Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, Članak 1. Elektronička komunikacija - omogućiti dvosmjernu komunikaciju. Trenutno putem ePorezne možemo samo primati poruke, ne možemo na njih odgovarati ako ne znamo tko ih je poslao. Nije prihvaćen Dvosmjerna komunikacija putem sustava ePorezna predviđena je kroz razvoj u projektu „Digitalna transformacija Porezne uprave“ te će ista biti omogućena završetkom projekta krajem 2026. godine.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, Članak 2. Odredbom članka 1. Nacrta prijedloga zakona predlaže se izmjena članka 9. Zakona o Poreznoj upravi, na način da se stavkom 1. točkom 3. propiše da u poslove Središnjeg ureda spada i „odgovaranje na usmene i pisane upite građana i poreznih obveznika koji moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva“. Također, predloženom odredbom članka 2. Nacrta prijedloga zakona propisuje se izmjena članka 10. Zakona o Poreznoj upravi, na način da se stavkom 1. točkom 9. propiše kako u poslove područnih ureda spada i „odgovaranje poreznim obveznicima na usmene i pisane upite koji moraju sadržavati osobni identifikacijski broj (OIB) podnositelja upita ili zahtjeva“. U dijelu kojim se izlažu pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći navodi se da je cilj predloženih odredbi „precizno propisati način odgovaranja na usmene i pisane upite i zahtjeve građana i poreznih obveznika dodavanjem odredbe da usmeni i pisani upiti i zahtjevi građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva, kako bi se izbjeglo dodatno opterećivanje službenika upitima/zahtjevima za koje je nemoguće utvrditi tko ih je poslao te kako bi se pošiljatelja moglo kontaktirati u slučaju potrebe pojašnjenja upita/zahtjeva kada iz samog upita nije jasno koju informaciju pošiljatelj traži“ te da će time „službenicima biti na raspolaganju više vremena za odgovaranje na konkretne i jasne upite/zahtjeve te će moći kontaktirati pošiljatelja u slučaju potrebe pojašnjenja upita/zahtjeva kada iz samog upita nije jasno koju informaciju pošiljatelj traži.“ Međutim, iz ovako predloženih odredbi ne proizlazi ostvarenje navedenog cilja. Naime, dodavanjem odredbe da usmeni i pisani upiti i zahtjevi građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva, nije propisan način na koji se postupa s onim podnescima građana koji ne sadrže OIB podnositelja. Štoviše, iz pojašnjenja kao mogući zaključak proizlazi da se na takve podneske neće odgovarati. Pri tome, podatak o OIB-u nije jedini mogući podatak koji službenicima omogućava kontaktirati pošiljatelja u slučaju potrebe za pojašnjenjem upita/zahtjeva kada nije jasno koju informaciju pošiljatelj traži, jer im isto omogućava i navođenje podataka poput adrese, e-maila ili broja telefona. Također, obveza navođenja OIB-a sama za sebe neće utjecati na to da upiti/zahtjevi budu konkretni i jasni, a što bi bilo važno za učinkovito obavljanje poslova službenika Porezne uprave. Vezano uz navedeno, ukazujemo kako odredba članka 46. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14) propisuje da svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Dakle, tijelo kojem se građanin obratio ima obvezu odgovoriti. Slijedom navedenog, uz razumijevanje legitimnog cilja omogućavanja što ekonomičnijeg i efikasnijeg rada službenika Porezne uprave, kao i činjenice da podnesci građana ponekad ne sadrže sve potrebne podatke za cjelovit i jednoznačan odgovor te, dodatno, da je u nekim slučajevima podatak o OIB-u nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev, ukazujemo kako isto ne znači da na takve podneske nije potrebno ili moguće odgovoriti, obzirom da za pojedine upite i zahtjeve podatak o OIB-u nije neophodan. Tako, primjerice, u poslove Središnjeg ureda Porezne uprave spada i izrada objašnjenja o primjeni poreznih propisa. Sukladno odredbi čl. 31. i 32. Zakona o sustavu državne uprave (NN 66/19, 155/23), davanje mišljenja pravnim i fizičkim osobama o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa obuhvaćeno je poslovima državne uprave te je odgovor na podnesak kojim se traži mišljenje o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa stvarno nadležno tijelo dužno dostaviti podnositelju u roku od 30 dana od dana zaprimanja podneska. Stoga je, uvažavajući potrebu da se službenicima Porezne uprave omogući više vremena za odgovaranje na konkretne i jasne upite/zahtjeve, kao i da mogu kontaktirati podnositelja u slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima, ujedno