Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2018. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Centar za mirovne studije | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav | Predlažemo da se u ovaj dio uvrsti mjera koja bi ciljala na zaštitu prava ireligioznih učenika i učenika koji nisu katoličke vjeroispovjesti, a koji su u školama često izloženi vjerskim sadržajima. Formulacija ove mjere bi glasila: "Uklanjanje obreda i vjerskih aktivnosti iz javnih odgojno-obrazovnih ustanova, osim za vrijeme vjeronaučne nastave." | Nije prihvaćen | U osnovnim se školama u pravilu ne održavaju vjerski obredi ni vjerske aktivnosti. |
| 2 | Centar za mirovne studije | Cilj 1. Dokinuto stereotipno, uvredljivo i ponižavajuće medijsko prikazivanje pojedinaca ili skupina po bilo kojoj osnovi diskriminacije, Mjera 1.1. Sustavno educirati novinare i urednike o diskriminaciji i raznim diskriminacijskim osnovama te o načinima suzbijanjima diskriminacije u medijskim sadržajima | Predlažemo da se se u provedbu ove mjere, osim novinara i urednika, uvrste i snimatelji, montažeri te drugi medijski radnici. Stoga predlažemo sljedeću formulaciju ove mjere: "Sustavno educirati novinare, snimatelje, montažere, i urednike i druge medijske radnike o diskriminaciji i raznim diskriminacijskim osnovama te o načinima suzbijanjima diskriminacije i govora mržnje u medijskim sadržajima." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 3 | Centar za mirovne studije | Uprava i pravosuđe, Cilj 4. Povećati efikasnost i učinkovitost procesuiranja slučajeva diskriminacije | Smatrao da je nužno pod ovim ciljem uvesti mjeru prema kojoj bi se osiguralo kontinuirano (kroz svih 12 mjeseci) financiranje projekata pružanja besplatne primarne pravne pomoći koju organiziraju organizacije civilnog društva i drugi pružatelji BPP-a. | Nije prihvaćen | Reformom sustava besplatne pravne pomoći, koja se dogodila donošenjem novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. primarna pravna pomoć, koja je u znatnom dijelu povjerena organizacijama civilnog društva, može se pružati u svakoj pravnoj stvari, a postupak se pokreće izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći. Novim načinom financiranja primarne pravne pomoći u vidu projektnog financiranja programa organizacija civilnog društva koje se bave pružanjem pravne pomoći građanima i pravnih klinika omogućen je konstruktivniji i aktivniji razvoj sustava pravne pomoći, jer je promjena u načinu financiranja primarne pravne pomoći za rezultat imala aktivnije uključivanje nevladinih organizacija u sustav besplatne pravne pomoći u RH. Kako se udruge kao ovlašteni pružatelji bave i područjem zaštite prava od diskriminatornog ponašanja, napominjemo da su i te aktivnosti posebno vrednovane i uzete u obzir prilikom odobravanja prijavljenih projekata za pružanje primarne pravne pomoći. Nadalje, Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći propisan je način financiranja rada udruga koje pružaju primarnu pravnu pomoć, u vidu projektnog financiranja. Također, člankom 35. stavkom 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisano je da se sredstva za pružanje pravne pomoći mogu osigurati i iz sredstava tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te donacija i drugih prihoda u skladu sa zakonom. Slijedom navedenog smatramo da se cilj „Povećati efikasnost i učinkovitost procesuiranja slučajeva diskriminacije“ može postići već predloženim mjerama u okviru Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Također, nepotrebno je posebnom mjerom predlagati provođenje financiranja rada organizacija civilnog društva u kontekstu podrške za bilo koju skupinu pa tako i za žrtve diskriminacije naročito stoga što se primarna pravna pomoć može pružati u svakoj pravnoj stvari. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je u planirane aktivnosti koje trebaju biti financirane iz Europskog socijalnog fonda 2014.-2020. (Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali) uvrstio unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva za tematsko umrežavanje OCD-a i socio-ekonomskih partnera u borbi protiv diskriminacije i socijalne isključenosti te pružanje besplatne pravne pomoći. Tako su uvršteni Pozivi na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška tematskom umrežavanju OCD-a i socio-ekonomskih partnera u borbi protiv diskriminacije i socijalne isključenosti“ i „Jačanje kapaciteta OCS-a za pružanje besplatne pravne pomoći i promociju alternativnih načina rješavanja sporova“ u zalihu projekata. Uz financiranje projekata za potporu razvoja civilnog društva u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF), Ured za udruge sufinancira i obvezni doprinos organizacija civilnoga društva kao korisnika EU projekata, pa tako i onih koji kao jednu od aktivnosti imaju pružanje besplatne pravne pomoći. Što se tiče osiguravanja kontinuiteta dostupnosti usluga pružanja besplatne primarne pravne pomoći od strane OCD-a i onemogućavanja da njihovo financiranje bude ovisno o ad-hoc političkim odlukama, napominjemo da, imajući u vidu vrlo visoka izdvajanja te sve naglašenije zahtjeve transparentnosti i odgovornosti trošenja sredstava poreznih obveznika na ovome području, Vlada Republike Hrvatske je, ispunjavajući obveze koje proizlaze iz novog Zakona o udrugama (NN 74/14.), donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15.). Njome se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci koje nadležna tijela državne uprave, Vladini uredi i tijela te druge javne institucije, raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (u nastavku: programi i/ili projekti). Svaki davatelj financijskih sredstava koji dodjeljuje (donira ili sponzorira) javna sredstva za financiranje programa i projekata udruga mora se pridržavati osnovnih standarda financiranja programa i/ili projekata propisanih Uredbom, poput toga da se financiranje provodi putem javnog natječaja ili javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga, te drugih standarda vezanih uz planiranje financijskih sredstava, ugovaranje, praćenje financiranja, javno objavljivanje i izvještavanje. Ujedno, Uredba propisuje da se programi i/ili projekti financiraju temeljem ranije utvrđenih i određenih prioriteta za financiranje. To znači da davatelj financijskih sredstava u okviru svoga djelokruga na godišnjoj razini utvrđuje prioritetna područja za dodjelu financijskih sredstava programima i projektima sukladno mjerama iz programa, strategija, planova i drugih strateških dokumenata na nacionalnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini kojima se utvrđuju ciljevi i prioriteti u rješavanju problema vezanih uz opće dobro, javni interes ili javne potrebe, čije je provođenje u nadležnosti davatelja financijskih sredstava, a koje se provode u suradnji i partnerstvu s udrugama. Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, odredbe ove Uredbe primjenjuju se i kada se udrugama odobravaju financijska sredstva iz javnih izvora za pružanje socijalne usluge temeljem posebnog propisa. Osim toga, odredbe Uredbe moraju se poštivati i prilikom dodjeljivanja sredstava, odnosno financiranja projekta pružanja primarne pravne pomoći. Ured za udruge na godišnjoj razini ulaže velike napore u prikupljanju sektorskih analiza kako bi se ispravno procijenile potrebe i utvrdila podloga za određivanje prioriteta financiranja temeljem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću kojom se određuju kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u državnom proračunu Republike Hrvatske. |
| 4 | Centar za mirovne studije | Cilj 2. Povećana svijest javnosti o zabrani diskriminacije u odnosu na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije, Mjera 2.1. Nacionalne kampanje usmjerene suzbijanju predrasuda i stereotipa u podlozi diskriminacije na osnovu rasnog i etničkog podrijetla, jezika, vjere, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, spola i invaliditeta. | Predlažemo da se ova mjera preformulira na način da se uvrsteosnove diskriminacije prema čl. 1 st. 1 ZSD-a, a na koje bi nacionalne kampanje bile usmjerene ili budu određene prema šest osnova Europskog antidiskriminaicjskog prava ili da budu uključene sve osnove jer ovako nije jasno zašto su neke uključene, a neke ne. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 5 | Centar za mirovne studije | Zdravstvena zaštita, Cilj 2. Povećana senzibiliziranost stručnjaka zdravstvene zaštite za specifične potrebe skupina zaštićenih Zakonom o suzbijanju diskriminacije | U ovome dijelu predlažemo da se doda mjera "Informirati zdravstvene djelatnike o pravima tražitelja azila na zdravstvenu zaštitu"; Nositelj: Ministarstvo zdravlja; Sunositelj: profesionalne komore, (udruge?); Pokazatelj rezultata: izvješća Ministarstva zdravlja o provedenom informiranju; Polazna vrijednost: nema raspoloživih podataka; Izvori podataka: Ministarstvo zdravlja; Rok za provedbu: kontinuirano; Izvor financiranja i potrebna sredstva: u okviru redovnih sredstava/nisu potrebna dodatna sredstva" | Nije prihvaćen | U tijeku je izrada nacrta Akcijskog plana za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava osoba pod međunarodnom zaštitom za razdoblje od 2016. do 2018. godine, a kojim je predviđena mjera „Sustavno informiranje zdravstvenih radnika o okvirima prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj“, čiji nositelj je Ministarstvo zdravlja u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. S obzirom da se opisana mjera podudara s predloženom aktivnošću, radi principa usklađenosti s drugim strategijama i izbjegavanja dupliciranja operativnih mjera, takva mjera se u ovom aktu ne predviđa. |
| 6 | Centar za mirovne studije | Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Mjera 1.1. Osigurati dostupnost ginekološke zaštite u izoliranim područjima, posebice ženama s invaliditetom, Romkinjama te transrodnim osobama | Predlažemo preformuliranje ove mjere i dodavanje pojma, na način da mjera glasi: "Osigurati dostupnost ginekološke zaštite u izoliranim područjima, prihvatilištima za tražitelje azila, ženama s invaliditetom, Romkinjama te transrodnim osobama." Naime, na način kako je predloženo, ispada da se dostupna ginekološka zaštita treba omogućiti u izoliranim područjima s naglaskom na žene s invaliditetom, Romkinje i transrodne osobe s predmetnog izoliranog područja, te smatramo da je potrebno uključiti i ove druge skupine među ciljne skupine ove mjere. | Nije prihvaćen | Svrha ove mjere je općenito osigurati dostupnost ginekološke zaštite u izoliranim područjima. Pritom, posebno treba imati u vidu provedbu ove mjere u odnosu na žene s invaliditetom, Romkinje te transrodne osobe zato što su te kategorije više izložene riziku od diskriminacije i neodgovarajuće ginekološke zaštite. |
| 7 | Centar za mirovne studije | , Socijalna skrb | Smatramo da u ovo područje treba uvrstiti mjeru koja bi glasila "Osigurati efikasne mehanizme suradnje i povezivanja centara za socijalnu skrb i škola u svrhu prevencije i suzbijanja nasilja među mladima." | Nije prihvaćen | Ostvarivanje suradnje među različitim sektorima u cilju prevencije nasilja među mladima nije tema ovog dokumenta. Mjere koje se odnose na prevenciju nasilja među mladima sadržane su u više strateških dokumenata: Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2011. do 2016. godine, Nacionalnom programu za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine i Nacionalnoj strategiji za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine. |
| 8 | Centar za mirovne studije | Cilj 3. Suzbijanje diskriminirajućih postupanja i govora mržnje u sportu, Mjera 3.2 Razvoj i primjena interdisciplinarnog pristupa i provedbe mjera s djecom i mladima u cilju suzbijanja nasilja u i oko sporta | Predlažemo da formulacija "suzbijanju nasilja" bude dopunjena "temeljenim na predrasudama o drugima i drugačijima". Naime, sam termin "suzbijanje nasilja" nije dovoljan već ga treba točnije definirati. Nasilje kojemu svjedočimo u i oko sporta je često upereno protiv pripadnika etničkih i/ili seksualnih manjina odnosno, radi se o nasilju i diskriminatornom i/ili govoru mržnje temeljenom na osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12). | Nije prihvaćen | Ne slažemo se sa sužavanjem pojma nasilja iz razloga što pojam „suzbijanja nasilja“ podrazumijeva sve oblike nasilja unutar svih dobnih skupina. Nasilje se ne dešava isključivo zbog iz komentara spomenutih različitosti, pogotovo među mlađim dobnim skupinama. Stoga, smatramo da je potrebno voditi brigu o nasilju u cijelosti. |
| 9 | Centar za mirovne studije | Cilj 3. Suzbijanje diskriminirajućih postupanja i govora mržnje u sportu, Mjera 3.1 Sastaviti preporuku za uvrštavanje tema o zabrani diskriminacije u program osposobljavanja i usavršavanja trenera i drugih stručnih osoba u sustavu sporta | Predlažemo da se ova mjera izmijeni na način da uključuje i rad s profesorima tjelesne i zdravstvene kulture. Stoga, predlažemo da mjera glasi: "Sastaviti preporuku za uvrštavanje tema o zabrani diskriminacije u program osposobljavanja i usavršavanja trenera i drugih stručnih osoba u sustavu sporta te osigurati stručno usavršavanje trenera i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u području suzbijanja diskriminacije" i osigurati stručno usavršavanje trenera i nastavnika TZK-a u području diskriminacije | Nije prihvaćen | Nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture dio su odgojno-obrazovnog sustava za čije stručno usavršavanje je nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje te samim time sadržaj navedenog usavršavanja ne mogu biti dio ove mjere odnosno preporuke. |
| 10 | Centar za mirovne studije | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.7. Izgraditi sustave stručne potpore u školama za djecu koja su žrtve diskriminacije i bullyinga motiviranog osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije | Predlažemo da se pokazatelji rezultata preformliraju, odnosno da se uvrste dodatni pokaazatelji rezultata. Naš prijedlog je da pokazatelji rezultata budu definirani ovako :"Provedena stručna usavršavanja stručnih suradnika u svim odgojno-obrazovnim ustanovama, financirani izvannastavni preventivni projekti i programi u odgojno-obrazovnim ustanovama usmjerenih na prevenciju nasilja, pružene i financirane psihološke krizne intervencije u odgojno-obrazovnim ustanovama, izrađene procedure/protokoli u školama za sustav stručne potpore za djecu žrtve diskriminacije i bullyinga motiviranog osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, na temelju praćenja pojavnosti nasilja izrađen godišnji izvještaj o slučajevima nasilja u školama." Smatramo da bi se na ovaj način olakšalo praćenje efektivnosti ove mjere. | Nije prihvaćen | Evidencija se zasad ne planira voditi putem godišnjih izvještaja. |
| 11 | Centar za mirovne studije | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.4. Uvrstiti sadržaje o kulturi, jeziku i tradiciji pripadnika nacionalnih manjina i društveno ranjivih skupina u udžbenike i obrazovne materijale | Predlažemo da se u naslovu ove mjere formulacija "društveno ranjivih skupina" zamijeni formulacijom "skupina koje su u riziku od diskriminacije". | Nije prihvaćen | Termin društveno ranjivih skupina smatramo prikladnijim i prihvatljivijim od predloženog termina. |
