Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Aleksandar Kovač mr. sc. KONAČNI PRIJEDLOG PROBLEM: Ovom zakonu nedostaje transparentnost u području "testiranja" državnih službenika za radna mjesta. Nejasno je kako će se službenici "testirati" i kako će se "testiranja" ocjenjivati. Zakon ne predviđa javnu objavu rezultata "testiranja" državnih službenika. Zbog toga javnost neće imati načina uvida jesu li zaposleni državni službenici doista najbolje osposobljeni za radno mjesto koje treba popuniti. PRIJEDLOG: U smislu poboljšanja transparentnosti zakonodavac mora predvidjeti načine javnog uvida u testiranja i postignute rezultate kandidata. SMISAO: Takva transparentnost: - slobodnim vidom u prijašnja testiranja omogućuje budućim državnim službenicima bolju pripremu za buduće zadatke, - uvidom u prijašnja testiranja, omogućuje državnim službama poboljšanje novih testiranja i ocjenjivanja, čime se postavlja osnova za bolji odabir državnih službenika, - demistificira za javnost proces odabira državnih službenika i time povećava povjerenje u državne službe i stručnost državnih službenika, - djelomice uklanja trenutno dominirajuće mišljenje javnosti kako su državne službe popunjene neetičkim diletantima koji će svoju poziciju pretpostaviti dobro obavljenom poslu. - omogućuje javnosti predlagati poboljšanja testiranja i ocjenjivanja. Nije prihvaćen Način testiranja kandidata i bodovanje uređeni su Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi (nije materija Zakona o državnim službenicima). Transparentnost provedbe javnog natječaja ne podrazumijeva uvid javnosti u testove kandidata, ali je propisima omogućen zainteresiranim kandidatima u postupku javnog natječaja neposredni uvid u natječajnu dokumentaciju, uključujući i rang-listu kandidata i testove (osim rezultata psihološke procjene drugih kandidata). Smisao odredbe o uvidu u testove kandidata je provjera pravilnosti postupka izbora kandidata u javnom natječaju i načina bodovanja radi eventualnog izjavljivanja žalbe, a ne da bi raniji testovi poslužili kao literatura za učenje za sljedeće javne natječaje (izvori za pripremanje kandidata za testiranje objavljuju se na web stranici naznačenoj u javnom natječaju). S druge strane, uvidom u objavljene testove s ranijih testiranja, zainteresirane osobe pripremale bi se samo za određena, unaprijed navedena pitanja (parcijalno učenje), čime se ne bi poboljšalo njihovo znanje.
2 Aleksandar Kovač mr. sc. KONAČNI PRIJEDLOG , Članak 3. Nejasno je što "više od 50 kilometara" podrazumijeva. Da li se radi o: a) u krugu od 50 kilometara b) udaljenost od 50 kilometara korištenjem prometnica Ova nejasnoća mogla bi dovesti do nesporazuma. Nije prihvaćen Formulacija: "više od 50 kilometara" koristi se i u važećem zakonu (članak 130. stavci 1. i 2.) i da sada nije bilo problema u primjeni. Također u važećem zakonu koristi se i slična formulacija: "više od 30 kilometara" (članak 76. stavak 3.). Odredbe o udaljenosti su zaštitnog karaktera za državnog službenika i valja ih tumačiti na taj način, odnosno vezati za mogućnost redovitog dolaska/prijevoza na posao od mjesta stanovanja do mjesta rada.
3 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG U svrhu veće transparentnosti procesa odabira, predlažem da se članak 52., stavak (2) dopuni na sljedeći način: "Uz rješenje iz stavka 1. kao obvezni prilozi objavljuju se lista kandidata s ostvarenim brojem bodova u svim pojednim elementima testiranja te sadržaj pismenog dijela testiranja. Na listi kandidata navode se inicijali, mjesto i godina rođenja svih kandidata koji su pristupili testiranju." Nije prihvaćen Nema potrebe objavljivati rang-listu kandidata jer se ne radi o interesu javnosti, a zainteresirani kandidati imaju pravo neposrednog uvida u natječajnu dokumentaciju, uključujući i rang-listu kandidata i testove (osim rezultata psihološke procjene drugih kandidata). Osim toga, objava rang-liste kandidata ne bi bila u skladu sa propisima o zaštiti osobnih podataka, jer objava inicijala kandidata, uz navođenje mjesta i datuma rođenja, u konkretnim slučajevima ne bi pružila dovoljnu zaštitu osobnih podataka kandidata.
