Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 24. U nastavku iznosimo prijedlog Grupacije tržišta kapitala Udruženja banaka i drugih financijskih institucija: Predlaže se izmjena članka 297.a stavak 1. na način da se na kraju doda rečenica tako da konačni prijedlog članka glasi: „Ako društvo dionice koje su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja izravno ne prenese informacije o korporativnim događajima iz članka 1. točke 3. Provedbene uredbe (EU) 2018/1212 dioničarima, obvezno ih je elektronički proslijediti posrednicima kako bi ih oni prenijeli dioničarima. Posrednicima se ne smatraju sudionici Burze/SKDD-a koji imaju za klijente otvorene transakcijske račune ulagatelja.“ Nije prihvaćen Odredbama čl. 297.a u hrvatsko zakonodavstvo su transponirane odredbe relevantnih Direktiva iz područja prava društava. Prijedlog koji se sugerira bio bi protivan Direktivama koje traže da se iste prenose na način kako je u Zakonu o trgovačkim društvima i preneseno.
2 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U nastavku iznosimo prijedloge Grupacije mirovinskih fondova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK: 1. Predlaže se izmjena članka 189. važećega Zakona o trgovačkim društvima na sljedeći način: Članak 189. Zakona o trgovačkim društvima mijenja se na način da se na kraju točke 9. dodaje sljedeća rečenica: „Ako je član društva obvezni mirovinski fond u smislu zakona koji uređuje upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, ili dobrovoljni mirovinski fond u smislu zakona koji uređuje upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao član društva, odnosno osnivač društva upisuje se društvo za upravljanje mirovinskim fondovima, u svoje ime i za račun obveznog, odnosno dobrovoljnog mirovinskog fonda, uz navođenje tvrtke, sjedišta i osobnog identifikacijskog broja društva za upravljanje mirovinskim fondovima te naziva i osobnog identifikacijskog broja obveznog, odnosno dobrovoljnog mirovinskog fonda.“ 2. Također se predlaže izmjena članka 396. važećega Zakona o trgovačkim društvima na sljedeći način: Članak 396. Zakona o trgovačkim društvima mijenja se na način da se na kraju stavka 1. točke 8. dodaje sljedeća rečenica: „Ako je član društva obvezni mirovinski fond u smislu zakona koji uređuje upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, ili dobrovoljni mirovinski fond u smislu zakona koji uređuje upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao član društva, odnosno osnivač društva upisuje se društvo za upravljanje mirovinskim fondovima, u svoje ime i za račun obveznog, odnosno dobrovoljnog mirovinskog fonda, uz navođenje tvrtke, sjedišta i osobnog identifikacijskog broja društva za upravljanje mirovinskim fondovima te naziva i osobnog identifikacijskog broja obveznog, odnosno dobrovoljnog mirovinskog fonda.“ Objašnjenje prijedloga izmjena: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, "Narodne novine" br. 156/23 koji je stupio na snagu 01.01.2024., uvedena je mogućnost da obvezni mirovinski fond izravno stječe udjele u društvu s ograničenom odgovornošću. Navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima uvedena izmijenjen je čl. 125. dotadašnjeg Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, tako da sadašnji čl. 125. st. 1. t. 19. glasi: (1) Imovina mirovinskog fonda, ovisno o kategoriji, može se sastojati isključivo od: 19. nekretnina koje zadovoljavaju sljedeće uvjete: a) smještene su na teritoriju Republike Hrvatske, druge države članice i/ili države članice OECD-a b) radi se o funkcionalnim poslovnim zgradama s ili bez pripadajućeg zemljišta koje nose predvidive i stabilne novčane tokove c) nezavisni vanjski procjenitelj dao je procjenu vrijednosti nekretnine, koja sadržava eventualnu opterećenost hipotekama i izjavu da bi nekretnina mogla u primjereno kratkom roku biti otuđena po procijenjenoj vrijednosti d) mogu se steći izravno ili posredstvom jednog ili više subjekata za posebnu namjenu, koji može biti osnovan kao dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću i ne mora biti uvršten na uređeno tržište niti primljen u trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi, pri čemu se takvo ulaganje u smislu ovoga Zakona smatra izravnim ulaganjem u nekretninu.“ Sukladno navedenom, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima predviđena je mogućnost da mirovinski fond postane vlasnik, odnosno dioničar ili član društva s ograničenom odgovornošću. Istovjetnu odredbu sadrži i Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Zakonom o trgovačkim društvima nije predviđena mogućnost da se kao osnivač odnosno, član društva, upiše društvo za upravljanje mirovinskim fondovima, u svoje ime i za račun pojedinog mirovinskog fonda, čime nije moguće u Sudski registar trgovačkog suda kao vlasnika društva s ograničenom odgovornošću ili dioničkog društva upisati društvo za upravljanje mirovinskim fondovima, u svoje ime i za račun pojedinog mirovinskog fonda. Time nastaje pravna nesigurnost jer u slučaju da mirovinski fond postane član društva takvog subjekta za posebnu namjenu nije moguće putem javnog registra trećima učiniti vidljivim tko je stvarni član društva. Članak 59 st. 1. t. 7. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima određuje: „Mirovinsko društvo dužno je stjecati imovinu za mirovinske fondove isključivo u svoje ime i za račun mirovinskog fonda pohranjujući je kod depozitara, a u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te drugim relevantnim propisima“. Nadalje, čl. 88. Zakona glasi: „Imovina mirovinskog fonda ne pripada mirovinskom društvu niti je dio njegove imovine, njegove likvidacijske ili stečajne mase, niti može biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema mirovinskom društvu. Imovina mirovinskog fonda drži se i vodi odvojeno od imovine mirovinskog društva.“ Istovjetne odredbe sadrži i Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Kako bi se omogućilo da se, sukladno citiranim zakonskim odredbama, mirovinski fond upiše kao osnivač odnosno član društva iz čl. 125. st. 1. t. 19. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, a u skladu s novom mogućnošću ulaganja u subjekte za posebnu namjenu od strane obveznog, odnosno dobrovoljnog mirovinsko fonda, molimo da se uvaže zahtjevi za izmjene navedenih članaka Zakona o trgovačkim društvima. Navedenim bi se omogućilo upisivanje stvarnog vlasnika u sudskom registru te izbjegla nesigurnost u pravnom prometu, osobito s obzirom na to da treće osobe postupaju s povjerenjem da javne knjige istinito prikazuju stvarno stanje, u skladu s načelom istinitosti i načelom povjerenja. Nije prihvaćen Slučaj kad društvo za upravljanje mirovinskim fondovima drži dionice ili poslovne udjele u društvu za mirovinski fond samo je jedan od slučajeva kada se u pravnom poretku dionice odnosno poslovni udjeli drže za račun drugoga (pri čemu fond niti nema pravnu osobnost). Zakon o trgovačkim društvima (dalje u tekstu: ZTD) kao opći propis koji uređuje ovu materiju ne može parcijalno uređivati ovo pitanje, tako da ovom pitanju nije mjesto u ZTD-u. Kada je imovina Fondova u pitanju pravna sigurnost ostvaruje se upravo pravilima koja u tom pogledu postavljaju odredbe zakona kojima se oni uređuju.
3 UDRUGA MALIH DIONIČARA „PEVEX" D.D. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 14. Čime je osigurano izvršenje odredbe čl. 274. st. 7. (g)? Zašto su stavci ovog članka označeni slovima, dok se u tekstu (i u drugim člancima) na njih referira brojevima? Prihvaćen Ispravljena je omaška u pisanju broja stavaka.
4 KATARINA MINDOLJEVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 14. Ovakvo uređenje je dobro i optimalno jer pruža društvima mogućnost odabira, u najboljem interesu njihovih dioničara, načina održavanja skupštine prema vlastitim potrebama i mogućnostima ali i, što je jednako važno, prema dostupnosti adekvatnih pružatelja usluga koja je u ovom trenutku izuzetno limitirana. Mnoga društva se u organizaciji skupštine koja se održava putem elektroničke komunikacije moraju osloniti na dobavljače tehnologije za upravljanje daljinskim sudjelovanjem. Prilikom odabira usluge pružatelja te usluge, važno je da takav pružatelj usluge ima odgovarajuću profesionalnost, digitalni sigurnosni kapacitet za podršku vođenja transparentnih sastanaka dioničara, te implementirane tehničke i organizacijske sigurnosne mjere za svaku operaciju obrade koja se provodi unutar te usluge, a posebno kad su u pitanju osobni podaci koji zahtijevaju strože sigurnosne mjere. Takvi procesi trebaju omogućiti provjeru identiteta dioničara putem sigurne autentifikacije sudionika i osigurati jednako sudjelovanje, kao i povjerljivost i sigurnost glasova danih prije sastanka te promptno se nositi s tehnološkim poremećajima koji mogu ometati virtualni pristup sastancima. Prihvaćen Prihvaća se
5 KATARINA MINDOLJEVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 6. Alineje 1-9 ovog stavka temelje se na postojanju nekog vida ekonomskog interesa koje navedene osobe mogu imati ili imaju s društvom, radi čega se može opravdano presumirati da te osobe nisu neovisne. U odnosu na kriterij iz alineje 10 ne postoji jasan temelj za presumpciju da se protekom mandata u trajanju od 12 godina osoba ne može smatrati nevisnom. Određeno trajanje mandata može ali ne mora imati utjecaj na neovisnost člana. Kriterij neovisnosti treba vezati na sadržaj, a ne na formu. Određivanje da li trajanje mandata utječe na neovisnost njegovog člana trebalo bi prvenstveno biti pitanje o kojem odlučuje sam nadzorni odbor. Takvo određenje je u skladu s preporukom EU (2005/162/EC, točka 18) i mnogih primjera nacionalnih uređenja ovog pitanja. U tom smislu, predlaže se da se alineje 10 i 11 spoje u jednu alineju na način da ona glasi: „ - ako na temelju proteka više od 12 godina članstva u nadzornom odboru društva ili nadzornom odnosno upravnom odboru s njime povezanog društva, na temelju drugog odnosa i okolnosti koje postoje u vezi s društvom ili s povezanim društvom, nadzorni odbor utvrdi da postoji opravdana sumnja da član nije neovisan.“ Nije prihvaćen Riječ je o kriteriju koji je već više godina predviđen Kodeksom korporativnog upravljanja, a za kreditne institucije i propisima iz područja bankarskog prava.