| 12 | Centar za mirovne studije | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.1. Unutar cjelovite kurikularne reforme ugraditi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja | Smatramo da za provedbu ove mjere jesu potrebna dodatna financijska sredstva. Treba povećati sredstva za stručna usavršavanja nastavnika i stručnih suradnika te omogućiti veći broj i ravnomjernu dostupnost tih usavršavanja (kako bi se omogućila ujednačena i kvalitetna provedba GOO-a). Dodatno, smatramo da ovdje treba uvrstiti i novu mjeru koja bi glasila "Izraditi udžbenik ili izraditi i standardizirati nastavne materijale za provedbu GOO-a." Usto, smatramo da bi se u provedbu stručnih usavršavanja i podršku školama trebalo uključiti i udruge koje su stručne u ovome području. | Primljeno na znanje | Komentar se prima na znanje, uz napomenu kako stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika provodi Agencija za odgoj i obrazovanje |
| 13 | Centar za mirovne studije | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.10. Osiguravanje nastavnih materijala za različite vrste invaliditeta | Predlažemo da se ova formulacije mjere zamijeni formulacijom koja bi glasila "Osiguravanje nastavnih materijala za različite vrste invaliditeta prije početka školske godine." Time bi se osiguralo da ti nastavni materijali do korisnika dođu na vrijeme, što sada nije uvijek slučaj. | Nije prihvaćen | Zbog organizacije nastavnog procesa te uvida u osiguravanja potrebnih materijala nije moguće udovoljiti traženom zahtjevu. |
| 14 | Centar za mirovne studije | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.9. Pratiti i poticati uklanjanje fizičkih barijera u odgojno-obrazovnim ustanovama | Predlažemo ovu formulaciju mjere zamijeniti formulacijom "Pratiti i poticati uklanjanje fizičkih barijera u odgojno-obrazovnim ustanovama te pratiti i prevenirati izgradnju odgojno-obrazovnih ustanova koje sadrže fizičke barijere ili nisu prilagođene za osobe s invaliditetom." | Nije prihvaćen | U državnom proračunu MZOS-a nisu osigurana sredstva za uklanjanje fizičkih barijera te se uklanjanje istih ostvaruje sredstvima osnivača školske ustanove. Prema podacima osnovnih škola u šk. god. 2015./2016., 638 osnovnih škola ima ulaznu rampu, 23 taktilnu traku. U osnovnim su školama 144 dizala, 88 podiznih platformi te 702 sanitarna čvora za osobe s invaliditetom. |
| 15 | Centar za mirovne studije | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.8. Ujednačiti standarde usluge pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika | Predlažemo da se ova mjera nadopuni na način da mjera 1.8. sada glasi "Ujednačiti standarde usluge pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika te osigurati adekvatnu pripremu i podršku nastavnom kadru i stručnim službama škola za rad s djecom s posebnim potrebama" | Nije prihvaćen | Adekvatna priprema i podrška nastavnom kadru osigurava se kroz kontinuirana stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika koji rade s djecom s posebnim potrebama. |
| 16 | Centar za mirovne studije | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina | Smatramo da je u ovom dijelu potrebno dodati mjeru koja bi glasila: "Standardizacija cijene i dostupnosti prijevoza za učenike koji svakodnevno putuju u školu te dodatno odrediti mjere koje omogućuju dostupnost prema standardima socijalne osjetljivosti." | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za prijevoz učenika osnovnih škola. Također, sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi u slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole. |
| 17 | Centar za mirovne studije | Pozdravljamo donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2016. – 2021., kao i pripadajućeg Akcijskog plana za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Smatramo kako ovakav plan na dobar način slijedi logiku intervencije, odnosno da navedeni ciljevi te predložene mjere na adekvatan način odgovaraju na probleme koji su detektirani prethodnom analizom relevantnih istraživanja, izvješća itd. Smatramo da su predložene mjere efektivne, provedive i međusobno koherentne. Također, smatramo da je struktura ovih dokumenata, koja je određena područjima društvenog i političkog života u kojima se diskriminacije s jedne strane događa, a s druge, potencijalno prevenira i uklanja, vrlo dobro određena. U tom smislu, jako je dobro što ta područja slijede logiku kojom su navedena u Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), te su ovi planovi općenito vrlo dobro usklađeni s tim najrelevantnijim zakonskim propisom za suzbijanje diskriminacije. Međutim, brine nas vanjska koherentnost ovih dokumenata s drugim strategijama kojima je cilj zaštita ljudskih prava i određenih društveno marginaliziranih skupina. Također, brine nas i financijska održivost ovih dokumenata, s obzirom da za većinu mjera u ovom dokumentu nisu adekvatno definirana sredstva potrebna za njihovu provedbu. Stoga predlažemo da se alociraju konkretna sredstva tamo gdje je to potrebno, te da to bude jasnije. Smatramo da u cijelom tekstu treba ujednačiti terminologiju kojom se opisuju skupine na čije ostvarivanje prava ciljaju ovi dokumenti. U tu svrhu, predlažemo da se termini azilanti i osobe pod subsidijarnom zaštitom zamijene skupnim terminom “osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita”, kako je to definirano Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15). Dodatno, smatramo da je potrebno u analizi problema, tamo gdje je to moguće, zamijeniti neke podatke podacima iz novijih izvješća i istraživanja. Smatramo kako će nakon usvajanja ovih dokumenata biti iznimno važno ozbiljno se posvetiti njihovoj provedbi, što će zahtijevati sudjelovanje svih relevantnih aktera – institucija izvršne vlasti, pravobraniteljskih institucija, znanstvenih i obrazovnih institucija, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, medija itd. Također, ključno će biti praćenje provedbe ovih dokumenata, pri čemu je nužno osmisliti adekvatan sustav praćenja podataka o (ne)jednakosti, kojem će također trebati doprinositi svi relevantni akteri. | Primljeno na znanje | Nacrti novog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje 2016.-2021. godine i pratećeg Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje 2016.-2018. godine rezultat su aktivnosti Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije (u nastavku: Radna skupina) sastavljene od predstavnika Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva zdravlja, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, Ministarstva pravosuđa, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda za ravnopravnost spolova, Ureda pravobraniteljice za djecu, Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ureda pučke pravobraniteljice te Centra za mirovne studije i Hrvatskog pravnog centra, kao predstavnika organizacija civilnog društva. Pored navedenog, u izradi nacrta Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pratećeg Akcijskog plana konzultirano je niz tijela javne vlasti i organizacija u svojstvu nositelja i/ili sunositelja mjera u Akcijskom planu odnosno u svojstvu dionika bitnih za definiranje mjera, tako da su sadržaji tekstova nacrta navedenih dokumenata rezultat rada i doprinosa šireg kruga osoba od same Radne skupine. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je u postupku izrade nacrta navedenih dokumenata koordinirao iznimno složen proces usuglašavanja prijedloga tijela i organizacija kako bi se u konačnici postigao konsenzus oko sadržaja teksta. Ono što je pritom osobito otežavalo proces usuglašavanja i postizanja konsenzusa oko sadržaja tekstova nacrta jest okolnost da su pojedina tijela, čiji predstavnici su ujedno i članovi radne skupine, dostavljali nove prijedloge sa supstancijalnim preinakama sadržaja nacrta i nakon upućivanja na savjetovanje, pa i tijekom postupka savjetovanja. Naročito su problem predstavljali oni naknadni prijedlozi koji su bitno zadirali u sadržaj teksta, a da pritom po svojoj prirodi nisu spadali u nadležnost podnositelja prijedloga, a niti su prethodno s nadležnim tijelima učinjene konzultacije uopće o pretpostavkama i mogućnosti provedbe mjere. Isto vrijedi i za organizacije civilnog društva, za koje držimo da su općenito suzdržano sudjelovale u procesu izrade nacrta ovih dokumenata. U cilju imenovanja predstavnika organizacija civilnog društva i uključivanja što šireg kruga dionika u Radnu skupinu, u svibnju 2014. godine na internetskim stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Ureda za udruge objavljen je javni poziv za dostavu prijedloga imenovanja članova Radne skupine od strane organizacija civilnog društva. Zamišljeno je da četiri predstavnika budu iz redova nevladinih organizacija, a jedan predstavnik iz redova sindikata. Međutim, zbog nedovoljnog broja prijava, kao članovi Radne skupine su imenovani predstavnici tek dviju organizacija civilnog društva, i to Centra za mirovne studije i Hrvatskog pravnog centra. Tijekom ove godine, Centar za mirovne studije je aktivnije sudjelovao na sastancima Radne skupine, a Hrvatski pravni centar se uključio u proces tek u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u svojstvu koordinatora platforme „Forum za jednakost“, dok prijedloge u svojstvu člana Radne skupine nije dostavljao. Smatramo da bi kvaliteta sadržaja dokumenata i njihov doprinos jačanju sustava suzbijanja diskriminacije bili veći da su se naknadno pristigli prijedlozi tijela javne vlasti i organizacija civilnog društva čiji su predstavnici bili članovi Radne skupine iznosili pravovremeno i pred samu Radnu skupinu, u fazi kada je nastajala suština tekstova i kada je sadržaj tekstova potpuno otvoren. Nakon utvrđenog teksta, Radna skupina se suglasila da se tekstovi nacrta upute na javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od 15 dana, koje je otvoreno 17. lipnja 2016. godine. Za nacrte predmetnih akata provedena su odvojena savjetovanja, a dokumentima je u aplikaciji e-Savjetovanje priloženo i očitovanje Agencije za elektroničke medije, kao nositelja pojedinih mjera u nacrtu Akcijskog plana, s obzirom da je Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina očitovanje pristiglo nakon otvaranja savjetovanja, a može imati određeni utjecaj na sadržaj nacrta zbog svojstva nositelja. Nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem portala e-Savjetovanje, Ured ljudska prava i prava nacionalnih manjina je sve primljene komentare dostavio nadležnim tijelima na razmatranje, te je u konzultaciji s istima prihvaćen svaki prijedlog za koji je procijenjeno da može unaprijediti sustav zaštite od diskriminacije, ako u ovom trenutku postoje institucionalne, financijske i pravne pretpostavke za njegovu provedbu. O provedenom savjetovanju i zaprimljenim komentarima Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zaprimio je 29 očitovanja, a dinamika njihovih pristizanja utjecala je i na vrijeme izrade Izvješća o provedenom savjetovanju. O relevantnim komentarima koji su primljeni na znanje vodit će se računa kao mogućim smjernicama pri provedbi Akcijskog plana za razdoblje 2016.-2018. te izradi sljedećeg Akcijskog plana. Tijekom same izrade sadržaja nacrta dokumenata, članovi Radne skupine su slijedili princip usklađenosti s drugim strategijama na način da se u tekstove ne uvrštavaju one mjere koje su već prisutne u drugim strateškim i operativnim dokumentima, kako bi se otvorio prostor za nove aktivnosti u cilju borbe protiv diskriminacije te izbjegao mogući dvostruki učinak na državni proračun. Sva nadležna tijela su pozvana da dostave Iskaz o procjeni fiskalnog učinka na proračun, čime se osigurava financijska održivost provedbe Nacionalnog plana i pratećeg Akcijskog plana. Korištena terminologija, kad su u pitanju osobe u riziku od diskriminacije (marginalizirane skupine, ranjive skupine itd.), kao što je već naglašavano tijekom izrade nacrta i postupka savjetovanja, nema posebnu semantičku težinu, već je rezultat korištenja različitih sintagmi za istu ciljanu skupinu ovisno od dionika do dionika, a to su osobe koje su u riziku od diskriminacije. Unatoč tome, u konačnoj verziji teksta korištena terminologija će se ujednačiti koliko je to moguće, a da se pritom ne utječe na sadržaj mjera te preferencije nadležnih tijela u izboru terminologije. | |
| 18 | Hrvatski pravni centar | Cilj 3. Horizontalno uskladiti zakonske i podzakonske akte s antidiskriminacijskim načelima , Mjera 3.1. U obrazac za prethodnu procjenu učinka propisa uključiti antidiskriminacijsku komponentu | FJ - Podržavamo ovu mjeru, i napominjemo da je za njenu provedbu potrebno izraditi alate, te provesti obuku koordinatora za procjenu učinaka propisa u institucijama koje su ovlašteni predlagatelji regulatornih prijedloga. | Primljeno na znanje | Strategija procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015. godine propisuje imenovanje koordinatora procjene učinaka propisa, odnosno određivanje stručne osobe-koordinatora poslova vezanih uz provedbu postupaka procjene učinaka propisa ili, po ocijenjenoj potrebi, ustrojavanje odgovarajuće ustrojstvene jedinice. Ujedno, Vlada Republike Hrvatske je 2009. godine prihvatila Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) te je njegovim usvajanjem Republika Hrvatska uspostavila jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja zakona, drugih propisa i akata. Proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću uključuje i javna savjetovanja o prijedlozima iskaza o procjeni učinaka propisa. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, uz osposobljavanje službenika za djelotvorno financiranje projekata i programa udruga od interesa za opće dobro, provodi edukacije vezane za osposobljavanje državnih službenika za provedbu djelotvornih javnih savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ured za udruge prati provedbu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata te je odgovoran za pripremu godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja i njegovo upućivanje Vladi Republike Hrvatske. Ured za udruge ima pristup statistici svih provedenih savjetovanja, a tijekom 2016. godine prikupio je i obradio izvješća ministarstva, državnih ureda i državnih upravnih organizacija, Vladinih ureda i agencija o savjetovanjima koja su provodili u 2015. godini, te je ukupno u toj godini provedeno 608 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. |
| 19 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Osigurati dostupnost relevantnih podataka o raspoloživosti različitih socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici) na području cijele države, Mjera 1.1. Izraditi analizu dostupnosti socijalnih usluga po županijama za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici) | FJ - Podržavamo pristup koji je usvojen u Cilju 1, gdje će analiza prethoditi odlučivanju i implementaciji. Međutim, nije jasno kako implementacija predviđena u Mjeri 1.2 neće zahtijevati dodatna sredstva kada je riječ o osiguranju socijalnih usluga onima koji ih do tada nisu mogli koristiti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj mjere nije napisao da mjera neće iziskivati dodatna sredstva, već da će se potrebna sredstva osigurati iz redovnih sredstava državnog proračuna. |
