Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2025. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANTONIJA CANJUGA OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA Poštovani, konačno predlažete izmjenu Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenje, na način koji sam ja odavno predlagala na e- savjetovanju novog Zakona o socijalnoj skrbi ( NN 18/2022). Trebalo je proći 3 godine da to predložite, a vjerojatno će proći 4 i više godina da to izmijenite. Dakle, osoba dobiva svoj Nalaz i mišljenje, na kojem je kompletno izvještačen i onda odlazi u druge sustave kako bi podnio zahtjev za ostvarivanje svojih prava. Zbog čega to već ranije odnosno od početka osnivanja Zavoda za vještačenje nije učinjeno, mogu samo pretpostavljati. Poznato mi je da su u Zavodu zaposleni liječnici na ugovor o djelu, pa se nameće pitanje njihova plaćanja po učinku, po jednom napisanom Nalazu. Nikad nije kasno da se stvar ispravi i bude bolja !!! Primljeno na znanje Napominje se kako se radi o kompleksnom području te je bilo potrebno provesti odgovarajuće pripremne radnje i sagledati sve aspekte ključne za uvođenje jedinstvenog nalaza i mišljenja.
2 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA Budući da Republika Hrvatska još nije ratificirala Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima UN-a, smatram nužnim uz redni broj 3. IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA, ispod 3.5. dodati i Zakon o potvrđivanju Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima UN-a kako bi se osnažilo postojeće nacionalno zakonodavstvo tako da građani i građanke Republike Hrvatske dobiju mogućnost da zatraže zaštitu gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava pred Odborom UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava (UN CESCR) onda kada to ne uspiju pred nacionalnim sudovima. Primljeno na znanje Republika Hrvatska podnijela je Drugo izvješće o primjeni Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te je isti objavljen na stranicama UN-a. U veljači 2025. godine predviđen je konstruktivan dijalog pred Odborom za gospodarska, socijalna i kulturna prava. Republika Hrvatska predana je ostvarivanju svih prava zagarantiranih ovim Paktom, te kontinuirano radi na njihovoj realizaciji, bez diskriminacije te poštujući ravnopravnost svih njenih građana. Pritom se pažnja osobito posvećuje ranjivim skupinama društva. Dodatno, u pripremi je i analiza odredaba Fakultativnog protokola.
3 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, STRUČNI NOSITELJ Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je razmotrila obrazac zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za 2025. godinu (dalje u tekstu: Obrazac) koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te u nastavku dostavlja svoje mišljenje. Prije svega, uvidom u tekst važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022) Pravobraniteljica ukazuje da tekst istoga nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Stoga Pravobraniteljica predlaže da se prilikom budućih izmjena važećeg zakona ili donošenja novog zakona isti uskladi s navedenim aktima. Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatra, između ostaloga, i zakon (toč.d). U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je slijedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« Slijedom svega navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se i Zakon o mirovinskom osiguranju uskladi sa gore navedenim odredbama odnosno da se u isti uvrsti odredba o rodno osjetljivom jeziku. Nadalje, Pravobraniteljica smatra kako bi prilikom predviđenih izmjena odnosno donošenja novog Zakona o mirovinskom osiguranju trebalo preispitati i izmijeniti odredbu čl. 74. Zakona koja glasi: Članak 74. (1) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima samo udovica ili udovac i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. (3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. (4) Obiteljska se mirovina dijeli, prema stavcima 1. do 3. ovoga članka i u slučaju kada se nekome od korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada, ako se obiteljska mirovina ponovno ne određuje prema članku 73. ovoga Zakona. (5) Kada pravo na obiteljsku mirovinu ima samo dijete, odnosno samo djeca, nakon smrti obaju roditelja, iznimno od članka 98. ovoga Zakona, djetetu, odnosno djeci određuje se i isplaćuje obiteljska mirovina po svakome od roditelja. Naime, prema navedenoj odredbi proizlazi kako se ukupna svota obiteljske mirovine dijeli na jednake dijelove