambene namjene. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Pokazatelj “Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika“ dodat će se u popis dodatnih pokazatelja. Mješovita namjena uključuje i stambenu namjenu. |
| 11 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | IV. UTVRĐIVANJE RAZINE NOSIVOSTI DESTINACIJE, Članak 13. | Nadopuniti članak 13. Zaključci i preporuke na način da se uvede eksplicitna obveza da se adresira što i kako dalje sa smještajnim kapacitetima kako komercijalnim tako i nekomercijalnim. Odnosno da moraju usvojiti jasan plan što od smještaj žele, što ne žele, čega više, manje itd. Naime prema našem viđenju zbog strukture smještajnih kapaciteta (komercijalnih i nekomercijalnih) se i krenulo u ove procese i to je ključni izazov održivosti našega turizma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. U svim pokazateljima kod izračuna, uzet će se u obzir i nekomercijalni smještaj te će se kroz zaključke adresirati daljnji koraci s obzirom na rezultate izračuna. Ujedno, sukladno odredbama Zakona o turizmu izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje, pa tako i planiranje izgradnje smještajnih kapaciteta (komercijalnih i nekomercijalnih). |
| 12 | VLADIMIRA MASCARELL | PRAVILNIK | Nakon što se po ovom pravilniku izračuna kapacitet koji je plan dalje? Što ako izračun kaže da ''destinacija'' podnosi 50% manje hotelskog smještaja, hoće li ga se onda ukinuti? Što ako ''destinacija'' nikad nije smjela biti ''kruzerska luka'', hoće li se zabraniti pristajanje kruzera? Što ako ''kontejnerski turizam'' ispadne potpuno krivi smjer, pri čemu se misli na kampove kako su ih danas zamislili, u kontejnerskim kućicama ili bačvama? Tko bi trebao odlučiti o smanjenju prekomjernih kapaciteta u ovim turističkim kapacitetima i tko bi nakon toga proveo smanjivanje kapaciteta i kako? Zabranili bi hotelima da koriste pola kapaciteta ili kako je to zamišljeno? Ukinuli bi dozvole kontejnerskim kampovima? Ukinuli bi nove turističke zone, tko bi to trebao napraviti? Ili je ovo zamišljeno samo kao metoda da se ukinu smještaji u domaćinstvima? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predmet Pravilnika je metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta, dok je Zakonom o turizmu propisano da je utvrđena razina prihvatnog kapaciteta pojedine destinacije podloga za donošenje Planova upravljanja destinacijom. Temeljem donesenog Plana upravljanja destinacijom, a sukladno Zakonu o turizmu turističke zajednice će provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma, dok će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donositi odluke o upravljanju održivim razvojem turizma. |
| 13 | ZORAN SAMBOL | PRAVILNIK, IV. UTVRĐIVANJE RAZINE NOSIVOSTI DESTINACIJE | "Razina nosivosti destinacije"... glup naziv jer ljudi koji žive u gradovima i mjestima s ovakvim divljim/masovnim turizmom svoja mjesta ne smatraju destinacijama, a još manje nosivim destinacijama. Vrijeđate građane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Definicija destinacije nije predmet ovoga Pravilnika već je isto definirano Zakonom o turizmu |
| 14 | ŽELJKO MATIĆ | II. DEFINIRANJE PODRUČJA OBUHVATA I ZONIRANJE, Članak 3. | Ovo je nevjerojatno! Turističkim zajednicama se daje izvršna vlast. U mnogim turističkim mjestima, u budućnosti sve više, zahvaljujući Zakonu o turizmu, u turističkim zajednicama većinu glasova imaju vlasnici hotela koji u biti ne živi u tim općinama, gradovima,... I ti ljudi koji tu ne žive, nego imaju primarni cilj stvoriti što veći profit i odnijeti ga iz tog mjesta dobivaju alat za samovladu na određenom području. Turističke zajednice zbog svoje strukture (većinom samo direktor i sezonski radnici) nisu u mogućnosti pripremati i donositi bilo kakve strateške dokumente naročito ne ove koji se tiču svih stanovnika određene destinacije. Ovo je u biti pokušaj nove okupacije Hrvatske i novih pogodovanja nekoliko odabranih tvrtki koje će po kalupu raditi te dokumente za sve turističke zajednice. Lokalna zajednica koja donosi urbanističke i druge planove, upravlja javnim površinama i pomorskim dobrom jedina može donositi i akte iz područja turizma. Određivanje prihvatnog kapaciteta treba odraditi onaj koji ima izborni legitimitet da zastupa interese većine stanovnika a ne netko tko je vlasnik najvećeg hotela u mjestu i vjerojatno nikad i nije bio u tom mjestu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Izračun prihvatnog kapaciteta sastoji se od organizacije, mjerenja, obrade podataka, pokazatelja i opisa izvođenja zaključaka za izračun turističkog prihvatnog kapaciteta na temelju: 1. sagledavanja utjecaja turizma na destinaciju 2. usuglašavanja prihvatljive razine turističke aktivnosti i njezinih promjena 3. praćenje utjecaja turizma na destinaciju. Izračun prihvatnog kapaciteta provodi se kroz sljedeće faze: 1. definiranje i zoniranje područja obuhvata 2. odabir metodologije procjene prihvatnog kapaciteta 3. analize razine nosivosti destinacije 4. procjene dostignute razine prihvatnog kapaciteta 5. analize scenarija 6. donošenje zaključaka i preporuka. Temeljem izračuna prihvatnog kapaciteta izrađuju se planovi upravljanja u čiju izradu je turistička zajednica dužna uključiti JLP(R)S, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu JLP(R)S i RH, udruga, nadležna tijela za prostorno planiranje, zdravstvo i kulturu, kao i druge dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji uključujući i lokalno stanovništvo Plan upravljanja destinacijom donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave na prijedlog turističkog vijeća turističke zajednice, a ne turistička zajednica. Temeljem donesenog Plana upravljanja destinacijom, a sukladno Zakonu o turizmu turističke zajednice će provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma, dok će predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donositi odluke o upravljanju održivim razvojem turizma |