4 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG , Članak 4. Predlažem da se članak 48. dopuni stavkom 6. koji bi glasio: "(6) Ispunjavanje uvjeta za prijam iz stavaka 1. i 3. ovog članka osoba koja se prijavljuje na natječaj potvrđuje u pravilu prijavnim obrascem. Državno tijelo može naknadno zatražiti od izabranog kandidata da prije donošenja rješenja o prijamu dostavi dokaze o ispunjavanju uvjeta." Obrazloženje: Jedan od ciljeva donošenja izmjena i dopuna Zakona ubrzavanje postupka, a prijedlog predviđa da će ispunjavanje formalnih uvjeta provjeravati jedinice za ljudske potencijale. Na ovaj način bi se postupak provjere mogao ubrzati, a ujedno bi se izbjeglo gomilanje dokumentacije te smanjilo opterećenje drugih tijela koja izdaju potrebne potvrde. Trenutna praksa pokazuje da se pri prijavi prilaže niz dokumenata koje državno tijelo može samo pribaviti (npr. uvjerenje suda da se ne vodi kazneni postupak), koji će se ionako provjeravati tijekom natječajnog postupka (npr. potvrda o znanju stranog jezika ili rada na računalu) ili koji nisu uvjet za prijam (npr. potvrda o državnom stručnom ispitu). Osoba koja se prijavljuje na natječaj u prijavnom obrascu, može pod materijalnom i kaznenom odgovornošću dati podatke o stupnju obrazovanja, trajanju radnog staža, hrvatskom državljanstvu, poznavanju stranih jezika i rada na računalu, položenom državnom stručnom ispitu te potvrditi da posjeduje potrebnu dokumentaciju. Nije prihvaćen Način utvrđivanja formalnih uvjeta iz javnog natječaja i dostava dokumentacije uz prijavu na javni natječaj nisu uređeni Zakonom o državnim službenicima, nego Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi. Stoga će se prijedlog razmotriti u postupku izmjene navedene Uredbe.
5 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG , Članak 6. Trenutnim ni predloženim zakonskim rješenjem nije na odgovorajući način rješen status prijavljenih osoba koje su oštećene u procesu provjere formalnih uvjeta (pravodobnosti i potpunosti prijave) te se stoga ne smatraju kandidatima i zakinuti su za prava u odnosu na osobe oštećene tijekom kasnije procedure, a ujedno su time omogućene i zloupotrebe odbijanjem u ovoj fazi procesa. Predlažem da se (Zakonom ili Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi) jasnije propiše obveza tijela da osobe informira o njihovom pravu na prigovor (s obzirom da je žalba na obavijest nedopuštena) te da se definiraju sankcije i/ili naknade ako se kasnijim postupkom utvrdi da je došlo do propusta od strane nadležnog tijela kako bi se izbjegli pojedinačni postupci. Nije prihvaćen Podnošenje prigovora uređeno je člankom 157. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/2009) te nema potrebe isto uređivati propisima o državnim službenicima.
6 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG , Članak 6. Predlažem da se stavak (6) dopuni rečenicom kojom bi se odredilo što će se dogoditi ako se rješenje o prijamu ne donese u propisanom roku. Na taj bi se način osigurala stvarna primjena roka u praksi. Moguće rješenje je: "U slučaju da se rješenje o prijamu ne donese u propisanom roku, javni natječaj će se obustaviti. Iznimno, u slučaju da je broj kandidata za jedno radno mjesto veći od 30, rok se može produžiti uz prethodno odobrenje čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ali ne za više od 30 dana." Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen, jer mogu postojati objektivni razlozi zbog kojih se rješenje o prijmu u državnu službu nije moglo donijeti u propisanom roku (npr. sigurnosna provjera, provjera podataka u službenim evidencijama drugih tijela i dr.).