samo ako članovi/ice obitelji koji/e koriste obiteljsku mirovinu žive odvojeno. Iz navedenog proizlazi kako u slučajevima u kojima članovi/ice obitelji koji/e koriste obiteljsku mirovinu ne žive odvojeno, isplata cjelokupne mirovine se vrši samo jednom članu/ici obitelji. Pravobraniteljica navedeno smatra dvojbenim iz aspekta načela ravnopravnosti spolova u slučajevima u kojima npr. između članova/ica obitelji (koji/e koriste obiteljsku mirovinu) postoji obiteljsko nasilje, ali isti iz različitih životnih (najčešće financijskih) razloga i dalje ne žive odvojeno. U takvim slučajevima zakonsko rješenje iz čl. 74. dovodi u nepovoljniji položaj žrtve obiteljskog nasilja koje mogu biti izložene daljnjem ekonomskom nasilju u vidu isplate cjelokupne svote obiteljske mirovine jednom članu/ici obitelji koji/a je obiteljski nasilnik/ica. S tim u vezi, Pravobraniteljica ukazuje kako Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) definira pojam nasilja u obitelji kao sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših i sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom (partnersko nasilje), a što je tijekom 2021. prepoznao i zakonodavac te isto uvrstio u Kazneni zakon, upravo na višegodišnju inicijativu Pravobraniteljice. Stoga je Pravobraniteljica stajališta kako bi se odredba čl. 74. ZOMO-a trebala preispitati u kontekstu spomenute Istanbulske konvencije te posljedično i izmijeniti na način da se svakom članu/ici obitelji isplaćuje pripadajući dio obiteljske mirovine neovisno da li isti žive odvojeno ili ne. Primljeno na znanje Prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o mirovinskom osiguranja vodit će se računa o korištenju pojmova s rodnim značenjem. Također, dodatno će se razmotriti mogućnost prihvaćanja prijedloga o isplati podijeljene obiteljske mirovine u slučaju kada članovi obitelji ne žive odvojeno.
4 CENTAR ZA MIR, NENASILJE I LJUDSKA PRAVA - OSIJEK OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA Budući da Republika Hrvatska još nije ratificirala Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima UN-a, smatram nužnim uz redni broj 3. IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA, ispod 3.5. dodati i Zakon o potvrđivanju Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima UN-a kako bi se osnažilo postojeće nacionalno zakonodavstvo tako da građani i građanke Republike Hrvatske dobiju mogućnost da zatraže zaštitu gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava pred Odborom UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava (UN CESCR) onda kada to ne uspiju pred nacionalnim sudovima. Primljeno na znanje Republika Hrvatska podnijela je Drugo izvješće o primjeni Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te je isti objavljen na stranicama UN-a. U veljači 2025. godine predviđen je konstruktivan dijalog pred Odborom za gospodarska, socijalna i kulturna prava. Republika Hrvatska predana je ostvarivanju svih prava zagarantiranih ovim Paktom, te kontinuirano radi na njihovoj realizaciji, bez diskriminacije te poštujući ravnopravnost svih njenih građana. Pritom se pažnja osobito posvećuje ranjivim skupinama društva. Dodatno, u pripremi je i analiza odredaba Fakultativnog protokola.
5 SANDRA KASUNIĆ OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA Budući da Republika Hrvatska još nije ratificirala Fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima UN-a, smatram nužnim uz redni broj 3. IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA, ispod 3.5. dodati i Zakon o potvrđivanju Fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima UN-a kako bi se osnažilo postojeće nacionalno zakonodavstvo tako da građani i građanke Republike Hrvatske dobiju mogućnost da zatraže zaštitu gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava pred Odborom UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava (UN CESCR) onda kada to ne uspiju pred nacionalnim sudovima. Primljeno na znanje Republika Hrvatska podnijela je Drugo izvješće o primjeni Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te je isti objavljen na stranicama UN-a. U veljači 2025. godine predviđen je konstruktivan dijalog pred Odborom za gospodarska, socijalna i kulturna prava. Republika Hrvatska predana je ostvarivanju svih prava zagarantiranih ovim Paktom, te kontinuirano radi na njihovoj realizaciji, bez diskriminacije te poštujući ravnopravnost svih njenih građana. Pritom se pažnja osobito posvećuje ranjivim skupinama društva. Dodatno, u pripremi je i analiza odredaba Fakultativnog protokola.
