Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o stručnoj studiji "Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj"

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Agencija za mobilnost i programe Europske unije Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti iz obitelji nižeg ekonomskog statusa Podaci kojima raspolažemo podupiru percepciju o financijskim preprekama za sudjelovanje u mobilnosti. U međunarodnom programu mobilnosti Erasmus+, 1/5 odlaznih (hrvatskih) Erasmus studenata ima potrebu za uvećanom financijskom potporom zbog nižeg socio-ekonomskog statusa. Prema trenutno dostupnim podacima (11.4.2016.), 22,7% (270 od 1186) odlaznih studenata u 2014. i 20,15% (240 od 1191) odlaznih studenata u 2015. korisnici su uvećane financijske potpore na temelju nižeg socio-ekonomskog statusa. Mogućnost dodatnog sufinanciranja nije otvorena studentima koji mobilnost realiziraju u drugim programima međunarodne mobilnosti, kao što su CEEPUS ili Bilateralne stipendije. Isto tako, nije poznato u kojoj mjeri su studenti nižeg socio-ekonomskog statusa bili uključeni u Erasmus mobilnost u prethodnom razdoblju kada nisu bili prepoznati kao ranjiva skupina. Prihvaćen Prihvaćen
2 Agencija za mobilnost i programe Europske unije Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s invaliditetom Predlažemo naglasiti da u Hrvatskoj ne postoje pouzdani podaci o sudjelovanju osoba sa invaliditetom u međunarodnoj mobilnosti. Prema dostupnim podacima Agencije, dvoje studenata s invaliditetom u 2014.g. i prema novijim informacijama petero u 2015.g. prijavilo se i ostvarilo dodatnu financijsku potporu za Erasmus razmjenu. Agenciji nisu dostupne informacijama o sudjelovanju studenata s invaliditetom među odlaznim studentima ukoliko nisu zatražili dodatnu financijsku potporu. Prihvaćen Prihvaćen.
3 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj Upitna je relevantnost ove “desk” studije, posebno jer se među literaturom navode intevjui i programi kursa kao izvori podataka. Upitna je i metodologija izrade (nisu navedeni svrha, ciljevi i metodologija), korišteni su samo sekundarni izvori podatka, a za definiranje prioritenih skupina se koriste različite metode, posebno se vrši triangulacija, kako bi se moglo argumentirati postavljne teze, zašto je neka skupina ranjiva. Uostalom radi se o dva različita problema/skupine pa bi za svaku trebalo navesti zasebno je li podzastupljena ili ranjiva (ne razlikuju se uzroci od posljedica), prilikom određivanja prioritetnih skupina (podzastupljenih i ranjivih skupina), nisu navedeni autori studije, nisu navedeni kriteriji prema kojima se oblikuju skupine (neujednačeni su kriteriji i izvori podatka, jer se ne navode svi relevantni podaci prema kojima se može prosuditi opravdanost pojedine teze ili argumenta, stječe se dojam površnosti, te adhoc zaključivanja. Izvori podataka za određivanje prioritetnih skupina moraju biti različiti te se moraju koristi različite metode (od fokus grupa, intevjua, statističkih podataka sekundarnih izvora, javnih rasprava i drugo). Koristiti podatke dobivene “u razgovoru s djelatnicima..” je nedopustivo jer je to nepouzdan izvor padatak, a ukoliko su vođeni intevjui onda se mora obrazložiti i navesti sve ostale podatke. Obirom da se ovakve studije podzimaju kako bi se temeljem rezultata planirali ciljevi i mjere za strateške dokumente javnih politika, nedopustivo je na ovaj način pripremati dokumente, bez da se uključilo predstavnike upravo ovih ranjivih skupina u izradu ove studije, kroz ne samo intepretaciju sekundarnih izvora podataka. Djelomično prihvaćen Veliki broj navedenih komentara proizlazi iz očekivanja komentatora kako dokument ima ambicije biti sveobuhvatna studija o ranjivim skupinama u visokom obrazovanju temeljena na primarnim podacima. Zapravo je ambicija dokumenta puno skromnija: na temelju dostupne literature popisati i u kratkim crtama opisati podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju (zato su i navedeni različiti podaci dobiveni različitim metodama). U revidiranu verziju dokumenta unesena je svrha dokumenta te je naglašeno koje su skupine podzastupljene prema dostupnim podacima.
4 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti pripadnici LGBT orijentacije Izloženost nasilju je onda kriterij za podskupinu, a ne pripadnost LGBT orijentaciji. Onda je podskupina “oni koji su izloženi nasilju”? Čini se da se kroz cijelu studiju zmjenjuju kritriji i obilježaj, pa se krivo interpetira. Što se da zaključiti iz ovog “objašnjenja”? “potencijalno ranjiva skupina i/ili podzastupljena skupina? To bi doslovce značilo da se mladi iz ove skupine ne upisuju na studije jer im je zbog tih obilježja i izloženosti nasilju onemogućeno studirati?Da su u nekom lošijem položaju zbog toga? Ipak toliko daleko nismo došli. Vjerojatno ne za upise, eventualno se mogu predjeti teškoće za vrijeme studija, ali paušalno je iznosti ovake podatke koji nemaju uporište. Prihvaćen Primljeno na znanje.
