Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o kreditnim institucijama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARINKO VRBIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predloženim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama u dijelu koji se odnosi na više rukovodstvo / odnosno spuštanja razine osobne odgovornosti s članova uprave na voditelje nižih razina / otvaraju se ozbiljna pitanja o svrhovitosti, pravnoj sigurnosti i funkcionalnosti sustava odgovornosti, unutar bankarskog sektora. Ključne pravne i organizacijske zamjerke: - odgovornost treba biti povezana s faktičnom mogućnošću odlučivanja i utjecaja / voditelji nižih razina nemaju institucionalne mehanizme, pristup ključnim informacijama niti ovlasti upravljanja rizicima i politikama poslovanja. Spuštanjem odgovornosti na takve niže razine, proizvodi se formalna, a ne stvarna odgovornost te se od pojedinaca traži da preuzmu krivnju za odluke na koje sami nisu mogli utjecati - suprotnost osnovnim načelima rizika i hijerarhije / organizacijska hijerarhija u kreditnim institucijama jasno određuje lanac "zapovijedanja" i odgovornosti. Uprava, kao tijelo ovlašteno za donošenje strateških odluka i postavljanje kontrol e, snosi najveći rizik i obvezu. Niže razine su zadužene za operativnu provedbu, ali bez mogućnosti izravnog sprječavanja sistemskih problema i ključnih povreda propisa -pravna (ne)sigurnost i etički rizici / široka i nedovoljno definirana odgovornost nižih razina može dovesti do pravne nesigurnosti: zaposlenici će raditi u strahu od sankcija zbog pogrešaka ili propusta na koje nisu mogli utjecati. To povećava vjerojatnost pasivnosti, birokratizacije ili čak prikrivanja problema u strahu od osobnih posljedica - odgovornost treba biti ograničena isključivo na slučajeve namjere ili grube nepažnje / samo tamo gdje postoji jasna namjera naštetiti kreditnoj instituciji ili krajnja nepažnja zaposlenika nižih razina, može se opravdano tražiti individualna odgovornost. Sva objektivna odgovornost (bez dokaza o namjeri ili krajnjoj nepažnji) treba ostati na upravljačkim razinama koje imaju puni nadzor i stvarnu mogućnost djelovanja - efektivno upravljanje i signal regulaciji / Zakonodavni okvir koji tretira niže kadrove kao lako kažnjive mehanizme šalje poruku izbjegavanja odgovornosti upravljačkim strukturama, što je suprotno načelima dobrog korporativnog upravljanja i nadzora. Time se potiče "kultura krivnje" umjesto "kultura usklađenosti" Slijedom svega naprijed navedenog, odgovornost za rada i propuste u kreditnim institucijama mora i dalje prvenstveno biti na razini uprave, osim u slučajevima kad su niže razine svjesno i namjerno ili uz krajnju nepažnju prouzročile štetu. Spuštanjem razine odgovornosti izvan navedenih slučajeva uvodi nesigurnost te bi takva izmjena Zakona, dugoročno mogla rezultirati demotivacijom, smanjenjem kvalitete kadra i povećanjem operativnog rizika, što je u suprotnosti ciljevima osiguravanja stabilnosti i sigurnosti bankarskog sektora. Nije prihvaćen Budući da se radi o prijenosu odredbi Direktive (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (Tekst značajan za EGP) (SL L, 19.6.2024.) u nacionalno zakonodavstvo, komentar nije moguće prihvatiti. Pojam „odgovorne osobe“ koji je definiran u članku 3. stavku 1. točki 86. Nacrta prijedloga zakona o kreditnim institucijama usklađen je s člankom 65. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) kako je izmijenjen Direktivom (EU) 2024/1619.