potrebno ispoštovati i naprijed navedenu obvezu Porezne uprave da odgovara na podneske građana, pa i na one koji ne sadrže OIB. Predlažemo ove odredbe propisati na način da je podnositelj dužan navesti OIB kada je to nužan podatak da bi mu se dao točan i potpun odgovor. Nije prihvaćen Odredba članka 46. Ustava Republike Hrvatske propisuje da svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Kako bi svaka osoba mogla ostvariti svoje ustavom zajamčeno pravo te kako bi se istovremeno osiguralo da se drugim osobama time ne narušavaju njihova prava, nužno je da Ministarstvo financija, Porezna uprava, kod svakog postavljenog upita/zahtjeva, nedvojbeno utvrdi identitet podnositelja upita/zahtjeva, što se u Republici Hrvatskoj obavlja putem OIB-a, odnosno važećeg osobnog dokumenta, koji sadrži sliku osobe i OIB, uz još neke druge podatke (adresa, datum rođenja, broj isprave). Propisano pravo na dobivanje odgovora ne podrazumijeva bezuvjetnu obvezu javnog tijela za dostavu odgovora, već svako javno tijelo, u skladu sa svojim nadležnostima i vrsti posla koju obavlja, ima pravo propisati uvjete koje podnositelj upita/zahtjeva mora ispoštovati da bi ostvario svoje pravo. Dakle, javno tijelo ne odgovara u ovom slučaju po službenoj dužnosti, već na svaki pojedinačno postavljeni upit/zahtjev podnositelju upita/zahtjeva, koji mora poštivati zakonom propisanu proceduru nadležnog tijela. Napominjemo da se Porezna uprava u komunikaciji s poreznim obveznicima i podnositeljima upita/zahtjeva mora pridržavati odredbi članka 8. Općeg poreznog zakona, koji propisuje kako je Porezna uprava kao poreznu tajnu dužna čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Kako bi Porezna uprava mogla poštivati ovu obvezu nužno je utvrditi je li osoba koja postavlja upit ovlaštena dobiti tražene podatke. Člankom 6. Zakona o osobnom identifikacijskom broju propisano je da su obveznici broja obvezni koristiti dodijeljeni im OIB, između ostaloga, i na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja. U skladu s navedenom odredbom svi obveznici OIB-a (hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske) u komunikaciji s Poreznom upravom moraju navesti svoj OIB. U skladu s člankom 18. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu, a člankom 18. stavkom 3. ZPPI-ja propisano je da pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. Pritom, podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ZPPI-ja. Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe, no u skladu s člankom 19. stavkom 2. ZPPI-ja tijelo javne vlasti ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, u skladu s člankom 17. ZPPI-ja, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije. Na zahtjev korisnika tijelo javne vlasti dužno je dostaviti način izračuna naknade. Kako bi tijelo javne vlasti moglo odgovoriti podnositelju upita/zahtjeva na njegov upit/zahtjev te bilo u mogućnosti naplatiti eventualne materijalne troškove koji nastanu pružanjem informacije, mora znati identitet podnositelja zahtjeva, a u RH se identitet osobe utvrđuje OIB-om, kao stalnom identifikacijskom oznakom obveznika osobnog identifikacijskog broja koju korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. S obzirom da Porezna uprava ne može unaprijed znati hoće li imati stvarne materijalne troškove koji nastanu pružanjem informacije, a mora se pridržavati načela jednakosti propisanog člankom 8. ZPPI-ja, koji propisuje da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te da su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju, Porezna uprava je morala zakonom definirati jednoobrazan način odgovaranja na upite/zahtjeve podnositelja upita/zahtjeva pa je izabran najtransparentniji način koji propisuje da svi usmeni i pisani upiti građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva. Uvjereni smo da će oni podnositelji zahtjeva, koji zaista imaju konkretan upit/zahtjev prema Poreznoj upravi, kao poreznom tijelu zaduženom za rješavanje poreznih pitanja, pri postavljanju svog upita/zahtjeva imati razumijevanja i prihvatiti činjenicu i obvezu da Porezna uprava u svom postupanju ne smije iznositi konkretne podatke iz svoje nadležnosti ako prije toga nije utvrdila točan identitet podnositelja upita/zahtjeva, a utvrđivanje identiteta se u Republici Hrvatskoj obavlja putem OIB-a, odnosno važećeg osobnog dokumenta, koji sadrži sliku osobe i OIB, uz još neke druge podatke (adresa, datum rođenja, broj isprave).