5 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti djeca hrvatskih branitelja Slažemo se s prethodnim komentarima, jer ukoliko se radi o oblježjima koja se navode kao uzroci lošije podzastupljenosti, onda se zbog tih istih obilježja ova podzastupljena skupina može smjestitiu u one druge (s lošijim ekomomskim uvjetima, niže razine obrazovanja, jednoroditeljske obitelji i sl. ili bilo koji kriterij kojim se definira skupine s manje mogućnosti. Takođr se kao i za druge podskupine ne navode podaci kojim bi se moglo definirati pouzdanost ovih istraživanja i opravdanost iznesenih tezi. Nije prihvaćen Točan je podatak da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata čine više od 10% ukupnog stanovništva RH. Međutim, nigdje nije navedeno da su sva djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ujedno i ranjiva skupina. Dakle, kada se govori o ranjivoj skupini djece hrvatskih branitelja, govori se o dijelu ove populacije, a ne o populaciji u cjelini. Upravo je stigmatizacija hrvatskih branitelja kao „povlaštene“ skupine u hrvatskom društvu pa tako i djece hrvatskih branitelja, dovela do toga da se o djeci hrvatskih branitelja u obrazovnom sustavu nisu sustavno prikupljali podaci koji bi potvrdili ili opovrgnuli kako se radi o posebno ranjivoj skupini koja živi u otežanim životnim uvjetima koji se odražavaju na njihov školski uspjeh i tijek školovanja. Stoga je ovo prilika da se dođe do relevantnih podataka i upravo zbog razloga djeca hrvatskih branitelja uvrštena su u popis ranjivih skupina. Navedeni broj (65.805) ne odražava stvarni broj hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, pa tako i djece, koji žive u otežanim životnim uvjetima uzrokovanim Domovinskim ratom, tim više što se pitanje o teškoćama iz popisnice stanovništva odnosi na dugotrajnu bolest, invalidnost ili starost. Nejasno su istaknuti rezultati studije koja je komparirala prilike u Hrvatskoj i Sloveniji, tim više što se duljina trajanja rata, materijalna šteta, ljudske žrtve i nastale posljedice rata u ove dvije zemlje ne mogu uspoređivati. Prvo istraživanje koje se odnosi na istraživanje djece hrvatskih branitelja i njihovog školovanja pokazalo je kako djeca poginulih hrvatskih branitelja imaju teškoće prilikom školovanja zbog gubitka roditelja. S obzirom da je istraživač koji je proveo ovo istraživanje za svoju doktorsku disertaciju predavač na Katedri za ekonomiju Zagrebačke škole ekonomije i managementa te znanstveni istraživač CERGE-EI -međunarodnog instituta iz Praga, nemamo razloga sumnjati u njegovu stručnost, metodološke postupke, uzorak i nalaze.
6 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s invaliditetom Treba naglasiti da postoji pozitivna diskriminacija - na neke studije na nekim fakultetima - građevinama se uopće na upisuju studenti s invaliditetom jer nije osigurana prostorna prisutupačnost, koje se ne osigurava jer “eto nema studenta s invaliditetom” (rezultati projekta Do uspjeha bez prepreka. Studenti inspektori arhitektonskih barijera”, u kojem su studenti dokumentirali ključne prepreke po građevinama, pa se među onima koji nisu osigurali prostornu prisutpčanost čulo upravo ovaj kvazi argument - ” kada bude bilo studenta s invaliditeotm, onda ćemo se prilagoditi”, a neće ih niti biti jer se studenti s invaliditetom niti ne žele upisati na te studije jer znaju i prvo što ispituju je li pristupačan objekt. Upravo bi za ovu ranjivu skupinu trebalo inzistirati da se sve građevine u kojima se studira prilogode kako bi se na te studije uopće mogli studeneti s inv. upisivati. Drugi problem ove skupine je što se ne izjašnjava kao osoba s invaliditetom, jer neželi biti stigmatizirana, pa je to jošđ jedna razlog što ne postoji evidencija. Svrha studije je upravo pokazati na puno veći broj onih koji su prepušteni svojem i naporu obitelji, umjesto da se o tome vodi sustavna društvena briga. Primljeno na znanje Svjesni smo da su izazovi s kojima se susreću studenti s invaliditetom mnogostruki i u ovom dokumentu samo kratko skicirani. U pripremi je dokument kojem su u fokusu potrebe studenata s invaliditetom. Fizička pristupačnost kao i izazovi evidencije osoba s invaliditetom adresirani su u dokumentu.
