Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ANA DOLJANIN | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Podržavam mišljenje, odnosno činjenice koje je naveo kolega Branko Salopek te bi ih kao činjenice (a ne mišljenje) i trebalo uzeti u obzir prethodno izmjenama. I to pod svim navedenim točkama, s posebnim naglaskom na točke 1. i 2. Osim materijala objedinjenih u nazivu uže specijalnosti kamena i arhitektonska plastika (kamen, umjetni kamen, žbuka i terakota) kako je navedeno u trenutno važećem pravilniku, bilo bi nužno pridodati i opeku. | Nije prihvaćen | Nema jedinstvenog mišljenja. |
| 2 | ANA-MARIJA SALOPEK | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Slažem se s kolegom Buljanom u vezi pojednostavljivanja naziva užih specijalnosti kako bi bile prilagođene vrstama materijala. Svakako u tom slučaju treba uz naziv uže specijalnosti navesti i ono što se pod njima podrazumijeva. Međutim, ukoliko se i kamena plastika i zidno slikarstvo mogu baviti plastičnim dekorativnim elementima od žbuke, to čini užu specijalnost dekorativna plastika i štuko suvišnom. Također predlažem i da se zadrži naziv kamena i arhitektonska plastika prema prijedlogu Branka Salopeka. Vezano za primanja diplomiranih konzervatora-restauratora u stručno zvanje konzervator, nisam mišljenja da bi to trebalo ograničiti samo na konzervatore-restauratore savjetnike, kako je predložio kolega Buljan, jer se osobe koje su završile druge vrste obrazovanja na mjesto konzervatora zapošljavaju odmah nakon fakulteta. Ne vidim razlog zbog kojeg obrazovanje magistra konzervacije i restauracije nije jednako vrijedno kao primjerice povjesničara umjetnosti ili arheologa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | ANA-MARIJA SALOPEK | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | - Među zanimanja za stručno zvanje konzervator dodati i zanimanje: e) konzervator-restaurator. Konzervatorsko-restauratorski studij, zbog svoje multidisciplinarnosti u kojoj su kombinirane povijest i povijesti umjetnosti s prirodnim i tehničkim znanostima, te teorijskim znanjem i praktičnim iskustvom u umjetničkom stvaralaštvu i tradicionalnim zanatima, više je nego adekvatan za obavljanje funkcije konzervatora, zvanja koje konzervator-restaurator već ima u nazivu svoje diplome. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 4 | ANA-MARIJA SALOPEK | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 44. | - Stavci (1), (2) i (3): u skladu s mojim komentarom za članak 5., stavak (1), potrebno je konkretno definirati koji su to „odgovarajući studiji“, te među njih uvrstiti i taksativno navesti konzervatorsko-restauratorski studij | Nije prihvaćen | Odgovarajući studij podrazumijeva studij koji je konkretnoj instituciji potreban za vrstu materijala na kojem će pojedini konzervator-restaurator raditi kao što i sami navodite. Kao što sami navodite konzervacija-restauracija je interdisciplinarno područje i ne postoji razlog iz kojeg bi se razna zanimanja koja djeluju u navedenom području različito nazivala. |
| 5 | ANA-MARIJA SALOPEK | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 25. | - Stavci (2) i (3): Restauratorski studij izmijeniti u konzervatorsko-restauratorski - Dodati Stavak: Za pristupnike sa završenim konzervatorsko-restauratorskim studijem koji su radno iskustvo stekli i stručni ispit polažu u drugačijoj užoj specijalnosti u odnosu na specijalnost stečenu razinom obrazovanja, nakon uspješno položenog stručnog ispita, obrazovanjem stečena uža specijalnost automatizmom im se dodjeljuje bez obveze za polaganjem dopunskog stručnog ispita. Objašnjenje: Smatram da je u obrazovanje konzervatora-restauratora i u njihove diplomske radove uložena značajna količina vremena i truda, te je kroz radni proces na njima stečeno mnogo znanja i vještina što ne bi smjelo biti zanemareno. Usporedbe radi, arheolozi se, poput konzervatora-restauratora, bave fizičkom intervencijom u materijalna kulturna dobra, a njima za samostalan rad u struci nije potreban nikakav stručni ispit. Njima je odmah nakon diplome omogućeno potpuno samostalno obavljanje invazivnih zahvata na materijalnoj kulturnoj baštini. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 6 | ANA-MARIJA SALOPEK | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 23. | - Stavci (1) i (2): Predlažem da ispiti budu pismeni kako bi iza pristupnika ostao pisani trag o količini znanja koju je pristupnik prilikom ispita pokazao. Usmeni ispiti umanjuju transparentnost provođenja ispita što ispitivačima ostavlja mogućnost manipulacije. - Stavak (4): Pismeni ispit je mnogo transparentnija opcija od zapisnika u kojem ispitivač može napisati što ga je volja bez mogućnosti provjere. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno iz razloga što opći dio ispita jest pisani. |
| 7 | ANA-MARIJA SALOPEK | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 21. | - Cijeli članak izbaciti. U RH već desetljećima postoje čak tri vrlo kvalitetna konzervatorsko-restauratorska studija i nema potrebe za prihvaćanjem drugih studija u stručno zvanje konzervatora-restauratora. | Nije prihvaćen | Radi se o jednakovrijednim studijima kojima se stječu istovrsne kompetencije. |
| 8 | ANA-MARIJA SALOPEK | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 20. | - Stavak (1) - Restauratorski studij ispraviti u konzervatorsko-restauratorski studij - Kod dokaza o obavljenim konzervatorsko-restauratorskim radovima pod a) izbaciti riječi „… na kulturnim dobrima…“. Objašnjenje: uvrštenost ili uvrštenost u Registar kulturnih dobara nije mjerilo niti za vrijednost samog predmeta, niti za kvalitetu obavljenih konzervatorsko-restauratorskih zahvata što znači da nema nikakvog tehničkog niti tehnološkog opravdanja zbog kojeg bi radovi za stručni ispit morali ispunjavati taj uvjet. Konzervatorsko-restauratorski pristup i obrada su isti. Svaki pristupnik koji je završio konzervatorsko-restauratorski studij upoznat je s procedurom rada na kulturnom dobru koja se tiče papirologije i suradnje s konzervatorima, tako da neće ništa propustiti. Ako apsolventu konzervacije i restauracije diplomski rad ne mora nužno biti obavljen na zaštićenom kulturnom dobru, ne vidim razlog zbog kojeg bi radovi za stručni ispit to morali. - ukoliko se prihvati izmjena pod slovom a), točku pod slovom c) prepraviti da se odnosi samo na radove koje je pristupnik uistinu obavio na zaštićenim kulturnim dobrima | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Ovo Ministarstvo izdaje dopuštenje za izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na kulturnom dobru, a u svrhu stjecanja stručnog zvanja. |
| 9 | ANA-MARIJA SALOPEK | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 13. | - Stavak (2) - Uvjeti su diskriminatorni prema konzervatorima-restauratorima tehničarima II. stupnja koji su radno iskustvo stekli u privatnoj tvrtki, a to su radno iskustvo stekli na poslovima zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Treba izbaciti dio teksta „…kojoj je osnivač Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, gradovi i općine…“ kako bi se mogućnost proširila i na djelatnike iz privatnog sektora. | Nije prihvaćen | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 10 | ANA-MARIJA SALOPEK | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 12. | - Restauratorski studij ispraviti u konzervatorsko-restauratorski - Među humanističke i prirodoslovno-tehničke studije treba dodati i one iz umjetničkog područja, Dio umjetničkog područja: 4. Likovne umjetnosti ili 5. Primijenjena umjetnost. U Pravilniku o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama sva umjetnička područja nepravedno su izdvojena iz humanističkih znanosti. U ovom je primjeru zbog toga likovnim umjetnicima nepravedno oduzeta mogućnost stjecanja ovog stručnog zvanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 11 | ANA-MARIJA SALOPEK | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 11. | - Stavak (1) - Iako je zaokruženo umjetničkim usmjerenjima, u popisu traženih školskih usmjerenja treba izdvojeno dodati i srednjoškolsko obrazovanje konzervatorsko-restauratorskog usmjerenja. Nema ih još mnogo u RH, ali neke tehničke škole poput drvodjeljskih već imaju konzervatorsko-restauratorske predmete ili čak usmjerenja. Ovom izmjenom treba anticipirati mogućnost povećanja broja takvih škola i njihovih programa. Predlažem ovo jer ne bi bilo prvi put da je nekom konzervatoru-restauratoru u našoj državi uskraćena mogućnost obrazovanja ili zaposlenja samo zato što u nekom pravilniku to zanimanje nije taksativno navedeno. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 12 | ANA-MARIJA SALOPEK | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 10. | - Iako je zaokruženo umjetničkim usmjerenjima, u popisu traženih školskih usmjerenja treba izdvojeno dodati i srednjoškolsko obrazovanje konzervatorsko-restauratorskog usmjerenja. Nema ih još mnogo u RH, ali neke tehničke škole poput drvodjeljskih već imaju konzervatorsko-restauratorske predmete ili čak usmjerenja. Ovom izmjenom treba anticipirati mogućnost povećanja broja takvih škola i njihovih programa. Predlažem ovo jer ne bi bilo prvi put da je nekom konzervatoru-restauratoru u našoj državi uskraćena mogućnost obrazovanja ili zaposlenja samo zato što u nekom pravilniku to zanimanje nije taksativno navedeno. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 13 | ANA-MARIJA SALOPEK | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 8. | - Stavak (2) - Uvjeti su diskriminatorni prema višim konzervatorima-restauratorima koji su radno iskustvo stekli u privatnoj tvrtki, a to su radno iskustvo stekli na poslovima zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Treba izbaciti dio teksta „…kojoj je osnivač Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, gradovi i općine…“ kako bi se mogućnost proširila i na djelatnike iz privatnog sektora. | Nije prihvaćen | Odredba se odnosi i na privatni sektor |