3 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, Članak 1. Odredbom članka 1. Nacrta prijedloga zakona predlaže se izmjena članka 9. Zakona o Poreznoj upravi, na način da se stavkom 1. točkom 3. propiše da u poslove Središnjeg ureda spada i „odgovaranje na usmene i pisane upite građana i poreznih obveznika koji moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva“. Također, predloženom odredbom članka 2. Nacrta prijedloga zakona propisuje se izmjena članka 10. Zakona o Poreznoj upravi, na način da se stavkom 1. točkom 9. propiše kako u poslove područnih ureda spada i „odgovaranje poreznim obveznicima na usmene i pisane upite koji moraju sadržavati osobni identifikacijski broj (OIB) podnositelja upita ili zahtjeva“. U dijelu kojim se izlažu pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći navodi se da je cilj predloženih odredbi „precizno propisati način odgovaranja na usmene i pisane upite i zahtjeve građana i poreznih obveznika dodavanjem odredbe da usmeni i pisani upiti i zahtjevi građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva, kako bi se izbjeglo dodatno opterećivanje službenika upitima/zahtjevima za koje je nemoguće utvrditi tko ih je poslao te kako bi se pošiljatelja moglo kontaktirati u slučaju potrebe pojašnjenja upita/zahtjeva kada iz samog upita nije jasno koju informaciju pošiljatelj traži“ te da će time „službenicima biti na raspolaganju više vremena za odgovaranje na konkretne i jasne upite/zahtjeve te će moći kontaktirati pošiljatelja u slučaju potrebe pojašnjenja upita/zahtjeva kada iz samog upita nije jasno koju informaciju pošiljatelj traži.“ Međutim, iz ovako predloženih odredbi ne proizlazi ostvarenje navedenog cilja. Naime, dodavanjem odredbe da usmeni i pisani upiti i zahtjevi građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva, nije propisan način na koji se postupa s onim podnescima građana koji ne sadrže OIB podnositelja. Štoviše, iz pojašnjenja kao mogući zaključak proizlazi da se na takve podneske neće odgovarati. Pri tome, podatak o OIB-u nije jedini mogući podatak koji službenicima omogućava kontaktirati pošiljatelja u slučaju potrebe za pojašnjenjem upita/zahtjeva kada nije jasno koju informaciju pošiljatelj traži, jer im isto omogućava i navođenje podataka poput adrese, e-maila ili broja telefona. Također, obveza navođenja OIB-a sama za sebe neće utjecati na to da upiti/zahtjevi budu konkretni i jasni, a što bi bilo važno za učinkovito obavljanje poslova službenika Porezne uprave. Vezano uz navedeno, ukazujemo kako odredba članka 46. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14) propisuje da svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Dakle, tijelo kojem se građanin obratio ima obvezu odgovoriti. Slijedom navedenog, uz razumijevanje legitimnog cilja omogućavanja što ekonomičnijeg i efikasnijeg rada službenika Porezne uprave, kao i činjenice da podnesci građana ponekad ne sadrže sve potrebne podatke za cjelovit i jednoznačan odgovor te, dodatno, da je u nekim slučajevima podatak o OIB-u nužan za davanje odgovora na konkretan upit ili zahtjev, ukazujemo kako isto ne znači da na takve podneske nije potrebno ili moguće odgovoriti, obzirom da za pojedine upite i zahtjeve podatak o OIB-u nije neophodan. Tako, primjerice, u poslove Središnjeg ureda Porezne uprave spada i izrada objašnjenja o primjeni poreznih propisa. Sukladno odredbi čl. 31. i 32. Zakona o sustavu državne uprave (NN 66/19, 155/23), davanje mišljenja pravnim i fizičkim osobama o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa obuhvaćeno je poslovima državne uprave te je odgovor na podnesak kojim se traži mišljenje o odgovarajućoj primjeni zakona i drugih propisa stvarno nadležno tijelo dužno dostaviti podnositelju u roku od 30 dana od dana zaprimanja podneska. Stoga je, uvažavajući potrebu da se službenicima Porezne uprave omogući više vremena za odgovaranje na konkretne i jasne upite/zahtjeve, kao i da mogu kontaktirati podnositelja u slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjima, ujedno potrebno ispoštovati i naprijed navedenu obvezu Porezne uprave da odgovara na podneske građana, pa i na one koji ne sadrže OIB. Predlažemo ove odredbe propisati na način da je podnositelj dužan navesti OIB kada je to nužan podatak