7 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s djecom U ovom prioritetnoj skupini nedostaje preciznije razgraničenje podskupina pa se predlaže: 1. studenti iz obitelji u kojima je jedan roditelj zaposlen ili nezaposlen - jer se radi o dvije podskupine nejadnkih uvjeta (dvije plaće, podjela dužnosti ili jedna plaća, ili bez plaće) ili su oba roditelja studenti; 2. jednoroditeljske obitelji u kojima otac ili majka studira. U planiranju mjera svakako treba razlučiti i različito pristupiti ovim kategorijama, posebno se to odnosi na jednoroditeljske obitelji u kojima je gotov pa nemoguće bez društvne podrške uopće studirati. Važno je razgraničiti ove kategorije posebno za studente koji su u postupku razvoda, koji dugo traje, pa nemaju osim podjele dužnosti imeđu oca i majke oko srbi za dijete, niti osigranu alimentaciju pa im to umanjuje mogućnost da uopće studiraju. Pitanje je kao i za sve potkategorije - iz navedene studije bi trebalo planirati ciljeve koji se odnose na izjednačavanje uvjeta studiranja za sve ranjive skupine, smjer, kao i mjere - iz nevedenih rezultata ove studije, kojoj bi svrha treba biti upravo određivanej strteških smjernica, ne vidi se jasno u kojem smjeru treba ići. Primljeno na znanje Svrha dokumenta nije određivanje smjera intervencija – to će biti razrađeno u Akcijskom planu za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
8 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Stariji studenti Isto ako i gore - kriva linija interpetacije. To što stariji studenti ističu financijske probleme i ocjenjuju finacijske teškoće ozbiljnim, nije argument za manje upisanih starijih studenta. Kada se navodi podatak koliko % od nečega radi - 47% radi puno radno vrijme, mora se navesti koliko od ukupnog broja i na koju se skupinu odnosi..(teza: “među studentima koji su najzastupljeniji u obavljanju stalnih poslova nalaze se studenti koji su upisali studij nakon 21. godine - koliko je to od ukupnog broja, na koga se to odnosi? ... Njih 47% radi puno radno vrijeme (35 ili više sati tjedno), dok to čini samo 10% onih koji su upisali studij prije 21. godine (Šćukanec i dr., 2016)”. - ova tvrdnja ne implicira da više rade oni koji su stariji, nego treba ispitati tezu kojom se ispituje povezanost između godine studija i rada (mnogim studentima na početku studija roditelji mogu osigurati sredstva za studij, dok što su stariji i njihove potrebe i možda mogućnosti roditelja mogu biti manje, pa je paušalno trvditi ovakve adhoc zaključke. To što ova skupina dobiva manje stipendija - može biti razlog u kriterijima za dobivanje - previsoke ocjene koje se traže za dobavanje stipendija, defacto nepostojanje mogućnosti da se studira uz rad na različitim studijima (nije prilagođena nastava osobama koje rade, npr. ne možete studirati na zdrastvenim studijima na diplomskom ili speijalističkom studiju ako radite u Rijeci, kako bi se specijalizirali za radnog terapeuta, npr. ako ste završili diplomski studij za socijalnog pedagoga, jer nema mogućnosti studiranja uz rad, nego redovno, što zahtjeva svakodnevno prisustvo na nastavi i vježbama, pa nam se čini da je upravo problem u krutosti izvedbenih programa, koji predviđaju maksimalnu prisutnost na nastavi, te tako onemogućavaju starijim studentima da uz rad i završavaju studij. Navedeni primjer je samo ogledalo bilo kojeg studija. Rijetki su oni koji omogućavaju studij uz rad, a školarine su previsoke za prosječnu plaću pa se takvim sustavom pogoduje samo onima koji imaju višu platežnu moć. Mogućnost studiranja uz rad na prilagođeni način rada pružio bi starijim studenitma mogućnost da rade (jer nisu više ovisni o roditieljima nego o svojim prihodima) te im omogućilo društvenu pokretljivost, što svako daljnje obrazovanje upravo i može. Stariji studenti jesu ranjiva skupina, jer su, za razliku od drugih Eu država u nepovoljnom položaju jer im je onemogućeno da studiraju uz rad. U državama EU postoji niz načina kako se mogu stjecati ECTS bodovi koji se priznaju u cijelom modulu za predmet studiranja, od on line kurseva, do povremenih koncentriranih predavanja i seminara, samostalnog rada i sl. koji omogućavaju starijim studentima da studiraju. Osim toga, za bivše studente koji su započeli studij prije više godina te zbog bilo kojeg razloga prekinuli studij, gotovo pa nemoguće nastaviti studij u primjerenom obliku jer je sustav nepovoljan za one koji rade. Među njima ima mnogo mladih koji bi željeli studirati ali ne mogu jer ne mogu skladiti radne i studentske obaveze. Pitanje želimo li društvo koje se premanentno obrazuje i usklađuje stečene kompetecije s potrebama tržišta rada, morali bi promijeniti uvjete pod kojima će stariji studenti završavati ili nastaviti studije. Djelomično prihvaćen Više je komentara navedeno. Djelomično prihvaćen. Komentator ne navodi na osnovi kojih empirijskih podataka tvrdi da financijske poteškoće nisu argument za manje upisanih starijih studenata. U revidiranoj je verziji specificirano da se 47% studenata odnosi na 47% od ukupnog broja studenata iznad 21.godine koji su sudjelovali u Eurostudent istraživanju. Primljeno na znanje. Komentar da postoje institucijske prepreke za starije studente.
9 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studentice u tehničkom području, studenti u humanističkom području Uspješni završetak studija..teza da je značajno veći rizik za muškarce da ne završe započeti sutdij - treba obrazložiti zbog mogućih krivih interpretacija (jesu li ispitani mogući razlozi, na koje muškarce se odnose (iz kojih studija), ako je skupina o kojoj je riječ "studentice u tehničkom području, studenti u humanističkom” - što iz toga proizlazi obzirom na cilj definiranja ranjive skupine, odnsono ukoliko se želi rezultate ove studije koristi kako bi se planiralo mjere za izjednačavanje obrazovnih šansi? Posljednja teza: studentice izkazuju značajno više teškoća od studenata za vrijeme studija - ova teza bez obrazloženja može navesti na i potvrditi predrasudu - da su žene “slabiji spol” pa se mora objasniti o kojim se indikatorima teškoća za vrijema studija radi, postoji li kakava korelacija između roda i teškoća, kojeg je intenziteta i drugo! Prihvaćen Komentator s pravom primjećuje da je problematično navoditi spomenute nalaze bez obrazloženja. Nažalost, istraživanja koja se navode nisu ispitivala i razloge koji dovode do spomenutih nalaza. Nalazi su izuzeti iz posljednje verzije dokumenta.