7 Božica Horvat KONAČNI PRIJEDLOG , Članak 7. Predlažem da se prva rečenica stavka (2) vezanog za dostavu rješenja dopuni riječima "te kandidatima prijavljenima na javni natječaj putem elektroničke pošte." Dostava rješenja elektroničkom poštom ne predstavlja dodatno financijsko ili vremensko opterećenje, a mogla bi značajno pridonijeti pravodobnoj informiranosti kandidata, osobito u okolnostima kad se dokumenti objavljuju neposredno prije vikenda, blagdana ili u slučaju privremene nedostupnosti mrežnih stranica. Nije prihvaćen Kod dostave rješenja (upravnog akta) putem elektoničke pošte ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je i kada osoba kojoj je rješenje poslano, to rješenje stvarno i primila (mogućnost da je netko drugi "otvorio" e-mail).
8 Marko Mikolašević KONAČNI PRIJEDLOG , Članak 20. Člancima 33. i 180. Zakona o miroviskom osiguranju predviđeno je podizanje dobi za dolazak u mirovinu za sve radnike osim državnih službenika. Istovremeno u Zakon o mirovinskom osiguranju nije ugrađena iznimka prema kojoj se državnim službenicima priznaje puna starosna mirovina zbog odlaska u mirovinu sa navršenih 65 godina života nego se na njih primjenjuju faktori smanjivanja mirovinske osnovice. Istovremeno se iznimke za vojne osobe i policijske službenike priznaju zbog odredbi posebnih propisa. U tom smislu Zakon o državnim službenicima diskriminira službenike u odnosu na ostale građane te bi kao krajnji rok za prestanak državne službe trebali biti određeni rokovi koji su definirani člancima 33. i 180. Zakona o mirovinskom osiguranju. Nije prihvaćen Predložena odredba odnosi se na državne službenike i namještenike koji su ispunili uvjete za starosnu mirovinu u skladu s člankom 33. stavkom 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/2013, 151/2014, 33/2015 i 93/2015) i na njih se ne odnose odredbe članka 33. stavaka 2. i 3. te članka 180. istoga Zakona.
9 Marko Mikolašević KONAČNI PRIJEDLOG , Članak 5. Odredbe čl. 49. o zaprekama za prijem u državnu službu i s njim povezane odredbe čl. 137. o prestanku državne službe ne uzimaju u obzir situaciju da osoba zaposlena u državnoj službi može doživjeti prometnu nesreću. Kod prometnih nesreća splet okolnosti uvijek može biti takav da netko strada sa smrtnom posljedicom, a osoba zaposlena u državnoj službi bude pravomoćno osuđena na zatvorsku kaznu dužu od 6 mj. Koliko god čovjek bio oprezan i trudio se poštivati prometne propise uvijek je moguća pogrješka koja može prouzročiti nesreću zbog koje može biti pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu dužu od 6 mjeseci. Time prema čl. 137. državnom slubeniku automatski prestaje državna služba, što je sasvim razumljivo i jasno, ali se zbog zapreke u čl. 49. više se u državnu službu ne može ni vratiti. Na taj način odredbe Zakona o državnim službenicima diskriminirajuće su u odnosu na odredbe Zakona o radu prema kojem ne postoji zapreka za ponovno zapošljavanje kod istog poslodavca za osobe koje nisu državni službenici. De facto zakonodavac od državnih službenika očekuje da budu nepogrješivi nadljudi. U tom smislu smatram da se u članak 49. zakona treba unijeti iznimka: e) iznimno od odredbi čl. 49., st. a) točka 1., ne smatra se zaprekom za zapošljavanje u državnoj službi kaznena osuda protiv života i tijela zbog prometne nesreće, ako osuda nije nastupila više od jednog puta. Obrazloženje: kazna zatvora zbog prometne nesreće sama po sebi dovoljna je kazna osobi koja ju prouzroči. Odredbe čl. 49. na tu kaznu još dodaju zabranu ponovnog zapošljavanja. Doslovno osoba koja radi u državnoj službi, skrivi prometnu nesreću, bude osuđena i izdrži kaznu zatvora, više nema pravo vratiti se ranijem normalnom životu što je apsolutno diskriminirajuće u odnosu na druge građane. Ovom izmjenom i dopunom dala bi se ljudima prilika za povratak normalnom životu. Ograničenje na jednu prometnu nesreću predlažem zato što je malo vjerojatno da se vozač koji se trudi poštivati prometne propise više od jednom može naći u takvom spletu okolnosti da skrivi prometnu nesreću za koju će biti osuđen na više od 6 mjeseci zatvora. Sve više od toga predstavlja obrazac ponašanja. Nije prihvaćen Predloženi sustav zapreka za prijam u državnu službu uspostavlja se radi sprječavanja prijma u državnu službu osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koje su proglašene krivim za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, neovisno o vrsti kaznenog djela i okolnostima konkretnog slučaja, radi očuvanja digniteta državne službe.