| 14 | ANA-MARIJA SALOPEK | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 6. | - Stavak (3) - Uvjeti su diskriminatorni prema konzervatorima-restauratorima koji su radno iskustvo stekli u privatnoj tvrtki, a to su radno iskustvo stekli na poslovima zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Treba izbaciti dio teksta „…kojoj je osnivač Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, gradovi i općine…“ kako bi se mogućnost proširila i na djelatnike iz privatnog sektora. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno iz razloga što se odredba odnosi i na privatni sektor te se iskustvo može steći i u privatnom sektoru. |
| 15 | ANA-MARIJA SALOPEK | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 5. | - Stavak (1) - Potrebno je konkretno definirati koji su to „odgovarajući studiji“, te među njih uvrstiti i taksativno navedeni konzervatorsko-restauratorski studij. Opseg stručnog zvanja magistra konzervacije i restauracije zasigurno je više nego adekvatan za obavljanje poslova konzervatora. | Nije prihvaćen | Odgovarajući studij podrazumijeva studij koji je konkretnoj instituciji potreban za vrstu materijala na kojem će pojedini konzervator-restaurator raditi.. Konzervacija-restauracija je interdisciplinarno područje i ne postoji razlog iz kojeg bi se razna zanimanja koja djeluju u navedenom području različito nazivala. |
| 16 | ANA-MARIJA SALOPEK | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | - Stavak (1) - Za stjecanje stručnog zvanja konzervatora-restauratora potreban je završen KONZERVATORSKO-restauratorski studij (dakle, potrebno je dodati riječ „konzervatorsko“). Dio rečenice „… odnosno drugi odgovarajući…“ treba izbaciti. U RH već desetljećima postoje čak tri vrlo kvalitetna konzervatorsko-restauratorska studija i nema potrebe za prihvaćanjem drugih studija u konzervatorsko-restauratorska stručna zvanja. - Stavak (2) - Ako se stavak (1) Pravilnika izmijeni na način da za stjecanje temeljnog stručnog zvanja konzervatora-restauratora priznaje isključivo konzervatorsko-restauratorski studij, ovaj stavak postaje suvišan. Svaki konzervatorsko-restauratorski studij, makar bio i druge uže specijalnosti od one koju pristupnik stručnom ispitu u tom trenu polaže, svojim formalnim obrazovanjem na području prirodnih znanosti i zanata vezanim za sve vrste organskih i anorganskih materijala, zasigurno je bolja podloga za stjecanje temeljnog stručnog zvanja konzervatora-restauratora bilo koje uže specijalnosti nego bilo koji drugi studij. | Djelomično prihvaćen | Konzervatorsko-restauratorski studij prihvaćeno. U odnosu na drugi odgovarajući studij, radi se o studiju koji je konkretnoj instituciji potreban za vrstu materijala na kojem će pojedini konzervator-restaurator raditi. Konzervacija-restauracija je interdisciplinarno područje i ne postoji razlog iz kojeg bi se razna zanimanja koja djeluju u navedenom području različito nazivala. |
| 17 | ANDREJA DRAGOJEVIĆ | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Općenito predlažem da se raspon bodova u svim kategorijama pretvori u fiksni broj bodova kako se potencijalnim izvjestiteljima ne ostavlja prostora za procjene. - predlažem izmjenu bodova za: 6) PUBLIKACIJE; 6.4. Znanstveni članak 20; Stručni članak s 15 smanjiti na 10 bodova 7) IZLAGANJA I PREDAVANJA; 7.1. Sudjelovanje na znanstvenom i/ili stručnom skupu – poster 2 boda – na znanstvenom skupu 20 bodova – stručnom skupu 10 bodova 8) STRUČNO USAVRŠAVANJE 8.3. Završen doktorski studij iz užeg područja struke dr. sc. povisi na 50; | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | ANDREJA DRAGOJEVIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Podržavam mišljenje kolegice Ive Gobić Vitolović, Tanje Dujaković i Sanje Serhatlić da se specijalnosti d) arhivska i knjižna građa i e) fotografije, slikovni prikazi na papiru i/ili koži promijene i objedine u "Arhivsko gradivo, knjižnična građa, fotografije i/ili slikovni prikazi na papiru i/ili pergamentu, koži i srodnim materijalima". Praksa je pokazala da restauratori iz AKM zajednice koji su specijalizirali paprir i srodne materijale rade većinu toga što predlažemo u objedinjenoj verziji i da fotografske zbirke premale da ih posebno odvaja a također je većina fotografskih zbirki na papiru pa znanja potrebna za konzervatorsko-restauratorske radove na papiru su itekako dobrodošla. | Djelomično prihvaćen | djelomično prihvaćeno. |
| 19 | ANDREJA DRAGOJEVIĆ | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 8. | Predlažem da se bodovna granica za stjecanje stručnog zvanja konzervator-restaurator savjetnik podigne na 300bodova. U usporedbi s ostalim stručnim zvanjima iz AKM zajednice (arhivi, knjižnice i muzeji) stručna zvanja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ima najniži bodovni prag pa predlažem da se isti ujednači ili barem povisi za 50 bodova u odnosu na trenutni bodovni prag. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 20 | BORIS DUNDOVIĆ | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | U prijedlogu Pravilnika uočava se da izrada konzervatorskih podloga nije adekvatno prepoznata ni obuhvaćena unutar sustava bodovanja za stjecanje viših stručnih zvanja (Prilog 2.). Iako se u točki 4. („Dokumentacijska djelatnost”) spominje izrada konzervatorskih podloga, izrada istih u okviru novouspostavljenog sustava e-Konzervatorskih podloga nove generacije ostaje nedovoljno razrađena i podzastupljena. S obzirom na kompleksnost izrade e-konzervatorskih podloga, kao i na činjenicu da one predstavljaju temelj za prostorno-plansku dokumentaciju na razini zaštite kulturno-povijesnih cjelina i dobara povijesnih naselja, predlažem uvođenje zasebne bodovne kategorije: „Izrada konzervatorskih podloga”. Unutar nove kategorije bilo bi nužno jasno definirati i vrednovati uloge članova stručnog tima prema već uspostavljenoj podjeli u okviru e-Konzervatorskih podloga nove generacije, pri čemu bi bodovni rasponi bili predviđeni najmanje za: 1) vođenje izrade podloge, 2) ključnim stručnjacima (1, 2, 3, 4), i 3) ostalim stručnim suradnicima u izradi. Na taj bi se način osiguralo odgovarajuće vrednovanje sudjelovanja u jednom od najvažnijih instrumenata zaštite koji je recentnije dobio svoju novu definiciju i alate provedbe, kao i ravnopravna valorizacija stručnjaka u sustavu stjecanja viših zvanja. Dakle, predlažem u Prilog 2. dodati zasebnu kategoriju (primjerice, prije Dokumentacijske djelatnosti, „4) Izrada konzervatorskih podloga”), sa strukturiranim bodovanjem prema funkciji u timu i složenosti zadatka, u skladu s novom, ali već uspostavljenom praksom izrade e-Konzervatorskih podloga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | BRANKO SALOPEK | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | - Stavak (1): stručna zvanja konzervatora-restauratora pod slovom c) i slovom j) treba ostaviti objedinjeno u nazivu uže specijalnosti kamena i arhitektonska plastika (kamen, umjetni kamen, žbuka i terakota) kako je navedeno u trenutno važećem pravilniku. U ovom nacrtu izneseni prijedlog problematičan je iz niza razloga: 1. Tehnološki je besmislen. Glavne okosnice konzervacije i restauracije jesu fizikalna i kemijska svojstva, te procesi propadanja i očuvanja samog materijala, u čemu način oblikovanja ili funkcija samog predmeta ili objekta, ako nemaju izniman utjecaj na propadanje, imaju sekundarnu ulogu. Je li isti komad iste vrste kamena koji je trodimenzionalno kiparski oblikovan smješten u funkciji spomenika na sred trga ili je isto tako trodimenzionalno kiparski oblikovan komad iste vrste kamena postavljen kao dio dekoracije pročelja zgrade, u konzervatorsko-restauratorskom smislu nema nikakve razlike. Laički rečeno, materijal je materijal, a fizikalni i kemijski procesi odvijaju se neovisno o estetskim obilježjima ili spomeničkoj vrijednosti. 2. Problem je tumačenja razgraničenja gdje prestaje arhitektonsko oblikovanje, a gdje počinje skulpturalno. Primjerice karijatida je kamena skulptura ženske figure, ali je ujedno i stup koji podržava trijem. Je li ona skulptura ili arhitektonski element ? Slično je i s povijesnim grobnicama i mauzolejima koji su ujedno i arhitektura i spomenik, zatim kamenim reljefima ili cijelim figurama na građevinama. Ovo ostavlja mnogo prostora konzervatoru da ograniči konzervatora-restauratora u pravu na rad na način da prilagođava tumačenje ovog razgraničenja svom interesu. 3. Na ovaj je način izdvojena isključivo kamena skulptura, ali ne i betonska ili brončana, aluminijska, čelična, drvena, staklena, keramička, od pleksiglasa i slično. Niti ovi drugi primjeri ne bi imali smisla biti izdvojeni u zasebne uže specijalnosti, stoga je neobično da je ova promjena predložena samo za kamen. 4. S obzirom da se niti jednom konzervatoru-restauratoru ne smiju ukidati već stečena prava unutar uže specijalnosti koju on posjeduje, u ovom slučaju postavlja se pitanje prevođenja naziva već stečenog stručnog zvanja. Primjerice, u koje stručno zvanje se prevodi moje koje trenutno glasi za užu specijalnost kamena i arhitektonska plastika (kamen, umjetni kamen, žbuka i terakota) ? Hoću li automatski dobiti oba, ali odvojeno (kamenu skulpturu i arhitektonsku plastiku sa svim nabrojanim materijalima) ili će Povjerenstvo za stručne ispite izmišljati razlike između kamene skulpture i kamene plastike, iako se de facto radi o istom materijalu i s kojim opravdanjem ? Nadalje, mogu li iste probleme očekivati i moji drugi kolege koji još nisu preveli svoje stručno zvanje, te im uža specijalnost još uvijek glasi kamena plastika ? Hoće li im se priznati samo kamena skulptura ili samo arhitektonska plastika (kamen) i što je sa umjetnim kamenom, žbukom i terakotom ? Konzervatori-restauratori kamene plastike, odnosno po sadašnjem, kamene i arhitektonske plastike (kamen, umjetni kamen, žbuka i terakota), obrazovani su za sve ove vrste materijala neovisno o funkciji predmeta ili objekta koje obnavljaju, stoga smatram da ovaj prijedlog iznesen u Nacrtu ne može biti u interesu konzervatorsko-restauratorske struke, a kamoli konzervatora-restauratora koji svojim stečenim znanjem i vještinama treba zaraditi kruh. Izmjenom pravilnika iz 2023., oko koje sam se izrazito angažirao, konačno sam postigao to da ova uža specijalnost taksativno obuhvati sva znanja i vještine koje studenti na OKIRU ALU stječu tijekom studija, odnosno da se naziv uskladi s nazivima kolegija na studiju konzervacije i restauracije na ALU kako bih se pobrinuo da više niti jedan moj kolega ne doživi probleme kakve sam ja doživio. Iz tog razloga smatram da nije nimalo fer ponovno ih ovako ograničavati kroz besmisleno cjepkanje kategorija predmeta koji ionako spadaju u istu vrstu materijala. | Nije prihvaćen | Na ovom Pravilniku radili su uglavnom predstavnici konzervatorsko-restauratorske struke tako da je zajedničkim mišljenjem struke došlo do predložene podjele. |
