Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Uredbu o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu darovanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE IV. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINE U KORIST ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 17. Poštovani/a, u Centru za mirovne studije pozdravljamo inicijativu središnje države da nekretnine u vlasništvu daruje jedinicama lokalne samouprave i organizacijama civilnog društva. Međutim, smatramo kako su kriteriji nepotrebno previsoko postavljeni. Prije svega, ograničavanje darovanja nekretnina u drž. vlasništvu na organizacije civilnog društva aktivne isključivo na nacionalnoj razini nikako nije razmjerno cilju Uredbe navedenom u čl. 1: "poticanje gospodarskog napretka, socijalne dobrobiti građana i ujednačavanje gospodarskog i demografskog razvitka svih krajeva Republike Hrvatske." Dapače, učinak je poprilično suprotan jer se favoriziraju veće organizacije, čija sjedišta su uglavnom u Zagrebu. Da je tome tako u prilog govori i kriterij od 20 godina "radnog staža" organizacije, koji je zaista nepotrebno visok i kojeg u ovom momentu može ispoštovati vrlo mali krug organizacija. Dodatno, dvoje zaposlenih je također značajno opterećenje na organizacije koje ne govori dovoljno o sposobnosti organizacije primateljice darovane nekretnine za njeno upravljanje. Isključivo materijalni (financijski) kriterij je nedostatan za procjenu te bi relevantniji kriterij bio godišnji programski izvještaj o radu iz kojeg darovatelj može ocijeniti radi li organizacija zaista na ostvarenju misije i vizije. Podsjećamo, mnoge organizacije svoje aktivnosti usmjerene na ostvarenje misije i vizije temelje na volonterskom radu te je nekorektno ih isključiti iz mogućnosti primanja darovane nekretnine u kojoj bi upravo mogle provoditi daljnje aktivnosti za zajednicu. U nadi da ćete razmotriti naše sugestije i izmijeniti kriterije za darovanje nekretnina organizacijama civilnog društva, srdačno vas pozdravljamo. Nije prihvaćen Navedena odredba članka 17. stavka 1. Prijedloga uredbe usklađena je s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) kojom su propisani uvjeti koje organizacije civilnog društva moraju ispunjavati da bi se u njihovu korist mogla darovati nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, a budući da podzakonski akti moraju biti u skladu s zakonima temeljem kojeg se isti donose, nije dopušteno podzakonskim aktom uređivati određenu materiju šire nego li je ista uređena zakonom na temelju koje se donosi podzakonski propis. Ujedno, ističemo kako se u korist organizacije civilnog društva, a koja ne ispunjava uvjete za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, nekretninom može raspolagati davanjem u zakup sukladno odredi članka 31. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a pri čemu se iznos zakupnine određuje sukladno općem aktu jedinice lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi koji određuje iznos naknade koju organizacije civilnog društva plaćaju za korištenje nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
2 MREŽA DRUŠTVENO-KULTURNIH CENTARA IV. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINE U KORIST ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 17. Smatramo da je ograničavanje obavljanja spomenutih djelatnosti samo na nacionalnu razinu previše ograničavajuće, s obzirom na kritične lokalne potrebe koje organizacije prijavitelji za prostor mogu obavljati, u skladu s prioritetima poziva i tijela državne uprave. Stoga predlažemo formulaciju: „- mora na nacionalnoj ili lokalnoj razini obavljati djelatnosti…“. Nije prihvaćen Navedena odredba članka 17. stavka 1. Prijedloga uredbe usklađena je s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) kojom su propisani uvjeti koje organizacije civilnog društva moraju ispunjavati da bi se u njihovu korist mogla darovati nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, a budući da podzakonski akti moraju biti u skladu s zakonima temeljem kojeg se isti donose, nije dopušteno podzakonskim aktom uređivati određenu materiju šire nego li je ista uređena zakonom na temelju koje se donosi podzakonski propis. Ujedno, ističemo kako se u korist organizacije civilnog društva, a koja ne ispunjava uvjete za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, nekretninom može raspolagati davanjem u zakup sukladno odredi članka 31. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a pri čemu se iznos zakupnine određuje sukladno općem aktu jedinice lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi koji određuje iznos naknade koju organizacije civilnog društva plaćaju za korištenje nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