da bi mu se dao točan i potpun odgovor. Nije prihvaćen Odredba članka 46. Ustava Republike Hrvatske propisuje da svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Kako bi svaka osoba mogla ostvariti svoje ustavom zajamčeno pravo te kako bi se istovremeno osiguralo da se drugim osobama time ne narušavaju njihova prava, nužno je da Ministarstvo financija, Porezna uprava, kod svakog postavljenog upita/zahtjeva, nedvojbeno utvrdi identitet podnositelja upita/zahtjeva, što se u Republici Hrvatskoj obavlja putem OIB-a, odnosno važećeg osobnog dokumenta, koji sadrži sliku osobe i OIB, uz još neke druge podatke (adresa, datum rođenja, broj isprave). Propisano pravo na dobivanje odgovora ne podrazumijeva bezuvjetnu obvezu javnog tijela za dostavu odgovora, već svako javno tijelo, u skladu sa svojim nadležnostima i vrsti posla koju obavlja, ima pravo propisati uvjete koje podnositelj upita/zahtjeva mora ispoštovati da bi ostvario svoje pravo. Dakle, javno tijelo ne odgovara u ovom slučaju po službenoj dužnosti, već na svaki pojedinačno postavljeni upit/zahtjev podnositelju upita/zahtjeva, koji mora poštivati zakonom propisanu proceduru nadležnog tijela. Napominjemo da se Porezna uprava u komunikaciji s poreznim obveznicima i podnositeljima upita/zahtjeva mora pridržavati odredbi članka 8. Općeg poreznog zakona, koji propisuje kako je Porezna uprava kao poreznu tajnu dužna čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Kako bi Porezna uprava mogla poštivati ovu obvezu nužno je utvrditi je li osoba koja postavlja upit ovlaštena dobiti tražene podatke. Člankom 6. Zakona o osobnom identifikacijskom broju propisano je da su obveznici broja obvezni koristiti dodijeljeni im OIB, između ostaloga, i na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja. U skladu s navedenom odredbom svi obveznici OIB-a (hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske) u komunikaciji s Poreznom upravom moraju navesti svoj OIB. U skladu s člankom 18. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu, a člankom 18. stavkom 3. ZPPI-ja propisano je da pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. Pritom, podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ZPPI-ja. Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe, no u skladu s člankom 19. stavkom 2. ZPPI-ja tijelo javne vlasti ima pravo tražiti od korisnika naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, u skladu s člankom 17. ZPPI-ja, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije. Na zahtjev korisnika tijelo javne vlasti dužno je dostaviti način izračuna naknade. Kako bi tijelo javne vlasti moglo odgovoriti podnositelju upita/zahtjeva na njegov upit/zahtjev te bilo u mogućnosti naplatiti eventualne materijalne troškove koji nastanu pružanjem informacije, mora znati identitet podnositelja zahtjeva, a u RH se identitet osobe utvrđuje OIB-om, kao stalnom identifikacijskom oznakom obveznika osobnog identifikacijskog broja koju korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. S obzirom da Porezna uprava ne može unaprijed znati hoće li imati stvarne materijalne troškove koji nastanu pružanjem informacije, a mora se pridržavati načela jednakosti propisanog člankom 8. ZPPI-ja, koji propisuje da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima te da su korisnici ravnopravni u njegovu ostvarivanju, Porezna uprava je morala zakonom definirati jednoobrazan način odgovaranja na upite/zahtjeve podnositelja upita/zahtjeva pa je izabran najtransparentniji način koji propisuje da svi usmeni i pisani upiti građana i poreznih obveznika moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva. Uvjereni smo da će oni podnositelji zahtjeva, koji zaista imaju konkretan upit/zahtjev prema Poreznoj upravi, kao poreznom tijelu zaduženom za rješavanje poreznih pitanja, pri postavljanju svog upita/zahtjeva imati razumijevanja i prihvatiti činjenicu i obvezu da Porezna uprava u svom postupanju ne smije iznositi konkretne podatke iz svoje nadležnosti ako prije toga nije utvrdila točan identitet podnositelja upita/zahtjeva, a utvrđivanje identiteta se u Republici Hrvatskoj obavlja putem OIB-a, odnosno važećeg osobnog dokumenta, koji sadrži sliku osobe i OIB, uz još neke druge podatke (adresa, datum rođenja, broj isprave).