10 Milena Ivančević KONAČNI PRIJEDLOG Testiranje državnih službenika ,koji rade na poslovima sudskog zapisničara i upisničara treba vršiti po programu predviđenom za vrstu posla koji treba obavljati,potrebno je po opisu poslova vidjeti .što sve mora obavljati i sukladno tome vršiti testiranje za prijem na rad,jer taj službenik radi u timu sa sucem,koji ima izuzetno visoku normu i bez kvalitetnog službenika i zapisničara i upisničara,sudac ne može ostvariti sudačku normu.Predlažem da obvezno u komisiji za prijem bude sudac,jer se često dešava ,da se izabere službenik ,koji nije u mogućnosti pratiti cjelokupan rad i odraditi za što je primljen na rad i tada nastaju prilični problemi,do sada nije praksa da je sudac uključen u izbor službenika,stoga smatram da je potrebno za izbor sudskih službenika takvu odredbu stipulirati u Zakon.Što se tiče ocjenjivanja sudskih službenika,smatram da je svrhovito normirati u Zakonu,da službenika i zapisničara i upisničara ocjenjuje predsjednik suda ,po predhodno pribavljenom mišljenju od suca sa kojim radi,jer u protivnom ovako normirana odredba,koja je bila do sada ne polučuje realno vrednovane rezultate,jer ih ocjenjuje njima nadređeni službenik,kojeg zapravo niti nema,a sudac s kojim radi i koji najbolje može dati mišljenje se u opće ne konzultira. Nije prihvaćen Sadržaj testiranja kandidata u postupku javnog natječaja nije uređen u Zakonu o državnim službenicima, nego Uredbi o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi. Nije prihvaćen prijedlog da u komisiji za provedbu javnog natječaja obvezno bude sudac, jer je Zakon o državnim službenicima opći propis koji se odnosi na sve državne službenike, a ne samo na službenike u sudovima. Posebnosti službe i zapošljavanja u sudovima mogu se urediti posebnim zakonom (Zakon o sudovima). Vezano uz ocjenjivanje sudskih službenika također upućujemo na mogućnost uređivanja posebnosti u Zakonu o sudovima. Ujedno upućujemo na odredbe prema kojima državne službenike ocjenjuje čelnik tijela (u sudovima predsjednik suda) te na mogućnost praćenja rada i predlaganja ocjene sudskog službenika od strane suca u skladu s Uredbom o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika.