3 MREŽA DRUŠTVENO-KULTURNIH CENTARA IV. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINE U KORIST ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 17. Kriterij djelovanja organizacije najmanje 20 godina čini nam se previše ograničavajući s obzirom na opće uvjete i ciljeve natječaja te ozbiljno ograničava prijavitelje u tom smislu. Npr. u slučaju da organizacija prijavitelja odgovara na kritične potrebe zajednice svojim traženjem prostora za rad, mali broj organizacija mogao bi ispuniti ovaj kriterij te se ograničava na organizacije koje, s obzirom na duljinu svog postojanja, uglavnom već imaju osiguran stalan prostor. Stoga predlažemo da se ovaj kriterij smanji na najmanje 5 godina djelovanja organizacije, kako bi se otvorilo organizacijama koje svojim radom doprinose zajednici, ali su duljinom postojanja pokazale da imaju dovoljnu razinu dugoročne održivosti. Nije prihvaćen Navedena odredba članka 17. stavka 1. Prijedloga uredbe usklađena je s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) kojom su propisani uvjeti koje organizacije civilnog društva moraju ispunjavati da bi se u njihovu korist mogla darovati nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, a budući da podzakonski akti moraju biti u skladu s zakonima temeljem kojeg se isti donose, nije dopušteno podzakonskim aktom uređivati određenu materiju šire nego li je ista uređena zakonom na temelju koje se donosi podzakonski propis. Ujedno, ističemo kako se u korist organizacije civilnog društva, a koja ne ispunjava uvjete za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, nekretninom može raspolagati davanjem u zakup sukladno odredi članka 31. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a pri čemu se iznos zakupnine određuje sukladno općem aktu jedinice lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi koji određuje iznos naknade koju organizacije civilnog društva plaćaju za korištenje nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
4 MREŽA DRUŠTVENO-KULTURNIH CENTARA IV. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINE U KORIST ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 17. Nastavno na komentar o priznavanju programskog i cjelokupnog rada organizacija, čini nam se arbitrarno definirati kao kriterij broj zaposlenika organizacije, a ne npr. broj zaposlenih na projektu, vrijednost projekta, itd., s obzirom na to da dvije projektno zaposlene osobe ne moraju nužno radom biti vezane uz kvalitetno upravljanje prostorom. Smatramo da je važnije da organizacija ovdje pokaže kapacitete za kontinuirano upravljanje i koordinaciju korištenja prostora, stoga predlažemo da se umjesto kriterija dvije osobe definira kriterij da organizacija mora imati jednu zaposlenu osobu, ali kojoj je u opisu posla jasno istaknuto upravljanje i koordinacija rada prostora. Nije prihvaćen Navedena odredba članka 17. stavka 1. Prijedloga uredbe usklađena je s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) kojom su propisani uvjeti koje organizacije civilnog društva moraju ispunjavati da bi se u njihovu korist mogla darovati nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, a budući da podzakonski akti moraju biti u skladu s zakonima temeljem kojeg se isti donose, nije dopušteno podzakonskim aktom uređivati određenu materiju šire nego li je ista uređena zakonom na temelju koje se donosi podzakonski propis. Ujedno, ističemo kako se u korist organizacije civilnog društva, a koja ne ispunjava uvjete za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, nekretninom može raspolagati davanjem u zakup sukladno odredi članka 31. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a pri čemu se iznos zakupnine određuje sukladno općem aktu jedinice lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi koji određuje iznos naknade koju organizacije civilnog društva plaćaju za korištenje nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
5 MREŽA DRUŠTVENO-KULTURNIH CENTARA IV. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINE U KORIST ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 16. Smatramo da je definicija „projekata općeg, kulturnog, znanstvenog, sportskog, javnog ili socijalnog interesa“ nedovoljno jasna te da se previše usredotočuje na pojedine, vremenski ograničene projekte organizacija, a ne uzima u obzir kontinuirane programe ili cjelokupan rad organizacije koji doprinose općem, kulturnom, znanstvenom, sportskom, javnom ili socijalnom interesu. Primjerice, Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje organizacijama civilnog društva radi provođenja programa i projekata od interesa za opće dobro jasno koristi pojmove programa i projekata. Stoga predlažemo izmjenu: „ostvarenja programa i projekta“. Nije prihvaćen Nije točno da se radi o vremenski ograničenim projektima organizacija civilnog društva, budući da cjelovita odredba glasi: „…a radi ostvarenja projekata od općeg, kulturnog, znanstvenog, sportskog, javnog ili socijalnog interesa kojima se ispunjavaju ciljevi i prioriteti definirani strateški i planskim dokumentima, posebnim propisima ili operativnim programima Vlade Republike Hrvatske za nacionalne manjine“, a iz čega proizlazi da projekti moraju biti provođeni kroz dugo vremensko razdoblje. Ujedno, ističemo kako su odredbom članka 17. stavka 1. Prijedloga uredbe propisani uvjeti koje organizacija civilnog društva mora ispunjavati kumulativno da bi se uopće moglo raspolagati nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske darovanjem u korist organizacije civilnog društva, a jedan od tih uvjeta je da mora na nacionalnoj razini obavljati djelatnosti kojima se pridonosi općem, kulturnom, znanstvenom, sportskom, javnom ili socijalnom interesu, a koje su u toj odredbi i detaljno navedene.