2 MIRO OPAČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA (s posebnim naglaskom na prava gluhih i nagluhih osoba) ⸻ I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 14. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske, kojim se jamči jednakost svih pred zakonom, te članku 57. kojim se jamči zaštita osoba s invaliditetom. ⸻ II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA U Republici Hrvatskoj živi više od 13.000 gluhih i nagluhih osoba koje se svakodnevno suočavaju s preprekama u pristupu financijskim i bankarskim uslugama. Nedostatak prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, nedovoljno prilagođene digitalne usluge i nepostojanje tehničkih pomagala u poslovnicama često onemogućuju ravnopravno korištenje financijskih usluga. Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom koja u članku 9. propisuje obvezu država da osiguraju pristupačnost usluga. Također, Europska unija usvojila je Direktivu (EU) 2019/882 – European Accessibility Act, koja se odnosi i na financijske usluge. Stoga je nužno osigurati zakonske odredbe kojima će kreditne institucije biti obvezne prilagoditi svoje poslovanje gluhim i nagluhim osobama, čime se ostvaruje načelo jednakosti, smanjuje diskriminacija i osigurava puno sudjelovanje u društvenom i gospodarskom životu. ⸻ III. CILJEVI ZAKONA • osigurati potpunu komunikacijsku i digitalnu pristupačnost gluhim i nagluhim osobama, • uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s međunarodnim obvezama i EU direktivama, • ojačati ulogu HNB-a u nadzoru pristupačnosti kreditnih institucija, • uključiti udruge gluhih i nagluhih u proces praćenja i provedbe. ⸻ IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA Članak 1. – Definicije U Zakonu o kreditnim institucijama (NN …) dodaje se članak: „Gluhe osobe“ su osobe koje se primarno oslanjaju na hrvatski znakovni jezik kao oblik komunikacije. „Nagluhe osobe“ su osobe s različitim stupnjem oštećenja sluha koje koriste govorni jezik uz tehnička pomagala. „Komunikacijska pristupačnost“ znači mogućnost da gluhe i nagluhe osobe koriste bankarske usluge ravnopravno s drugima, uz pomoć znakovnog jezika, pisanih oblika i tehničkih pomagala. „Video-prevoditelj“ označava tehničko rješenje koje omogućuje udaljeno uključivanje tumača hrvatskog znakovnog jezika u realnom vremenu. Članak 2. – Pristup u poslovnicama Kreditne institucije obvezne su osigurati: 1. dostupnost tumača hrvatskog znakovnog jezika na zahtjev korisnika, 2. mogućnost video-komunikacije s tumačem, 3. opremanje većih poslovnica tehničkim pomagalima (indukcijske petlje, vizualne obavijesti), 4. pisane i vizualne oblike informacija umjesto isključivo zvučnih obavijesti. Članak 3. – Digitalne usluge Internetsko i mobilno bankarstvo kreditnih institucija mora biti u potpunosti usklađeno s međunarodnim standardima digitalne pristupačnosti (WCAG 2.1). Sve video-usluge i edukativni sadržaji banaka moraju biti titlovani. Članak 4. – Edukacija zaposlenika Najmanje jedan zaposlenik u svakoj poslovnici kreditne institucije mora završiti osnovnu edukaciju o komunikaciji s gluhim i nagluhim osobama. Kreditne institucije obvezne su provoditi redovite programe osposobljavanja zaposlenika o pristupačnosti. Članak 5. – Suradnja s udrugama Kreditne institucije obvezne su savjetovati se s udrugama gluhih i nagluhih prilikom izrade novih usluga. Hrvatska narodna banka u Savjetodavno tijelo za financijsku pristupačnost uključuje predstavnika Saveza gluhih i nagluhih. Članak 6. – Pritužbe i nadzor Svaki korisnik ima pravo podnijeti pritužbu HNB-u ako mu nije omogućen jednak pristup. Kreditne institucije dužne su voditi godišnje izvješće o poduzetim mjerama pristupačnosti i dostaviti ga HNB-u. Članak 7. – Kaznene odredbe Za povredu odredbi ovoga Zakona kreditna institucija kaznit će se novčanom kaznom od 5.000 do 200.000 eura. Odgovorna osoba u kreditnoj instituciji kaznit će se novčanom kaznom od 500 do 10.000 eura. Za ponovljene prekršaje izriču se dvostruko veće kazne. Članak 8. – Evaluacija Vlada Republike Hrvatske obvezna je svake 3 godine podnijeti Saboru izvješće o provedbi ovoga Zakona, uključujući i mišljenja udruga gluhih i nagluhih. Članak 9. – Prijelazne odredbe Kreditne institucije obvezne su u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona osigurati tehničke i organizacijske uvjete za njegovu provedbu. Članak 10. – Stupanje na snagu Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“. ⸻ V. OBRAZLOŽENJE UZ ČLANKE • Čl. 1. – uvode se definicije radi pravne jasnoće. • Čl. 2. – propisuje se minimalni standard pristupačnosti u poslovnicama. • Čl. 3. – usklađuje digitalne usluge s europskim standardima. • Čl. 4. – osigurava edukaciju zaposlenika radi praktične provedbe. • Čl. 5. – uključuje civilno društvo u proces odlučivanja. • Čl. 6. – osigurava nadzor i zaštitu korisnika kroz pritužbe i izvješća. • Čl. 7. – uvodi jasne i razmjerne sankcije. • Čl. 8. – predviđa evaluaciju i mogućnost daljnjih poboljšanja. • Čl. 9. – određuje prijelazni rok za prilagodbu. • Čl. 10. – standardna odredba o stupanju na snagu. Nije prihvaćen Predmetna problematika uređena je Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Narodne novine, br. 89/25.) kojim je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 151, 7. 6. 2019.). Prema članku 25. stavku 7. tog Zakona, nadzor tržišta potrošačkih bankarskih usluga iz članka 3. stavka 2. podstavka 4. ovoga Zakona provode Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, svatko u okviru svoje nadležnosti.