11 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG Na važnost Zakona o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11-Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 – pročišćeni tekst, 37/13, 38/13, 1/15 i 138/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: ZDS), ne samo za državne službenike, već i sve građane Republike Hrvatske koji upravo kroz sustav državne uprave i posredstvom njegovih zaposlenika ostvaruju svoja prava i obveze, ukazali smo već u amandmanima upućenim na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima s Konačnim prijedlogom Zakona, Odboru za zakonodavstvo i Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora. Ponovno ističemo kako je pri izradi Zakona, a zbog značaja javnih službi za uspješno funkcioniranje države, kao i Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava svakom državljaninu Republike Hrvatske da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe te da je svakome zajamčena dostupnost svakog radnog mjesta i dužnosti pod jednakim uvjetima, trebalo postupiti sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (NN, br. 90/11), Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN, br. 66/12) i Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (NN, br. 149/09), ali i Zakona o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13 i 85/15). Naime, iako je ovaj puta Zakon dostupan javnosti, sam je postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću manjkav, a s obzirom da Zakon nije objavljen na način da sadrži ustavnu osnovu donošenja Zakona, ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će proisteći iz njegovog donošenja, ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje Zakona, sam tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem, kao i tekst odredbi trenutno važećeg zakona koje se istim mijenjaju, odnosno dopunjuju. U nastavku dajemo mišljenje na Zakon kako slijedi. Nismo suglasni s predloženim brisanjem naslova iznad čl. 46. i samog čl. 46. ZDS-a. Budući da postojeći čl. 52. i čl. 52 a. ZDS-a ne reguliraju sva pitanja iz čl. 46., predlažemo zadržati postojeće zakonsko rješenje. Predloženim izmjenama čl. 51. ZDS-a utvrđuje se nadležnost komisije za provedbu natječaja da odlučuje o tome ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete natječaja i to tek nakon provedenog testiranja. Međutim, predlažemo da jedinica za ljudske potencijale, osim utvrđivanja pravodobnosti i potpunosti prijava na natječaj, odmah utvrđuje i da li prijavljeni kandidati ispunjavaju formalne uvjete natječaja, kako se ne bi dogodilo da kandidati koji ne ispunjavaju formalne uvjete natječaja uopće budu pozvani na testiranje. Nadalje, predloženim izmjenama čl. 51. ZDS-a nije predviđeno da u komisiji za provedbu javnog natječaja obvezno bude predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Smatramo važnim da predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, kao i do sada, sudjeluje u natječajnom postupku kako bi se doprinijelo transparentnosti natječaja i odabiru najboljih kandidata, a time i daljnjoj depolitizaciji sustava državne uprave. Predlažemo preispitati predloženu izmjenu čl. 52. st. 2. ZDS-a, kao i prijedlog novog st. 7. čl. 61. o dostavi rješenja o prijamu u državnu službu, odnosno rješenja o izboru kandidata javnom objavom na web stranici tijela koje je raspisalo javni natječaj i web stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Financijske i vremenske uštede, kao i izbjegavanje problema u praksi vezanih uz dostavu rješenja, nisu opravdan razlog za isključivanje osobne dostave rješenja. Osim toga, javna objava rješenja na web stranicama državnih tijela podrazumijeva da svi kandidati imaju jednake tehničke preduvjete (računalo ili određene vrste mobilnih telefona), kao i jednake mogućnosti pristupa internetu, što u stvarnosti nerijetko nije slučaj. Mogućnost javne objave rješenja smatramo opravdanim samo u onim slučajevima u kojima postoji izričit pristanak kandidata na takvu vrstu dostave rješenja. Predložene izmjene čl. 66. ZDS-a otvaraju mogućnost uvođenja mandata predsjednika i članova Odbora za državnu službu na neodređeno vrijeme, što je protivno samom pojmu mandata. Naime, reizborom članova Odbora za državnu službu bez provođenja internog oglasa, postojeći članovi Odbora, bez obzira na njihovu učinkovitost i rezultate rada, mogli bi dugotrajano obnašati istu dužnost, pri čemu bi svi drugi službenici, zainteresirani