10 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti čiji roditelji imaju niže razine obrazovanja Pogrešna linija argumentacije/intepretacije: rezultati jednog istraživanja (Šćukanec) interpetirani su argumentima i/ili rezultatima drugih istraživanja, ne navode se argumenti kojim bi se dokazala interpretativna valjanost ovih argumenta za objašnjenje (na uzorku u jednom istraživanju (2016) su sudjelovali jedni studenti, ali ne znamo koji i koliko ih je sudjelovalo u istraživanjima koja se navode kao dokaz kojim se argumentira. Navedeno je nekoliko teza koje ne objašanjavaju isti problem: 1. teza ”Izgledi za pristup visokom obrazovanju povoljniji su za osobe koje dolaze iz obrazovanijih obitelji. ” - argumentira se podacima o upisanim studentima odnosno obrazovanjem njihovih roditelja, koji su sudjelovali u istraživanju, što može biti jedna od varijabli koja će objasniti na deskriptivnoj razini činjenicu da je manje onih čiji su roditelji manje obrazovani. Ali i sami autori navode da ovi podaci ne odgovaraju distribuciji u populaciji, pa bi trebalo ispitati je li do takvih podataka došlo zbog strukture uzorka, pogreške u instrumentu, metodi ili slučajno, o čemu se na iznose podaci, ili pak zbog činjenice da ih je stvarno toliko malo. Ti podaci ne dokazuju da su oni podzastupljeni, jer se radi samo o deskriptivnoj razini - linija objašnjenja ne ide tako direktno. To može značiti i da studenti čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja nisu sudjelovali u istraživanju, o čemu nemamo podatka. Pouzdan izvor podataka su podaci iz prijavnih listova. Ne navodi se kakvo je bilo istraživanje (ako je bilo on line, onda je i to moguće). Dakle, podaci iz istraživanja ne upućuju na podzastupljenost. Nadalje, u zadnjem poglavlju: izvor podataka su prijavni listovi a analizira se dužina studiranja, te se konstatira da nema razlike u dužini studiranja obzirom na obrazovanje roditelja. Ova interperetacija baca sumnju na opravdanost prijašnjih argumenta, te se preporučuje da se za argumentaciju i interpetaciju uzimaju rezultati istih izvora podataka, koji mjere istu varijablu (ako mjerimo podzastpljenost onda mogu biti relevantni samo podaci o podzatupljenosti), kako bi se dokazala podzastupljenost, čak nije potrebno dokazivati što je uzrok tome. Npr. iz prijavnih listova pratiti od upisa do kraja studija. Čini se da je varijabla koja utječe na odluku i mogućnost studiranja prije ekonomski status roditelja nego li njihov obrazovni stupanj) pa je bolje ne intepretirati ono što nije dokazano. Osim toga, navedena činjenica da se učenici s nižim obrazovnim postignućima upisuju u strukovne škole i time imaju manje šanse za upis na studij, govori samo u prilog nepravednom i lošem sustavu osnovnog i srednješkolskog obrazovanja koje “gura“ učenike nižih obrazovnih postignuća u škole s kojima imaju manje šanse da se dalje školuju, a ne govori o razlozima - iako je u našim obraozvnim strateškim dokumnetima prihvaćen individualan pristup, koji bi morao izjednačiti obrazovne šanse za sve učenike, on to ne čini - obrazovni sustav pogoduje stvaranju elite prema stupnju obrazovanja roditelja a ne potiče i ne pruža dodatnu potporu učenicima čiji roditelji nižeg obrazovnog statusa, kako bi se do prelaska na visoko obrazovanje izjednačile šanse za obrazovanjem (npr. teorija klasne reprodukcije upravo se bavi ovom temom). Slične probleme su imali dugo godina pri intpretaciji korelacije obrazovnih postignuća i inteligencije, pa je varijabla obrazovanje roditelja od “činjenice da djeca čiji roditelji imaju više obrazovni stupanj - imaju i višu inteligenciju, došlo do nove interpetacije, kojom se obajšanjava da takva djeca imaju više poztivnog okuženje koje potiče i lakše postala samo pomoćna varijabla koja ne objašanjava ineligeniciju, nego uvjete u kojima se ona razvija. Ako je teza da su studenti čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja podzastupljeni, dovoljno je interpetirati podatke o upisima, a ako se želi utjecati na povećani broj upisanih studenata, onda treba planirati intervencije u nižim razinama obrazovanja kako bi se stvorili uvjeti za jednaku zastupljenost, ako je to cilj. dokazano. Prihvaćen Radi se o više komentara. Neki su odbijeni, jedan primljen na znanje. Odbijeni Podzastupljenost studenata prema stupnju obrazovanja njihovih roditelja uobičajeno se utvrđuje usporedbom stupnja obrazovanja reprezentativnog uzorka studenata i obrazovnog stupnja populacije muškaraca i žena u dobnoj skupini kojoj pripada većina roditelja studenata. U tu svrhu se u dokumentu navode Eurostudent podaci koji su prikupljeni na reprezentativnom uzorku studenata kako je naznačeno u uvodu dokumentu te su dovedeni u vezu s relevantnim populacijskim podacima. Što se tiče interpretacije nalaza istraživanja drugim istraživanjima, to nije neuobičajeno. Eurostudent podacima možemo utvrditi podzastupljenost nekih skupina, ali ne i identificirati čimbenike koji do toga dovode. Neka druga istraživanja to pak čine i njih smo navodili. Radi se o objašnjenjima koja su uvriježena u literaturi o toj problematici – specificiranje metodologije svakog od istraživanja činilo bi dokument više znanstvenim pregledom literature nego li pregledom temeljnih nalaza u svrhu prijedloga daljnjih istraživanja ili pak policy preporuka. Nejasan je komentar o 'neopravdanosti' prijašnjih argumenata – jedna je tema podzastupljenost prema obrazovnom stupnju roditelja, druga tijek studija prema obrazovnom stupnju roditelja. Nisu navedeni sukobljeni nalazi. Prima se na znanje komentar o nužnosti intervencija na nižim razinama obrazovanja. Slažemo se s komentatorom.