| 20 | Hrvatski pravni centar | , Pristup dobrima i uslugama | FJ - Podržavamo otvaranje ove teme. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 21 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Dokinuto stereotipno, uvredljivo i ponižavajuće medijsko prikazivanje pojedinaca ili skupina po bilo kojoj osnovi diskriminacije, Mjera 1.2. Izraditi upute za prenošenje sportskih sadržaja u situacijama kada je prisutan govor mržnje | FJ - Izrada uputa i uspostava profesionalnih standarda je važna, a važno je i praćenje pridržavanja tih standarda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Dokinuto stereotipno, uvredljivo i ponižavajuće medijsko prikazivanje pojedinaca ili skupina po bilo kojoj osnovi diskriminacije, Mjera 1.1. Sustavno educirati novinare i urednike o diskriminaciji i raznim diskriminacijskim osnovama te o načinima suzbijanjima diskriminacije u medijskim sadržajima | FJ - Osim novinara i urednika, potrebno je u obuku uključiti i druge profesionalne skupine uključene u proizvodnju medijskih sadržaja (npr. redatelji, montažeri, snimatelji i sl.). | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 23 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Stvaranje jednakih uvjeta za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama i jačanje uključenosti marginaliziranih skupina u rješavanje problema vezanih uz stanovanje, Mjera 1.1. Staviti u funkciju slobodne stanove u vlasništvu Republike Hrvatske | FJ - Nije jasno kakav učinak ova mjera, u ovoj formulaciji, ima na diskriminaciju. Ukoliko se te stanove želi dodijeliti na korištenje relevantnim skupinama, to je potrebno eksplicirati, te kvantificirati. | Nije prihvaćen | Smatramo da je mjera ispravno definirana. Mjeru treba tumačiti u kontekstu cilja u sklopu kojeg je predviđena (Stvaranje jednakih uvjeta za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama i jačanje uključenosti marginaliziranih skupina u rješavanje problema vezanih uz stanovanje). |
| 24 | Hrvatski pravni centar | , Pristup stanovanju | FJ - Prijedlog Cilja 2. Omogućiti povratnicima i svim osoba koje su nositelji bivšeg stanarskog prava ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje Pokazatelj učinka: Povećan broj pozitivno rješenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje Polazna vrijednost: Broj slobodnih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske; iznos sredstava koje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije utrošio namjenski, a koja su dodjeljena iz proračuna sa namjenom stambenog zbrinjavanja Izvor podataka: Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, pritužbe pučkoj pravobraniteljici i specijaliziranim pravobraniteljstvima, sudovima i organizacijama civilnog društva Prijedlog Mjere 1. Donijeti Zakon o stambenom zbrinjavanju, te osigurati dodatna sredstva i stambene jedinice Nositelj: Vlada RH Sunositelj: Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Državne nekretnine d.o.o., Agencija za pravni promet i upravljanje nekretninama, Srpski demokratski forum, Hrvatski helsinški odbor Pokazatelj rezultata: Broj stanova i stambenih jedinica dodjeljenih korisncima Polazna vrijednost: Evidencija slobodnih stanova Izvor podataka: Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Državne nekretnine d.o.o. Rok za provedbu: kontinuirano Izvor financiranja i potrebna sredstva: Sredstva iz državnog proračuna | Nije prihvaćen | Planom normativnih aktivnosti Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje za IV. tromjesječje 2016. godine planira se izrada nacrta Zakona o stambenom zbrinjavanju kojim će se definirati korisnici stambenog zbrinjavanja. Stoga, nije potrebno posebno predviđati ovu mjeru u okviru Akcijskog plana. Nadalje, držimo da se u strateškim dokumentima borbe protiv diskriminacije ne mogu postaviti kao mjere legislativne inicijative u smislu donošenja zakona iz sasvim drugih društvenih područja (stambeno zbrinjavanje, socijalno stanovanje itd.), koja su daleko opsežnija od samog područja diskriminacije. Pored toga, Vlada Republike Hrvatske, kao nositelj mjere, ne može biti odgovorna za provedbu mjere koja je formulirana kao donošenje zakona jer nema legislativne ovlasti. |
| 25 | Hrvatski pravni centar | Cilj 4. Povećati efikasnost i učinkovitost procesuiranja slučajeva diskriminacije, Mjera 4.3. Objavljivati godišnje podatke o slučajevima zločina iz mržnje | FJ - Godišnju statistiku o slučajevima zločina iz mržnje potrebno je objavljivati, ali i uskladiti s preporukama o vođenju takvih podataka od strane relevantnih međunarodnih institucija (OSCE/ODIHR, FRA) | Primljeno na znanje | Ovdje napominjemo da nije sasvim jasno na koje „preporuke“ navedenih tijela o vođenju podataka korisnik misli. |
| 26 | Hrvatski pravni centar | Cilj 2. Povećana svijest javnosti o zabrani diskriminacije u odnosu na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije, Mjera 2.1. Nacionalne kampanje usmjerene suzbijanju predrasuda i stereotipa u podlozi diskriminacije na osnovu rasnog i etničkog podrijetla, jezika, vjere, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, spola i invaliditeta. | FJ - Nacionalnu kampanju je potrebno usmjeriti na sve grupe/osnove za diskriminaciju, jer nije jasno zašto su ovdje neke od njih uključene a neke ne. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 27 | Hrvatski pravni centar | , Uprava i pravosuđe | FJ - Potrebno je uvesti mjeru po kojoj bi se osiguralo kontinuirano i dostatno financiranje (kroz svih 12 mjeseci) projekata pružanja besplatne primarne pravne pomoći od strane OCD-a i drugih pružatelja. Općenito, kada je riječ o uslugama koje bi trebale biti dostupne svim građanima, a osiguravaju se decentralizirano ili deinstitucionalizirano, država je obvezna osigurati opću dostupnost tih usluga svim građanima pod istim uvjetima, te osigurati primjenu standarda kvalitete. Potrebno je osigurati i kontinuitet dostupnosti takvih usluga, i onemogućiti da njihovo financiranje bude ovisno o ad-hoc političkim odlukama. | Nije prihvaćen | Reformom sustava besplatne pravne pomoći, koja se dogodila donošenjem novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. primarna pravna pomoć, koja je u znatnom dijelu povjerena organizacijama civilnog društva, može se pružati u svakoj pravnoj stvari, a postupak se pokreće izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći. Novim načinom financiranja primarne pravne pomoći u vidu projektnog financiranja programa organizacija civilnog društva koje se bave pružanjem pravne pomoći građanima i pravnih klinika omogućen je konstruktivniji i aktivniji razvoj sustava pravne pomoći, jer je promjena u načinu financiranja primarne pravne pomoći za rezultat imala aktivnije uključivanje nevladinih organizacija u sustav besplatne pravne pomoći u RH. Kako se udruge kao ovlašteni pružatelji bave i područjem zaštite prava od diskriminatornog ponašanja, napominjemo da su i te aktivnosti posebno vrednovane i uzete u obzir prilikom odobravanja prijavljenih projekata za pružanje primarne pravne pomoći. Nadalje, Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći propisan je način financiranja rada udruga koje pružaju primarnu pravnu pomoć, u vidu projektnog financiranja. Također, člankom 35. stavkom 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisano je da se sredstva za pružanje pravne pomoći mogu osigurati i iz sredstava tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te donacija i drugih prihoda u skladu sa zakonom. Slijedom navedenog smatramo da se cilj „Povećati efikasnost i učinkovitost procesuiranja slučajeva diskriminacije“ može postići već predloženim mjerama u okviru Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Također, nepotrebno je posebnom mjerom predlagati provođenje financiranja rada organizacija civilnog društva u kontekstu podrške za bilo koju skupinu pa tako i za žrtve diskriminacije naročito stoga što se primarna pravna pomoć može pružati u svakoj pravnoj stvari. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je u planirane aktivnosti koje trebaju biti financirane iz Europskog socijalnog fonda 2014.-2020. (Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali) uvrstio unaprjeđenje kapaciteta organizacija civilnog društva za tematsko umrežavanje OCD-a i socio-ekonomskih partnera u borbi protiv diskriminacije i socijalne isključenosti te pružanje besplatne pravne pomoći. Tako su uvršteni Pozivi na dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška tematskom umrežavanju OCD-a i socio-ekonomskih partnera u borbi protiv diskriminacije i socijalne isključenosti“ i „Jačanje kapaciteta OCS-a za pružanje besplatne pravne pomoći i promociju alternativnih načina rješavanja sporova“ u zalihu projekata. Uz financiranje projekata za potporu razvoja civilnog društva u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF), Ured za udruge sufinancira i obvezni doprinos organizacija civilnoga društva kao korisnika EU projekata, pa tako i onih koji kao jednu od aktivnosti imaju pružanje besplatne pravne pomoći. Što se tiče osiguravanja kontinuiteta dostupnosti usluga pružanja besplatne primarne pravne pomoći od strane OCD-a i onemogućavanja da njihovo financiranje bude ovisno o ad-hoc političkim odlukama, napominjemo da, imajući u vidu vrlo visoka izdvajanja te sve naglašenije zahtjeve transparentnosti i odgovornosti trošenja sredstava poreznih obveznika na ovome području, Vlada Republike Hrvatske je, ispunjavajući obveze koje proizlaze iz novog Zakona o udrugama (NN 74/14.), donijela Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15.). Njome se utvrđuju kriteriji, mjerila i postupci koje nadležna tijela državne uprave, Vladini uredi i tijela te druge javne institucije, raspolažući sredstvima iz javnih izvora, primjenjuju prilikom financiranja i ugovaranja programa i/ili projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (u nastavku: programi i/ili projekti). Svaki davatelj financijskih sredstava koji dodjeljuje (donira ili sponzorira) javna sredstva za financiranje programa i projekata udruga mora se pridržavati osnovnih standarda financiranja programa i/ili projekata propisanih Uredbom, poput toga da se financiranje provodi putem javnog natječaja ili javnog poziva za financiranje programa i projekata udruga, te drugih standarda vezanih uz planiranje financijskih sredstava, ugovaranje, praćenje financiranja, javno objavljivanje i izvještavanje. Ujedno, Uredba propisuje da se programi i/ili projekti financiraju temeljem ranije utvrđenih i određenih prioriteta za financiranje. To znači da davatelj financijskih sredstava u okviru svoga djelokruga na godišnjoj razini utvrđuje prioritetna područja za dodjelu financijskih sredstava programima i projektima sukladno mjerama iz programa, strategija, planova i drugih strateških dokumenata na nacionalnoj, odnosno lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini kojima se utvrđuju ciljevi i prioriteti u rješavanju problema vezanih uz opće dobro, javni interes ili javne potrebe, čije je provođenje u nadležnosti davatelja financijskih sredstava, a koje se provode u suradnji i partnerstvu s udrugama. Ako posebnim propisom nije drukčije određeno, odredbe ove Uredbe primjenjuju se i kada se udrugama odobravaju financijska sredstva iz javnih izvora za pružanje socijalne usluge temeljem posebnog propisa. Osim toga, odredbe Uredbe moraju se poštivati i prilikom dodjeljivanja sredstava, odnosno financiranja projekta pružanja primarne pravne pomoći. Ured za udruge na godišnjoj razini ulaže velike napore u prikupljanju sektorskih analiza kako bi se ispravno procijenile potrebe i utvrdila podloga za određivanje prioriteta financiranja temeljem Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću kojom se određuju kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću u državnom proračunu Republike Hrvatske. |
| 28 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Mjera 1.6. Osigurati dostupnost kontracepcijskih sredstava u ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava | FJ - Osigurati dostupnost kontracepcijskih sredstava u svim ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava. | Nije prihvaćen | Mjera je dovoljno jasno formulirana i obuhvaća ljekarne unutar javnog zdravstvenog sustava. |
| 29 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Mjera 1.3. Provesti evaluaciju rada Povjerenstava za zaštitu prava pacijenata osnovanih na županijskoj razini | FJ - Potrebno je evaluirati i rad nacionalnog povjerenstva, te osnažiti komunikaciju ovih povjerenstava s javnošću. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Mjera 1.2. Donijeti Pravilnik o osiguranju medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvenih usluga | FJ - 1.2 U postojećoj formulaciji nije jasno kakve veze ova mjera ima s osiguranjem jednakosti. Čini se da joj je namjera osigurati pravovremeni pristup nužnim zdravstvenim uslugama osobama slabijeg imovnog stanja. Forum bi pozdravio svaku takvu mjeru, jer vjeruje da je imovno stanje jedan od glavnih osnova diskriminacije u području zdravstvene zaštite. | Primljeno na znanje | Smisao mjere je da se osigura mogućnost korištenja zdravstvene usluga u medicinski prihvatljivom vremenskom okviru. |
| 31 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Mjera 1.1. Osigurati dostupnost ginekološke zaštite u izoliranim područjima, posebice ženama s invaliditetom, Romkinjama te transrodnim osobama | FJ - Umjesto 'posebice' treba staviti 'te', jer je namjera posebno istaknuti skupine kojima je takva zaštita slabije dostupna. | Nije prihvaćen | Trenutna formulacija mjere stavlja odgovarajući naglasak na navedene skupine. |
| 32 | Hrvatski pravni centar | Socijalna skrb, Cilj 2. Educirati radnike zaposlene u sustavu socijalne skrbi za rad sa skupinama zaštićenim Zakonom o suzbijanju diskriminacije | FJ - I u mjeri 2.1 i 2.2 potrebno je uključiti organizacije civilnog društva u edukaciju zaposlenih u sustavu socijalne skrbi. | Nije prihvaćen | Organizacije civilnog društva se uključuju u program stručnog usavršavanja zaposlenika u sustavu socijalne skrbi temeljem javih poziva za prijavu projekata koje sadržavaju i aktivnosti edukacije zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi. U aktualnoj Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012.-2016. godine predviđena je mjera „Uspostaviti kvalitetan okvira za održivost socijalnih usluga koje pružaju organizacije civilnoga društva“, za koju je jedna od provedbenih aktivnosti „ Osiguranje sustavne i široke primjene standarda kvalitete socijalnih usluga do strane OCD-izvaninstitucionalnih pružatelja socijalnih usluga. Nakon provedenih edukacija koje su održane tijekom 2015. godine, one organizacije civilnog društva koje će uvesti standarde kvalitete socijalnih usluga propisane Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga (NN 143/14.), moći će dobiti kontinuiranu podršku u njihovoj daljnjoj implementaciji od strane Ministarstva. Naime, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 157/13. i 152/14.) kao i Smjernicama za uvođenje standarda kvalitete Pravilnika o standardima kvalitete socijalnih usluga, Ministarstvo socijalne politike i mladih kroz 2015. godinu organiziralo je niz edukacija „Standardi kvalitete socijalnih usluga“ koje su bile namijenjene za sve dionike iz područja pružanja socijalnih usluga, odnosno predstavnike/ce obiteljskih domova, domova za skrb starih i nemoćnih te drugih srodnih institucija i organizacija civilnog društva. Kroz provedbu Aktivnosti 14.6 spomenute Strategije, unaprijeđeni su kapaciteti OCD-a za provedbu projekata pružanja socijalnih usluga, posebno onih financiranih sredstvima EU-a. To je, između ostalog, postignuto kroz dva natječaja u okviru Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.“: „Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga“ i „Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnog društva za lokalni razvoj iz Europskog socijalnog fonda (ESF 2007.-2013.) koje su u 2014. godini objavili i ugovorili Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. U okviru poziva „Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva za pružanje socijalnih usluga“ potpisani su ugovori s 30 organizacija, a u provedbu projekata uključeno je ukupno 87 pružatelja socijalnih usluga kao nositelji i partneri na projektima. |