za tu dužnost, bili neopravdano u tome isključeni, a bez obzira na njihove stručne kvalifikacije, znanja i sposobnosti. Stoga predlažemo brisati predloženi st. 3. čl. 66. te zadržati postojeće zakonsko rješenje prema kojem članovi Odbora za državnu službu mogu biti ponovno izabrani, ali na temelju internog oglasa. Vezano uz izmjene čl. 66. ZDS-a također ističemo kako upravo ograničenje mandata članova Odbora za državnu službu na pet godina, uz obvezu ocjenjivanja njihovog rada, te provjeru stručnosti kandidata u postupku internog oglasa, jamče profesionalnost njihovog rada. Spornim stoga smatramo i to što se u prijedlogu izmjene članka 66. više ne nalazi odredba prema kojoj predsjednika i članove Odbora za državnu službu ocjenjuje glavni tajnik Vlade. S obzirom na preopterećenost Odbora za državnu službu i posljedičnu dugotrajnost postupaka koji se pred istim vode, također smatramo kako njegovi članovi ne bi smjeli obavljati, ne samo poslove koji bi mogli utjecati na njihovu nepristranost u obavljanju dužnosti, već i sve druge poslove, a niti bi smjeli biti imenovani na dužnosti. Predloženom dopunom čl. 74. a ZDS-a izigrava se institut javnog natječaja te se na taj način omogućava dugotrajno „uhljebljivanje“ jednom postavljenih rukovodećih službenika što je u suprotnosti s ustavnim načelom o dostupnosti javnih službi svim državljanima Republike Hrvatske. Također, po Zakonu je zapošljavanje tzv. „kabinetskih službenika“ propisano čl. 12. kojim se predviđa dodavanje čl. 74. d. Predloženi čl. 74. d. st. 4. predviđa da se na njihov prijam u državnu službu ne odnose odredbe ZDS-a o obvezatnosti planiranja prijma u državnu službu te postupka koji prethodi raspisivanju javnog natječaja. Radna mjesta u državnoj službi popunjavaju se u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i planu prijma u službu. Planom prijma u državnu službu utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na neodređeno vrijeme za razdoblje za koje se donosi plan, planira se broj vježbenika i prijam u državnu službu na određeno vrijeme. Plan bi trebao biti usklađen s Državnim proračunom RH. Predloženo rješenje ostavlja mogućnost arbitrarnog političkog zapošljavanja u smislu broja „kabinetskih službenika“ jer se radi o zapošljavanju po povlaštenim uvjetima zbog čega će javnost i dalje sve državne službenike, bez obzira na subjektivne rezultate i kvalitete percipirati kao „uhljebe“. Stoga, no prvenstveno zbog racionalnosti zapošljavanja u državnoj službi i izbjegavanja pogodovanja i diskriminacije po različitim osnovama a prvenstveno po osnovi političkog uvjerenja, smatramo kako bi predložena odredba ipak na neki način trebala sadržavati ograničenja ili u pogledu broja osoba koje se mogu na ovaj način zaposliti ili pak radnih mjesta na kojima one mogu raditi. Također, postavlja se i pitanje na koji će se način nadzirati eventualna zlouporaba prava. Vezano uz izmjenu čl. 137. st. 1. t. 4. ZDS-a, napominjemo kako postojeće zakonsko rješenje, kao i predložena izmjena st. 4. toga članka, ne uzima u obzir mogućnost da je nastupila rehabilitacija po posebnom propisu, što smatramo bitnom činjenicom od utjecaja na prestanak državne službe po sili Zakona, pa stoga predlažemo da se u predmetnom stavku izričito navede kako državna služba ovom slučaju neće prestati ukoliko je nastupila rehabilitacija po posebnom propisu. Nije prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima upućen je u proceduru po hitnom postupku te sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (NN, br. 90/2011) i Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN, br. 66/12) nije podlijegao postupku procjene učinka propisa. Na navedeni prijedlog zakona odnosi se Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (NN, br. 149/09) i Zakon o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13 i 85/15) te je Konačni prijedlog zakona i stavljen na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Nema potrebe za člankom 46. Zakona o državnim službenicima te se isti predlaže brisati. Državni službenik izabran putem javnog natječaja primit će se u državnu službu na određeno radno mjesto na isti način kao ostali kandidati – rješenjem o prijmu u državnu službu u određeno državno tijelo, na radno mjesto koje se popunjavanja putem javnog natječaja. U praksi, tom će se državnom službeniku danom rasporeda u novom državnom tijelu utvrditi prestanak državne službe u tijelu u kojem