11 Društvo za istraživanje i potporu Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, O socijalnoj dimenziji u visokom obrazovanju Nije definirano što je “socijlana dimenzija” (navode se samo neke dimenzije). Jasno definirati na početku na što se točno misli! Nije prihvaćen U dokumentu je navedena definicija 'socijalne dimenzije' kako je usuglašena na ministarskoj konferenciji u Londonu: 'Cjelovita i sveobuhvatna definicija socijalne dimenzije usuglašena je u Londonu 2007. godine. Prema njoj, osiguranje socijalne dimenzije znači da „studentska populacija koja upisuje, pohađa i završava visoko obrazovanje na svim razinama odražava različitost naših društava”.
12 Kruno Kardov Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti djeca hrvatskih branitelja Posebna kategorizacija društvene skupine djeca Hrvatskih branitelja kao podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju je neopravdano i problematično iz više razloga: 1. U hrvatskoj je registrirano 503.112 hrvatskih branitelja (Izvješće o provedbi Zakona o pravima Hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2013. Godinu) što čini više od 10% ukupne populacije stanovništva. Ne postoje podaci koji dokazuju ili upućuju da su djeca ove društvene skupine podzastupljena u obrazovnom sustavu ili da u cjelini čine ranjivu skupinu samom činjenicom da dolaze iz braniteljske obitelji. Nije dokazano da je varijabla hrvatski branitelj ikako povezana sa životnim šansama njihove djece, a dokazane otegotne okolnosti nisu specifične samo za skupinu djece hrvatskih branitelja. 2. Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je ukupno registrirano 759.908 stanovnika s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a od tog broja je registrirano 65.805 stanovnika kojima je uzrok proteškoća Domovinski rat ili njegove posljedice (manje od 10%). Iz ovih omjera je razvidna neopravdanost posebnog izdvajanja djece Hrvatskih branitelja od ostalih skupina s obzirom na uzork invalidnosti roditelja i druge poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. 3. Ne postoje empirijski dokazi koji bi upućivali da su Hrvatski branitelji nadprosječno nezaposleni ili u nepovoljnom položaju na tržištu rada u odnosu na druge društvene skupine. Čak suprotno. Jedina empirijska studija koja se na metodološki adekvatan način bavila (komparirajući Hrvatsku i Sloveniju) ovim pitanjem pokazala je da je stopa zaposlenosti u dobnoj kohorti muškaraca koja je sudjelovala u Domovinskom ratu 7% viša od ostalih dobnih kohorti te populacije žena iste dobne kohorte. Također, prihodi te skupine su također 7% viši od prihoda usporedne dobne kohorte kao i populacije žena iste dobi (žene čine samo 4,6% braniteljske populacije). Studija zaključuje: "stigmatization of veterans did not occur in postwar Croatia and that they in fact enjoyed preferential status in society. Former draftees have been applauded and respected for liberating their country, which has surely brought them widespread acceptance in society, and, as I have shown, they are successfully integrating into the civilian labor market as well. This, together with the important connections they made in the military and the transferable skills they may have acquired appears to have outweighed the negative effects that may be caused by psychological trauma and loss of civilian job experience." Milica Kecmanovic (2012) The Short-run Effects of the Croatian War on Education, Employment, and Earnings. Journal of Conflict Resolution, 57(6): 991-1010. Stoga je neopravdano djecu Hrvatskih branitelja svrstavati u ranjivu i podzastuljenu skupinu u viskom obrazovanju i temeljem činjenice da bi skupina Hrvatskih branitelja mogla biti podzastuljena na tržištu rada, empirijski podaci upućuju upravo na suprotan zaključak. 4. U tekstu se poziva na "istraživanje koje je proveo Kovač" pri čemu se u popisu literature ne nalazi cjeloviti tekst studije već je riječ o prezentaciji koja k tome nije dostupna. Budući da studija nije javno objavljena niti dostupna nisu jasni metodološki postupci, uzorak i nalazi te studije da bi se o njoj moglo govoriti (jesu li u studiji uspoređene skupine djece koja su izgubila roditelja "za vrijeme rata" i djece koja su izgubila roditelja u drugom vremenskom periodu da bi se moglo tvrditi da gubitak roditelja u ratu (ili kako se to neodređeno tvrdi u tekstu "za vijeme rata") ima statistički značajno veće negativne posljedice na djecu nego gubitak roditelja u drugim okolnostima. Jedino takav nalaz bi opravdao posebno isticanje djece Hrvatskih branitelja od djece ne-branitelja kao ranjivu skupinu (i to samo djece poginulih), no za pretpostaviti je da takva hipoteza ne bi bila održiva. 5. Imajući u vidu gore navedeno razvidno je da nema empirijskog utemeljenja da se djecu Hrvatskih branitelja kategorizira kao podzastupljene u visokom obrazovanju ili kao ranjivu skupinu. Postojeći empirijski podaci čak ukazuju na suprotne zaključke u sferi ekonomske sigurnosti. Faktori koji utječu na to da su neke skupine unutar skupine djece Hrvatskih branitelja ranjive su intervenirajuće varijable koje se tiču i drugih skupina u društvu a to su: niži stupanj obrazovanja roditelja, invalidnost i poteškoće u obavljanju životnih aktivnosti (bez obzira na uzroke invalidnosti), odrastanje bez roditelja (bez obzira na uzroke smrti roditelja, a pogotovo neovisno o tome je li roditelj preminuo u periodu 1991.-1995. u odnosu na neko drugo vrijeme). 