| 22 | DUJE MATEŠAN | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | Podržavam ranije iznesene komentare kolega iz kojih je razvidno da su složni u ideji utvrđivanja jasnije razlike među zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj struci, ovisno o akademskom stupnju. Praktični aspekt kojeg je kolega Kodrič Kesovia naveo, a tiče se zloupotrebe nepreciznog nazivlja, vrijedan je pažnje, naročito uzevši u obzir Zakon o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju, koji predviđa i prekršajne kazne za fizičku osobu koja upotrebljava akademski naziv, stručni naziv ili akademski stupanj i njegovu kraticu protivno odredbama. Prijedlog kolege Bosnića za nazivlja 'Ostalih stručna zvanja' smatram puno konciznijima i jasnijima za korištenje od onih predloženih u Nacrtu. | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 23 | GORAN MARTINOVIĆ | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Predlažem da se unutar toćke 5. „Stručno-organizacijska i savjetodavna djelatnost“ doda i "Obavljanje voditeljstva konzervatorsko-restauratorskog odjela ili radionice" kao jasno definirana kategorija koja bi se bodovala po godini obnašanja funkcije. Voditelji odjela svakodnevno su odgovorni za planiranje i organizaciju rada, nabavu opreme i materijala, delegiranje stručnih poslova, pisanje izvještaja i sl. Ovo zaduženje zahtijeva istovremeno stručno znanje i organizacijske vještine, a trenutno nije prepoznato u bodovnom sustavu, iako ima jasan opseg i odgovornost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | HELENA BOSNIĆ | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 43. | Novi nazivi stručnih zvanja trebali bi se usuglasiti s već spomenutim nazivima (šire objašnjenje u komentaru Marka Buljana, Članak 3.), odnosno: restaurator tehničar I. stupnja, restaurator tehničar II. stupnja, restaurator tehničar bacc. I. stupnja, restaurator tehničar bacc. II. stupnja, | Nije prihvaćen | Materija propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama. |
| 25 | HELENA BOSNIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Slažem se s kolegom Markom Buljanom podijele specijalnosti kao i uključivanje konzervatora-restauratora u popis zvanja konzervatora po zanimanju. Nadalje, smatram da je potrebno uključiti stavak (2) kojeg kolega Buljan predlaže s objašnjenjima što određene uže specijalnosti obuhvaćaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | HELENA BOSNIĆ | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Slažem se s kolegom Buljanom te bi valjalo naglasiti da publikacije/izlaganja/predavanja/stručno usavršavanje mora biti u polju/povezano s konzervacijom-restauracijom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | HELENA BOSNIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 25. | Članak 25., stavka (2) u tekstu treba izmjeniti naziv studija iz "restauratorski studij" u "konzervatorsko-restauratorski studij" | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 28 | HELENA BOSNIĆ | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 13. | U članku 13. naziv zvanja viši konzervator-restaurator tehničar II. stupnja treba zamijeniti s restaurator tehničar bacc II. stupnja kako je već objašnjeno. | Nije prihvaćen | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 29 | HELENA BOSNIĆ | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 9. | Slažem se s kolegom Buljanom o povećanju broja bodova za stjecanje zvanja konzervator savjetnik s 250 na 300 bodova | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 30 | HELENA BOSNIĆ | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 8. | Slažem se s kolegama Dragojević i Buljan u vezi povećanja broja bodova za stjecanje stručnog zvanja konzervator-restaurator savjetnik s 250 na 300 bodova | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 31 | HELENA BOSNIĆ | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 7. | Slažem se s prijedlogom o povećanju broja bodova s 150 na 200 bodova za stjecanje stručnog zvanja viši konzervator | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 32 | HELENA BOSNIĆ | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 6. | Predlažem povećanje broja bodova za stjecanje stručnog zvanja viši konzervator-restaurator s 150 na 200 bodova. Slažem se s objašnjenjem kolege Buljana | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 33 | HELENA BOSNIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 20. | Članak 20.; stavak (1), te stavak (1); točka 3 naziv studija treba prepraviti u "konzervatorsko-restauratorski studij". | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 34 | HELENA BOSNIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 16. | Slažem se s kolegom Buljanom. Povjerenstvo mora uključivati stručnjake iz konzervatorsko-restauratorske struke. | Prihvaćen | Primljeno na znanje, povećan je broj članova Povjerenstva na 7. |
| 35 | HELENA BOSNIĆ | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 12. | U članku 12. valjda izmjeniti termin "viši konzervator-restaurator tehničar" s terminološki ispravnijim terminom. Slažem se s prijedlogom kolege Marka Buljana da se to zvanje preimenuje u "restaurator tehničar bacc.". U točki 1 treba prepraviti izraz "sveučilišni prijediplomski restauratorski studij" u "sveučilišni prijediplomski konzervatorsko-restauratorski studij" Slažem se i s izmjenom točke 3 koju je kolega Buljan preložio, odnosno produljenje rada na dvije godine prije polaganja stručnog ispita i dobivanja zvanja. | Nije prihvaćen | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 36 | HELENA BOSNIĆ | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 11. | Slažem se s kolegom Buljanom, kao i u prethodnim člancima, treba se koristiti izraz restaurator tehničar u slučaju pojedinaca koji se bave strukom bez završenog konzervatorsko-restauratorskog studija. | Nije prihvaćen | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 37 | HELENA BOSNIĆ | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 10. | Slažem se s kolegom Markom Buljanom. Osim terminološki ispravnijeg naziva, jasnije se razdvajaju struka restaurator i konzervator-restaurator. Također, smatram da je potrebno dulje radno iskustvo kako bi se savladale određene vještine i usvojila znanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 38 | HELENA BOSNIĆ | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | Članak 4. izraz "restauratorski studij" treba zamijeniti s "konzervatorsko-restauratorski studij". U RH trenutno postoje tri konzervatorsko-restauratorska sveučilišna studija te je to ispravan naziv struke. Slažem se s kolegom Markom Buljanom da se poveća uvjet radnog iskustva iz jedne na tri godine za kandidate koji nisu završili konzervatorsko-restauratorski studij, već drugi odgovarajući sveučilišni ili stručni diplomski studij užih specijalnosti za koje ne postoji konzervatorsko-restauratorski studij. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 39 | HELENA BOSNIĆ | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | Slažem se s kolegom Markom Buljanom. Treba uvesti jasnu distinkciju između zvanja konzervatora-restaurator, koje se može postići isključivo s VSS, i restaurator tehničar. | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 40 | INES KOKANOVIĆ | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | U potpunosti se slažem sa kolegom Markom Buljanom. | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 41 | IVA GOBIĆ VITOLOVIĆ | VII. DOPUNSKI STRUČNI ISPIT I PRIZNAVANJE INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE, Članak 34. | Stavak 3), - potvrde: U dijelu rečenice “… za arhivsko gradivo, knjižnu građu i muzejsku građu,..” termin knjižnu bi trebalo zamijeniti terminom knjižničnu (građu). (kao i u člancima 20 i 21) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 42 | IVA GOBIĆ VITOLOVIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 20. | Stavak 1 c): U dijelu rečenice “… a za arhivsko gradivo, knjižnu građu i muzejsku građu,..” termin knjižnu bi trebalo zamijeniti terminom knjižničnu (građu). Pojašnjenje: termin knjižno se u suštini odnosi na informacijski objekt (formu objekta), dok se termini arhivsko, knjižnično i muzejsko odnose na pripadnost odnosno sadržajnu vrijednost gradiva/građe. (isti komentar se odnosi i na članke 21 i 34) | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 43 | IVA GOBIĆ VITOLOVIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 21. | Stavak 1 c): U dijelu rečenice “… a za arhivsko gradivo, knjižnu građu i muzejsku građu,..” termin