6 ZAGREBAČKA BURZA D.D. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 32. U odnosu na obvezu ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u upravljačkim organima društva propisane su dvije nove prekršajne odredbe, međutim, iste su samo uključene u postojeći čl. 630. st. 1. ZTD-a, s propisanom najvišom kaznom za društvo do 6.630,00 eur. Novčane kazne ni do sada nisu adekvatno utjecale na motiviranje društava da implementiraju propisane kvote. Slijedom navedenog, mišljenja smo da trenutno propisana novčana kazna od 6.630,00 eur neće u dovoljnoj mjeri utjecati na implementaciju novopropisanih kvota za ravnomjernu zastupljenost spolova te da bi ista trebala biti propisana u višem iznosu. Prihvaćen Najviši iznos novčane kazne povisuje se za 50% - sa trenutnog važećeg iznosa od 6.630,00 na 10.000,00 eura. Ipak, važno je istaknuti kako je ključna sankcija sadržana u odredbi čl. 358. Zakona o trgovačkim društvima. Izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora je ništetan ako je protivan odredbama zakona ili statuta.
7 ZAGREBAČKA BURZA D.D. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 14. Ukoliko je intencija zakonodavca omogućiti održavanje glavnih skupština uvrštenih društava upotrebom elektroničke komunikacije, mišljenja smo da je takvu obvezu potrebno primarno propisati Zakonom, uz eventualnu mogućnost da se detalji oko samog održavanja skupštine na taj način propišu statutom društva (ili poslovnikom o radu glavne skupštine), ako zakonodavac procijeni da za više detalja zakonski tekst nije adekvatno mjesto. Naime, mišljenja smo da nije dovoljno Zakonom samo predvidjeti mogućnost da se na takvu glavnu skupštinu društva odluče ako isto predvide i raspišu statutom društva. Time formalno obveza provođenja glavne skupštine na jedan od predviđenih načina ne postoji te i dalje društva mogu odlučiti nastaviti provoditi glavne skupštine kao i do sada, isključivo uživo. Dodatno, smatramo da je nužno da se obveza propiše izravno Zakonom, a ne naknadno kroz Pravila Burze ili izmjenom Kodeksa korporativnog upravljanja za određene segmente tržišta, jer se time preporuka OECD-a ostavlja Burzi da je formalizira, namečući Pravilima Burze obveze koje su strože od samog Zakona, što ne smatramo adekvatnim kanalom za ispunjavanje preporuka OECD-a. Burzino razumijevanje prijedloga ove odredbe je da elektronička komunikacija obuhvaća sva tri načina propisana odredbama stavaka 3. (hibridna), 4. (virtualna) i 5. (dopisno glasovanje). U tom smislu, Zakonom bi bilo potrebno propisati obvezu da uvrštena društva moraju osigurati sva ili neke od predviđenih načina sudjelovanja u radu glavne skupštine putem elektroničke komunikacije. Na taj će se način uvrštenim društvima ipak osigurati određena sloboda da, u okviru ovlasti koje su im dopuštene Zakonom, samostalno odaberu model koji po njihovoj procjeni najbolje odgovara njihovoj veličini i strukturi dioničara, a preporuka OECD-a će biti nedvosmisleno formalizirana kroz adekvatan propis. Prijedlog odredbe – iza stavka 5. dodati novi stavak 6. koji glasi: „Društva čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu obvezna su omogućiti ostvarivanje prava glasa na glavnim skupštinama elektroničkom komunikacijom na barem jedan od ili kombinacijom načina sukladno odredbama stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka Zakona. Predmetna društva obvezna su statutom predvidjeti primjerene mjere na koji način i kako će dioničari ostvarivati pravo glasa upotrebom elektroničke komunikacije, ovisno o modelu provođenja glavne skupštine putem elektroničke komunikacije koji odluče primijeniti.“ Nije prihvaćen Nametanje obveze bilo kojeg oblika elektroničkog sudjelovanja krši poduzetničku slobodu. Bilo koji oblik elektroničke komunikacije dioničara na glavnoj skupštini društva je (i) povezan s dodatnim troškovima koji se nameću društvu, a koji su potrebni da bi se ostvarilo elektroničko sudjelovanje na siguran način i (ii) povezan s visokim rizicima od mogućih zloupotreba elektroničkih komunikacija pa i blokade rada glavne skupštine. Ako dioničari žele da društvo preuzme te rizike i bude izloženo tim troškovima, mogu o tome donijeti odluku i ugraditi takvo rješenje u statut društva.