| 33 | Hrvatski pravni centar | Cilj 3. Suzbijanje diskriminirajućih postupanja i govora mržnje u sportu, Mjera 3.2 Razvoj i primjena interdisciplinarnog pristupa i provedbe mjera s djecom i mladima u cilju suzbijanja nasilja u i oko sporta | FJ - Treba razmisliti o mogućnosti obrazovanja učenika i učenica o prihvatljivom navijačkom ponašanju. | Primljeno na znanje | Napominjemo kako je spomenuti komentar jedan od ciljeva Akcijskog plana za provedbu programa mjera edukacije u borbi protiv nasilja u sportu, na sportskim natjecanjima i izvan njih. |
| 34 | Hrvatski pravni centar | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.2. Upoznati članove Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova | FJ - Prihvaćamo da je korisno članove povjerenstva dodatno upoznati s spomenutim zakonima, iako ih oni već obvezuju. Upoznavanje bi trebalo imati oblik edukacije. Ubuduće bi u okvirima rada (terms of reference) za članove povjerenstva, pri njihovom izboru, treba tražiti njihovo poznavanje relevantnih propisa s područja ljudskih prava i zaštite od diskriminacije, ili imenovati u povjerenstvo osobu koja takvo znanje može osigurati. | Primljeno na znanje | Napominjemo kako ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenuje stručno povjerenstvo za procjenu udžbenika. |
| 35 | Hrvatski pravni centar | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.5. Osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog dana | FJ - Primjećuje se da na početku uvođenja vjeronauka u školama nije bilo problema s organizacijom nastave, odnosno da je u najvećoj većini vjeronauk bio održavan prvog ili zadnjeg sata. Potrebno je istražiti koliko je sada raširen problem "rupa" u rasporedu djece koja ne pohađaju vjeronauk, jer ukoliko je raširen, to može ukazivati na nedostatak volje za akomodacijom, odnosno diskriminaciju djece koja ne pohađaju vjeronauk. | Primljeno na znanje | Napominjemo kako škole sukladno školskom kurikulumu, nastavnom procesu te ostalim elementima organiziraju provedbu aktivnosti. Od I. do III. razreda osnovne škole samo je vjeronauk izborni nastavni predmet te je za učenike koji nisu uključeni u vjeronauk škola dužna organizirati druge aktivnosti u vrijeme održavanja izborne nastave vjeronauka. Kurikularnim promjenama učenici bi trebali imati i druge mogućnosti izbora. |
| 36 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.9. Pratiti i poticati uklanjanje fizičkih barijera u odgojno-obrazovnim ustanovama | FJ - Osnivači su jedinice lokalne i regionalne samouprave, ali centralna država, odnosno Republika Hrvatska kao potpisnica međunarodnih dokumenata, primjerice Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ima obvezu osigurati jednakost i nediskriminaciju i ona je obvezna omogućiti djeci pristup obrazovanju pod jednakim uvjetima. Nije prihvatljivo da fizičke barijere sprječavaju djecu u izboru škole koja im odgovara, odnosno da im uvelike ograničava životne izbore. Preporuča se korištenje istog pristupa kao i u dijelu akcijskog plana koji se odnosi na dostupnost socijalnih usluga: istražiti koliko škola nije prilagođeno, te uspostaviti poseban program kojim bi se financirala prilagodba škola (EU sredstva). | Nije prihvaćen | U državnom proračunu MZOS-a nisu osigurana sredstva za uklanjanje fizičkih barijera te se uklanjanje istih ostvaruje sredstvima osnivača školske ustanove. Prema podacima osnovnih škola u šk. god. 2015./2016., 638 osnovnih škola ima ulaznu rampu, 23 taktilnu traku. U osnovnim su školama 144 dizala, 88 podiznih platformi te 702 sanitarna čvora za osobe s invaliditetom. |
| 37 | Hrvatski pravni centar | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.5. Osigurati sredstva za kontinuiranu provedbu tečaja hrvatskog jezika za azilante, tražitelje azila i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo | FJ - Ministarstvo obrazovanja i sporta treba donijeti s sve provedbene propise sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kako bi se tečajevi mogli provoditi. Kod polazne vrijednosti treba navesti točan broj tražitelja međunarodne zaštite, te stranaca pod međunarodnom i subsidijarnom zaštitom koji su uključeni u učenje hrvatskog jezika. | Nije prihvaćen | Smatramo da nema potrebe za donošenjem novih provedbenih propisa za provođenje tečaja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture, jer su postojeći propisi primjenjivi na Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. U ostalom dijelu, komentar se prima na znanje. Konkretne polazne vrijednosti nositelji će koristiti u godišnjim izvješćima o provedbi Akcijskog plana, radi ocjene uspješnosti provedbe mjere. |
| 38 | Hrvatski pravni centar | Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja , Mjera 2.5. Poticati da se u pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora uključuje i antidiskriminacijske odredbe | FJ - Ministarstvo nema evidencije sadržaja kolektivnih ugovora, pa ne može znati koje mjere oni sadrže, a tako ni pratiti ni poticati. SSSH je napravio registar s 270 kolektivnih ugovora s pretraživih po preko 200 kategorija, ali bi ga trebalo sustavno ažurirati. | Nije prihvaćen | Nositelji navedene mjere su socijalni partneri. Smatramo da je potrebno kao sunositelje ove mjere zadržati Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, s obzirom da je člankom 14. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprava predmetno ministarstvo određeno kao tijelo koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na, između ostalog, uređivanje radnih odnosa, tržište rada i aktivnu politiku zapošljavanja, programe radnih prekvalifikacija i povećanja zapošljivosti, sustav i politiku mirovinskog osiguranja, evidenciju nezaposlenosti i pomoć pri zapošljavanju te, najvažnije u ovom kontekstu, socijalno partnerstvo i odnose sa sindikatima i udrugama poslodavaca u području radnopravnih odnosa, tržišta rada i zapošljavanja. Osim toga, Samostalna služba za socijalno partnerstvo, kao ustrojstvena jedinica Ministarstva, obavlja organizacijske, stručne, administrativno-tehničke i druge poslove za potrebe nacionalnog Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih povremenih i stalnih radnih tijela, sukladno Programu rada GSV-a i Poslovniku o radu GSV-a. U okviru djelovanja Samostalne službe za socijalno partnerstvo potiče se i unapređuje suradnja socijalnih partnera, te se između ostalog pruža pomoć i koordiniraju aktivnosti gospodarsko-socijalnih vijeća u jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. |
| 39 | Hrvatski pravni centar | , Rad i zapošljavanje | FJ - Sve mjere koje navode kao početnu vrijednost podatke HZZO-a trebaju se referirati na njihov godišnji izvještaj iz 2015, ne 2014. Osim praćenja zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u državnom sektoru, potrebno je pratiti i zapošljavanje manjina kod privatnih poslodavaca, što bi mogao pratiti HZZO: problem je što se prikupljanje podataka o etnicitetu/pripadnosti nacionalnoj manjini prema tumačenju nekih institucija smatra nedopuštenim sa stajališta zaštite osobnih podataka, pa je potrebno pronaći primjereni metodološki pristup prikupljanju ovih podataka. Naglasak se stavlja na zapošljavanje, ali nedostaje praćenje diskriminacije kod otpuštanja, odnosno ne postoje ni statistički podaci/statističke analize otpuštenih po relevantnim demografskim kategorijama. HZZO bi mogao voditi te statistike. Kada je riječ o dobnoj diskriminaciji, statistika o dobnoj strukturi zaposlenih u pojedinim sektorima/poduzećima može ukazivati na prakse poslodavaca u tom smislu. | Djelomično prihvaćen | Pod pretpostavkom da korisnik u svom komentaru pod kraticom HZZO (uobičajena kratica za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) misli na Hrvatski zavod za zapošljavanje, prijedlog se prihvaća u dijelu da se početne vrijednosti referiraju na 2015. godinu. U odnosu na preostali dio komentara, prijedlog nije moguće prihvatiti iz razloga što Hrvatski zavod za zapošljavanje ne raspolaže navedenim podacima. |
| 40 | Hrvatski pravni centar | Hrvatski pravni centar je koordinator platforme "Forum za jednakost". Forum za jednakost (u daljem tekstu FJ), kao organizator konzultativnog sastanka o Nacrtu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućem Nacrtu Akcijskog plana iznosi primjedbe na oba Nacrta. Socijalni partneri su trebali biti pozvani da sudjeluju u radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana i Akcijskog plana, koristeći kanale Gospodarsko-socijalnog vijeća. Naime, Plan ih izravno navodi kao odgovorne strane za provedbu određenih mjera, ali još važnije je to što bi doprinos socijalnih partnera bio vrlo relevantan za veći broj područja na koja se Plan odnosi, a osobito diskriminaciju pri zapošljavanju i na radu. Općenita primjedba jest da Akcijski plan sadrži previše mjera. Nije precizan, i ne postoji horizontalna koordinacija mjera, već je uglavnom riječ o mjerama koje provode tijela javne vlasti pojedinačno. Bolji bi pristup bio da je zajednički identificiran manji broj stvarnih prioriteta, i da su osnovana međuresorska tijela koja bi bila zadužena za cjelovito rješavanje tih problema. Nema podataka za polazne vrijednosti, a nema ni ciljnih vrijednosti mjera, što onemogućava praćenje i evaluaciju. Osobito je važno u Akcijskom planu direktno iznijeti egzaktne iznose statističkih podataka, a ne samo navoditi pojedino tijelo javne vlasti kao izvor (npr. ne može se reći da je polazna vrijednost „broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju….u 2014“, a da je ciljna vrijednost „broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju…“ kako je to navedeno u Mjeri 1.1. povezanoj s Ciljem 1. Treba navesti koliko je u apsolutnom iznosu bilo takvih osoba u najnovijem izvješću HZZ-a, a kao ciljnu vrijednost navesti koliko se takva brojka namjerava smanjiti do kraja primjene Plana, u apsolutnom ili relativnom iznosu). Indikatori uspješnosti bi u najmanju ruku trebali biti kvantificirani, što je njihov minimalni standard. Nadalje, za svaku je mjeru potrebno izračunati koliko košta njena provedba. Čak i kada se ona financira iz redovnih sredstava tijela javne vlasti ili institucija, i ako će vrijeme potrebno za njenu provedbu biti odvojeno iz redovnog radnog vremena zaposlenih, važno je znati koliko će financijsko opterećenje i ulaganje ljudskih resursa biti potrebno za provedbu tih poslova, radi informiranog odlučivanja o očekivanom omjeru troškova i dobiti od takve mjere, planiranja potrebnih resursa, te njihovoj raspodjeli i praćenju, dakle radi upravljanja. Nije prihvatljivo da se za mjere koje jasno zahtijevaju ljudske i financijske resurse, npr. provođenje kampanja, kaže da ne zahtijevaju dodatna sredstva. Pozdravljamo napor kojeg je radna skupina uložila u prikupljanje empirijskih podataka, bilo iz službenih statistika ili iz rezultata malobrojnih istraživanja. Napominjemo da i izvan RH sada postoje podaci koji se prikupljaju o ovom području u Hrvatskoj, npr. iz istraživanja ili anketa koje provodi FRA (Agencija EU za temeljna prava). Kada je riječ o FRA, ova je Agencija već provela niz komparativnih istraživanja o različitim aspektima jednakosti u koja su uključeni podaci iz Hrvatske, a koja uključuju i preporuke. Sve spomenute podatke i rezultate istraživanja je potrebno uzeti u obzir pri planiranju, praćenju provedbe i evaluaciji predloženih mjera. Nadalje, bilo bi dobro identificirati područja javne politike u kojima nema dovoljno podataka, te potražiti načine financiranja istraživanja koji bi takav nedostatak ispravila. Potrebno je ujednačiti terminologiju koja se u dokumentu koristi za opisivanje različitih skupina, jer se u pojedinim dijelovima dokumenta i pojedinim mjerama naizgled nesustavno koriste različiti termini (npr. vulnerabilne skupine, marginalizirane skupine, isključene skupine i društveno isključene skupine, itd.). Nadalje, u oba dokumenta terminologiju treba uskladiti s Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, odnosno umjesto termina 'tražitelj azila' koristiti termin 'tražitelj međunarodne zaštite'. Pravobraniteljske institucije, organizacije civilnog društva i socijalni partneri bi svakako trebali biti uključeni u radnu skupinu za praćenje provedbe Nacionalnog plana, te u skupinu za izradu novog Akcijskog plana. | Primljeno na znanje | S obzirom na tehničku narav sadašnje Vlade Republike Hrvatske, predmetni akti se planiraju uputiti na usvajanje Vladi Republike Hrvatske koja će dobiti povjerenje Hrvatskog sabora nakon provedenih sljedećih parlamentarnih izbora. Trajanje savjetovanja (17.6.2016.-1.7.2016.) je odredila Radna skupina, rukovodeći se činjenicama da je već u samu izradu nacrta dokumenata uključen veliki broj dionika, da dokumenti nisu velikog opsega (trenutne verzije imaju ukupno 65 stranica, od čega se veći dio odnosi na narativnu komponentu), da se i druga savjetovanja redovito provode unatoč političkoj situaciji, procijenivši da je predviđeno trajanje savjetovanja dostatno da se konzultira zainteresirana javnost. Nadalje, pored objave informacije o otvaranju postupka javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na stranicama Ureda za udruge i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, istovremeno je preko 45 različitih tijela javne vlasti, institucija i organizacija civilnog društva pozvano na uključivanje u savjetovanje i očitovanje o nacrtima dokumenata. U konačnici, tijekom savjetovanja praćena je dinamika pristizanja komentara radi procjene eventualne potrebe produženja roka trajanja savjetovanja, međutim, držimo da takvih naznaka nije bilo. U postupku savjetovanja zaprimljena su 133 komentara, što ukazuje na to da je zainteresirana javnost upoznata s postupkom savjetovanja te da je participirala u izradi nacrta dokumenta. Kao što je u osvrtu na prvi komentar već ukazano, držimo da se organizacije civilnog društva nisu pravovremeno i dovoljno uključile u izradu tekstova predmetnih akata, još od samog trenutka osnivanja Radne skupine kada nije bilo dovoljnog broja prijava da se uključi pet organizacija civilnog društva, pa sve do trenutka finaliziranja teksta unutar Radne skupine, u čemu je aktivno sudjelovao samo Centar za mirovne studije. Nadalje, ukazujemo na okolnost da je jedno od pet mjesta u članstvu Radne skupine predviđenih za predstavnike organizacija civilnog društva, za što je objavljen javni poziv, bilo predviđeno za predstavnika sindikata. Međutim, zbog nedovoljnog broja prijava, samo su dva mjesta popunjena, dok je mjesto predviđeno za predstavnika sindikata ostalo nepopunjeno. Međutim, unatoč tome, konzultiranje socijalnih partnera nije izostalo, već je u tu svrhu s njihovim predstavnicima 11. svibnja 2016. godine održan sastanak u prostorijama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a dio prijedloga, uključujući i mjeru čiji nositelji su socijalni partneri („Poticati da se u pregovore o sklapanju kolektivnih ugovora uključuje i antidiskriminacijske odredbe“), temeljem učinjenih konzultacija je ugrađen u nacrte predmetnih akata. Pored navedenog, Hrvatska udruga poslodavaca je zasebno konzultirana o nacrtu tekstova predmetnih akata s obzirom na sunositeljsku ulogu u mjeri „Provesti edukacije poslodavaca, povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika, sindikalnih povjerenika i predstavnika radničkih vijeća o Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Zakonu o ravnopravnosti spolova te skupinama u opasnosti od diskriminacije na tržištu rada“. | |