knjižnu bi trebalo zamijeniti terminom knjižničnu (građu). (isto kao u člancima 20 i 34) | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 44 | IVA GOBIĆ VITOLOVIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | - Stavak (1): stručna zvanja konzervatora-restauratora, a vezano za uže specijalnosti zaštite predmeta pohranjenih u baštinskim ustanovama AKM zajednice (arhivi, knjižnice, muzeji) i srodnim ustanovama, u članku 27. spornom smatram podjelu užih specijalnosti na: d) arhivsku i knjižnu građu i e) fotografije, slikovne prikaze na papiru i/ili koži Naime, već sam naziv arhivska i knjižna građa problematičan je, kako terminološki, tako i sadržajno. Prema ZAKONU O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA za gradivo pohranjeno u arhivima koristi se termin arhivsko gradivo (a ne građa), a prema za ZAKONU O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI koristi se termin knjižnična građa (a ne knjižna građa). Termin knjižno se u suštini odnosi na informacijski objekt (formu objekta), dok se termini arhivsko i knjižnično odnose na pripadnost odnosno sadržajnu vrijednost gradiva/građe. Ako se ovom specijalizacijom htjelo obuhvatiti gradivo koje se čuva u arhivima i knjižnicama, ispravno bi dakle bilo: arhivsko gradivo i knjižnična građa (kako je to već i bilo definirano u ranijim verzijama ovog pravilnika, do 2019. godine). Nadalje, nepotrebno je odvajanje fotografija i slikovnih prikaza na papiru i/ili koži kao zasebnih specijalnosti, budući da su i jedni i drugi integralni dio arhivskih i knjižničnih fondova i zbirki. Toj tezi u prilog ide spomenuti ZAKON O ARHIVSKOM GRADIVU I ARHIVIMA: I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Arhivsko su gradivo zapisi ili dokumenti koji su nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti, bez obzira na mjesto i vrijeme njihova nastanka, neovisno o obliku i tvarnom nosaču na kojem su sačuvani. Zapisi ili dokumenti poglavito su spisi, isprave, pomoćne uredske i poslovne knjige, kartoteke, karte, nacrti, crteži, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike (filmovi i videozapisi), zvučni zapisi, mikrooblici, strojnočitljivi zapisi, datoteke, uključujući i programe i pomagala za njihovo korištenje. Uz gore spomenuto, fotografije nema smisla odvajati kao zasebnu specijalnost dokle god Hrvatskoj ne bude postojao bar nekakav program (formalne) naobrazbe iz tog uskog područja konzervacije-restauracije, a i u inozemstvu ta disciplina najčešće spada pod subspecijalizaciju restauracije papirnog gradiva (zbog papirnog nosioca tog medija). Fotografije se, zajedno sa slikovnim prikazima, mogu u nazivu specijalnosti istaknuti združivanjem specijalnosti pod slovima d) i e), kao što već i stoji u važećem pravilniku. Međutim, u odnosu na isti, ako se već spominju materijali (papir i/ili koža), valjalo bi proširiti popis i napraviti distinkciju između kože i pergamenta (budući su oba materijala dijelom spomenute grupe/vrste predmeta). Iz navedenog članka Zakona o arhivskom gradivu i arhivima proizlazi da u arhivsko gradivo spadaju i analogni i digitalni materijali umjetničkog i povijesnog karaktera (audio i video zapisi, dijapozitivi i drugo) koji su pod slovom r) nacrta ovog pravilnika, no budući se radi o nekonvencionalnom arhivskom gradivu (i različitim materijalima) čija zaštita iziskuje drugačija znanja i vještine od onih potrebnih za zaštitu konvencionalnog gradiva na papiru, pergamentu, koži i srodnim materijalima, ovakva je podjela opravdana. Predlažem slijedeće nazive za užu specijalnost zaštite konvencionalnog gradiva pohranjenog u baštinskim ustanovama AKM zajednice i srodnim ustanovama (samostanske i privatne zbirke) - Arhivsko gradivo, knjižnična građa, fotografije i/ili slikovni prikazi na papiru i/ili pergamentu, koži i srodnim materijalima ili - Arhivsko gradivo, knjižnična građa i muzejska građa na papiru, pergamentu, koži i srodnim materijalima (ovaj se naziv referira na formulaciju sadržanu u okviru članaka 20, 21 i 34 nacrta ovog pravilnika, iako bi i u tim člancima trebalo termin knjižna zamijeniti terminom knjižnična građa) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 45 | JADRAN KALE | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Nisu predviđena bodovanja planova očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara, što je tema za raspravu s Hrvatskim etnološkim društvom i usuglašeni stav njegove sekcije konzervatora. Postavljanje izložbi i stalnih izložbenih postava se smatra samorazumljivim postupkom iz krila svake discipline napose, što ne odgovara stvarnosti - muzeografija ima svoja pravila, o sastavljanju npr. izložbenih legendi postoji više priručnika. Na takvom bi mjestu vrijedilo prethodno mišljenje Hrvatskog muzejskog društva. S poštovanjem, Jadran Kale, kustos i profesor, Šibenik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | KREŠIMIR BOSNIĆ | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Sustav bodovanja za stjecanje viših stručnih zvanja u svojoj je trenutnoj formulaciji vrlo široko postavljen, što može dovesti do toga da kandidat ispuni formalni prag bodova, a da pritom ne pokaže temeljne oblike stručnog doprinosa koje bi viša zvanja trebala podrazumijevati. Kako bi se očuvala stručna razina i ravnoteža između različitih oblika profesionalnog razvoja, predlaže se da kandidati za viša zvanja, poput višeg konzervatora-restauratora i savjetnika, moraju zadovoljiti minimalne zahtjeve u nekoliko ključnih kategorija. To uključuje izravan konzervatorsko-restauratorski rad, objavljivanje stručnih ili znanstvenih radova, javna izlaganja i predavanja te sudjelovanje u stručnim usavršavanjima. Takav prijedlog, odnosno njegova implementacija, osigurala bi razinu svestranosti i aktivnog doprinosa zajednici, te doprinijela promicanju transparentnosti i dosljednosti u vrednovanju doprinosa pojedinaca unutar sustava. Osim toga, potaklo bi se i cjeloživotno učenje, javna komunikacija struke i stručna produktivnost, što su temeljne vrijednosti viših stručnih zvanja u sličnim hijerarhijskim vrednovanjima. Akademski stupnjevi predstavljaju višegodišnje znanstveno usavršavanje koje pridonosi razvoju struke. Trenutne vrijednosti bodova ne odražavaju razmjernu težinu ni doprinos takvih postignuća u usporedbi s drugim kategorijama. U interesu objektivnosti i ujednačenosti, predlaže se zamjena bodovnih raspona fiksnim vrijednostima, kako je to lucidno predložila kolegica Dragojević (npr. znanstveni članak = 20 bodova, stručni članak = 10 bodova, izlaganje na znanstvenom skupu = 20, na stručnom = 10 bodova). Time se sprječavaju arbitrarnosti i osigurava predvidivost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | KREŠIMIR BOSNIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 16. | Nastavno komentarima kolega, ali i mojim komentarima na ranijim savjetovanjima oko ovoga Pravilnika, u stavku 2. predlaže se dopuna zadnje rečenice tako da glasi: „Dva člana Povjerenstva su službenici Ministarstva, od kojih je po jedan iz pravne struke i zaštite kulturne baštine, a druga dva člana moraju biti stručnjaci iz područja konzervatorsko-restauratorske struke.“ Obrazloženje: Uključivanje stručnjaka konzervatorsko-restauratorskog profila u rad Povjerenstva veoma je važno za osiguranje kvalitete, legitimiteta, objektivnosti i strukovne relevantnosti pri procjeni kandidata za stručna zvanja. Posebno u dijelovima ispita koji se odnose na praktične vještine, postupke unutar specijalističkih područja, metodologiju rada i etička načela u konzervatorsko-restauratorskoj praksi, neophodno je da o stručnosti kandidata odlučuju osobe koje imaju neposredno iskustvo u tim poslovima. Također, držim da bi bilo dobro da je predsjednik Povjerenstva pravne struke. Ovakav sastav Povjerenstva ugleda se na europske konzervatorsko-restauratorske standarde, te jača povjerenje u ispitne procedure i njihovu stručnu legitimaciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Izvjestitelji koji ocjenjuju samostalno izvedene radove kandidata, stručne su osobe iz svih područja užih specijalnosti. |
| 48 | KREŠIMIR BOSNIĆ | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | Nastavno komentarima kolegica i kolega, držim da uvjet od samo jedne godine radnog iskustva za pristup zvanju konzervatora-restauratora nije dovoljan u slučajevima kada kandidat nije završio konzervatorsko-restauratorski studij, već dolazi iz druge struke (npr. povijest umjetnosti, kiparstvo, slikarstvo, arheologija ili slično). Za razliku od kandidata koji su prošli kroz petogodišnji studij konzervacije-restauracije, u kojem su integrirani sadržaji iz prirodnih znanosti, prava, teorije konzervacije, etike i praktične izobrazbe, kandidati iz drugih područja nisu prošli kroz sustavno usmjereno obrazovanje koje bi ih na jednak način pripremilo za složenost profesionalne prakse. Uvođenjem uvjeta od najmanje tri godine rada u užoj specijalnosti za takve pristupnike donekle bi se kompenzirao izostanak formalnog, sustavnog obrazovanja u struci te bi se u većoj mjeri osigurala primjerenija razina kompetencija, odgovornosti i profesionalne zrelosti. Time se dodatno štiti javni interes u domeni očuvanja kulturne baštine i osnažuje legitimitet zvanja konzervatora-restauratora kao visokoobrazovanog, integriranog stručnog profila, sukladno europskim strukovnim standardima (E.C.C.O., ENCoRE). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 49 | KREŠIMIR BOSNIĆ | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, Prilog 1. | Kako bi se korisnicima Pravilnika omogućila jasnija orijentacija unutar sustava stručnih zvanja i razina kvalifikacija (koji je prilično složen), predlaže se uvođenje pregledno strukturiranog prikaza svih razina stručnih zvanja. Taj prikaz trebao bi jasno razlikovati osnovne komponente svakog zvanja, uključujući: minimalnu razinu obrazovanja, potrebne godine radnog iskustva, specifične uvjete polaganja ispita (s razlikovanjem općeg i posebnog dijela) te eventualne dodatne kriterije kao što su broj bodova, mentorirani rad ili izvješća o samostalno izvedenim poslovima. Takvo usustavljenje olakšalo bi razumijevanje pravilnika za djelatnike i poslodavce, ali i pridonijelo većoj transparentnosti i pravednosti u napredovanju. Takvo bi iskazivanje unaprijedilo preglednost i ulogu pravilnika kao operativnog dokumenta, odnosno alata upravljanja karijerama. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog bi dodatno opteretio Pravilnik. |