6. Posebno izvajanje djece Hrvatskih branitelja bi moglo imati diskriminatorne učinke na druge skupine djece čiji su stvarni uzroci nepovoljnog položaja u društvu isti (odrastanje bez roditelja, nezaposlenost roditelja, invalidnost roditelja, bolest itd.). Nije prihvaćen Točan je podatak da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata čine više od 10% ukupnog stanovništva RH. Međutim, nigdje nije navedeno da su sva djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ujedno i ranjiva skupina. Dakle, kada se govori o ranjivoj skupini djece hrvatskih branitelja, govori se o dijelu ove populacije, a ne o populaciji u cjelini. Upravo je stigmatizacija hrvatskih branitelja kao „povlaštene“ skupine u hrvatskom društvu pa tako i djece hrvatskih branitelja, dovela do toga da se o djeci hrvatskih branitelja u obrazovnom sustavu nisu sustavno prikupljali podaci koji bi potvrdili ili opovrgnuli kako se radi o posebno ranjivoj skupini koja živi u otežanim životnim uvjetima koji se odražavaju na njihov školski uspjeh i tijek školovanja. Stoga je ovo prilika da se dođe do relevantnih podataka i upravo zbog razloga djeca hrvatskih branitelja uvrštena su u popis ranjivih skupina. Navedeni broj (65.805) ne odražava stvarni broj hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, pa tako i djece, koji žive u otežanim životnim uvjetima uzrokovanim Domovinskim ratom, tim više što se pitanje o teškoćama iz popisnice stanovništva odnosi na dugotrajnu bolest, invalidnost ili starost. Nejasno su istaknuti rezultati studije koja je komparirala prilike u Hrvatskoj i Sloveniji, tim više što se duljina trajanja rata, materijalna šteta, ljudske žrtve i nastale posljedice rata u ove dvije zemlje ne mogu uspoređivati. Prvo istraživanje koje se odnosi na istraživanje djece hrvatskih branitelja i njihovog školovanja pokazalo je kako djeca poginulih hrvatskih branitelja imaju teškoće prilikom školovanja zbog gubitka roditelja. S obzirom da je istraživač koji je proveo ovo istraživanje za svoju doktorsku disertaciju predavač na Katedri za ekonomiju Zagrebačke škole ekonomije i managementa te znanstveni istraživač CERGE-EI -međunarodnog instituta iz Praga, nemamo razloga sumnjati u njegovu stručnost, metodološke postupke, uzorak i nalaze.
13 Udruga Igra Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi Na dva ste mjesta spomenuli mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi: ovdje ih nazivate „studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi“, a nešto kasnije u tablici „Sažetak nalaza o podzastupljenim i ranjivim skupinama“ koristite drugi termin - „studenti iz domova za nezbrinutu djecu“. Osim što je terminologiju potrebno ujednačiti, predlažemo da koristite pojam „mlade iz alternativne skrbi“ ili u ovom slučaju „studenti/ce iz alternativne skrbi“, budući da je taj pojam manje stigmatizirajući i diskriminatoran u odnosu na ovu populaciju. Prema zakonima RH (Obiteljski zakon, Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o sudovima za mladež) Centri za socijalnu skrb i Sudovi za mladež mogu uključiti djecu ili mlade u neki oblik institucionalne ili izvaninstitucionalne skrbi radi njihova daljnjeg odgoja ili obrazovanja. Djeca ili mladi smještaju se u alternativne oblike skrbi zbog neprihvatljivih i neadekvatnih obiteljskih prilika, zbog vlastitog neprihvatljivog ponašanja, činjenja kaznenih djela, bio-psiho-socijalnih ili nekih drugih razloga. Tako termin „mladi iz alternativne skrbi“ podrazumijeva mlade smještene u udomiteljskim obiteljima, domovima za djecu ili odgojnim ustanovama. Udruga „Igra“ za pružanje rehabilitacijsko-edukacijske i psiho-socijalno-pedagoške pomoći od 2002. godine provodi program „Kontakt - Centar za osnaživanje mladih iz alternativne skrbi“. Kroz svoj smo rad, zajedno s partnerima i suradnicima prikupili i obradili jako puno informacija, iskustava, preporuka vezanih uz životne izazove s kojima se susreće ova skupina mladih u svim područjima njihova života - pa tako i u području obrazovanja. Pozivamo vas da svakako iskoristite podatke i rezultate koje smo kroz svoj dugogodišnji rad s mladima iz alternativne skrbi stekli. U popisu publikacija, istraživanja i priručnika koji slijedi možete pronaći podatke i odgovore na sljedeća pitanja: - s kojim se izazovima mladi iz alternativne skrbi susreću kada požele studirati; - kakva su njihova osobna iskustva; - koji institucionalni mehanizmi za njihovo uključivanje u obrazovni sustav postoje te koje su glavne institucionalne prepreke i nedostaci njihovom uključivanju; - zbog čega je važno prilagoditi sustav stipendiranja studenata koji dolaze iz alternativne skrbi itd. - koje još sustave izvanninstitucionalne podrške treba jačati kako bi ih se podržalo na njihovom obrazovnom putu; - itd. Popis publikacija, istraživanja i priručnika, čije korištenje preporučamo: - Kusturin, S., Maglica, T. i Makvić K. (ur.), (2014): Okvirko - priručnik za psnaživanje mladih u procesu izlaska iz alternativne skrbi, udruga Igra, Zagreb: 1. dio: http://udrugaigra.hr/wp-content/uploads/2011/03/1-zasto-okvirko.pdf 2. dio: http://udrugaigra.hr/wp-content/uploads/2011/03/2-kako.pdf 3. dio: http://udrugaigra.hr/wp-content/uploads/2011/03/3-ja-cu-ovako.pdf - Sladović Franz, B. (2014): Suvremene spoznaje o izlasku mladih iz alternativne skrbi - Novosel, T., Preveden, A. (2015.): Mladi iz alternativne skrbi - na rubu Garancije, Mreža mladih Hrvatske, Zagreb: http://udrugaigra.hr/wp-content/uploads/2014/06/2_HR_Brosura_165x235_Finalno_za-WEB.pdf - Kako kontaktirati - priručnik za odgajatelje i druge stručnjake koji rade s djecom i mladima u institucionalnom tretmanu - SMJERNICE za zadovoljavanje potreba mladih koji izlaze iz sustava socijalne skrbi: http://udrugaigra.hr/wp-content/uploads/2011/03/Smjernice-FINAL1.pdf - Katapult- edukativna brošura za mlade koji izlaze iz institucija i udomiteljskih obitelji: http://udrugaigra.hr/wp-content/uploads/2014/06/katapult_5-izadnje_web.pdf - Brošura PROMIŠLJANJA MLADIH odraslih u sustavu socijalne skrbi O SAMOSTALNOM ŽIVOTU: http://udrugaigra.hr/wp-content/uploads/2011/03/promisljanja.pdf Prihvaćen Izmijenjena je terminologija. Dodani su uvidi iz predložene literature.