6 VITOMIR BEGOVIĆ OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA Dobro je da je konačno u plan zakonodavnih aktivnosti uvršten i Zakon o potvrđivanju Konvencije br. 187 Međunarodne organizacije rada - Promotivni okvir za sigurnost i zdravlje na radu . Na navedenu obvezu i potrebu ukazivao sam u nekoliko navrata ranije. U lipnju 2022. Međunarodna konferencija rada (ILC) odlučila je uključiti „sigurnu i zdravu radnu okolinu” u okvir temeljnih načela i prava na radu MOR-a.Slijedom toga, Konvencija o sigurnosti i zdravlju na radu br.155 i Promotivni okvir za Konvenciju o sigurnosti i zdravlju na radu, br. 187 proglašene su temeljnim konvencijama. Kao rezultat ove odluke, sve države članice, imaju obvezu,poštivati, promicati i ostvarivati, u dobroj vjeri i u skladu s Ustavom, načela koja se tiču temeljnih prava koja su predmet tih konvencija Konvenciju br. 187 odnosi se na promicanje “stalnog poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu kako bi se spriječile ozljede na radu, bolesti i smrti”, što je i za Republiku Hrvatsku od izuzetne važnosti, tim prije što aktualni pokazatelji,promjene u svijetu rada,demografski i drugi trendovi ukazuju koliko je to važno za dobrobit radnika, njihovih obitelji,društvene zajednice , održivost i stabilnost zdravstvenog i mirovinskog sustava, te gospodarski rast i razvoj. Primljeno na znanje Republika Hrvatska s posebnim uvažavanjem prepoznaje temeljnu važnost zaštite sigurnosti i zdravlja na radu kao jedno od ključnih prava svakog radnika i važnu komponentu održivog ekonomskog razvoja te društvene solidarnosti. U tom smislu, ratifikacija Konvencije br. 187 Međunarodne organizacije rada - Promotivni okvir za sigurnost i zdravlje na radu predstavlja kontinuiranu i čvrstu predanost Republike Hrvatske osiguravanju najviših međunarodnih standarda u jačanju sigurnosti i zdravlja radnika. S posebnim naglaskom, ističemo odlučnu posvećenost Republike Hrvatske prevenciji ozljeda na radu, smanjenju profesionalnih bolesti te promicanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kao ključnih elemenata održivog razvoja. Kroz ratifikaciju Konvencije br. 187, Republika Hrvatska osigurava napredak u poboljšanju zaštite sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu i dodatno učvršćivanje nacionalnog pravnog sustava, u navedenom području. Na taj način, Republika Hrvatska reafirmira svoju predanost izgradnji stabilnog, prosperitetnog i sigurnog radnog okruženja za sve članove radnog kolektiva, potiče povećanje radne produktivnosti i doprinosi ekonomskom rastu. Ovim koracima Republika Hrvatska ostaje predana izgradnji zdravije i svjetlije budućnosti za svoje građane, čime reafirmira svoj status kao odgovorne i proaktivne članice međunarodne zajednice.
7 VITOMIR BEGOVIĆ OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Predlaže se dopuna: Zakon o potvrđivanju Konvencije br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada. Obrazloženje: U lipnju 2019., na stotoj konferenciji Međunarodne organizacije rada, usvojena je Konvencija br.190 o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada i njezina prateća preporuka (br. 206). Na taj način u međunarodne radne standarde ulazi sadržaj navedene Konvencije MOR-a o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada i sadržaj Preporuke MOR-a o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada. Nasilje na radnom mjestu označava svaki incident u kojem je osoba zlostavljana, u kojem joj se prijeti ili je napadnuta u okviru obavljanja radnih zadataka. Ono može prouzročiti psihološku i fizičku bol zaposlenicima. Osim toga, može rezultirati znatnim socio-ekonomskim gubicima za same zaposlenike, ali i organizaciju,uključivo i njihove obitelji i bližnje.Zato je obveza primijeniti propise o zdravlju i sigurnosti na radu kojih se svaki poslodavac i organizacija trebaju pridržavati. Vlade i nacionalni parlamenti pozvani su da ratificiraju Konvenciju br. 190,te da usvoje potrebne zakone i političke mjere za spriječavanje i riješavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, uz poštivanje dostojanstva. Ratifikacija je formalni postupak kojim država prihvaća Konvenciju kao pravno obvezujući instrument. Ratificiranje međunarodne konvencije kao