| 50 | KREŠIMIR BOSNIĆ | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | Nastavno ranijim komentarima kolega, koje bih podržao, predložio bih i sljedeće: Kako je vidljivo, Članak 3(3), kao Ostala stručna zvanja navodi: konzervator-restaurator tehničar I. stupnja konzervator-restaurator tehničar II. stupnja viši konzervator-restaurator tehničar I. stupnja viši konzervator-restaurator tehničar II. stupnja Ovakva nomenklatura se doima nesustavnom, zbunjujućom i kontradiktornom (npr. "II. stupanj" nije nužno viši od "višeg I. stupnja"). Prijedlog: Uvesti numerički sustav oznaka bez prefiksa "viši", kako bi se osigurala jasnoća: restaurator tehničar I. stupnja restaurator tehničar II. stupnja restaurator tehničar III. stupnja restaurator tehničar IV. stupnja Ovakav pristup je hijerarhijski jasan, skalabilan i izbjegava terminološke zamke. | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 51 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Slažem se s kolegom Markom Buljanom oko naziva specijalizacija i s dodatnim objašnjenjima koje bi dodatno pojasnile. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 52 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Slažem se s kolegicom Andrejom Dragojević koja predlaže da se raspon bodova u svim kategorijama pretvori u fiksni broj bodova kako se potencijalnim izvjestiteljima ne ostavlja prostora za procjene. Također, se slažem s kolegom Markom Buljanom da se poveća bodovni prag. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 53 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 25. | Slažem se s kolegicom Ana-Marijom Salopek. Stavci (2) i (3): Restauratorski studij izmijeniti u konzervatorsko-restauratorski | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 54 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 20. | Slažem se s kolegicom Helenom Bosnić. Članak 20.; stavak (1), te stavak (1); točka 3 naziv studija treba prepraviti u "konzervatorsko-restauratorski studij". | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 55 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 16. | Također, slažem se s kolegicom Helenom Bosnić. Povjerenstvo mora uključivati stručnjake iz konzervatorsko-restauratorske struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje, povećan je broj članova Povjerenstva na 7. |
| 56 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 10. | Slažem s e s kolegom Markom Buljanom da treba da u članku 10. za stjecanje zvanja restaurator tehničar I. stupnjatreba produljiti radno iskustvo s jedne na dvije godine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno s obzirom da je Zakonom o radu propisano da pripravnički staž traje 1 godinu. |
| 57 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | Slažem se s kolegicom Helenom Bosnić da u članku 4. izraz "restauratorski studij" treba zamijeniti s "konzervatorsko-restauratorski studij". Slažem se s kolegom Markom Buljanom da se poveća uvjet radnog iskustva iz jedne na tri godine za kandidate koji nisu završili konzervatorsko-restauratorski studij. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 58 | MAJA SUČEVIĆ MIKLIN | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | Također, podržavam prijedlog kolege Marka Buljana koji je sve u komentaru objasnio, a ističe uvođenje jasne distinkcije između zvanja konzervator-restaurator (VSS) i restaurator tehničar (SSS i niže). | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 59 | MARGARETA KRASNIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 21. | Smatram da se, kroz još neko prijelazno razdoblje, ne bi trebalo ograničavati samo na usmjerenja navedena u članku 21. (umjetničko, humanističko ili prirodoslovno-tehničko) jer se time zatvara mogućnost polaganja ispita i stjecanja stručnog zvanja osobama koje dulje od 15 godina rade u konzervatorsko-restauratorskoj struci, imaju položen ispit i stručno zvanje, ali ga, igrom slučaja trebaju promijeniti jer zvanje za koje su se školovali više ne postoji u Pravilniku. Iz tog razloga smatram da bi ipak trebalo dodati članak ili stavak kojim se omogućava iznimno pristupanje ispitu ili razlici ispita (SSS u VSS) osobama koje svojim dugogodišnjim radom u baštinskoj ustanovi i svojim zalaganjem daju doprinos konzervatorsko-restauratorskoj struci, ali igrom slučaja, prema ovome pravilniku nemaju odgovarajuće obrazovanje iako su dio te struke već dugi niz godina, te bi im se trebala dati mogućnost da steknu drugo stručno zvanje kako bi i dalje mogle doprinositi struci iako nemaju neko od nabrojanih usmjerenja (društveno). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 60 | MARKO BULJAN | VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 43. | Članak 43. treba izmjeniti da glasi: (1) Osoba koja je na temelju propisa koji su uređivali uvjete i način stjecanja stručnih zvanja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika stekla zvanje: - restaurator tehničar prevodi se u zvanje restaurator tehničar I. stupnja - konzervator tehničar prevodi se u zvanje restaurator tehničar I. stupnja - viši restaurator tehničar prevodi se u zvanje restaurator tehničar II. stupnja - viši konzervator tehničar prevodi se u zvanje restaurator tehničar II. stupnja - restaurator majstor prevodi se u zvanje restaurator tehničar II. stupnja - viši konzervator tehničar II. stupnja prevodi se u zvanje restaurator tehničar II. stupnja - viši restaurator tehničar specijalist prevodi se u zvanje restaurator tehničar bacc. I. stupnja - viši konzervator tehničar specijalist prevodi se u zvanje restaurator tehničar bacc. I. stupnja - restaurator majstor specijalist prevodi se u zvanje restaurator tehničar bacc. II. stupnja - viši konzervator tehničar II. stupnja specijalist prevodi se u zvanje restaurator tehničar bacc. II. stupnja - majstor kipar i majstor slikar prevode se u restaurator-majstor. (2) Prevođenje iz stavka 1. ovog članka obavit će se rješenjem Ministarstva na zahtjev osobe koja je stekla predmetno zvanje. Obrazloženje: Naziv konzervator-restaurator prema standardima Europske konfederacije konzervatorsko-restauratorskih udruga (E.C.C.O.) odnosi se isključivo na osobe sa završenim visokim obrazovanjem iz područja konzerviranja-restauriranja (razina 7 prema Europskom kvalifikacijskom okviru – EQF). Korištenje istog izraza u nazivima tehničkih zvanja koja se odnose na niže razine obrazovanja može dovesti do pogrešne percepcije stupnja stručnosti i odgovornosti nositelja zvanja, kako unutar struke tako i u komunikaciji s drugim dionicima (npr. investitorima, tijelima javne uprave i međunarodnim partnerima). Uvođenjem jasne distinkcije između zvanja konzervator-restaurator (VSS) i restaurator tehničar (SSS ili VŠS) osigurava se terminološka usklađenost sa strukovnim standardima, preciznije definiranje razina stručne odgovornosti te veća transparentnost u radnim procesima i podjeli ovlasti unutar konzervatorsko-restauratorskog tima. | Nije prihvaćen | Materija propisana Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama. |
| 61 | MARKO BULJAN | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Članak 27. treba glasiti: (1) Potvrde za stručna zvanja izdaju se za uže specijalnosti odnosno zanimanja: - za zvanje konzervator-restaurator uže specijalnosti: a) štafelajno slikarstvo b) polikromirani drveni objekti c) kamena plastika d) dokumentarna građa e) predmeti od tekstila i/ili kože f) metalna umjetnost i obrt g) zidno slikarstvo i povijesne žbuke h) dekorativna plastika i štuko i) mozaik j) arheološki predmeti l) stolarija m) audiovizualna baština n) sintetski organski materijali o) sintetski anorganski materijali - za zvanje konzervator prema zanimanju: a) povjesničar umjetnosti b) arheolog c) etnolog d) arhitekt. e) konzervator-restaurator (2) Određene uže specijalnosti konzervatora-restauratora obuhvaćaju sljedeće: a) štafelajno slikarstvo – podrazumijevaju slike na različitim prijenosnim nosiocima odnosno slike na platnu koje je napeto na drveni okvir i/ili slike na drvenim pločama ili metalnim pločama itd. b) polikromirani drveni objekti - podrazumijevaju polikromirane drvene skulpture te polikromirane drvene predmete kao što su oltari, namještaj, kutije, posude, grede itd. c) kamena plastika - podrazumijeva kamene skulpture, dekorativne kamene elemente, kamene predmete, suhozid itd te arhitektonsku plastiku koja može biti od kamena, žbuke ili terakote. d) dokumentarna građa – podrazumijeva arhivsko gradivo, knjižničnu građa, fotografije i/ili slikovne prikaze na papiru i/ili pergamentu, koži i srodnim materijalima. e) predmeti od tekstila i/ili kože – podrazumijevaju narodne nošnje i odjeća, tapiserije i tekstilne slike, kožna odjeća i obuća, kožni predmeti itd. f) metalna umjetnost i obrt - podrazumijevaju metalne skulpture, kovani metalni predmeti, metalni nakit, kovane ograde, metalni dekorativni elementi, bravarija itd. g) zidno slikarstvo i povijesne žbuke – podrazumijevaju zidne slike, šablonske oslike, mramorizacije, zgrafito itd. te različite žbuke, opeke i arhitektonsku plastiku izrađenu u žbuci. h) dekorativna plastika i štuko – podrazumijeva arhitektonsku plastiku