| 41 | Kristina Pavlović | Udruga Glas roditelja za djecu – GROZD Kristina Pavlović, prof. – predsjednica udruge i stručni suradnici Očitovanje udruge Glas roditelja za djecu – GROZD o nacrtu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. i nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2016. do 2018. Predlažemo Vladi RH da ne prihvati ovaj Nacrt Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine (u daljnjem tekstu Nacrt), kao niti prema njemu izrađen nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2016. do 2018., i da izradi novi prijedlog, s obzirom da ovaj prijedlog ima niz temeljnih nedostataka i pogrešaka. Izdvajamo sljedeće: 1) Nacrt je zastario i potrebno ga je ažurirati. Iz samog teksta vidljivo je da je pisan prije najmanje godinu i pol. Primjerice, u točki 4.2. piše: „Građanski odgoj i obrazovanje u školskoj godini 2015./2016. provodit će se kroz međupredmetnu provedbu i kao eksperimentalni izborni program u VIII. razredu osnovne škole.“ Školska godina 2015./16. je već završila, a u Nacrtu se ta godina spominje u budućnosti što pokazuje da je Nacrt pisan najkasnije početkom 2015.g. 2) Dokument kontinuirano zapostavlja ustavnu kategoriju ravnopravnosti spolova, a umjesto nje, kao istoznačnicu pokušava uvesti pojam rodne jednakosti ili rodne ravnopravnosti. Ti pojmovi temeljeni na rodnoj teoriji su u međuvremenu znanstveno odbačeni. 3) Nacrt sadrži mnogo nejasnih definicija, analiza i mjera poput „povećanja pravne sigurnosti“. 4) Nacrt ne uzima u obzir stručne primjedbe pristigle u stručnoj i javnoj raspravi o kurikularnoj reformi. Tako i dalje veliča interkulturalizam kao da je to temeljna vrednota, a ne spominje nedostatak vrednote domoljublja. Svi mehanizmi promicanja općeljudskih i nacionalnih vrednota se na neki način prikazuju kao diskriminacija onih osoba koji te vrednote ne žele i ne prihvaćaju. Nacrt po svemu slijedi političku agendu Platforme 112. Traži se alternativa vjeronauku u osnovnim školama, traži se uvođenje građanskog odgoja u sve škole i sve razrede, spominju se nejasni i znanstveno neutemeljeni pojmovi poput rodnih uloga i identiteta, rodni stereotipi, izražava se zabrinutost zbog „tišine“ glede istospolnih zajednica, dakle, traži se njihova glasnija promocija. 5) Diskriminaciji žena koje žele imati „još“ djece i diskriminaciji trudnica posvećen je izrazito mali prostor, a radi se o diskriminaciji koja obuhvaća najveći broj osoba u Hrvatskoj. Općenito se zaštiti obitelji ne pridaje dovoljna važnost – obitelj se spominje uglavnom u kontekstu socijalne ugroženosti ili obiteljskog nasilja. Dok se obitelj kao temeljna i ključna jedinica društva zanemaruje, nesrazmjerno se velika važnost u Nacrtu pridaje, primjerice, zaštiti LGBT pojedinaca. Također, uopće se ne spominje diskriminacija religioznih osoba koje se često u javnosti difamiraju i stigmatiziraju kao nerazumne, zaostale, srednjovjekovne ili čak fašističke. 6) Nacrt ne uzima u obzir razlike koje postoje u društvu a proistječu iz prirode čovjeka ili iz činjenice da se nalazimo u slobodnom društvu i tržišnom gospodarstvu. Primjerice, Nacrt diskriminacijom naziva i pojavu da se trogodišnjim strukovnim školama pripisuje nizak status u odnosu na četverogodišnje strukovne škole te gimnazije. Činjenica je da gimnazije upisuju djeca s boljim obrazovnim rezultatima u osnovnoj školi, djeca koja pokazuju sposobnost za složenijim poslovima koja traže visokoškolsko obrazovanje. Svakako se zalažemo za mogućnost vertikalnog napredovanja, odnosno za mogućnost da učenici koji u strukovnoj srednjoj školi pokažu veći napredak mogu na neki način nadoknaditi svoj zaostatak za gimnazijalcima, no sama činjenica da su trogodišnje srednje škole niže po razini znanja nikako ne može predstavljati diskriminaciju. Takvo pogrešno i tendenciozno tumačenje diskriminacije, zajedno s evidentnom namjerom ovog nacrta da takav pristup diskriminaciji što je moguće više proširi (a što je vidljivo iz više puta ponavljane želje da se što više ljudi upozna sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije, da se jača svijest o diskriminaciji, da se poveća broj prijava i broj postupaka glede diskriminacije i sl.), predstavlja pogrešan put razvoja hrvatskog društva. 7) Nacrt se neupitno poziva na izvješća pravobraniteljica, a ne uzima u obzir da ta izvješća nisu bila dobra – izvješća pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za djecu Sabor je odbio, a izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prošlo je tijesnom većinom. 8) Ovaj Nacrt ukazuje da su primjedbe naše udruge na sam Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2008. bile opravdane. Većina europskih zemalja nije željela potpisati ni Protokol 12 na temelju kojeg je nastao hrvatski Zakon o suzbijanju diskriminacije, zbog “ nepredvidljivih posljedica koje bi taj Protokol mogao imati u praksi jer zabranjuje diskriminaciju na širok način” (str. 8 predgovora). Hrvatska se tada hvalila da je Zakonom čak nadišla međunarodne standarde predviđene Protokolom 12. Sada vidimo loše posljedice takvog širokog i nerealnog tumačenja diskriminacije. | Djelomično prihvaćen | Građanski odgoj i obrazovanje provodio se 2015/2016. kroz međupredmetnu provedbu te se u tom dijelu primjedba prihvaća. U ostalom dijelu, komentar se prima na znanje. | |
| 42 | Mirko Bižaca | Jedan od osnovnih problema RH jest depopulacija i enorman pad nataliteta koji prema sadašnjim trendovima vodi prema urušavanju društva, starenju populacije i odumiranju. Umjesto sa zaštitom obitelji, poticanjem na rađanje i omogućavanje lakšeg života obiteljima sa više djece, antidiskriminacijsku politiku prema onima koji spašavaju ovu državu od proprasti i mrtve prirode, ovaj nacrt se uglavnom bavi marginalnim skupinama koje ne pridonose i ne pomažu stvaranju novih naraštaja koji su temelj svake države (a koje svakako traba zaštiti od nasilnih pojedinaca, da ne bude zabune). Tzv. akcijski plan ne govori se ništa o obiteljima sa mnogo djece koja su često predmet sprdnje i provokacija dok se šeću ulicama i trgovima, a žene sa psićima, mladi koji orgijaju poticani od ovog društva na neobvezajuće i nesputane seksualne odnose opravdane bolesnim medijskim usmjerenjem - bivaju veličani kao moderni, poželjni - ukratko "in". A eventualne posljedice nesputanih odnosa se uvijek mogu riješiti pilulom "za dan poslije" ubijajući se tako novog začetog čovjeka. Jedina šansa jest da se djeluje na svim razinama, od medija, škola i sl. da se započne sa stvarenjem pozitivnog pogleda na brak i vjernost u braku, na djecu koja nisu samo napor već prvenstveno radost. Da se prestane sa nakaradnim "rodnim" i sl. manipulacijama već da djeca i mladi odrastaju u zdravom okruženju koje ih neće zbunjivati i preodgajati pseudoznanstvenim novotarijama čiji cilj jest kaos, demoralizacija i demotiviranost društva te nezainteresiranost prema bilo kakvim višim ciljevima. Također, ne spominje se antidiskriminacijska politika prema vjernicima odnosno prema slobodi vjeroispovijesti. To se odnosi posebno u onom gdje vjera propovijeda nastranost općenja između osoba istog spola te je u suštini protivna rodnoj ideologiji popularnoj posljednjih godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. | |
| 43 | Mirko Bižaca | Cilj 2. Povećana uključenost skupina u riziku od diskriminacije u proizvodnju kulturnih i medijskih sadržaja, Mjera 2.2. Povećati tematsku raznolikost programa i omogućiti medijski prostor za specifične teme, na primjer nasilje nad ženama, žene u ruralnim područjima, ravnopravnost spolova, djeca s teškoćama u razvoju, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, sadržaji za djecu, sadržaji na manjinskim jezicima, osobe s invaliditetom, seksualno nasilje, reproduktivno zdravlje, prostitucija, višestruka diskriminacija | Potrebno je i omogućavanje medijskog prostora na temu obitelji sa mnogobrojnom djecom. S kojim izazovima se susreću, problemima, ali i koju sreću i radost imaju svom dinamičnom okruženju i odrastanju upćenito. S obzirom na odumiranje stanovništva RH, jedna ovakva tema koja bi redovito postojala u medijskom prostoru, mogla bi pridonijeti otvaranju životu mnogih bračnih parova te povećanju nataliteta hrvatskog naraoda i ostalih naroda u RH. | Primljeno na znanje | Cilj 2., mjera 2.2 je dovoljno široko postavljena da se omogući tematska raznolikost i medijski prostor za sve specifične teme uključivši i obitelj s mnogobrojnom djecom. S obzirom da je u međuvremenu primljeno mišljenje Agencije za elektroničke medije (isto objavljeno i u okviru dokumenata u aplikaciji e-Savjetovanje), prema kojemu su potrebne zakonodavne izmjene da bi se stvorile pravne pretpostavke za provedbu ove mjere, učinit će se dodatne konzultacije oko njenog sadržaja. |
| 44 | Mirko Bižaca | Cilj 3. Dosljedna i sustavna provedba praksi prilagođenih potrebama skupina zaštićenih Zakonom o suzbijanju diskriminacije u području zdravlja, Mjera 3.3. Ustrojiti sustav brzog i efikasnog rješavanja problema osoba koje podnose zahtjev za promjenom spola, odnosno rodnog identiteta | Rješavanje navedenog problema kod osoba koje nisu zadovoljne svojim tijelom - jeste li uzeli u obzir neke znanstvene studije o psihičkim, mentalnim i fizičkim posljedicama osoba koje su izvršile promjenu spola? Kolika je stopa suicida kod takvih osoba? Imate li odgovor i rješenje za one koji će se, nakon izvršene promjene spola, predomisliti i zatražiti vraćanje svom izvornom spolu? U kojoj je mjeri percepcija "pogrješnog" spola objektivna, a u kojoj izazvana patološkim psihičkim stanjima, nesretnim djetinjstvom, zlostavljanjem ili sl.? Mislite li da je u trenutku začeća moguće da ljudsko biće zadobije tijelo onog spola s kojim kad odraste neće biti zadovoljno? Ili možda okolina, loši postupci prema toj osobi prilikom odrastanja ili sl. mogu utjecati i deformirati ljudsku psihu i percepciju samog sebe te učiniti da nutarnja osoba zamrzi svoju vanjštinu s kojom od početka tvori jednu savršenu cjelinu - osobu, dostojanstveno ljudsko biće? | Primljeno na znanje | Nacrti ovih akata ne određuju nove oblike diskriminacije, niti stvaraju nove kategorije žrtava i ranjivih skupina, već nastoje da se sve osobe u ostvarivanju svojih prava, koja su propisima već uspostavljena, ne dovode u nejednak položaj na temelju onih obilježja koje zakon tretira kao diskriminatorna. |
| 45 | Mirko Bižaca | Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Mjera 1.7. Uskladiti Kodeks ljekarničke etike i deontologije sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije | Nakon što sam pročitao i proučio Kodeks, nije mi jasno u čemu se sastoji njegovo "usklađenje" sa Zakonom? Molim da pojasnite što bi to, po vašem mišljenju, trebalo uskladiti tako da se isto može komentirati. | Primljeno na znanje | Kodeks ljekarničke etike i deontologije sadrži određene antidiskriminacijske elemente, u prvom redu, u sadržaju osobne izjave o prihvaćanju Kodeksa. Osobnom izjavom se magistri farmacije obvezuju da će pomoć pružati svakom bez obzira na obilježja koja su poimence pobrojena u Kodeksu. S obzirom da je Kodeks donesen 1996. godine, potrebno ga je ažurirati na način da se pobrojana obilježja koja mogu predstavljati osnovu za diskriminaciju usklade s obilježjima navedenim u Zakonu o suzbijanju diskriminacije. |
| 46 | Mirko Bižaca | Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Mjera 1.4. Osigurati i očuvati dostupnost svih zakonima reguliranih reproduktivnih prava i zaštite reproduktivnog zdravlja u svim javnim zdravstvenim ustanovama, posebice prava na pobačaj | U mjeri 1.4. govori se o reproduktivnom zdravlju i pravima. U kojim su odnosima navedeno te pravo začetog živog bića na život? Znači li to da je reproduktivno pravo jače pravo od prava na život? Razjasnite krivnju začetog djeteta te navedite po kojem naravnom zakonu on mora umrijeti odnosno treba biti abortirano? Što o pravu na život govori ustav RH? | Primljeno na znanje | Nacrti ovih akata ne određuju nove oblike diskriminacije, niti stvaraju nove kategorije žrtava i ranjivih skupina, već nastoje da se sve osobe u ostvarivanju svojih prava, koja su propisima već uspostavljena, ne dovode u nejednak položaj na temelju onih obilježja koje propis tretira kao diskriminatorna. Svrha ovih dokumenata nije isključivanje bilo koga, već naprotiv, integracija i stvaranje uvjeta za razvoj društva u kojem se zakonom ustanovljena prava ljudi, različitih po svojim obilježjima, poštuju i štite. |
| 47 | Mreža mladih Hrvatske | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.4. Organizirati aktivnosti na lokalnoj razini za roditelje i djecu tijekom pohađanja osnovne škole u cilju poticanja zadržavanja romske djece u obrazovnom sustavu | Potrebno je pojasniti mjeru odnosi li se na aktivnosti koje povezuju roditelje i djecu dominantne skupine i romske manjine ili samo se odnose na romsku manjinu. Svakako bi bio veći utjecaj ovih aktivnosti kada bi se radilo o zajedničkim aktivnostima. | Primljeno na znanje | Mjera se odnosi na djecu pripadnike romske nacionalne budući da su oni ciljana skupina. |
| 48 | Mreža mladih Hrvatske | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.1. Osigurati isplatu stipendija u redovnom srednjoškolskom i visokom obrazovanju u skladu s početkom školske/akademske godine | Potrebno je proširiti ovu mjeru sa sljedećim sadržajem: Napraviti izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju, a koje se odnose na: - dodatak kojim pravo na državnu stipendiju ostvaruju i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti; - smanjenje potrebnog broja ECTS bodova radi mogućnosti prijave na natječaj; - povećanje broja bodova kao dodatak za studente koji studiraju izvan mjesta prebivališta; - vezanje natječajnog postupka uz akademsku godinu, kao i rokove isplate stipendija; - prihod od studentskoga rada neće se uzimati u prihod kućanstva. | Nije prihvaćen | Mjerom se ne propisuju uvjeti dobivanja stipendija, uz napomenu kako je ministar znanosti, obrazovanja i sporta 10. lipnja 2016. godine donio Odluku o osnivanju Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju. Nacrt prijedloga Pravilnika je u izradi te je tijekom srpnja stavljen na javnu raspravu. |