4 SANJA KOŠTA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, Članak 1. Omogućiti dvosmjernu komunikaciju putem e-porezne i na e-poreznoj navesti kontakt podatke referenta (bar broj telefona). Nije prihvaćen Dvosmjerna komunikacija putem sustava ePorezna predviđena je kroz razvoj u projektu „Digitalna transformacija Porezne uprave“ te će ista biti omogućena završetkom projekta krajem 2026. godine. Kontakt podaci nadležne ispostave su objavljeni na Internet stranici Porezne uprave.
5 TAMARA KATARAJN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, Članak 1. Vezano uz st.3 ovog članka, nejasno je koji se točno cilj postiže propisivanjem OIB-a kao obveznog elementa upita. Računovodstveni uredi nerijetko komuniciraju upite Poreznoj upravi koji se odnose na poslovanje i problematiku njihovih klijenata, a ne samog pošiljatelja upita. Drugi problem koji se učestalo događa jest zauzimanje različitih stavova o istom pitanju ovisno o ispostavi, što poreznom obvezniku onemogućuje pravilno sudjelovanje u poreznom postupku, pa je i pohvalno prenošenje odgovaranja na Središnji ured. Važno je te iste odgovore iskomunicirati s nadležnim područnim uredom tj. s odgovorom istovremeno upoznati i pošiljatelja upita i nadležni područni ured kako bi sve strane mogle unificirano pristupiti predmetu upita kod praktičnog postupanja. Nastavno na točku 23. članka, traži se sljedeće: – uvesti kontakt podatke referenata u ispostavi poreznog obveznika u sustav ePorezna – omogućiti dvosmjernu komunikaciju putem Pretinca ePorezne s mogućnošću dostave privitaka i rasterećivanja e-mail komunikacije – omogućiti podnošenje činjenica bitnih za oporezivanje putem ePorezne – ukloniti pop-up upozorenja o SNU obrascima s naslovnog ekrana ePorezne (ista ne postoje za niti jedan drugi nepodneseni obrazac i samo usporavaju rad, moguće je periodički dostavljati poziv za uskladu putem Pretinca ili naprosto prepustiti REGOSu da o istom obaviještava obveznika kao što to već čini) Nije prihvaćen Člankom 6. Zakona o osobnom identifikacijskom broju propisano je da su obveznici broja obvezni koristiti dodijeljeni im OIB, između ostaloga, i na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja. Sukladno navedenom svi obveznici OIB-a (hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske) u komunikaciji sa Poreznom upravom moraju navesti svoj OIB. Dvosmjerna komunikacija putem sustava ePorezna predviđena je kroz razvoj u projektu „Digitalna transformacija Porezne uprave“ te će ista biti omogućena završetkom projekta krajem 2026. godine. Kontakt podaci nadležne ispostave su objavljeni na Internet stranici Porezne uprave.