od žbuke, terakote, gipsa ili poliestera, dekorativne elemente na zgradama, stropu i zidovima, i) mozaik –podrazumijevaju slaganje sitnih komadića materijala, obično kamena, stakla, keramike ili metala te inkrustacije od tvrdog kamena. j) arheološki predmeti - podrazumijevaju sve materijalne ostatke koji su sačuvani iz prošlih civilizacija i kultura, a koji imaju kulturno, povijesno ili znanstveno značenje, organski i anorganski materijali. k) stolarija - podrazumijeva sve proizvode i radove koji uključuju obradu drva za izradu različitih predmeta umjetničkog obrta, namještaja i građevinskih elemenata, koji su vezani uz unutarnje i vanjske prostore. l) audiovizualna baština - podrazumijevaju analogni i digitalni materijal umjetničkog i povijesnog karaktera, audio i video zapisi, dijapozitivi itd. m) sintetski organski materijali – podrazumijevaju sintetske plastike (polimeri), sintetske gume, vlakna, smole, lakove te sintetske kožne materijale itd. n) sintetski anorganski materijali – podrazumijevaju keramičke i staklene materijale, sintetske minerale, metale i legure, kompozitni materijali itd. Objašnjenje: Uže specijalnosti trebaju biti vezane uz materijale (ili srodne materijale), a ne uz institucije ili specifične vremenske periode u umjetnosti. Aktualni prijedlog specijalnosti omogućuje u budućnosti stvaranje još užih specijalnosti temeljenih na specifičnim vrstama kulturnih dobara, poput npr. stećaka ili povijesnog oružja, što može voditi prema vrlo uskim područjima struke. Također, ako se uža specijalnost veže uz određenu instituciju, kao što je npr. etnološki muzej, može se pojaviti specijalizacija koja obuhvaća prevelik broj različitih materijala, što može biti profesionalno gledano vrlo teško savladati. Iako ovakvi pristupi mogu biti korisni u određenim kontekstima, smatram da bi trebalo ojačati postojeće uže specijalnosti temeljenje na materijalima, kao što su štafelajne slike, polikromirani drveni objekti, kamena plastika, zidno slikarstvo, predmeti od tekstila i/ili kože, arheološki predmeti itd. Specijalizacija prema isključivo materijalu omogućuje konzervatorima-restauratorima razvoj specifičnih vještina i širu primjenu metodologija, čime se povećava kvaliteta očuvanja. Razvoj stručnosti može se pratiti kroz reference i specifična iskustva, bez potrebe za stvaranjem novih, usko definiranih specijalnosti. Na osnovu staža oda se može graditi novo definirana još uža specijalnost koja bi moga biti potvrđena višim stručnim zvanjem. Takav pristup osigurava dosljednost, kvalitetu i veću fleksibilnost u radu, omogućujući angažman šireg broja stručnjaka u konzervatorsko-restauratorskim projektima, čime se povećava kapacitet za očuvanje kulturne baštine, što je od ključne važnosti u trenutačnim fazama obnove. Što se tiče dodavanja uže specijalnosti konzervator-restaurator za zvanje konzervator, smatram da je ključno uzeti u obzir potrebu za angažmanom konzervatorsko-restauratorskog stručnjaka unutar konzervatorskog odjela, osobito u pogledu nadzora i kontrole konzervatorsko-restauratorskih radova. Stručnost konzervatora-restauratora (može se zahtjevati stupanj savjetnika) koja uključuje duboko razumijevanje tehnologije, materijala i metodologije radova, ne samo da jamči kvalitetu intervencija, već i omogućava pravovremeno prepoznavanje i ispravljanje potencijalnih nesukladnosti u procesu očuvanja. Ova stručnost predstavlja ključnu barijeru protiv uključivanja nestručnih aktera u radne procese, čime se osigurava da sve intervencije na kulturnim dobrima budu utemeljene na najvišim profesionalnim standardima. | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 62 | MARKO BULJAN | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 7. | U Članku 7. stavak (1) predlaže se da se broj bodova za stjecanje stručnog zvanja viši konzervator poveća s 150 bodova na 200 bodova. Objašnjenje: uzimajući u obzir kompleksnost i zahtjevnost poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ovaj prijedlog temelji se na potrebi za dodatnim naglašavanjem stručnosti i iskustva. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 63 | MARKO BULJAN | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 6. | U članku 6. stavak (1) predlaže se povećanje broja bodova za stjecanje stručnog zvanja viši konzervator-restaurator s 150 bodova na 200 bodova. Objašnjenje: S obzirom na složenost i zahtjevnost poslova u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara, ovaj prijedlog temelji se na potrebi za dodatnim naglašavanjem visoke stručnosti i iskustva nužnih za obavljanje zahtjevnijih konzervatorsko-restauratorskih zadataka. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 64 | MARKO BULJAN | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 8. | U članku 8. stavak (1) predlaže se povećanje broja bodova za stjecanje stručnog zvanja konzervator-restaurator savjetnik s 250 bodova na 300 bodova. Objašnjenje: S obzirom na složenost i zahtjevnost poslova u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara, ovaj prijedlog temelji se na potrebi za dodatnim naglašavanjem visoke stručnosti i iskustva nužnih za obavljanje najzahtjevnijih konzervatorsko-restauratorskih radova. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 65 | MARKO BULJAN | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 9. | U Članku 9. stavak (1) predlaže se da se broj bodova za stjecanje stručnog zvanja konzervator savjetnik poveća s 250 bodova na 300 bodova. Objašnjenje: uzimajući u obzir kompleksnost i zahtjevnost poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, ovaj prijedlog temelji se na potrebi za dodatnim naglašavanjem stručnosti i iskustva. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 66 | MARKO BULJAN | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Radi osiguranja visoke razine stručnosti i kompetencija kandidata, uz povećanje bodovnog praga za stjecanje viših stručnih zvanja, treba se uvesti obveza zadovoljavanja kriterija unutar sljedećih kategorija: 1. konzervatorsko-restauratorski radovi (br. 1.1..i/ili br. 2.1.), 2. objavljene publikacije (br. 6), 3. izlaganja i predavanja (br. 7), 4. stručno usavršavanje (br. 8). Zvanje viši konzervator-restaurator Za stjecanje zvanja višeg konzervatora-restauratora, u okviru prikupljenih 200 bodova, kandidat mora ispuniti sljedeće minimalne uvjete: • najmanje jedan (1) dokumentirani rad koji uključuje vođenje i izvedbu najzahtjevnijih konzervatorsko-restauratorskih radova i/ili istražnih radova, • objava najmanje jednog (1) znanstvenog i/ili stručnog članka u relevantnoj publikaciji, • sudjelovanje s najmanje jednim (1) stručnim izlaganjem i/ili predavanjem na znanstvenom ili stručnom skupu, • sudjelovanje u najmanje jednom (1) obliku stručnog usavršavanja (seminar, radionica, edukacija, stručni skup i sl.). Zvanje konzervator-restaurator savjetnik Za stjecanje zvanja konzervatora-restauratora savjetnika, u okviru prikupljenih 300 bodova, kandidat mora ispuniti sljedeće minimalne uvjete: • najmanje tri (3) dokumentirana rada koja uključuju vođenje i izvedbu najzahtjevnijih konzervatorsko-restauratorskih radova i/ili istražnih radova, • objava najmanje tri (3) znanstvena i/ili stručna članka, • sudjelovanje s najmanje tri (3) stručna izlaganja i/ili predavanja, • sudjelovanje u najmanje tri (3) oblika stručnog usavršavanja. Također bodovi za dr.sc. trebaju se povećati na 50 | Nije prihvaćen | Za sada bi navedeno dodatno opteretilo tekst Pravilika. |
| 67 | MARKO BULJAN | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 16. | U Članku 16. stavak (2) predlaže se nadopuna: (2) Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i četiri člana iz reda stručnjaka za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Dva člana Povjerenstva su službenici Ministarstva od kojih je po jedan iz pravne struke i zaštite kulturne baštine. Druga dva člana povjerenstva moraju biti stručnjaci iz područja konzervatorsko-restauratorske struke. Obrazloženje: Uključivanje stručnjaka konzervatorsko-restauratorskog profila u rad Povjerenstva ključno je za kvalitetnu i relevantnu procjenu stručnih kandidata, osobito u dijelu koji se odnosi na vrednovanje praktičnih znanja i vještina iz područja konzerviranja-restauriranja kulturnih dobara. Stručnjaci iz ove struke posjeduju specifična znanja i iskustva koja su nužna za objektivnu i stručnu evaluaciju kandidata. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno, terminološki se ograničavaju jednakovrijedni studiji na kojima se stječu istovrsne kompetencije. |
| 68 | MARKO BULJAN | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 13. | U cijelom članku 13. naziv zvanja viši konzervator-restaurator tehničar II. stupnja treba zamijeniti s restaurator tehničar bacc II. stupnja. Objašnjenje: Riječ viši konzervator-restaurator tehničar može dovesti do pogrešne percepcije stupnja stručnosti i odgovornosti nositelja zvanja. Također bodovni prag treba povećati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno, usklađeno s Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama. Ostavljen je isti broj bodova s obzirom da imaju manje mogućnosti sakupljanja bodova na ostalim aktivnostima. |