što je Konvencija br. 190 šalje važan signal pojedincima i međunarodnoj zajednici o predanosti države da poduzme sve potrebne mjere za sprječavanje i rješavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada.Konvencija br. 190, kao i svi međunarodni standardi rada, može igrati važnu ulogu u izradi zakona i propisa, jer ti instrumenti daju autoritativne smjernice o zakonu i politici. Kada se Konvencija ratificira ona postaje dio pravnog sustava Republike Hrvatske i po pravnoj snazi je iznad zakona. Osim neposredne primjene, nužno je usklađivanje postojećeg i donošenje novog zakonodavstva o sprječavanju nasilja i uznemiravanju u svijetu rada, kako bi se što cjelovitije uredila specifična i primjenjiva pitanja, odnosi i poslovi ili viši standardi za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te odredile mjere za ostvarivanje i zaštitu reguliranih prava. U Hrvatskoj sindikalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca pozvali su nakon donošenja konvencije Vladu da se obaveže na pokretanje postupka ratifikacije Konvencije MOR-a br. 190 u Hrvatskom saboru , te da na taj način Hrvatska potvrdi svoje opredjeljenje za zaštitu ljudskog dostojanstva i stvaranje radnih mjesta bez nasilja i uznemiravanja.Istovjetan zahtjev upućen je i od strane Pučke pravobraniteljice. U ožujku ove godine je i Europsko vijeće na temelju prethodne suglasnosti EU parlamenta donijelo odluku kojom se države članice pozivaju da ratificiraju Konvenciju br.190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju, pri čemu se posebno ukazuje na dijelove Konvencije koji se odnose prije svega na poboljšanje radnog okružja radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i radnica te zaštitu ravnopravnosti između muškaraca i žena kad je posrijedi zapošljavanje. Nema razloga da se to ne učini žurno,kako bi se Hrvatska priključila zemljama koje su ovu konvenciju ratificirale, ali prije svega i zbog niza razloga koji ukazuju na potrebu činjenja napora za ostvarivanje prava svakog radnika na radno okruženje bez nasilja i uznemiravanja, i za „nultu toleranciju na nasilje i uznemiravanje“. Dakle, opravdani su razlozi da se plan zakonodavnih aktivnosti za 2025.godinu MROSP dopuni sa Zakonom o potvrđivanju Konvencije br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada. Primljeno na znanje Republika Hrvatska je u potpunosti predana promicanju jednakosti i zaštiti svih svojih građana, uključujući posebno ranjive skupine, što je već vidljivo kroz usvojeni Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova te Zakon o radu. Navedeni pravni okvir pruža snažnu zaštitu od svih oblika diskriminacije, promiče jednakost i osigurava dostojanstvo radnika u svim aspektima ljudskog života, pridonoseći pravednom i sigurnom radnom okruženju. Nadalje, Republika Hrvatska reafirmirala je svoju predanost zaštiti građana ratifikacijom relevantnih međunarodnih ugovora, uključujući Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istambulska konvencija), čime je dodatno ojačala svoje obveze u području sprječavanja nasilja i diskriminacije. Republika Hrvatska usvojila je specifične mjere za zaštitu od uznemiravanja i nasilja na radu, u skladu s europskim standardima, uključujući Direktivu 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i ravnopravnog tretmana žena i muškaraca u području zapošljavanja. Republika Hrvatska također kontinuirano aktivno sudjeluje u međunarodnim inicijativama usmjerenima na promicanje sigurnosti i zaštite radnih prava, u uskoj suradnji s nadležnim međunarodnim organizacijama, poput Međunarodne organizacije rada, radi usklađivanja sa standardima i najboljim praksama. Postojanje spomenutog zakonodavnog okvira koji regulira ključna pitanja koja su u središtu ove Konvencije, stvoren je temelj usklađen s najvišim međunarodnim radnim standardima. U tom kontekstu, Republika Hrvatska će nastaviti pomno pratiti međunarodna iskustva i najbolje prakse država koje su ratificirale Konvenciju br. 190 te razmotriti mogućnost ratifikacije u budućnosti, uzimajući u obzir sve relevantne aspekte i potencijalne implikacije na nacionalni pravni sustav te provesti analizu financijskih posljedica ratifikacije Konvencije br. 190 u svjetlu trenutnih ekonomskih okolnosti.