| 49 | Mreža mladih Hrvatske | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.1. Unutar cjelovite kurikularne reforme ugraditi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja | Građanski odgoj i obrazovanje provodi se međupredmetno u hrvatskim školama od 1999. godine i donesenog Nacionalnog plana za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Sustavan doprinos procesu suzbijanja diskriminacije moguć je samo u situaciji kada se GOO uvodi u škole kao obavezan predmet u završnim razredima osnovne škole i početnim razredima srednje škole iz sljedećeg razloga: - kada se predmet uvodi međupredmetno ne postoji potreba da se u sustavu nastavnici dodatno educiraju za njegovu provedbu. Rezultati eksperimentalne provedbe GOO-a u 12 škola u RH (dostupno na: https://www.ncvvo.hr/vanjsko-vrednovanje-kurikuluma-gradanskog-odgoja-i-obrazovanja-2012-2014/) pokazuju kako se nastavnici ne osjećaju kompetentno za provedbu tema iz područja GOO-a niti imaju iskustva u istom. Stoga je međupredmetna provedba trenutno nemoguća jer nemamo pripremljen sustav za istu, uvođenjem obaveznog predmeta sustav nužno treba odgovoriti na potrebe što znači uvođenje novog predmeta. Predlažemo mjeru koja predviđa: - reviziju kurikuluma predloženog u okviru kurikularne reforme u skladu s rezultatima eksperimentalne provedbe GOO-a u 12 škola koja je isključivo bila usmjerena na reviziju kurikuluma na temelju mišljenja učenika i nastavnika, - uvođenje GOO-a kao obaveznog predmeta u 8. razrede OŠ i 1. i 2. razred SŠ, - edukaciju nastavnika i svih s nastavničkih fakulteta za GOO, - razradu nastavnih materijala potrebnih za provedbu GOO-a - uključivanje civilnog sektora u proces edukacije i provedbe GOO-a kao ključnog dionika koji se godinama bavi razvijanjem obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. | Nije prihvaćen | Zbog postojećeg zakonskog okvira te normirane satnice nije moguće uvrstiti Građanski odgoj i obrazovanje kao obvezni predmet. Stručna rasprava o prijedlogu kurikularne međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje završila je u svibnju 2016. godine nakon čega slijedi javna rasprava o navedenom dokumentu, a potom i izrada konačnog dokumenta. |
| 50 | PGP Sisak | Cilj 1. Stvaranje jednakih uvjeta za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama i jačanje uključenosti marginaliziranih skupina u rješavanje problema vezanih uz stanovanje, Mjera 1.2. Regionalne rasprave na temu problema stanovanja | Mjera 1.3. Segregacija stvara osobito teške posljedice kada uključuje odvajanje djece. Konvencija UN-a o borbi protiv diskriminacije u prosvjeti iz 1960. diskriminacijom u obrazovanju smatra svako „razlikovanje, isključenje, ograničenje ili povlasticu koja, zasnovana na rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, ekonomskim uvjetima ili rođenju, ima za cilj ili učinak poništavanje ili umanjivanje jednakosti postupanja u obrazovanju, a pogotovo na način da se osnivaju ili održavaju odvojeni obrazovni sustavi ili ustanove za osobe ili skupine osoba“. Segregacija je samo jednim dijelom institucionalni problem. Njezine uzroke velikim dijelom pronalazimo u socijalnoj isključenosti manjinskih skupina koja je rezultat društvenih predrasuda i netrpeljivosti. Buduće mjere i programi integracije romske manjine trebali bi aktivno uključivati i lokalno stanovništvo. Time bi se stvorili temelji snažnije obrazovne inkluzije i socijalne integracije Roma u hrvatsko društvo. Ističemo da su hrvatski mediji ti koji izvještavaju o segregaciji i problemima uključivanja romske djece u sustav osnovnoškolskog obrazovanja.Potrebno je mjenjati zakonski okvir kako bi se dugoročno spriječila segregracija u društvu. Obeshrabrujuća činjenica je ta što se rasprava o desegregaciji romskih naselja, nije našla na pijedestalu državnih interesa u prethodnim Akcijskim planovima u borbi protiv diskriminacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | PGP Sisak | , Pristup stanovanju | Dajemo prijedlog za donošenje novog “Zakona o socijalnom stanovanju” gdje će se navesti sve relevantne činjenice i uvjeti za ostvarivanje takvo vida stanovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 52 | PGP Sisak | Pristup stanovanju, Cilj 1. Stvaranje jednakih uvjeta za ostvarenje prava na stanovanje za skupine u riziku od diskriminacije u stambenim politikama i jačanje uključenosti marginaliziranih skupina u rješavanje problema vezanih uz stanovanje | Cilj 1.Kao polazna vrijednost moraju biti statistički podaci slobodnih stanova u vlasništvu RH te sređeni vlasnički odnosi. Ključ u ruke bez dodatnih rashoda na strani korisnika. | Nije prihvaćen | Polazna vrijednost može biti samo broj stanova u vlasništvu Republike Hrvatske, s obzirom da sva državna tijela imaju obvezu vođenja evidencije za onu imovinu kojom upravljaju ili je koriste ili su njeni imatelji. Držimo da je polazna vrijednost dobro definirana. |
| 53 | PGP Sisak | Cilj 1. Povećana senzibiliziranost pri postupanju državnih i javnih službenika u odnosu prema marginaliziranim skupinama, Mjera 1.1. Prilagoditi način komunikacije javne i državne uprave životnim navikama, mogućnostima i potrebama skupina građana u riziku od diskriminacije, uključujući i osobe starije životne dobi | Dio teksta pokazatelja rezultata“za osobe starije životne dobi i one s nižim stupnjem internetske pismenosti uvedeni alternativni načini komunikacije s državnom i javnom upravom (npr. besplatni telefoni )” –pozitivna ocjena. Međutim, o postojanosti besplatnog telefona mora se izvršiti medijska prezentacija putem svih javnih glasila kako bi upravo takva populacija došla do informacije o funkcioniranju besplatnog telefona i njegovoj svrsi i uporabi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | PGP Sisak | Cilj 1. Osigurati dostupnost relevantnih podataka o raspoloživosti različitih socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici) na području cijele države, Mjera 1.2. Osiguravanje socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici), u područjima u kojima, sukladno analizi dostupnosti socijalnih usluga, nedostaju. | Potrebito je definirati dostupnost usluga po županijama kao i oformiti terenske timove po županijama i gradovima ,upravo za ona marginalno-nedostupna područja kojima nisu dostupni bilo financijski, bilo zbog neposjedovanje prijevoza ili ti starosne dobi, sjedišni Centri za socijalnu skrb. | Nije prihvaćen | Rad zaposlenika centra za socijalnu skrb uključuje i terenski rad. U tijeku je izrada sažetka operacije “Mapiranje socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj“ kojom će se dati pregled postojećih socijalnih usluga na području Republike Hrvatske i koja će poslužiti za planiranje potreba za socijalnim uslugama. |
| 55 | PGP Sisak | , Socijalna skrb | Potrebito je ići u Izmjene i Dopune važećeg Zakona o socijalnoj skrbi jer sadrži diskriminatorne odredbe. Kao što su naveli u svom komentaru predstavnici Romskog nacionalnog vijeća – posjedovanjem vozila uskraćuje se pravo na socijalnu naknadu pritom, ne uzimajući u obzir okolnosti i načine posjedovanja samog vozila te starosti istog.Ukazujemo i na nejednako postupanje djelatnika nadležnih centara socijalne skrbi što je vidljivo iz same prakse. | Nije prihvaćen | Navedena zakonska odredba primjenjuje se jednako na sve korisnike u sustavu socijalne skrbi i s tog osnova nije diskriminatorna na način kako je to opisano u primjedbi. |
| 56 | PGP Sisak | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.7. Izgraditi sustave stručne potpore u školama za djecu koja su žrtve diskriminacije i bullyinga motiviranog osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije | Pri ovoj Mjeri 2.7. treba involvirati i sljedeću metodu: tijekom nastave uvijek bi trebao biti prisutan netko od stručnog osoblja bilo to pedagoginja, logopedica ili ravnatelj kako bi učenik žrtva bullyinga znao da je pod nadzorom. Ukazujemo i na deficitarnost osoblja u stručnim službama.Kao sunositelje treabalo bi uključiti i Pravobraniteljicu za djecu i Centre za socijalnu skrb. | Nije prihvaćen | Mjera formulirana na ovaj način nije provediva. |
| 57 | PGP Sisak | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.8. Ujednačiti standarde usluge pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika | Pri ovoj mjeri 1.8. dodati stavku: Obzirom na neujednačen položaj pomagača u nastavi za romsku djecu u osnovnim školama diljem RH predlažemo da se svi financiraju iz sredstava državnog proračuna i budu zaposleni od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta a ne kroz financiranje od strane lokalnih uprava/samouprava, organizacija ili udruga civilnog društva. | Nije prihvaćen | U sustavu obrazovanja ne postoji radno mjesto pomagača za Rome i pomoćnika u nastavi te oni ne mogu biti zaposlenici školskih ustanova te financirani iz državnog proračuna. |
| 58 | PGP Sisak | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina | Pridodati sljedeće: pripadnicima Romske nacionalne manjine omogućiti besplatni –organizirani prijevoz od njihovih domova do odgojno-obrazovnih institucija bilo da se radi o predškolskom, osnovnom ili srednjoškolskom obrazovanju uzimajući u obzir činjenicu da se većina nalazi u prostorno izoliranim naseljima. | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za prijevoz učenika osnovnih škola. Također, sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi u slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole. Za djecu pripadnike romske nacionalne manjine planiraju se donijeti drugim Akcijskim planom. |
| 59 | PGP Sisak | Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja , Mjera 2.2. Jačati kapacitete Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za rad s nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada koje su u opasnosti od diskriminacije | Kod pokazatelja rezultata te polaznih vrijednosti mora se definirati broj educiranih savjetnika za svako područje. Zatim na koliko nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju ide jedan educirani savjetnik. Stvoriti razumni omjer između ponude i potražnje kako bi se postigao kvalitet a ne kvantitet u samom učinku. | Nije prihvaćen | Kao pokazatelj rezultata trenutno i je naveden „broj educiranih savjetnika za rad s nezaposlenim osobama koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada i broj educiranih savjetnika za rad s poslodavcima“. Broj savjetnika je varijabilna komponenta te ovisi i o trenutku kad će se dokumenti koji su predmet savjetovanja sa zainteresiranom javnošću usvojiti. Stoga je za očekivati da će se konkretan broj savjetnika specificirati u izvješćima o provedbi Akcijskog plana. Sam proces dimenzioniranja omjera između nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju i broja educiranih savjetnika koji s njima rade, kao i jačanje kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za rad s navedenim osobama općenito, provodit će se vodeći računa o tome da je ova mjera sastavna komponenta u promicanju jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja kao postavljenog cilja. |
| 60 | PGP Sisak | Rad i zapošljavanje, Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja | Cilja 2. Kod polaznih vrijednosti i izvora podataka uključiti i prijedloge i mišljenja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Savjeta za nacionalne manjine RH - pored relevantnih izvješća pučke pravobraniteljice i inih pravobraniteljica. | Nije prihvaćen | Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te izvješća pučke pravobraniteljice i specijaliziranih pravobraniteljstava, zajedno s polaznim vrijednostima vezanim uz pojedinačne mjere, dostatno pokrivaju navedeno područje u kontekstu diskriminacije te predstavljaju odgovarajuću polaznu osnovu za postizanje ovog cilja. Osim toga, smatramo da nema prepreka da se u praćenju provedbe mjera koriste i drugi izvori s pouzdanim i relevantnim podacima koji nastaju tijekom provedbe Nacionalnog plana i pratećeg Akcijskog plana i koji mogu poslužiti u svrhu usporedbe ostvarenih rezultata sa stanjem u početku primjene navedenih dokumenata. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Savjet za nacionalne manjine nisu izradili prijedloge i/ili mišljenja koje bi se moglo koristiti kao odgovarajuću polaznu vrijednost u okviru prioritetnog područja Rad i zapošljavanje. |
| 61 | PGP Sisak | Cilj 1. Povećanje broja zaposlenih i radno aktiviranih nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, Mjera 1.2. Informirati nezaposlene osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada o mjerama aktivne politike zapošljavanja | Kod Mjere 1.2. točnije Sunositeljstva moraju se definirati/precizirati načini i instrumenti sunositeljstva i uključenosti organizacija civilnog društva u samo informiranje o mjerama aktivne politike zapošljavanja. | Nije prihvaćen | Uloga organizacija civilnog društva kao sunositelja u provedbi ove mjere očitovat se u pružanju podrške u procesu informiranja nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada o mjerama aktivne politike zapošljavanja, u vidu osiguranja što veće dostupnosti navedenih informacija. U provedbu mjere će se uključiti one organizacije civilnog društva koje se aktivno brinu za zaštitu interesa skupina osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada i koje svojim komunikacijskih aktivnostima mogu doprinijeti što većoj informiranosti navedenih osoba o postojećim mjerama zapošljavanja. |
| 62 | PGP Sisak | Cilj 1. Povećanje broja zaposlenih i radno aktiviranih nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, Mjera 1.1. Izvještavati o rezultatima provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja za nezaposlene osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada | I ovdje pri pokazatelju rezultata i polaznih vrijednosti pridodati -po etničkoj pripadnosti - kako bi se stvorile pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti kako to definira i sam Zakon o suzbijanju diskriminacije. | Nije prihvaćen | Hrvatski zavod za zapošljavanje ne vodi podatke o nezaposlenim osobama po etničkoj osnovi. |