| 69 | MARKO BULJAN | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 12. | U cijelom Članku 12. naziv zvanja viši konzervator-restaurator tehničar I. stupnja treba zamijeniti s restaurator tehničar bacc. I. stupnja. Također u Članku 12. u točki 3 koja glasi „jedna godina rada u užoj specijalnosti struke i položen stručni ispit za višeg konzervator-restaurator tehničar I. stupnja.“ treba promijeniti u „dvije godine rada u užoj specijalnosti struke i položen stručni ispit za restaurator tehničar bacc I. stupanja. Objašnjenje: Riječ viši može dovesti do pogrešne percepcije stupnja stručnosti i odgovornosti nositelja zvanja. Termin konzervator-restaurator omogućuje da se razumije da je osoba na određenom stupnju studijskog obrazovanja (VSS). Ovim prijedlogom omogućuje se veća transparentnost u kategorizaciji stručnih zvanja i olakšava razumijevanje razine obrazovanja i stručnosti osoba koje obavljaju konzervatorsko-restauratorske poslove. Staž od dvije godine pridonosi većoj profesionalnoj osposobljenosti tehničkog kadra te unaprjeđenju kvalitete rada na zaštićenim kulturnim dobrima. | Nije prihvaćen | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 70 | MARKO BULJAN | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 11. | U cijelom članku 11., u stavku 1. i stavku 2., izraz „konzervator-restaurator tehničar II. stupnja” treba zamijeniti s izrazom „restaurator tehničar II. stupnja”. Obrazloženje: Naziv stručnog zvanja konzervator-restaurator tehničar II. stupnja, kao i ostala slična tehnička zvanja u važećem Pravilniku, terminološki je neprecizan i nije u skladu s međunarodnim i strukovnim standardima za nazivlje u području konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. | Nije prihvaćen | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 71 | MARKO BULJAN | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 10. | Članak 10 treba glasiti: „Za stjecanje zvanja restaurator tehničar I. stupnja uvjeti su: - završeno srednjoškolsko obrazovanje umjetničkog, humanističkog ili prirodoslovno-tehničkog usmjerenja - dvije godine rada u užoj specijalnosti struke - položen stručni ispit za restauratora tehničar I. stupnja. Obrazloženje: Promjena naziva zvanja iz konzervator-restaurator tehničar I. stupnja u restaurator tehničar I. stupnja, u skladu s prijedlogom izmjene članka 3. stavka 3. Time se terminološki jasno razdvaja zvanje tehničara od zvanja konzervator-restaurator, koje prema E.C.C.O. standardima podrazumijeva visoku stručnu spremu i višu razinu odgovornosti. Produljenje potrebnog radnog iskustva s jedne na dvije godine. Dodatno radno iskustvo omogućuje bolje savladavanje praktičnih vještina i specifičnih znanja koja su ključna za samostalan i kvalitetan rad tehničara unutar konzervatorsko-restauratorskog tima. | Nije prihvaćen | Trajanje pripravničkog staža propisano je Zakonom o radu. |
| 72 | MARKO BULJAN | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | U članku 4. stavku 1. alineja druga, koja glasi: „jedna godina rada u užoj specijalnosti struke” treba se promijeniti da glasi: „najmanje tri godine rada u užoj specijalnosti struke”. Obrazloženje: Predlažem da se poveća uvjet radnog iskustva iz jedne na tri godine za kandidate koji nisu završili konzervatorsko-restauratorski studij, već drugi odgovarajući sveučilišni ili stručni diplomski studij užih specijalnosti za koje ne postoji konzervatorsko-restauratorski studij. Naime, obzirom na to da tijekom svojeg obrazovanja nisu stekli specifična znanja, vještine i kompetencije koje pruža konzervatorsko-restauratorski studij, smatramo nužnim da ih nadoknade duljim radnim iskustvom u užoj specijalnosti struke. Time se osigurava odgovarajuća stručna osposobljenost i kvaliteta rada, što je u skladu s ciljevima zaštite kulturne baštine i visokim profesionalnim standardima struke. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 73 | MARKO BULJAN | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | U članku 3. stavku 3., ostala stručna zvanja trebaju se promijeniti da glase: • restaurator tehničar I. stupnja • restaurator tehničar II. stupnja • restaurator tehničar bacc. I. stupnja • restaurator tehničar bacc II. stupnja Obrazloženje: Naziv konzervator-restaurator prema standardima Europske konfederacije konzervatorsko-restauratorskih udruga (E.C.C.O.) odnosi se isključivo na osobe sa završenim visokim obrazovanjem iz područja konzerviranja-restauriranja (razina 7 prema Europskom kvalifikacijskom okviru – EQF). Korištenje istog izraza u nazivima tehničkih zvanja koja se odnose na niže razine obrazovanja može dovesti do pogrešne percepcije stupnja stručnosti i odgovornosti nositelja zvanja, kako unutar struke tako i u komunikaciji s drugim dionicima (npr. investitorima, tijelima javne uprave i međunarodnim partnerima). Uvođenjem jasne distinkcije između zvanja konzervator-restaurator (VSS) i restaurator tehničar (SSS i niže) osigurava se terminološka usklađenost sa strukovnim standardima, preciznije definiranje razina stručne odgovornosti te veća transparentnost u radnim procesima i podjeli ovlasti unutar konzervatorsko-restauratorskog tima. | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 74 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, 2.1. STRUČNI I ZNANSTVENI KRITERIJI IZRAŽENI U BODOVIMA ZA STJECANJE VIŠIH STRUČNIH ZVANJA | Kao što su već istaknule kolege u prethodnim komentarima, nužna je temeljita revizija sustava bodovanja, kao i visine bodova dodijeljenih pojedinim kriterijima. Uočava se značajan nesrazmjer u bodovanju za određene aktivnosti. Na primjer, završeni doktorski studij bodovno je izjednačen s pozicijom koordinatora projekta ili s izradom dokumentacije postojećeg stanja. Ne treba imati visoko akademsko obrazovanje da bi se shvatilo kako ovaj sustav bodovanja nije u skladu s realnim doprinosima svakog pojedinca. Isto tako, dodjela bodova na temelju raspona (npr. "5–15 bodova"), može poterncijalno dovesti do nekih nerealnih, subjektivnih procjena. Po pitanju izlaganja, Izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima trebaju imati povećane bodove, ovisno o njihovoj važnosti i razini događaja: (Predavanje na međunarodnom skupu: 20 bodova; Predavanje na domaćem skupu: 10 bodova; Poster izlaganje: 5 bodova). U tom smislu, prijedlog za preraspodjelu bodova, uz implementaciju povišenog bodovnog praga, kao što je već ranije sugerirano, omogućio bi uspostavljanje pravednijeg, realnijeg i održivijeg sustava bodovanja koji bi bolje odražavao stvarnu težinu svake aktivnosti. U potpunosti se slažem s komentarima kolega Bosnić, Buljan i Dragojević, koji su također ukazali na ove neravnoteže i nužnost njihove korekcije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 75 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Sistematizaciju nazivlja specijalizacija potrebno je provoditi s izrazitim oprezom. Preveliko razdvajanje i usitnjavanje na sve veći broj (sub)specijalizacija moglo bi dovesti do dodatnih ograničenja i zastoja u provođenju konzervatorsko-restauratorskih projekata. Postoji realna opasnost da stručnjaci koji su do sada uspješno radili na određenim vrstama materijala, ubuduće odustaju od prijave projekata iz straha da bi mogli biti prijavljeni za prekoračenje svojih ovlasti ili čak za nesavjesno postupanje, što bi u konačnici dovelo do gubitka dopuštenja za obavljanje radova na kulturnim dobrima i kaznenom prijavom. Posebno je važno istaknuti da se često radi o srodnim materijalima koji se tretiraju istovjetnim ili vrlo sličnim metodama konzervacije-restauracije. Umjesto da se takve specijalizacije dodatno razdvajaju, bilo bi korisnije promišljati o njihovom objedinjavanju, kako bi se osigurala fleksibilnost stručnjaka i učinkovitost djelovanja na terenu. Dodatno, na nedavno održanim konferencijama ENCoRE-a i ECCO-a (početkom travnja ove godine) naglašena je važnost ipak šire profilacije stručnjaka. unutar specijalizacija Preporučeno je razvijati stručne profile koji pokrivaju srodne materijale, upravo zato što takav pristup povećava mogućnosti zapošljavanja i mobilnosti na tržištu rada, ali i bolje odgovara stvarnim potrebama struke | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 16. | Slažem se s ranije iznesenim komentarima cijenjenih kolega. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 77 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | PRAVILNIK O STRUČNIM ZVANJIMA ZA OBAVLJANJE POSLOVA NA ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA TE UVJETIMA I NAČINU NJIHOVA STJECANJA, V. OSTALA STRUČNA ZVANJA | Uskladiti nazivlja s preporukama iznesenim za članak 3. | Nije prihvaćen | Nazivi su određeni Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama, kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 78 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 8. | Slažem se s iznesenim stavovima da treba povećati bodovne pragove. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 79 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | IV. VIŠA STRUČNA ZVANJA, Članak 6. | Slažem se s prijedlogom o podizanju bodovnog praga za stjecanje viših stručnih zvanja, jer bi se time dodatno naglasile kompetencije i razina kvalitete stručnjaka koji ih stječu. Također smatram da bi bilo korisno uvesti uvjet da se bodovi moraju prikupiti kroz različite vrste aktivnosti. Primjerice, za viša zvanja – osim sudjelovanja na složenim projektima – trebalo bi predvidjeti i održavanje predavanja, radionica ili nekih drugih oblika stručnog doprinosa s popisa kriterija vrednovanja. Na taj bi se način poticala raznolikost angažmana i dodatno potvrdila stručnost kandidata kroz različite aktivnosti. Posebno me zanima točka 2. vezana uz akademski stupanj doktora znanosti. Naime, gdje osobe mogu steći doktorat znanosti iz područja konzervatorske ili konzervatorsko-restauratorske djelatnosti? Budući da su takvi studiji u svijetu izuzetno rijetki i tek se razvijaju, smatram da bi bilo prikladnije navesti da je prihvatljiv i doktorat znanosti čija je tema usko vezana (sadrži znanstveni doprinos) uz određenu specijalizaciju ili relevantna za konzervatorsku, odnosno konzervatorsko-restauratorsku djelatnost. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 80 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | Slažem se sa svim prethodno iznesenim komentarima. Fraza "odnosno drugi odgovarajući studij", koja se koristi u gotovo svim Pravilnicima, a pritom nikada nije jasno definirana niti regulirana, potencijalno predstavlja jednu od najvećih prijetnji razvoju kvalitete konzervatorsko-restauratorske struke u Hrvatskoj. Što se pod time konkretno podrazumijeva? Jesu li to humanistički, tehnički, društveni, prirodoslovni studiji? Naravno, konzervacija-restauracija je interdisciplinarno područje, i jasno je da osobe iz drugih znanstvenih područja svojim znanjem mogu u određenoj mjeri pridonijeti razvoju struke. Štoviše, tržištu rada kronično nedostaje takvih specijaliziranih stručnjaka. Međutim, u tim slučajevima ne govorimo o obavljanju konzervatorsko-restauratorskih zahvata na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, već prije svega o znanstvenim ispitivanjima, analizama i istraživanjima na tim dobrima. Takvi bi stručnjaci, putem jasno definiranih odredbi u Pravilniku o licencama, mogli steći naziv koji odražava njihovu specifičnu ulogu i kompetencije — primjerice konzervator-kemičar, konzervator-biolog i sl. — ali nikako ne bi smjeli nositi naziv restaurator bez završenog odgovarajućeg studija konzervacije-restauracije, koji se jedini temelji na europskim i strukovnim standardima potrebnim za obavljanje tih poslova. U slučajevima kada se radi o specijalizacijama za koje još ne postoji odgovarajući formalni obrazovni program, takva praksa može biti opravdana, ali mora biti precizno i transparentno definirana. U svakom slučaju, kada je riječ o izvođenju izravnih zahvata na kulturnim dobrima, apsolutno je nužno povećati uvjet potrebnog radnog iskustva na minimalno tri godine, kako bi se osigurala kvaliteta i odgovornost u pristupu zaštiti kulturne baštine. | Nije prihvaćen | Odgovarajući studij podrazumijeva studij koji je konkretnoj instituciji potreban za vrstu materijala na kojem će pojedini konzervator-restaurator raditi kao što se i navodi u komentaru. Kao što sami navodite konzervacija-restauracija je interdisciplinarno područje i ne postoji razlog iz kojeg bi se razna zanimanja koja djeluju u navedenom području različito nazivala. |
| 81 | MATEO MIGUEL KODRIČ KESOVIA | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | Slažem se sa svim prethodno iznesenim komentarima. Dodatni argument u prilog što jasnijem razlikovanju ove dvije razine zvanja (koje se temelje na razini obrazovanja) jest i jedan praktičan aspekt: naime, prilikom predstavljanja vlastite stručnosti zna se vrlo često izostaviti ili prešutiti oznaka "tehničar" (a o stupnjevima neću ni govoriti). Takva praksa, bilo da proizlazi iz želje da se ne zbuni potencijalnog naručitelja ili vlasnika, bilo iz potrebe da se vlastita uloga/pozicija prikaže važnijom nego što ona jest, samo dodatno naglašava potrebu za što preciznijom distinkcijom i jasnim imenovanjem stručnih zvanja. Kao što su kolege već istaknule, prema europskim standardima akademski naziv konzervatora-restauratora stječe se tek nakon završenog diplomskog (magistarskog) studija, odnosno stjecanjem akademskog stupnja magistra (MA). Upravo iz tog razloga bilo bi nepoželjno uspostavljati ili sugerirati sličnosti u sistematizaciji zvanja između osoba s različitim razinama obrazovanja. Takva bi praksa mogla dovesti do zbunjenosti unutar struke, ali i među vanjskim dionicima, uključujući poslodavce, naručitelje i širu javnost. Jasna razdjelnica u nazivlju i statusu doprinosi transparentnosti, profesionalnom integritetu i usklađenosti s međunarodnim standardima struke. | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 82 | SANJA SERHATLIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Slažem se s kolegicama Gobić Vitolović i Dujaković i podržavam naziv "Arhivsko gradivo, knjižnična građa, fotografije i/ili slikovni prikazi na papiru i/ili pergamentu, koži i srodnim materijalima" . Predložena podjela zvanja iznesena u članku 27. Pravilnika, umjetno razdvaja područja stručne prakse koja su u stvarnosti neraskidivo povezana. Takva podjela zanemaruje širinu i integriranost sveučilišnog obrazovanja, te otežava profesionalnu mobilnost i primjenu stečenih znanja u praksi. Na sveučilišnoj razini, studenti konzervacije-restauracije se sustavno osposobljavaju za rad s materijalima poput papira, pergamenta i kože, neovisno o tome jesu li ti predmeti dio arhivskog gradiva, knjižnične građe ili umjetničkih zbirki. | Djelomično prihvaćen | djelomično prihvaćeno. |
| 83 | STELA CUNJAK | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | Podržavam prijedloga da se koristi puni naziv Konzervatorsko-retsauratorskog studija dosljedno kroz cijeli tekst pravilnika. Slažem se da za one specijalizacije za koje ne postoji konzervatorsko-restauratorski studij treba povećati radno iskustvo na tri godine. Smatram da je godina dana premalo za usvajanje osnovnih znanja, vještina, samostalnosti i odgovornosti koje se usvajaju na konz.-rest. studijima, neovisno o specijalnosti. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 84 | STELA CUNJAK | II. STRUČNA ZVANJA, Članak 3. | Slažem se s prijedlozima o uvođenju dinstinkcije između zvanja za koja je potrebna VSS (konzervator-restaurator) i ona za koja je dovoljna SSS ili prediplomski studij (restaurator tehničar). Time bi se nazivi pojednostavili i bili jasniji onima koji nisu usko vezani uz struku. | Primljeno na znanje | Zvanja u konzervatorsko-restauratorskoj struci već su uređena Uredbom o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, broj 22/25), kojom se propisuju nazivi radnih mjesta, klasifikacija radnih mjesta u pripadajući platni razred, koeficijenti za obračun plaće i stručni uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom zapošljavanja na propisana radna mjesta. |
| 85 | TANJA DUJAKOVIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 20. | Stavka c) problematična je jer za stjecanje stručnog zvanja u području arhivskog gradiva, knjižnične i muzejske građe dopušta priznavanje jednogodišnjeg stručnog rada temeljem potvrde ustanove (arhiva, knjižnice, muzeja), bez obveze da je kandidat radio pod nadzorom voditelja s važećim dopuštenjem Ministarstva kulture za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili stručnim zvanjem u odgovarajućoj užoj specijalnosti. To znači da se kandidat može stručno usavršavati – i da mu se taj rad priznaje za stjecanje stručnog zvanja – iako ga tijekom tog razdoblja nije mentorirala osoba s pravno i stručno verificiranim statusom voditelja radova. To je ozbiljan problem jer kandidati ne mogu kvalitetno razvijati stručne vještine bez nadzora osobe s priznatim voditeljskim zvanjem u užoj specijalnosti. To ne samo da otežava provjeru kvalitete obavljenih radova, već i direktno utječe na razinu zaštite kulturnih dobara na kojima se izvode zahvati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 86 | TANJA DUJAKOVIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 27. | Apsolutno podržavam prijedlog kolegice Ive Gobić Vitolović, a posebice dio vezan uz izbjegavanje razdvajanja užih specijalnosti na d) arhivsku i knjižnu građu i e) fotografije, slikovne prikaze na papiru i/ili koži, iz sljedećih razloga: -Fotografije i slikovni prikazi na papiru, pergamentu i koži čine sastavni dio fondova i zbirki arhiva, knjižnica i muzeja. Njihova zaštita provodi se u okviru istih metodoloških i tehničkih standarda kao i ostalo papirno gradivo, stoga ih nema opravdanja izdvajati u posebnu specijalnost – osobito u odsutnosti specijaliziranog formalnog obrazovanja iz restauracije fotografija u Hrvatskoj. -Također, praksa konzerviranja-restauriranja knjižnične građe i arhivskog gradiva, kao i fotografija i slikovnih prikaza na papiru, pergamentu i koži se odvija u istim ustanovama (muzeji, arhivi, knjižnice), gdje je zajednički rad konzervatora-restauratora od ključne važnosti. -Predloženi objedinjeni naziv specijalnosti kao što je "Arhivsko gradivo, knjižnična građa, fotografije i/ili slikovni prikazi na papiru i/ili pergamentu, koži i srodnim materijalima"– jasnije definira opseg posla i temelji se na važećoj/postojećoj praksi te ranijim verzijama pravilnika. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 87 | TANJA DUJAKOVIĆ | VI. STRUČNI ISPIT, Članak 20. | Podržavam prijedlog kolegice Ive Gobić Vitolović da se zamjeni izraz „knjižna građa“ s „knjižničnom građom“. Time se osigurava terminološka usklađenost s izrazima „arhivsko gradivo“ i „muzejsko građa“, budući da „knjižni“ označava formu, a „knjižnični“ pripadnost i kontekst. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 88 | TANJA DUJAKOVIĆ | V. OSTALA STRUČNA ZVANJA, Članak 10. | Preporučuje se dodatno pojašnjenje razlika u kompetencijama i odgovornostima između tehničara I. i II. stupnja kako bi se izbjegla konfuzija među zaposlenicima i poslodavcima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno, kompetencije i odgovornosti detaljnije će se propisati općim aktima poslodavca. |
| 89 | TANJA DUJAKOVIĆ | III. TEMELJNA STRUČNA ZVANJA, Članak 4. | U potpunosti podržavam komentar kolegice Ane-Marije Salopek, osobito prijedlog izmjene stavka (1) tako da se kao uvjet za stjecanje stručnog zvanja konzervatora-restauratora jasno navede završen konzervatorsko-restauratorski studij. Prihvaćanjem široko definiranog pojma „odgovarajući studij“ otvara se prostor za uključivanje studija koji nisu usmjereni na stjecanje interdisciplinarnih znanja i vještina potrebnih za konzervatorsko-restauratorsku praksu. | Djelomično prihvaćen | Konzervatorsko-restauratorski studij prihvaćeno. U odnosu na drugi odgovarajući studij, radi se o studiju koji je konkretnoj instituciji potreban za vrstu materijala na kojem će pojedini konzervator-restaurator raditi. Kao što se navodi u komentaru konzervacija-restauracija je interdisciplinarno područje i ne postoji razlog iz kojeg bi se razna zanimanja koja djeluju u navedenom području različito nazivala. |