14 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s invaliditetom Vezano uz međunarodnu mobilnost, studenti s invaliditetom se ne usuđuju otići izvan Hrvatske jer boravkom u inozemstvu dužem od dva mjeseca gube pravo na invalidninu. A uz navedeno i niz je drugih razloga koje ova studija uopće ne dotiče. Prihvaćen Zahvaljujemo na opasci. Jedna od mjera akcijskog plana za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja biti će dopune zakonske regulative koje će korisnicima prava na osobnu invalidninu osigurati korištenje prava i za vrijeme studiranja u inozemstvu,ukoliko se radi o stipendijama, odnosno kada je studiranje dio programa ERASMUS.
15 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s invaliditetom Kada se govori o statističkim pokazateljima o studentima s invaliditetom pružaju se krive informacije zbog krivog pristupa u statističkoj obradi. Ne može se gledati udio studenata s invaliditetom u populaciji studenata. Potrebno je sagledati više razina da bi se mogle raditi usporedbe i iznositi zaključci jel malo ili puno studenata s invaliditetom. Pogledajte podatke s popisa 2011 i udio mladih u populaciji stanovništva (15-29 godina 18,55), te pogledajte udio mladih u populaciji osoba s invaliditetom (15-29 godina 3,4). Razlika je očita. Postoji i podatak o dobnoj strukturi u ukupnom broju studenata za svaku akademsku godinu i lako je izračunati omjere i relacije te je zanimljivo da u relaciji do 24 godine potencijani broj studenata s invaliditetom bi bio 251 osoba. Primljeno na znanje Svjesni smo da su izazovi s kojima se susreću studenti s invaliditetom mnogostruki i u ovom dokumentu samo kratko skicirani. U pripremi je dokument kojem su u fokusu potrebe studenata s invaliditetom. Metodologija i izvori procjene potencijalnog broja studenata s invaliditetom navedeni su u dokumentu.
16 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Stariji studenti Dovoljno je pogledati statistički izvještaj da se dobiju određene informacije. Prihvaćen Primljeno na znanje.
17 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj Nije jasno na koji način su utvrđene pojedine skupine kategorizirane kao ranjive i podzastupljene skupine te zašto su izostavljene neke kategorije poput studenata iz jednoroditeljskih obitelji, studenati korisnici alimentacije, studenati samohranih roditelja, nezaposleni studenti samohrani roditelji i sl. Primljeno na znanje U dokumentu je navedeno da su skupine identificirane na temelju pregledane literature. Ranjivost skupina koje komentator spominje proizlazi iz mogućeg slabijeg ekonomskog statusa, a taj je čimbenik ranjivosti naveden u dokumentu.
18 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s invaliditetom Nije jasno jel ovo promocija istraživanja koje je provela udruga koja se zove Institut za razvoj obrazovanja kao i ostalih na kojima su radili navedeni autori i zašto se ne spominju konkretniji pokazatelji kada su u pitanju studenti s invaliditetom poput prepreka na koje nailaze i koje ih kao studente uskraćuju da studiraju na ravnopravnoj osnovi. Nije bitno uopćavanje broja o studentima s invaliditetom, bitno je istaknuti na koje prepreke su studenti ukazali i koje su se mjere poduzele da se te prepreke svladaju? Ako ne postoji istraživanje o tome s kojim teškoćama i preprekama se suočavaju studenti s invaliditetom što nam znači da ima 100 studenata s invaliditetom koji se otežano kreću, ako se kao ranjiva skupina izjašnjava njih 23 koji su ukazali da imaju problem u kretanju i da se ne mogu koristiti javnim gradskim prijevozom kako bi došli na predavanja i obavljali svoje svakodnevne studijske obveze na ravnopravnoj osnovi. Imamo li pravo za preostalih 77 tvrditi da su studenti s invaliditetom jer znamo da imaju oštećenje koje ih otežava u kretanju? Što nam govori broj od 364 studenata s invaliditetom? Što ih mući? Studenti s invaliditetom imaju pravo reći da nemaju problema, ali u tom trenutku postaju dio opće populacije i to je njihovo pravo. Važno je studenta s invaliditetom informirati i dati mu mogućnost izbora. Ako ne želi biti dio statistike to je njegovo pravo, ali ako postane dio statistike trebamo znati i koja su njegova očekivanja/potrebe. Prihvaćen Primljeno na znanje.
19 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Literatura Ovdje se jasno vidi nedostatak korištenja niza literature koja se nalazi u katalozima knjižnica i internetskih zbirki. Prihvaćen Primljeno na znanje.