| 63 | PGP Sisak | Rad i zapošljavanje, Cilj 1. Povećanje broja zaposlenih i radno aktiviranih nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada | Kod polaznih vrijednosti i pokazatelja broj nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju po dobi/spolu/ invaliditetu treba nadodati i po etničkoj pripadnosti jer upravo nezaposlena lica-pripadnici nacionalnih manjina sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina imaju pod jednakim uvjetima prednosti pri zapošljavanju. /čl. 22 istoimenog Ustavnog Zakona/. Parametar u ovom slučaju je isključivo je dobra volja pripadnika neke etničke skupine. | Nije prihvaćen | Hrvatski zavod za zapošljavanje ne vodi podatke o nezaposlenim osobama po etničkoj osnovi. Kao dio pokazatelja ranjivih skupina u izvještavanju o provođenju mjera iz Akcijskog plana bit će uključeni i podaci vezano za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine. Podatke o broju nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine Zavod procjenjuje prema prebivalištu iz kojih se osobe prijavljuju u evidenciju nezaposlenih osoba, prema uvjerenjima koje traže za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi te prema poznavanju romskog/bajaškog jezika. Otežavajuća okolnost pri stvaranju baze nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine je i činjenica da se osobe romske nacionalne manjine često deklariraju različito. S obzirom da se u komentaru korisnik referira i na čl. 22 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, potrebno je naglasiti da se pravo prednosti pripadnika nacionalnih manjina pri zapošljavanju odnosi na popunjavanje radnih mjesta u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima te tijelima uprave jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 64 | Pravobranitelj za djecu RH | Cilj 1. Osigurati dostupnost relevantnih podataka o raspoloživosti različitih socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici) na području cijele države, Mjera 1.2. Osiguravanje socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici), u područjima u kojima, sukladno analizi dostupnosti socijalnih usluga, nedostaju. | Mjera 1.2. Osiguravanje socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici), u područjima u kojima, sukladno analizi dostupnosti socijalnih usluga, nedostaju. Predlažemo da se u stavci „sunositelji“ tekst „za starije osobe“ zamjeni tekstom „za sve dobne skupine“ te da ona glasi „pružatelji usluga u sustavu socijalne skrbi za sve dobne skupine, osobe s invaliditetom i beskućnike“ Obrazloženje: Korekcija je nužna kako bi se i ova mjera, odnosno njeni rezultati učinili dostupnima djeci. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 65 | Pravobranitelj za djecu RH | Cilj 3. Suzbijanje diskriminirajućih postupanja i govora mržnje u sportu, Mjera 3.1 Sastaviti preporuku za uvrštavanje tema o zabrani diskriminacije u program osposobljavanja i usavršavanja trenera i drugih stručnih osoba u sustavu sporta | Mjera 3.1 Sastaviti preporuku za uvrštavanje tema o zabrani diskriminacije u program osposobljavanja i usavršavanja trenera i drugih stručnih osoba u sustavu sporta Predlažemo izmijeniti naziv mjere tako da ista glasi: Uvrstiti teme o zabrani diskriminacije u kolegije i programe osposobljavanja i usavršavanja trenera i drugih stručnih osoba u sustavu sporta te osigurati kontinuirane edukacije već aktivnih osoba u sustavu sporta (fizičkih osoba i rukovodećih kadrova pravnih osoba) o antidiskriminacijskim temama i ljudskim pravima Obrazloženje: Mjera 3.1 kakvu predviđa Nacrt Akcijskog plana nedovoljno je precizna u definiranju subjekata na koje se odnosi te ne sadrži rokove u kojima bi se trebala realizirati implementacija preporuke. Držimo da bi mjera trebala biti konkretna i proaktivna i da bi se trebala odnositi kako na buduće kadrove u sustavu sporta (te primjenjivati tijekom njihovog formalnog obrazovanja), tako i na već aktivne osobe u sportu (primjerice, sportaše, trenere, instruktore, voditelje, menadžere, rukovodeće kadrove sportskih klubova i saveza) kroz kontinuirane edukacije. Kao sunositelje mjere svakako vidimo i nacionalne sportske saveze, Hrvatski olimpijski odbor kao najvišu nevladinu nacionalnu sportsku udrugu te Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, kao i sveučilišta te druge pravne osobe koje provode osposobljavanje osoba u sportu (primjerice, nogometna akademija HNS-a). Držimo da je operacionalizacija mjere moguća kroz redovite skupštine i kolegije i/ili kroz informalno obrazovanje, putem webinara i sl. | Nije prihvaćen | Trenerska kvalifikacija u RH može se stjecati kroz sustav visokog obrazovanja i kroz sustav obrazovanja odraslih. U oba slučaja ne postoji zakonska osnova kojom se definiraju planovi i sadržaji programa stjecanja kvalifikacija. Nacionalno vijeće za sport može dati preporuku da se u programe osposobljavanja uvrste i navedene teme, ali to opet nije odluka Ministarstva već samog NSV-a koje ima i autonomiju u donošenju odluka. |
| 66 | Pravobranitelj za djecu RH | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.5. Osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog dana | Predlažemo da se u tekst nacrta Akcijskog plana doda mjera 2.5.a – Neorganiziranje vjerskih obreda i aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama u programima koji su namijenjeni svim učenicima. Obrazloženje: Uključivanje vjerskih sadržaja u vrijeme nastave u programe koji su namijenjeni svim učenicima smatramo protivnim interesu djece drugih svjetonazora. Obvezivanje djece na sudjelovanje u vjerskim sadržajima (uključujući i onu djecu koja nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi) izvan vjeronaučne nastave, ukazuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere ili uvjerenja, kao i povredu Konvencije o pravima djeteta kojom je svakom djetetu zajamčena sloboda misli, savjesti i vjere. Takvo uključivanje suprotno je i jednoj od osnovnih dimenzija prava na obrazovanje (prihvatljivosti/accepatability)) koja mora biti ispunjena kako bi se uistinu poštivala u praksi, a koja je i proklamirana Nacionalnom strategijom za prava djece u RH za razdoblje od 2014. do 2020. Navedenim dokumentom utvrđeno je da: „Kvalitetno obrazovanje treba biti bez diskriminacije, relevantno i kulturalno odgovarajuće za sve učenike. Od učenika se ne bi smjelo očekivati da se prilagođavaju bilo kojoj religiji ili ideologiji“. Stoga eventualno očekivanje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova da će djeca koja nisu vjernici i kojoj se to ne sviđa, sama napustiti aktivnosti zbog toga što sadrže vjerske elemente, značilo bi nepoznavanje potreba, osjećaja i prava djece i nerazumijevanje vlastite obveze da se svakom djetetu zajamči ravnopravan položaj unutar odgojno-obrazovne ustanove. Kao nositelja ovih aktivnosti predlažemo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Pokazatelj rezultata bi trebala biti teza da su vjerski sadržaji u javim odgojno-obrazovnim ustanovama ograničeni na nastavu vjeronauka, dok bi rok za provedbu mjere bio kontinuiran. | Primljeno na znanje | Napominjemo kako škole sukladno školskom kurikulumu, nastavnom procesu te ostalim elementima organiziraju provedbu aktivnosti. U osnovnim se školama u pravilu ne održavaju vjerski obredi ni aktivnosti. Od I. do III. razreda osnovne škole samo je vjeronauk izborni nastavni predmet te je za učenike koji nisu uključeni u Vjeronauk škola dužna organizirati druge aktivnosti u vrijeme održavanja izborne nastave Vjeronauka. Kurikularnim promjenama učenici bi trebali imati i druge mogućnosti izbora. |
| 67 | Pravobranitelj za djecu RH | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.5. Osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog dana | Predlažemo da se u tekst nacrta Akcijskog plana doda mjera 2.5.a – Neorganiziranje vjerskih obreda i aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama u programima koji su namijenjeni svim učenicima. Obrazloženje: Uključivanje vjerskih sadržaja u vrijeme nastave u programe koji su namijenjeni svim učenicima smatramo protivnim interesu djece drugih svjetonazora. Obvezivanje djece na sudjelovanje u vjerskim sadržajima (uključujući i onu djecu koja nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi) izvan vjeronaučne nastave, ukazuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere ili uvjerenja, kao i povredu Konvencije o pravima djeteta kojom je svakom djetetu zajamčena sloboda misli, savjesti i vjere. Takvo uključivanje suprotno je i jednoj od osnovnih dimenzija prava na obrazovanje (prihvatljivosti/accepatability)) koja mora biti ispunjena kako bi se uistinu poštivala u praksi, a koja je i proklamirana Nacionalnom strategijom za prava djece u RH za razdoblje od 2014. do 2020. Navedenim dokumentom utvrđeno je da: „Kvalitetno obrazovanje treba biti bez diskriminacije, relevantno i kulturalno odgovarajuće za sve učenike. Od učenika se ne bi smjelo očekivati da se prilagođavaju bilo kojoj religiji ili ideologiji“. Stoga eventualno očekivanje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova da će djeca koja nisu vjernici i kojoj se to ne sviđa, sama napustiti aktivnosti zbog toga što sadrže vjerske elemente, značilo bi nepoznavanje potreba, osjećaja i prava djece i nerazumijevanje vlastite obveze da se svakom djetetu zajamči ravnopravan položaj unutar odgojno-obrazovne ustanove. Kao nositelja ovih aktivnosti predlažemo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Pokazatelj rezultata bi trebala biti teza da su vjerski sadržaji u javim odgojno-obrazovnim ustanovama ograničeni na nastavu vjeronauka, dok bi rok za provedbu mjere bio kontinuiran. | Primljeno na znanje | Napominjemo kako škole sukladno školskom kurikulumu, nastavnom procesu te ostalim elementima organiziraju provedbu aktivnosti. U osnovnim se školama u pravilu ne održavaju vjerski obredi ni aktivnosti. Od I. do III. razreda osnovne škole samo je vjeronauk izborni nastavni predmet te je za učenike koji nisu uključeni u Vjeronauk škola dužna organizirati druge aktivnosti u vrijeme održavanja izborne nastave Vjeronauka. Kurikularnim promjenama učenici bi trebali imati i druge mogućnosti izbora. |
| 68 | Pravobranitelj za djecu RH | Cilj 2. Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav, Mjera 2.5. Osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog dana | Mjera 2.5. Osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog dana Predlažemo da MZOS kao polaznu vrijednost iznese podatak o broju škola u RH koje imaju osmišljene i strukturirane alternativne aktivnosti. Obrazloženje: Veoma važno je osigurati dostupnost informacija o broju osnovnih škola koje imaju osigurane aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka, kao i informaciju o sadržaju tih aktivnosti. Takve informacije od značaja su za sve sudionike odgojno obrazovnog sustava, posebice za djecu i njihove roditelje u fazi donošenja odluke o tome hoće li dijete pohađati izbornu nastavu vjeronauka ili neće. Ovaj je podatak značajan radi praćenja problematike i stanja prava djece u okviru sustava odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Napominjemo kako škole sukladno školskom kurikulumu, nastavnom procesu te ostalim elementima organiziraju provedbu aktivnosti. Od I. do III. razreda osnovne škole samo je vjeronauk izborni nastavni predmet te je za učenike koji nisu uključeni u vjeronauk škola dužna organizirati druge aktivnosti u vrijeme održavanja izborne nastave vjeronauka. Kurikularnim promjenama učenici bi trebali imati i druge mogućnosti izbora. |
| 69 | Pravobranitelj za djecu RH | Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina, Mjera 1.8. Ujednačiti standarde usluge pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika | Mjera 1.8. - Ujednačiti standarde usluge pomoćnika u nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika Predlažemo da se kao pokazatelj rezultata za provedbu ove mjere uvrsti i donošenje Pravilnika o provođenju odgojno obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju. Obrazloženje: U školskom sustavu djeca s poremećajem u ponašanju dio su skupine djece s teškoćama u razvoju. Donošenje Pravilnika o provođenju odgojno obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju predviđeno je čl.65.a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a on također još uvijek nije donesen. | Nije prihvaćen | Donošenje Pravilnika o provođenju odgojno obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju nije vezano uz rad pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika. |
| 70 | Romsko nacionalno vijeće | , Socijalna skrb | U poglavlju socijalna skrb uključiti novi cilj koji bi uključivao sljedeću mjeru „Izmjena o socijalnoj skrbi i ujednačavanje njegovu provedbu.“ Važeći Zakon o socijalnoj skrbi je potrebno izmijeniti te ujednačiti njegovu provedbu. Trenutni Zakon ima diskriminatorni učinak jer svakom vlasniku vozila onemogućuje dobivanje socijalne pomoći, bez obzira radi li se o skupocjenom i novom vozilu ili vozilima male vrijednosti, što je posebno važno u kontekstu da značajan broj Roma živi u izdvojenim naseljima te im provedba Zakona otežava pristup obrazovanju, zdravstvenim i drugim uslugama. | Nije prihvaćen | Navedena zakonska odredba primjenjuje se jednako na sve korisnike u sustavu socijalne skrbi i s tog osnova nije diskriminatorna na način kako je to opisano u primjedbi. |
| 71 | Romsko nacionalno vijeće | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 1. Izjednačavanje mogućnosti pristupa obrazovanju različitih marginaliziranih skupina | Predlažemo da se kod cilja 1 (obrazovanje, znanost i sport) doda mjera 1.11 „Osiguravanje besplatnog prijevoza djece Roma od njihovih domova do odgojno-obrazovnih institucija koje provode predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske odgojno-obrazovne programe" | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osiguravaju se sredstva za prijevoz učenika osnovnih škola. Također, sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi u slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole. Za djecu pripadnike romske nacionalne manjine planiraju se donijeti drugim Akcijskim planom. |
| 72 | Ured pučke pravobraniteljice | Pristup dobrima i uslugama , Cilj 1. Smanjena diskriminacija i povećana razina svijesti o zabrani diskriminacije u pristupu dobrima i uslugama | Uskladiti Pokazatelj učinka, Polazne podatke i Izvore podataka s tekstom navedenim u Nacionalnom planu za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. u istom području | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 73 | Ured pučke pravobraniteljice | Cilj 2. Povećana svijest javnosti o zabrani diskriminacije u odnosu na skupine koje štiti Zakon o suzbijanju diskriminacije, Mjera 2.1. Nacionalne kampanje usmjerene suzbijanju predrasuda i stereotipa u podlozi diskriminacije na osnovu rasnog i etničkog podrijetla, jezika, vjere, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, spola i invaliditeta. | Predlažemo predviđene nacionalne kampanje provoditi u odnosu na sve diskriminacijske osnove zaštićene ZSD-om, odnosno ukoliko se planiraju samo u odnosu na ovdje navedene, obrazložiti zašto upravo na njih, u tekstu Nacionalnog plana. Trenutno ne postoji nikakva poveznica između odabira pojedinih osnova diskriminacije na koje će se fokusirati nacionalne kampanje suzbijanja stereotipa i predrasuda navedene u ovoj mjeri i teksta Nacionalnog plana koji je podloga za definiranje mjera. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 74 | Ured pučke pravobraniteljice | Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja , Mjera 2.3. Pratiti natječaje za radna mjesta vezano uz kriterij dobi u cilju suzbijanja diskriminacije | Kao polazna vrijednost prema kojoj će se mjeriti uspješnost provedbe mjere navedeno je „istraživanje koje je provela pučka pravobraniteljica“. Budući da pučka pravobraniteljica nije provela istraživanje u ovome polju već je tijekom 2014. i 2015. pratila oglase za zapošljavanje na nekoliko internetskih portala, molimo da se trenutna polazna vrijednost ispravi u „podaci iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2014. i 2015. godinu“ | Djelomično prihvaćen | Kao polaznu vrijednost navest će se općenito „podaci iz izvješća pučke pravobraniteljice“. |
