Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Etika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Alen Palijaš Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Etika Kao odgovor na komentar koji je stavio gosp. Šutalo, moram ustvrditi da ako gosp. Šutalo pod tradicionalnim duhom smatra etičke principe poštivanja ljudskih prava bez obzira na spol, rasu, seksualnu opredjeljenost, etnicitet ili državljanstvo te uz argumentirano raspravljanje temeljeno kritičkim promišljanjem o moralnim problemima sadašnjice uvjetovane neravnopravnošću u svijetu, mogućnostima i slobodama tehnološkog razvoja te u određenim društvima i grubim kršenjima ljudskih prava etc., a ne nekim nenormalnim uvjerenjima koja ljudima odriču ljudska prava, odriču pravo na slobodu mišljenja (time i govora) etc. tada se moram složiti s takvom 'željom' koju je naveo. No još nekako osjećam neku sumnju da nisam dobro shvatio komentar gosp. Šutala pa moram nadodati i što je pravi cilj etike u hrvatskom školstvu, etike kao filozofske i znanstvene discipline koja potiče i razvija kritičko mišljenje u učenika i argumentirano raspravljanje o određenim temama. Kao što je to navedeno u točki B, koju citiram: "ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA 1. Upoznavanje s etikom kao filozofijskom i znanstvenom disciplinom: predmetno polje, pojmovlje, specifični pristup problemima, povijest i razvoj filozofsko-etičke misli, ključni pristupi, teorije, autori i djela. 2. Razvoj vještina moralne i etičke prosudbe i rješavanja problema svakodnevnoga života te univerzalnih problema ljudske i ne-ljudske egzistencije prethodno prepoznatih kao moralnih, odnosno etičkih problema, oslanjajući se pritom na etički instrumentarij (koncepti, metode, teorije, autori). 3. Razvoj sposobnosti povezivanja interdisciplinarnih znanstvenih sadržaja (društveno-humanističkih i prirodnih) s vlastitim iskustvima, neznanstvenim pristupima i filozofsko-etičkim pristupom (pluriperspektivnost) kao pretpostavka cjelovitoga sagledavanja, artikuliranja i razrješavanja etičkih problema (integrativnost) suvremenog i budućeg društva te svijeta suočenoga s nepredvidivim posljedicama nagla znanstveno-tehnološkog razvoja. 4. Razvoj i njegovanje etičkog i bioetičkog senzibiliteta, odnosno skrbi za dobrobit sebe samih, drugih ljudi, budućih generacija, drugih živih bića i okoliša osvještavanjem vlastite uloge u svijetu, društvu i lokalnoj zajednici te poticanjem učenika na moralno djelovanje. 5. Potpora učeniku u suočavanju s vlastitim, zajedničkim i globalnim problemima istraživanjem, razumijevanjem, razvijanjem, preispitivanjem i obranom vlastitoga stajališta, pristupa i izbora. 6. Razvoj vještina argumentacije (logički utemeljeni moralni i etički sudovi), prezentacije (organizacija, iznošenje i obrana stajališta) i komunikacije (aktivno slušanje, razumijevanje, kritičko prihvaćanje i opovrgavanje) kao ključnih pretpostavki kritičkoga mišljenja, naglašavajući pritom prihvaćanje i poštovanje drugih osoba i različitoga mišljenja." Primljeno na znanje Poštovani g. Palijaš! Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma predmeta Etika. Stručna radna skupina za izradu kurikuluma Etike Vaš je prijedlog pročitala, analizirala te se na isti očituje kako slijedi. Zahvaljujemo na vašem komentaru i iskazanoj podršci odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i poučavanja Etike kao predmeta, kao i prijedlogu kurikuluma predmeta Etika u cjelini. Srdačan pozdrav. Članovi stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma predmeta Etika
2 Forum za slobodu odgoja Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Etika Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Poštovani! Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma predmeta Etika. Stručna radna skupina za izradu kurikuluma Etike Vaš je prijedlog pročitala, analizirala te se na isti očituje kako slijedi. Prijedlog predmetnog kurikuluma predmeta Etika otvoren je za međupredmetnu interakciju, kako s drugim predmetima, tako i s međupredmetnim temama, a što je posebno vidljivo u cjelini E. Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima. Potrebno je, međutim, naglasiti da je detaljno međupredmetno usklađivanje i interdisciplinarno povezivanje prvenstveno dio izvedbenog kurikuluma koji izrađuje nastavnik samostalno, a temeljem smjernica iz predmetnog kurikuluma. Kao članovi stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma predmeta Etika suglasni smo s vašim prijedlogom da bi stručne radne skupine trebale uskladiti terminologiju, ishode i sadržaje u kurikulumima kroz odgojno-obrazovne cikluse, štoviše, smatramo da isto odražava samu prirodu i bit cjelovite kurikularne reforme. U vezi vaše primjedbe da bi kurikulumi trebali sadržavati „ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“, ovim vam putem želimo skrenuti pozornost na to da je moralna i etička refleksija navedenih problema sastavni dio prijedloga kurikuluma Etike, dok su neki od tih problema čak i posebno naznačeni u odgojno-obrazovnim ishodima i temama prijedloga kurikuluma Etike na stranicama 15-17 te 35. Srdačan pozdrav. Članovi stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma predmeta Etika
3 pavao šutalo Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Etika Želimm da se nasa djeca odgajaju u tradicionalnom duhu, a ne da neke udruge /s 1%/ namecu svoja /ponekad/ nenormalna uvjerenja Primljeno na znanje Poštovani g. Šutalo! Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma predmeta Etika. Stručna radna skupina za izradu kurikuluma Etike Vaš je prijedlog pročitala, analizirala te se na isti očituje kako slijedi. Nastavni predmet Etika kao i prijedlog predmetnog kurikuluma svoje sadržaje crpe iz izvora tradicija starih preko 2000 godina, a što je prije svega vidljivo u dokumentu prijedloga predmetnog kurikuluma na stranicama 12-14 te 42-44. Prijedlog kurikuluma u svojim ishodima i sadržajima poučava učenike konkretnim načinima promišljanja i konkretnim načinima djelovanja kojima mogu vrednovati i tradicionalne i moderne vrijednosti, potičući istovremeno toleranciju i uvažavanje svih stavova i mišljenja koja su vrijedna i doprinose razvoju pojedinca i društva. Želimo ujedno naglasiti da prijedlog kurikuluma sadrži u sebi analitički i problemski pristup kako tradicionalnim tako i suvremenim vrijednostima, tako da će učenjem i poučavanjem Etike temeljem ovako koncipiranog kurikuluma učenici osvijestiti svoju ulogu i odgovornost u (ne)prihvaćanju vrijednosti koje kurikulum tematizira kroz sve odgojno-obrazovne cikluse učenja i poučavanja Etike. Srdačan pozdrav. Članovi stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma predmeta Etika
4 Petar Marija Radelj Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Etika 1. U Prijedlogu se 30 puta spominje imenica „kurikulum“ koja ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku. Predlažem da se zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi učenja“ isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: 1. Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx 2. Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx Primljeno na znanje Poštovani! Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi o prijedlogu kurikuluma predmeta Etika. Stručna radna skupina za izradu kurikuluma Etike Vaš je prijedlog pročitala, analizirala te se na isti očituje kako slijedi. Termin kurikulum preuzet je iz Zakon o odgoju i obrazovanju. U vezi Vaše primjedbe o položaju odgoja, možemo istaknuti sljedeće. Etika je predmet koji je u prvom redu usmjeren upravo na odgojnu dimenziju školovanja učenika kroz odgojno-obrazovne cikluse. Pažljivim i dobronamjernim čitanjem prijedloga kurikuluma Etike uz snažan kritički osvrt lako je uočljivo da već na str. 5 postoje izričito navedene vrijednosti te načela učenja i poučavanja koja predstavljaju odgojnu dimenziju Etike kao predmeta, dok je iz odgojno-obrazovnih ciljeva na str. 7 jasno uočljiva uloga Etike kao predmeta u odgoju učenika. Potrebno je također istaknuti da ishodi prijedloga kurikuluma Etike kao i povezane obvezne i izborne teme u sebi sadrže odgojnu komponentu unutar koje učenici stječu znanja, razvijaju vještine te dobivaju orijentaciju za oblikovanje vlastitih vrijednosnih stavova, a s ciljem razvijanja kritičkog promišljanja utemeljenog upravo na znanjima, vještinama i odgovornosti za (ne)poduzimanje određenog djelovanja. Srdačan pozdrav. Članovi stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma predmeta Etika