20 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj Nedostaje uvod i značenje podzastupljenih i ranjivih skupina, također nije jasno koji je doseg i značaj ovog dokumenta jer se okolnosti pojedinih skupina mijenjaju te neke skupine koje nisu do sada bile ranjive postaju to biti, odnosno neke skupine koje su ranjive prestaju biti ranjive, također je isto i kod podzastupljenih skupina. Ovaj dokument bi trebao imati svoje vremensko ograničenje i biti podložan promjenama što iz ovog dokumenta nije jasno je li moguće te je potencijalno štetan za izostavljene kategorije ukoliko će služiti za izradu određenih mjera i akcija poput kriterija stipendiranja, smještaja u studentski dom i sl. Djelomično prihvaćen Dodano je značenje podzastupljenih i ranjivih skupina. Iz komentara nije jasno na koje se skupine misli kada se kaže da neke postaju biti ranjive, a druge prestaju. Bez takve specifikacije nije moguće dati povratni komentar. Što se tiče vremenskog ograničenja, pretpostavka je da se radi o stanju zatečenom kada je dokument pisan.
21 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, O socijalnoj dimenziji u visokom obrazovanju U sam naslov dodati u Hrvatskoj jer ovaj dokument obuhvaća socijalnu dimenziju u Hrvatskoj te bi to trebalo biti i naznačeno te definirano što socijalna dimenzija u visokom obrazovanju u Hrvatskoj podrazumijeva. Nije prihvaćen U tom se dijelu teksta radi o definiciji socijalne dimenzije kako je definirana u Bolonjskom procesu. Definicija time vrijedi za sve potpisnice Bolonjskog procesa, time i za Hrvatsku.
22 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Uvod Zašto nije navedeno tko je izradio ovaj dokument? Nije jasno kako se ovakav dokument može nazvati stručnom studijom jer ne odaje dojam da je pri izradi ovog dokumenta napravljena sveobuhvatna i stručna analiza. Dokument nema definirani cilj i ne navodi se njegova svrha, osim razlog donošenja. Moramo primijetiti da ovaj dokument nije objedinio dostupne empirijske podatke i uvide o ranjivim skupinama u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Ovaj dokument je možda objedinio autorima ovog dokumenta dostupne podatke i uvide o ranjivim skupinama u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Dodano je da su dokument izradili članovi Nacionalne skupine za unapređenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Glede naziva „stručna studija“ u samom dokumentu se taj naziv ne koristi. Komentator je u pravu da se ne radi o stručnoj studiji. Zapravo je ambicija dokumenta puno skromnija: na temelju odabrane dostupne literature popisati i u kratkim crtama opisati podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju. U revidiranu verziju dokumenta unesena je svrha dokumenta.
23 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s invaliditetom Kada se navodi pravilnik jednog visokog učilišta bilo bi dobro navesti i sve druge koji egzistiraju, no osnovni problem je u definiranju tko su studenti s invaliditetom jer je očito da se zbog ne razumijevanja u skupinu studenata s invaliditetom ubraja niz onih koji bi trebali biti u nekoj drugoj skupini jer imaju otežane okolnosti, ali nisu osobe s invaliditetom. Ovaj dokument bi trebao dati definiciju studenta s invaliditetom koja će obilježiti pojedinca koji u interakciji u akademskom okruženju nailazi na prepreke i na to je UKAZAO sustavu. Prihvaćamo i drugi oblik sadržaja definicije "student s invaliditetom", ali nikako taksativno pobrojavanje stanja s kojima se nosi pojedinac i koja mogu utjecati na njegov tijek studiranja, bez obveze tog pojedinca da se izjasni o svom stanju i potencijalnim preprekama tijekom studija. Također na tijek studiranja mogu utjecati i drugi elementi koji ne moraju imati veze s invaliditetom, ali se mogu koristiti kao alat za zaštitu prava na osnovi invaliditeta, što se u praksi dešava. Studenta s invaliditetom možemo i trebali bi smjeti uzeti u obzir kao takvog samo kada on ukaže na svoj položaj i okolnosti te se na osnovi ukaza ustvrdi osnovanost i potrebne mjere za osiguravanje ravnopravne osnove i to je potrebno propisati. Nije prihvaćen Taksativno navođenje skupina studenata koje pripadaju skupini studenata s invaliditetom služi boljem razumijevanju heterogenosti populacije i smanjivanju mogućnosti da neki studenti koji uslijed oštećenja, bolesti ili poremećaja imaju teškoća u realizaciji svakodnevnih akademskih aktivnosti budu isključeni iz sustava potpore u visokom obrazovanju.
24 Udruga ZAMISLI Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, Studenti s invaliditetom U ovom naslovu imamo dva pojma koji imaju svoje definicije: - STUDENT (je osoba koja je upisala određeni studijski program) - OSOBA s invaliditetom je definirana člankom 1. Stavka 2. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je RH ratificirala a time i učinila pravno obveznom: - Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Svi koji rade s osobama s invaliditetom trebali bi znati ovu definiciju, poštivati njen sadržaj i primjenjivati ga u radu. Nije prihvaćen U ovom dokumentu korištena je definicija koja je u najvećoj mjeri prihvaćena u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, a koju donosi prvi dokument u ovom području, Pravilnik o organizaciji i djelovanju Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu iz 2007. godine, kao i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i djelovanju Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu iz 2013. godine. Ova je definicija idejno usklađena s definicijom osoba s invaliditetom navedenoj u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (Ujedinjeni narodi, 2006) te u potpunosti s Minimalnim standardima pristupačnosti za osobe s invaliditetom na sveučilištima članicama UNICA-e (mreža sveučilišta iz glavnih gradova europskih država) iz 2008. godine.