6 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, Članak 1. U nastavku donosimo komentare članova Udruženja računovođa HGK. Naime, vezano uz prijedlog članka 9. točka 3. mišljenje članova Udruženja je da je nejasno koji se cilj postiže propisivanje navođenja OIB-a kao obveznog elementa upita. Računovodstveni uredi nerijetko komuniciraju upite Poreznoj upravi koji se odnose na poslovanje i problematiku njihovih klijenata, a ne samog pošiljatelja upita. Drugi problem koji se učestalo događa jest zauzimanje različitih stavova o istom pitanju ovisno o ispostavi, što poreznom obvezniku onemogućuje pravilno sudjelovanje u poreznom postupku, pa je i pohvalno prenošenje odgovaranja na Središnji ured. Važno je te iste odgovore komunicirati s nadležnim područnim uredom tj. s odgovorom istovremeno upoznati i pošiljatelja upita i nadležni područni ured kako bi sve strane mogle unificirano pristupiti predmetu upita kod praktičnog postupanja. Vezano uz razvijanje i unapređenje postupka digitalizacije i elektroničke komunikacije koje se propisuje točkom 23. predlažu sljedeće: – uvesti kontakt podatke referenata u ispostavi poreznog obveznika u sustav ePorezna – omogućiti dvosmjernu komunikaciju putem Pretinca ePorezne s mogućnošću dostave privitaka i rasterećivanja e-mail komunikacije – omogućiti podnošenje činjenica bitnih za oporezivanje putem ePorezne – ukloniti pop-up upozorenja o SNU obrascima s naslovnog ekrana ePorezne (ista ne postoje za niti jedan drugi nepodneseni obrazac i samo usporavaju rad, moguće je periodički dostavljati poziv za usklađivanje putem Pretinca ili naprosto prepustiti REGOSu da o istom obavještava obveznika kao što to već čini). Nije prihvaćen Člankom 6. Zakona o osobnom identifikacijskom broju propisano je da su obveznici broja obvezni koristiti dodijeljeni im OIB, između ostaloga, i na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja. Sukladno navedenom svi obveznici OIB-a (hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske) u komunikaciji sa Poreznom upravom moraju navesti svoj OIB. Dvosmjerna komunikacija putem sustava ePorezna predviđena je kroz razvoj u projektu „Digitalna transformacija Porezne uprave“ te će ista biti omogućena završetkom projekta krajem 2026. godine. Kontakt podaci nadležne ispostave su objavljeni na Internet stranici Porezne uprave.
7 VESNA VARŠAVA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI, Članak 1. Vezano za "odgovaranje na usmene i pisane upite građana i poreznih obveznika koji moraju sadržavati OIB podnositelja upita ili zahtjeva" napominjem da neformalne udruge koje su osnovane sukladno zakonskim propisima nemaju OIB, stoga ih treba uvrstiti kao izuzeće kod dostave OIB-a. Nije prihvaćen Neformalne (neregistrirane) udruge predstavljaju jedan od mogućih oblika realizacije ustavnog prava na slobodu udruživanja pa udruga može djelovati i ako nije registrirana, odnosno ako nema svojstvo pravne osobe. S obzirom na to da ne podliježu kontroli registracijskog tijela, unutarnja organizacija i način rada neformalnih udruga razlikuje se od organizacije i načina rada koji je uobičajen za registrirane udruge. Na neformalne udruge ne primjenjuje se Zakon o udrugama nego odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje ortaštvo (NN 035/2005 članci 637. do 660.). Dakle, kod udruge koja nema svojstvo pravne osobe osnivači moraju zaključiti ugovor u skladu propisima koji uređuju ugovor o ortakluku i nisu dužni sazvati osnivačku skupštinu udruge, sastaviti zapisnik o osnivanju udruge i donijeti druge odluke koje su obvezne kod osnivanja formalne udruge. Osnivanje neformalne udruge ne mora se prijaviti nekom nadležnom tijelu radi upisa odnosno registracije. A fortiori , članovi neformalne udruge odgovaraju načelima odgovornosti članova ortaštva, koje uključuju osobnu odgovornost članova takve udruge. Udrugu bez svojstva pravne osobe mogu osnovati barem dva osnivača ili više njih (čl. 637. st. 1. Zakona o obveznim odnosima). Neformalna udruga nastaje sklapanjem ugovora, dok formalna udruga stječe svojstvo pravne osobe danom upisa u registar udruga. S obzirom na to da se neformalna udruga ne upisuje u Registar udruga i ne može steći pravnu osobnost, nije joj moguće odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj. S obzirom da pravo na vođenje poslova ortaštva pripada zajednički svim ortacima (zajedničko poslovanje), oni kao fizičke osobe, kojima je dodijeljen osobni identifikacijski broj, ujedno i predstavljaju neformalnu udrugu te imaju pravo u ime neformalne udruge, čiji su član, ili u svoje osobno ime postaviti upit ili zahtjev Poreznoj upravi i pritom moraju navesti OIB kao podnositelj upita ili zahtjeva.