| 75 | Vigilare | Javno informiranje i mediji , Cilj 1. Dokinuto stereotipno, uvredljivo i ponižavajuće medijsko prikazivanje pojedinaca ili skupina po bilo kojoj osnovi diskriminacije | Opasnosti: - Cenzuriranje svjetonazora i stavova koje se smatraju diskriminirajućima ili se okarakteriziraju kao “govor mržnje“: “Sustavno educirati novinare i urednike o diskriminaciji i raznim diskriminacijskim osnovama te o načinima suzbijanjima diskriminacije u medijskim sadržajima” (Mjera NAP 1. 1.) - AGENDA Cenzure Plus (vidi ovdje) - Pokazatelj učinka: kritičko prenošenje govora mržnje i diskriminatornog govora u medijima; promjena načina obrade potencijalno diskriminatornih sadržaja u medijima - - Posebno financiranje za medije LGBT skupina: “Osigurati potporu medijima i kulturnim sadržajima koje proizvode različite marginalizirane i ranjive skupine” (Mjera NAP 2. 1.) - Otvaranje tema u javnim medijima o kojima će govoriti aktivisti Platforme 112: “Povećati tematsku raznolikost programa i omogućiti medijski prostor za specifične teme, na primjer nasilje nad ženama, žene u ruralnim područjima, ravnopravnost spolova, djeca s teškoćama u razvoju, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, sadržaji za djecu, sadržaji na manjinskim jezicima, osobe s invaliditetom, seksualno nasilje, reproduktivno zdravlje, prostitucija, višestruka diskriminacija” (Nositelj: Agencija za elektroničke medije, Hrvatska radiotelevizija; Mjera NAP 2. 2) - „Osigurati potporu za uključivanje marginaliziranih skupina u zajednicu kroz kulturne aktivnosti i projekte organizacija civilnog društva“ (Nositelj: Zaklada "Kultura nova"; Mjera NAP 2. 3.) - Pokazatelj rezultata: dodijeljena bespovratna sredstva za uključivanje marginaliziranih skupina u zajednicu kroz kulturne projekte i aktivnosti organizacija civilnog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | Vigilare | , Uprava i pravosuđe | Opasnosti: - Uvođenje obavezne analize prije donošenja zakona može li neki zakon ili akt imati diskriminirajuć učinak (Mjera NAP 3. 1.) - “Osigurati provedbu Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola kroz edukacije tijela nadležnih za njegovu primjenu” (Mjera NAP 3. 3.) - “Osigurati praćenje provedbe Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola” (Mjera AP 3. 4.) | Nije prihvaćen | Predložene mjere odnose se na praćenje provedbe Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, kao i edukaciju tijela koja su nadležna za njegovu primjenu. Stoga, kod provedbe ovih mjera nije potrebno uvoditi obvezne analize radi utvrđivanja može li neki zakon ili akt imati diskriminirajući učinak. |
| 77 | Vigilare | , Zdravstvena zaštita | Opasnosti: - LGBT osobe i transrodne osobe klasificiraju kao “ranjiva skupina”: “Nacionalna strategija razvoja zdravstva prepoznala je sljedeće skupine kao posebno ranjive: djecu, mlade, starije osobe (65 i više godina), osobe s invaliditetom, hrvatske branitelje, Rome te stanovnike ruralnih područja i otoka. Uz ove skupine važno je istaknuti i ranjivost skupina poput migranata ili pripadnika spolnih manjina” (str. 28. NNP). - Cilj “ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije”, mogao bi obuhvaćati: dostupnost pobačaja, medicinske potpomognute oplodnje za lezbijke, surogatsva (za onkološke pacijentice), kontracepcije (pilula za dan poslije), promjene “rodnog identiteta”, a nešto od toga je propisano konkretnim mjerama: - “Osigurati dostupnost ginekološke zaštite u izoliranim područjima, posebice ženama s invaliditetom, Romkinjama te transrodnim osobama” (Mjera NAP 1. 1.) - “Osigurati i očuvati dostupnost svih zakonima reguliranih reproduktivnih prava i zaštite reproduktivnog zdravlja u svim javnim zdravstvenim ustanovama, posebice prava na pobačaj” (Mjera NAP 1. 4.) - AGENDA CESIja (vidi str. 14. njihova istraživanja „Siva zona: pitanje abortusa u Republici Hrvatskoj“ - “Pokazatelj rezultata: Provedeni inspekcijski nadzori, izrađeni informativni materijali o pravima na zaštitu reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava, posebice o tome gdje i kako je moguće obaviti pobačaj u javnoj zdravstvenoj ustanovi” - “Pravodobno, točno i jasno informirati pacijente o mogućnostima koje su im na raspolaganju u slučaju priziva savjesti zdravstvenih djelatnika” (Mjera NAP 1. 5.) - “Pokazatelj rezultata: izrađeni informativni materijali o tome gdje i kako je moguće obaviti pobačaj u sustavu javnog zdravstva, uspostavljene procedure o radu bolnica kada su liječnici izrazili priziv savjesti” - AGENDA Inicijativa liječnika/-ca za reguliranje prava na priziv savjesti i CESI –ja (vidi ovdje) - “Osigurati dostupnost kontracepcijskih sredstava u ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava” (Mjera NAP 1. 6.) - AGENDA Ženske mreže Hrvatske (vidi ovdje) - “Pokazatelj rezultata: kontracepcijska sredstva dostupna bez iznimke u svim ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava” - Uskladiti Kodeks ljekarničke etike i deontologije sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (Mjera NAP 1. 7.) - “Ustrojiti sustav brzog i efikasnog rješavanja problema osoba koje podnose zahtjev za promjenom spola, odnosno rodnog identiteta” (Mjera NAP 3. 3.) - | Primljeno na znanje | Nacrti ovih akata ne određuju nove oblike diskriminacije, niti stvaraju nove kategorije žrtava i ranjivih skupina, već nastoje da se sve osobe u ostvarivanju svojih prava, koja su propisima već uspostavljena, ne dovode u nejednak položaj na temelju onih obilježja koje propis tretira kao diskriminatorna. Svrha ovih dokumenata nije isključivanje bilo koga, već naprotiv, integracija i stvaranje uvjeta za razvoj društva u kojem se zakonom ustanovljena prava ljudi, različitih po svojim obilježjima, poštuju i štite. |
| 78 | Vigilare | , Socijalna skrb | Opasnosti: - Uvođenje “LGBT osoba” kao posebne kategorije koja je potrebna socijalne skrbi, zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije: “Na kraju, kada govorimo o pristupu socijalnoj skrbi, važno je imati na umu kako kod pružatelja usluga u sustavu socijalne skrbi radnici nisu dovoljno educirani za rad sa skupinama zaštićenim Zakonom o suzbijanju diskriminacije kao što su osobe s invaliditetom, starije osobe, žrtve nasilja, osobe oboljele od HIV/AIDS-a, LGBT osobe te pripadnici manjinskih etničkih skupina ili nacionalnih manjina” (str. 27. NNP) - AGENDA LGBT udruga (primjerice, Sanda Brumen iz udruge Kontra, jedna od voditeljica programa u zagrebačkom LGBT centru, zagovara kategoriju „LGBT beskućnika“ i stvaranje prihvatilišta za LGBT beskućnike) - “Osiguravanje socijalnih usluga za skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije [dakle i LGBT osoba] po osnovi dobi, invaliditeta i društvenog položaja (beskućnici), u područjima u kojima, sukladno analizi dostupnosti socijalnih usluga [Mjera 1. 1.], nedostaju” (Mjera NAP 1. 2.) | Nije prihvaćen | Pristup pravima u sustavu socijalne skrbi zajamčen je svim osobama koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi na istovjetan način, što uključuje i LGBT osobe. Također, člankom 15. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je načelo zabrane diskriminacije. |
| 79 | Vigilare | , Obrazovanje, znanost i sport | Opasnosti: - Analiza školskih udžbenika na “diskriminatorne stavove” (Mjera NAP 2. 2.i 2. 3.), omogućit će de facto čišćenje udžbenika od “nepoželjnih sadržaja” (posebice u vjeronauku) - AGENDA UDRUGE PROTAGORA (u 2015. je ta udruga provodila projekt „Analiza osnovnoškolskih udžbenika, čitanki i radnih bilježnica u pogledu zastupljenosti i uloge religijskih sadržaja”, koja, tvrde, pokazuje da 162 udžbenika za osnovnu školu pokazuje kako su oni "natopljeni antiznanstvenošću, nekritičnošću, apolitičnošću, sklonošću nejednakosti i diskriminaciji te stavovima koji poistovjećuju crkvu i državu"). - Nametanje” MZOS-u da uvede “izrađen kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji se sustavno provodi u svim javnim školama u Republici Hrvatskoj” (Mjera NAP 2. 1.) - AGENDA GOOD INICIJATIVE - Uvođenje i mainstreamanje “anti-bullyjing programa” u odgojno-obrazovni sustav, koji su ideološki usmjereni (npr. LGBT anti-bullyjing programi sadrže rodnu ideologiju) (Mjera NAP 2. 7.): “Provedena stručna usavršavanja stručnih suradnika u odgojnoobrazovnim ustanovama, financirani izvannastavni preventivni projekti i programi u odgojno-obrazovnim ustanovama usmjerenih na prevenciju nasilja, pružene i financirane psihološke krizne intervencije u odgojno-obrazovnim ustanovama, izrađene procedure/protokoli u školama za sustav stručne potpore za djecu žrtve diskriminacije i bullyinga motiviranog osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije” - AGENDA LGBT udruga (primjerice projekt „Poštuj ljudska prava – gradi uključivo društvo“ i projekt „Za škole bez homofobije, transfobije i predrasuda“, koje provode udruge Zagreb pride, Lezbijska organizacija Rijeka „Lori“ i „Trans Aid Hrvatska – Udruga za promicanje i zaštitu prava transrodnih i transseksualnih osoba“, sadrže kao anti-bullyjing programi rodnu idelogiju. Isto sadrže programi udruge Status M) | Nije prihvaćen | Primjedba je neutemeljena. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta imenuje stručno povjerenstvo koje vrši prosudbu udžbenika te svaki udžbenik mora, između ostalog, zadovoljiti različite zahtjeve među kojima su i oni etički. Također, sadržaji i teme vezane za Građanski odgoj i obrazovanje provode se u skladu s Odlukom o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole te kao takvo ne sadrži ideološki usmjerene programe. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta posebnu pažnju posvećuje unapređivanju odgoja i obrazovanja univerzalnih općeprihvaćenih vrijednosti i ljudskih prava u hrvatskom obrazovnom sustavu (solidarnost, sloboda govora, nediskriminacije, pluralizam, demokracija, vladavina prava, tolerancija, ravnopravnost). |
| 80 | Vigilare | , Rad i zapošljavanje | Opasnosti: - Stvaranje posebne kategorije “LGBT osoba” kao skupine „u nepovoljnom položaju“ kod zapošljavanja: “Iako se na temelju podataka iz prije navedenog istraživanja teško može zaključivati o raširenosti diskriminacije LGBT osoba, podaci o predrasudama, stereotipima i sklonosti diskriminaciji prikupljeni među poslodavcima pokazuju da je i ova skupina osoba potencijalno jedna od najugroženijih diskriminacijom” (str. 23. Nacrta Nacionalnog plana - NNP) Cilj 1. Povećanje broja zaposlenih i radno aktiviranih nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada - Mjera 1. 1. Nacrta Akcijskog plana (NAP): HZZ daje mjere za zapošljavanje osoba koje su u nepovoljnom položaju (npr. LGBT osobe) - Mjera 1. 2.: Udruge „informiraju nezaposlene osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada o mjerama aktivne politike zapošljavanja“ (za što će vjerojatno biti raspisan natječaj) Stvaranje kategorije LGBT osoba kod zapošljavanja je dio AGENDE LGBT pokreta: - Trenutno se u Hrvatskoj provodi projekt/istraživanje kojim se želi „stvoriti zagovarački model u smjeru kreiranja politika za unaprjeđenje LGBTI radničkih prava u Hrvatskoj“: http://www.zagreb-pride.net/hr/portfolio/lgbti-ravnopravnost-na-radnommjestu/ težak 147.714 Eura (http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Award_5.pdf) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 81 | Vigilare | Rad i zapošljavanje, Cilj 1. Povećanje broja zaposlenih i radno aktiviranih nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada | Opasnosti: - Stvaranje posebne kategorije “LGBT osoba” kao skupine „u nepovoljnom položaju“ kod zapošljavanja: “Iako se na temelju podataka iz prije navedenog istraživanja teško može zaključivati o raširenosti diskriminacije LGBT osoba, podaci o predrasudama, stereotipima i sklonosti diskriminaciji prikupljeni među poslodavcima pokazuju da je i ova skupina osoba potencijalno jedna od najugroženijih diskriminacijom” (str. 23. Nacrta Nacionalnog plana - NNP) | Primljeno na znanje | Nacrti ovih akata ne određuju nove oblike diskriminacije, niti stvaraju nove kategorije žrtava i ranjivih skupina, već nastoje da se sve osobe u ostvarivanju svojih prava, koja su pravnim aktima već uspostavljena, ne dovode u nejednak položaj na temelju onih obilježja koje zakon tretira kao diskriminatorna. Svrha ovih dokumenata nije isključivanje bilo koga, već naprotiv, integracija i stvaranje uvjeta za razvoj društva u kojem se zakonom ustanovljena prava ljudi, različitih po svojim obilježjima, poštuju i štite. |
| 82 | Vigilare | Opće primjedbe: ● Ciljevi i mjere predloženog Nacrta Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2016. - 2021. i Nacrta Akcijskog plana za njegovu provdbu 2016. - 2018., koje će provoditi državna tijela u svrhu suzbijanja diskriminacije, previše su općeniti i nejasni, tako da ih se može interpretirati na različite načine ● Predložene mjere predstavljaju opasnost jer se mogu upotrijebiti za ograničavanje ljudskih prava i građanskih sloboda osoba čija se uvjerenja ne podudaraju s ideologijom kojom odišu oba dokumenta (npr. građani koji drže obiteljske vrijednosti ili su vjernici). ● Nacrt Nacionalnog plana se dosta fokusira na suzbijanje diskriminacije ranjivih/zaštićenih skupina, dok ne spominje i ne donosi mjere za suzbijanje diskriminacije skupina i osoba za koje je općepoznato da su potrebne zaštite od diskriminacije (npr. trudnice na radnom mjestu, vjernici, mlade obitelji, obitelji s više djece…) ○ Nepotrebno se kreiraju nove “ranjive skupine” poput LGBT osoba u sustavu socijalne skrbi, LGBT učenika/studenata, LGBT i transrodnih pacijenata… što otvara vrata da se te skupine privilegira u odnosu na druge (npr. druge učenike, pacijente, osobe potrebne socijalne skrbi) i da se za njih kao posebnu kategoriju izdvajaju finacijska sredstva. ○ Dokument ranjive skupine pretvara u zakonski zaštićenu kategoriju: “skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije”, što otvara mogućnost da im se na tom temelju dodijele posebne previlegije kako ih se ne bi „diskriminiralo“ ● Nacrt Nacionalnog plana sadrži agendu udruga Platforme 112 i bavi se uskim ideološkim temama (poput uvođenja Građanskog odgoja, provođenja Zakona o životnom partnerstvu, osiguravanje dostupnosti kontracepcije i pobačaja – što sve ne bi trebalo biti dio mjera za suzbijanje diskriminacije). ● U II. dijelu Nacrta Nacionalnog plana (“Pravne osnove”) se kreira novo “pravo na nediskriminaciju”, s tvrdnjom da je “pravo na nediskriminaciju univerzalno ljudsko pravo zajamčeno nizom međunarodnih dokumenata”. Tako formulirano „pravo“ može ograničavati druga prava i građanske slobode (primjerice: pravo na slobodu govora, odgoja djece, vjeroispovijesti...) ● Općenito, većina mjera predviđa da osobe zaposlene u pojedinim sektorima i područjima budu educirane u pojedinoj ideologiji koju će trebati provoditi - doktori, novinari, suci, državni službenici..., što otvara mogućnost da osobe koje ne žele sudjelovati u takvim ideološkim mjerama dobiju otkaz ● Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije 2008. - 2013. nije imao neke konkretne učinke te se također nije bavio dovoljno bitnim temama | Primljeno na znanje | Ciljevi i mjere utvrđene nacrtima Nacionalnog i Akcijskog plana ne bave ideologijom niti jedne organizacije, već prevencijom i suzbijanjem pojava koje se, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije i drugim propisima koje čine sastavni dio antidiskriminacijskog pravnog okvira, smatraju diskriminacijom. Nacrti dokumenata ne određuju nove oblike diskriminacije, niti stvaraju nove kategorije žrtava i ranjivih skupina, već nastoje da se građani u ostvarivanju svojih prava, kad su već jednom zakonom i međunarodnim dokumentima uspostavljena, ne dovode u nejednak položaj na temelju onih obilježja koje zakon tretira kao diskriminatorna. Svrha ovih dokumenata nije isključivanje bilo koga, već naprotiv, integracija i stvaranje uvjeta za razvoj društva u kojem se zakonom ustanovljena prava ljudi, različitih po svojim obilježjima, poštuju i štite. Držimo da su mjere dovoljno definirane i jasne da bi se navedeni postavljeni ciljevi ostvarivali, te da će predstavljati odgovarajuću podlogu za izradu sljedećeg Akcijskog plana. |