je od tada radio (isti postupak kao da radi u javnoj službi ili u realnom sektoru). Prema važećoj odredbi problem se pojavljuje u situaciji kada čelnik državnog tijela u kojem je službenik do tada radio odbije suglasnost za premještaj u državno tijelo koje je službenika izabralo u postupku javnog natječaja. Predloženim izmjenama članka 51. Zakona o državnim službenicima želi se ubrzati postupak provedbe javnog natječaja. Stoga se predlaže da jedinica za ljudske potencijale utvrđuje pravodobnost i potpunost prijava na javni natječaj (nema potrebe sazivati sjednicu Komisije zbog toga), s tim da u postupku prije testiranja nema obveze utvrđivanja formalnih uvjeta za sve prijavljene kandidate (što je problem kod velikog broja prijava na javni natječaj), ali će se u pozivu za testiranje naznačiti da nema potrebe da se testiranju odazovu kandidati koji ne ispunjavaju formalne uvjete, jer u službu ne može biti primljen kandidat koji ne ispunjava sve propisane uvjete. Smatramo da će novi koncepcijski pristup ubrzati postupak javnog natječaja, pojednostaviti proceduru i u konačnici smanjiti trošak i državnom tijelu i kandidatima. Prijedlog da se da u komisiji za provedbu javnog natječaja obvezno bude predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose ocjenjuje se ne svrsishodnim jer je navedeni predstavnik ravnopravan član s ostalim te stoga ne može utjecati na donošenje odluke komisije. S druge strane postupak imenovanja predstavnika znatno produljuje postupak, a zaštita prava kandidata je osigurana u upravnom postupku. Dostavom rješenja javnom objavom na web stranici državnog tijela koje je raspisalo javni natječaj i web stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose znatno će se pojednostaviti i pojeftiniti dostava rješenja te ujednačiti računanje rokova, što je do sada bio veliki problem s obzirom na različito vrijeme dostave kandidatima. Smatramo da je internet danas svima dostupan, a posebno osobama koje pretendiraju radu u državnoj službi. Napominjemo da se prema važećim propisima pozivi za testiranje također dostavljaju putem web-stranica. Radi se o mogućnost da se članovi Odbora za državnu službu ponovno imenuju bez provedbe internog oglasa i testiranja, ako Vlada tako odluči, jer su kao članovi Odbora za državnu službu obavljali poslove na zadovoljavajući način, odnosno pokazali potrebnu razinu kvalitete i kvantitete svoga rada te stručnosti i kompetencija bitnih za obavljanje poslova u Odboru. U pogledu ocjenjivanja članova Odbora ističe se da se radi o državnim službenicima koje ocjenjuje čelnik tijela na prijedlog nadređenog službenika koji prati rad službenika. Glavni tajnik Vlade RH nema neposrednog uvida u rad pojedinih članova Odbora. Izostavljanjem odredbe o ocjenjivanju članova Odbora može se provesti ocjenjivanje članova odbora na način propisan za ostale državne službenike (predsjednik odbora ocijenit će članove Odbora). Vezano za prijedlog da članovi Odbora ne bi smjeli obavljati poslove koji bi mogli utjecati na njihovu nepristranost, niti drugove poslove, te da ne bi smjeli biti imenovani na dužnosti navodimo da se zakonska odredba odnosi na mogućnost obavljanja dodatnog posla (članci, savjetovanja, povremena predavanja i sl.), a ne na profesionalno obavljanje poslova. Također se napominje da su članovi Odbora državni službenici pa se na njih odnose odredbe o sukobu interesa državnih službenika. Radi se o mogućnosti da se rukovodeći državni službenici iz članka 74.a Zakona o državnim službenicima, koje Vlada imenuje na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine, ponovno imenuju na ista radna mjesta bez provedbe javnog natječaja, ako Vlada tako odluči, jer su na tim radnim mjestima pokazali potrebnu razinu kvalitete i kvantitete svoga rada te stručnosti i kompetencija bitnih za obavljanje poslova. Predloženom odredbom osigurat će se kontinuitet u obavljanju poslova rukovodećeg državnog službenika. Na prijam rukovodećih državnih službenika iz članka 74.a u državnu službu ne odnose odredbe Zakona o državnim službenicima o obvezatnosti planiranja prijma u državnu službu te postupka koji prethodi raspisivanju javnog natječaja s obzirom da se radi o prijmu na određeno vrijeme, do dana prestanka mandata ministra. Nema potrebe propisivati uvjet "ako nije nastupila rehabilitacija" jer je to uređeno posebnim zakonom. Uvjerenje o nekažnjavanju za rehabilitiranu osobu glasi „da osoba nije kažnjavana“.