6 UDRUGA ZA DAROVITOST "DAR" IV. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINE U KORIST ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 17. (1) Postupajući po zahtjevu iz članka 16. stavka 2. ove Uredbe nadležno ministarstvo dužno je prethodno utvrditi interes Republike Hrvatske za predloženo darovanje i utvrditi da li podnositelj zahtjeva ispunjava slijedeće uvjete: – mora biti upisana u odgovarajući registar – ne smije imati dospjelih, a nepodmirenih obveza prema Republici Hrvatskoj – ne smije obavljati gospodarsku djelatnost suprotno odredbama zakona kojim se uređuje rad udruga – mora imati najmanje dva zaposlena *(Prijedlog: ne treba imati zaposlenih)* – mora obavljati registriranu djelatnost na području Republike Hrvatske najmanje 20 godina od trenutka upisa u odgovarajući registar *(Prijedlog: mora obavljati registriranu djelatnost na području Republike Hrvatske najmanje 5 godina od trenutka upisa u odgovarajući registar)* – mora na nacionalnoj razini obavljati djelatnosti koje pridonose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, *(Prijedlog dodati : darovite djece, učenika, mladih te darovite djece, učenika, mladih s teškoćom. )* , starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu, borbi protiv nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, zaštiti okoliša i prirode, zaštiti i dobrobiti životinja, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju, znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja itd. Nije prihvaćen Navedena odredba članka 17. stavka 1. Prijedloga uredbe usklađena je s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) kojom su propisani uvjeti koje organizacije civilnog društva moraju ispunjavati da bi se u njihovu korist mogla darovati nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, a budući da podzakonski akti moraju biti u skladu s zakonima temeljem kojeg se isti donose, nije dopušteno podzakonskim aktom uređivati određenu materiju šire nego li je ista uređena zakonom na temelju koje se donosi podzakonski propis. Pored navedenog, ovom odredbom se između ostalog navodi da organizacija civilnog društva mora na nacionalnoj razini obavljati djelatnosti koje se po svojoj prirodi mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro, u kojem smislu su obuhvaćene i one udruge čija djelatnost je usmjerena na zaštitu i podršku darovite djece, učenika i mladih.
7 PUČKI PRAVOBRANITELJ IV. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINE U KORIST ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, Članak 17. U vezi članka 17. stavka 1. kojim se definiraju uvjeti koje mora zadovoljiti organizacija civilnog društva koja podnosi zahtjev za darovanje nekretnine u vlasništvu RH predlažemo izmijeniti trenutne uvjete kako bi se omogućilo darovanje nekretnina širem krugu organizacija civilnog društva koje aktivno djeluju i provode značajne projekte od šireg društvenog interesa i pružaju potrebne usluge velikom broju građana, posebno u dijelovima RH gdje su one jedini pružatelji usluga. S tim u vezi predlažemo smanjiti traženje u vezi broja zaposlenih osoba u organizaciji s dvije, na jednu osobu te smanjiti uvjet duljine obavljanja registrirane djelatnosti s trenutno predloženih 20 godina na pet godina. Također predlažemo da se uvjet obavljanja djelatnosti od interesa za opće dobro na nacionalnoj razini proširi te da se uključi i djelovanje na lokalnoj razini, budući da ima mnogo organizacija civilnog društva koje djeluju isključivo na lokalnoj razini, a pružaju značajne i prijeko potrebe usluge i podršku građanima koji ih u svojim lokalnim zajednicama inače ne bi mogli dobiti jer nisu osigurane od strane javnopravnih tijela. Naposljetku, predlažemo da se uz uvjet obavljanja registrirane djelatnosti od pet godina kako smo predložili, u vezi samog područja djelovanja propiše i minimalno razdoblje aktivnog djelovanja u tim područjima, odnosno pet godina u obavljanju djelatnosti koje pridonose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu, borbi protiv nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednosti Domovinskog rata, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovu aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, zaštiti okoliša i prirode, zaštiti i dobrobiti životinja, zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju, znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro. U tom smislu predlažemo odmah i definirati čime organizacija civilnog društva dokazuje da doista i aktivno djeluje u nekom ili više navedenih područja djelovanja primjerice dokumentacijom o projektnim aktivnostima i drugo. Nije prihvaćen Navedena odredba članka 17. stavka 1. Prijedloga uredbe usklađena je s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) kojom su propisani uvjeti koje organizacije civilnog društva moraju ispunjavati da bi se u njihovu korist mogla darovati nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, a budući da podzakonski akti moraju biti u skladu s zakonima temeljem kojeg se isti donose, nije dopušteno podzakonskim aktom uređivati određenu materiju šire nego li je ista uređena zakonom na temelju koje se donosi podzakonski propis. Ujedno, ističemo kako se u korist organizacije civilnog društva, a koja ne ispunjava uvjete za darovanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, nekretninom može raspolagati davanjem u zakup sukladno odredi članka 31. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a pri čemu se iznos zakupnine određuje sukladno općem aktu jedinice lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi koji određuje iznos naknade koju organizacije civilnog društva plaćaju za korištenje nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
8 PUČKI PRAVOBRANITELJ II. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINA U KORIST JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I USTANOVA ČIJI JE OSNIVAČ REPUBLIKA HRVATSKA I/ILI JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 3. U vezi članka 3. stavka 1. kojim se definiraju svrhe temeljem kojih se može provesti darovanje nekretnina u vlasništvu RH u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predlažemo dodati i sljedeću svrhu: - Provedba obveze iz članka 291. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23) Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN br. 155/23) omogućava se raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH bez naknade u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kada je to opravdano i obrazloženo razlozima poticanja gospodarskog napretka, socijalne dobrobiti građana i ujednačavanja gospodarskog i demografskog razvitka svih krajeva RH, a što je navedeno i u članku 2. stavku 1. Uredbe. Istovremeno, prema članku 291. stavku 3. Zakona o socijalnoj skrbi, jedinice lokalne i područne samouprave dužne su osigurati smještaj obitelji kada ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj, a kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji. Međutim, neke jedinice lokalne samouprave nemaju nekretnina u svom vlasništvu koje bi mogle upotrijebiti u ovu svrhu, a na njihovom području potencijalno postoji nekretnina u vlasništvu RH koja bi se mogla iskoristiti u ovakvim situacijama. Budući da se pružanjem smještaja u kriznim situacijama nedvojbeno postiže socijalna dobrobit građana, predlažemo da se i obveza iz članka 291. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi doda među osnovane svrhe temeljem kojih se nekretnine u vlasništvu RH mogu darovati jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nije prihvaćen Odredbom članka 3. stavka 1. Prijedloga Uredbe navode se svrhe u koje se nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske može darovati u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje svrhe posebno obuhvaćaju darovanje u svrhu ostvarenja projekata koji su od općeg javnog, socijalnog ili kulturnog interesa, kao i provođenja programa stambenog zbrinjavanja. Navedena odredba članka 3. stavka 1. Prijedloga uredbe usklađena je s odredbom članka 28. stavka 3. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) kojom su propisane svrhe u koje se provodi darovanje nekretnina u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog, a budući da podzakonski akti moraju biti u skladu s zakonima temeljem kojeg se isti donose, nije dopušteno podzakonskim aktom uređivati određenu materiju šire nego li je ista uređena zakonom na temelju koje se donosi podzakonski propis, slijedom čega nije dopušteno u Prijedlogu uredbe među osnovne svrhe temeljem kojih se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske dodati „ispunjenje obveza iz članka 291. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi“. Pored navedenog, smatramo kako navedene svrhe darovanja obuhvaćaju i darovanje nekretnina jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu ispunjenja njihovih obveza temeljem članka 291. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi, a u koju svrhu su već ranije darovane nekretnine pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave
9 IRENA POSAVEC II. POSTUPAK DAROVANJA NEKRETNINA U KORIST JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I USTANOVA ČIJI JE OSNIVAČ REPUBLIKA HRVATSKA I/ILI JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, Članak 8. Prijedlog nadopune - Stanovi u vlasništvu RH čiji su stanoprimci iskazali interes za kupnju i podnijeli zahtjev sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu RH (NN 78/2021) ne mogu se darovati jedinicama lokalne i područne (regionalne) uprave. Nije prihvaćen Stanovi u odnosu na koje su podneseni zahtjevi za otkup sukladno prethodnoj Odluci ne mogu biti predmet darovanja, dok se ne riješi povodom zahtjeva za otkup takvog stana. Sukladno predmetnoj Odluci stan će se prodati korisnicima koji su podnijeli uredan zahtjev i koji ispunjavaju uvjete za kupnju stana sukladno odredbama predmetne Odluke.